Politika

Mje&scaron;tani Zete koji se protive izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu organizovaće sjutra u 11 sati protest ispred Skup&scaron;tine Glavnog grada.
Protest je na dru&scaron;tvenim mrežama najavio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Kako je saop&scaron;teno, tokom protesta će gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću biti uručena odluka Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Zeta o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, prenosi agencija Mina.
Za usvajanje te odluke su na dana&scaron;njoj sjednici SO Zeta glasali nezavisni i odbornici koalicije Za budućnost Crne Gore, dok je dvoje odbornika Demokrata bilo uzdržano.

Sjutra protest mještana Zete ispred Skupštine Glavnog grada

U 11 SATI

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti jo&scaron; jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara.
&ldquo;Ovo je vi&scaron;e nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na na&scaron;em integracionom putu&rdquo; poručila je nakon sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je navela da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutra&scaron;nje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u kori&scaron;ćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
&ldquo;I ne samo Kipar kao predsjedavajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje jo&scaron; jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost pro&scaron;irenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine&rdquo;, saop&scaron;tila je Gorčević.
Kako napominju iz Vlade, zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju zavr&scaron;nih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa.

Gorčević: U ponedjeljak zatvaramo još jedno poglavlje

SAOPŠTILA RESORNA MINISTARKA

Odluka o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu usvojena je sa 17 glasova za (Koalicija za budućnost Zete i nezavisni odbornici), niko nije bilo protiv, dok su dva odbornika Demokrata bila uzdržana.
Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta održana je po hitnom postupku, a na dnevnom redu bila je samo jedna tačka - Prijedlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu.
Skup&scaron;tina je sa 20 odbornika imala kvorum, a odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) nijesu prisustvovali zasijedanju.
Osim odbornika DPS-a, zasijedanju nijesu prisustvovali odbornici Aleksandra Petričević (Demokrate) i Marko Vučković (DNP), koji je najavio ka&scaron;njenje.
Odbornik Demokata Luka Krstović je predao set amandmana, kojim predlažu da se spalionica ne gradi u Zeti, te &nbsp;da se postrojenje može predurediti u zatvoreni sistem.
Odbornik Demokata Luka Krstović je predao set amandmana, kojim predlažu da se spalionica ne gradi u Zeti, te da se postrojenje može predurediti u zatvoreni sistem.
Skup&scaron;tina Op&scaron;tine Zeta predlaže Vladi da sve garance pretiče u posebno zakonsko pravo.
Predlagač Odluke, predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović pitao je kako je odbornik Krstović imao smjelosti da dođe na dana&scaron;nje zasijedanje a ne da predlaže amandmane, kada su, kako je kazao, njegovi partijski drugovi vodili akciju policije koja je uklonila građane Zete iz Botuna, a da se po direktivi Ni&scaron;avića gradi postrojenje.
Kako navodi ovi amandmani znače da to podrazuijeva da se PPOV može graditi u Botunu.
Nagla&scaron;ava da je Krstović odustao od ranijeg programa ,,dok je posljednjeg Demokrate neće se graditi kolektor u Zeti".
Podsjeća da je Mujović u Zeti govorio da se neće graditi postrojenje bez volje građana Zete. Ističe da se policija stavila na stranu Glavnog grada protiv Op&scaron;tine Zeta.
Takođe ističe da je pozvao na razgraničenje, ali da Vlada treba da inicira te sastanke. Predstavnici Op&scaron;tine Zeta su dolazili na sve sastanke ali, kako kaže, Glavnom gradu to ne odgovara upravo zbog toga &scaron;to žele a grade kolektor na teritoriji Op&scaron;tine Zeta.
"Vi predlažete da građani Zete sami sebi kopaju grobove. Ovim želite da se gradi kolektor na teritoriji Zete", kaže Asanović.
Ističe da nemaju nikakve garancije.
"Koje garancije, sjutra ako se taj kolektor stavi van funkcije da se fekalije ispu&scaron;taju u Moraču. &Scaron;ta dobijamo sa time. Nude nam radna mjesta. Ko bi mogao iz Zete da upravlja s njim, neka nam kaže odborni Krstović", zaključio je Asanović.
Odbornik Demokrata Luka Krstović ističe da rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta nije se izjasnilo kako će da se za&scaron;tite građani Zete od zagađenja.
Navodi da DNP nikad nije bila dio ovog rje&scaron;enja, niti će biti, te da ga ne zanima kako će se oni izjasniti.
Nagla&scaron;ava da oni neće pratiti agendu lidera DNP-a Milana Kneževića. U svemu &scaron;to radimo nama je interesi građana Zete i Botuna na prvom mjestu.
A ovo &scaron;to govori predsjednik Op&scaron;ine Asanović je, kako kaže, u interesu partije DNP. Ističe da svi to dobro znaju.
"Ja da sam odustao od borbe interesa građana Zete ne bih bio vi&scaron;e u politici. Potezi Asnovića su pogre&scaron;ni. Ovi predloženi amandmani nisu ne&scaron;to &scaron;to je izraz samo Luke Krstovića već ozbiljnih građana Zete, a to je za&scaron;tita od zagađivača, a ja kažem ovdje da je postrojenje zagađivač.
Ne treba mi da ovo podrži DNP, već ostali odbornici da će oni dobiti zeleno sjetlo od ostalih odbornika ovdje. Obaveza svih nas je da damo maksimaan doprinso da Za&scaron;titimo Zetu. Bilo je pametnije da ste u potpunosti sagledali ove amandmane a ne, gospodine Asnoviću, da radite za interese DNP-a", kazao je Krstović.

Sjednica SO Zeta: Usvojena odluka o zabrani gradnje postrojenja u Botunu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Predsjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Selma Omerović za 31. januar zakazala je sjednicu na kojoj će se raspravljati o Odluci o budžetu za 2026. godinu. Ta sjednica trebalo je da se održi 27. decembra pro&scaron;le godine, ali je zbog nedostatka kvoruma odložena.
Neizvjesno je da li će i naredna sjednica biti održana, odnosno hoće li biti kvoruma za odlučivanje, imajući u vidu činjenicu da vladajuća koalicija u Bijelom Polju, koju čine DPS, BS, SDP i SD sa 19 odbornika u odnosu na opoziciju sa 18 odbornika.
S obzirom na to da budžet nije usvojen, predsjednik op&scaron;tine Petar Smolović donio je odluku o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine.
PODJELA
Budžet Op&scaron;tine planiran je u iznosu od 32,50 miliona eura, &scaron;to je vi&scaron;e u odnosu na plan za 2025. godinu za 12,81 odsto.
U budžetu sopstveni prihodi (porez na nepokretnosti, na promet nepokretnosti, prirez porezu na dohodak fizičkih lica, lokalne komunalne i administrativne takse naknade za komunalno opremanje građevinskog zemlji&scaron;ta, naknade , prihodi koje svojom djelatno&scaron;ću ostvaruju op&scaron;tinski organi) planirani su u iznosu od 5,63 miliona eura.
Porez na nepokretnosti planiran je u iznosu od 1,35 miliona eura, veći je za 150.000 eura u odnosu na plan za 2025. godinu. Porez na promet nepokretnosti, koji je od 2024. godine, shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, sopstveni prihod op&scaron;tine u visini od 80 odsto ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu, planiran je u iznosu od 350.000 eura kao po planu za 2025. godinu.
Takse su planirane u iznosu od 95.000 eura u istom iznosu kao za prethodnu godinu, a naknade za komunalno opremanje građevinskog zemlji&scaron;ta na 250.000 eura. Naknada za kori&scaron;ćenje op&scaron;tinskih puteva planira je u iznosu od 150.000 eura na nivou plana za 2025. godinu.
Zakonom ustupljene prihode-porez na dohodak fizičkih lica, koncesione i druge naknade, godi&scaron;nje naknade pri registraciji, planirani su u iznosu 8,30 miliona.
Porez na dohodak fizičkih lica planiran je u iznosu 7,48 miliona eura, vi&scaron;e za 6,85 odsto od plana za pro&scaron;lu godinu.
Naknade od koncesionih i drugih naknada planirane su u iznosu od 700.000 eura.
Donacije su planirane u iznosu 950.000 eura, a sredstva iz Egalizacionog fonda 7,80 miliona eura.
Rashodnu stranu budžeta čine tekući i kapitalni budžet. Tekući je planiran u iznosu od 19,64 miliona eura, a kapitalni od 12,85 miliona.
ZARADE
Tekući izdaci (zarade i doprinosi, ostala lična primanja, rashodi za materijal i usluge, tekuće održavanje, kamate, rente, subvencije i ostali izdaci, transferi za socijalnu za&scaron;titu, institucijama, pojedincima i NVO sektoru) planirani su u iznosu 16,84 miliona eura. Izdaci za bruto zarade iznose 4,66 miliona eura.
Pored redovnog servisiranja tekućih obaveza, planirani su novi servisi &ndash; subvencije u iznosu 540.000 eura u okviru kojih je predviđena podr&scaron;ka za mlade bračne parove kroz subvencionisanje kamata za stambene kredite, stipendije za srednjo&scaron;kolce, projekat moj doktor, podr&scaron;ka penzionerima.
Transferi za socijalnu za&scaron;titu planirani su u iznosu od 524.000 eura, &scaron;to je za 40,46 vi&scaron;e u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Veća izdvajanja su namijenjena za podr&scaron;ku socijalnom stanovanju, pomoć građanima u stanju socijalne potrebe kao i nova stavka u budžetu &ndash; pomoć javnim kuhinjama 20.000 eura.

Bijelo Polje: Budžet opet na dnevnom redu - koalicija na ispitu

ZA 31. JANUAR ZAKAZANA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE

Samit Evropska unija (EU) &ndash; Zapadni Balkan, koji okuplja &scaron;efove država i vlada svih članica Unije, kao i najvi&scaron;e zvaničnike evropskih institucija i lidere Zapadnog Balkana, biće održan 5. juna u Tivtu, saop&scaron;teno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Domaćin samita je Milatović, a institucionalna koordinacija za taj događaj, kako se navodi u saop&scaron;tenju, započela je prvom sjednicom Organizacionog odbora za pripremu i realizaciju Samita, koji je formirao predsjednik Crne Gore.
Navodi se da je na sjednici razmotren dosada&scaron;nji tok aktivnosti koje je preuzeo kabinet predsjednika i utvrđeni ključni zadaci i rokovi svih relevantnih institucija koje će biti uključene u organizaciju Samita.
"Kako bi Crna Gora bila u potpunosti spremna da 5. juna bude domaćin ovog značajnog međunarodnog skupa, a &scaron;to je uslijedilo kao rezultat direktnog dogovora predsjednika Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta (ES) Antonijom Ko&scaron;tom&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da je taj dogovor potvrđen i odlukom ES &scaron;to, kako su naveli, dodatno jača povjerenje Unije u institucionalne kapacitete Crne Gore i ulogu predsjednika države kao odgovornog i kredibilnog partnera u evropskim procesima.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Organizacioni odbor za organizaciju Samita obrazovao Milatović sa ciljem da se obezbijedi puna institucionalna koordinacija i efikasno sprovođenje svih aktivnosti neophodnih za organizaciju tog visokog međunarodnog događaja.&nbsp;
Dodaje se da su u sastavu Organizacionog odbora predstavnici kabineta predsjednika Crne Gore, ministarstava vanjskih poslova, evropskih poslova, finansija, unutra&scaron;njih poslova i javne uprave, kao i Uprave policije, Aerodroma Crne Gore, Op&scaron;tine Tivat i Generalnog sekretarijata Vladee.
&bdquo;Na prvoj sjednici Odbora precizirani su prioriteti u narednoj fazi rada, kao i jasne uloge i odgovornosti svih uključenih institucija, sa ciljem da Samit bude organizovan na najvi&scaron;em političkom, protokolarnom i organizacionom nivou&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Ističe se da održavanje Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori predstavlja snažnu političku poruku o mjestu koje država zauzima u evropskoj budućnosti.
&bdquo;A činjenica da se ovaj događaj organizuje u Crnoj Gori potvrđuje da država ne čeka evropske procese, već u njima aktivno učestvuje i preuzima odgovornost&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
U tom kontekstu, kako su naveli iz Milatovićevog kabineta, Samit u Tivtu predstavlja prekretnicu u ubrzanju procesa pristupanja EU, sa jasnim ciljem da Crna Gora postane 28. članica Unije do 2028. godine, na osnovu rezultata, reformi i kredibilnog partnerstva.

Samit EU - Zapadni Balkan 5. juna u Tivtu

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDIKA DRŽAVE

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti, no, ukoliko se to i dogodi &ndash; Evropski savez neće davati vje&scaron;tačko disanje većini. To u intervjuu Portalu Analitika poručuje odbornik ES Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
Ma&scaron;ković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Sagovornik Analitike vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podr&scaron;ke birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Ma&scaron;ković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i na&scaron;a svakodnevica.
&bdquo;Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioni&scaron;e bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba&ldquo;, smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
&bdquo;Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skup&scaron;tina Glavnog grada nije zasijedala zato &scaron;to neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po vi&scaron;e puta zaredom, sve dok se ne postigne unutra&scaron;nji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti&ldquo;, nagla&scaron;ava Ma&scaron;ković.
U prijetnje DNP-a vjerovatno vi&scaron;e ne vjeruju ni njihovi članovi
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome &scaron;to se de&scaron;avalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrje&scaron;enje krize.
&bdquo;No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli su&scaron;tinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rje&scaron;avaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i &scaron;irini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane&ldquo;, ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Ma&scaron;ković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
&bdquo;Ne vjerujem da u prijetnje DNP vi&scaron;e vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potro&scaron;ene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u vi&scaron;e navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, &scaron;to se nikada nije desilo. Isti obrazac pona&scaron;anja danas gledamo i u Podgorici&ldquo;, ocjenjuje Ma&scaron;ković.
Cilj svega je opstrukcija evropskog puta
Odnos na relaciji PES &ndash; DNP, njegovo je mi&scaron;ljenje, vi&scaron;e je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
&bdquo;Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da vi&scaron;e ne participiraju u vlasti, govore prije o poku&scaron;aju unutra&scaron;njeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome &scaron;to su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi poku&scaron;ali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli&ldquo;, ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekolo&scaron;ke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - do&scaron;lo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rje&scaron;avanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rje&scaron;enja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podr&scaron;ku Milan Knežević uop&scaron;te ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podr&scaron;ka nije ni jedinstvena ni snažna, &scaron;to dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera&ldquo;, nagla&scaron;ava Ma&scaron;ković.
ES neće davati vje&scaron;tačko disanje podgoričkoj većini
Uprkos njegovom stavu, Ma&scaron;kovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
&ldquo;Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji&ldquo;, poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas &bdquo;postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vje&scaron;tačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas uče&scaron;će u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioni&scaron;e bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rje&scaron;enje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana&ldquo;, ocjenjuje on.
"Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana"
Nakon politike &ndash; projekti. Onaj ključni, postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Ma&scaron;ković ističe kako je gradnja postrojenja 'zavr&scaron;ena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmje&scaron;tanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
&bdquo;Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodi&scaron;njeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekolo&scaron;ku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mi&scaron;ljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekolo&scaron;kog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita&ldquo;, ocjenjuje Ma&scaron;ković.&nbsp;
&Scaron;to se blokada i drugih vidova bunta mje&scaron;tana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
&bdquo;Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijalo&scaron;ki okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rje&scaron;enje nije u popu&scaron;tanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa&ldquo;, kaže on.
U doba Injac nije urađeno ni&scaron;ta povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mje&scaron;tane
Ma&scaron;ković podsjeća i na raniju istoriju &ndash; sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&ldquo;Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za vi&scaron;e od godinu nije urađeno apsolutno ni&scaron;ta kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Sa&scaron;a Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i &scaron;iru javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu&ldquo;, nagla&scaron;ava na&scaron; sagovornik.
Glavni grad doveli pred svr&scaron;en čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
&bdquo;Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svr&scaron;en čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske &scaron;tete. Ta &scaron;teta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, &scaron;to bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice&ldquo;, navodi Ma&scaron;ković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
&bdquo;Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj &bdquo;evoluciji&ldquo; stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog vi&scaron;egodi&scaron;njeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa do&scaron;lo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora.
Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice &ndash; da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno i&scaron;lo na &scaron;tetu Glavnog grada i države&ldquo;, tvrdi on.
&bdquo;Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina&ldquo;
 Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci de&scaron;avanja u Botunu, a Ma&scaron;ković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
&bdquo;Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strate&scaron;ki saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, &scaron;to jasno govori da ka&scaron;njenja nijesu izuzetak već pravilo&ldquo;, ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Ma&scaron;ković iznosi znatno vi&scaron;e skepse u 'projekcijama'.
&bdquo;Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je jo&scaron; jedna u nizu &scaron;arenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati ka&scaron;njenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama&ldquo;, dodaje on.
Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Ma&scaron;ković kaže da su &bdquo;formalno aktivni, a su&scaron;tinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana&ldquo;.
&bdquo;Njihova &bdquo;produktivnost&ldquo; ogleda se prije svega u partijskom zapo&scaron;ljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa.
Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je ne&scaron;to vi&scaron;e od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, &scaron;to jasno govori o razmjerama problema&ldquo;, ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
&bdquo;To su Putevi. Od dolaska Rado&scaron;a Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile gre&scaron;ke i lo&scaron;e odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema&ldquo;, smatra Ma&scaron;ković.
"Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom"
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez &ndash; Sa&scaron;a Mujović.
&bdquo;Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa de&scaron;avanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali.
Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milo&scaron;em Đuričkovićem i Budimirom Mugo&scaron;om. Od tada, Mujović ne propu&scaron;ta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo pona&scaron;anje vi&scaron;e govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica&ldquo;, kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Ma&scaron;kovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&bdquo;Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana&ldquo;, smatra on.&nbsp;
Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta Na&scaron; sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
&bdquo;Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutra&scaron;njim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora&ldquo;, poručuje Ma&scaron;ković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije &ndash; čini se kako dio njihovih birača ba&scaron; i nije zadovoljan, naročito po onome &scaron;to se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
&bdquo;Kada je riječ o Budvi, na&scaron; stav je jasan i nedvosmislen &ndash; Evropski savez nije podržao budžet Op&scaron;tine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i na&scaron;im političkim principima&ldquo;, zaključuje Ma&scaron;ković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, u prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi

"KRIZA U PODGORICI VEĆ DUGO NIJE IZUZETAK VEĆ SVAKODNEVICA“

Na osnovu informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga &scaron;to se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miri&scaron;e na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skup&scaron;tini Crne Gore Nikola Zirojević komentari&scaron;ući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Mo&scaron;trokol.
&nbsp;Predstavnik Evropskog saveza je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u poku&scaron;aju 2016.&nbsp;
Smatra i da je indikativno &scaron;to se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo. Ukoliko je vijeće već odlučilo - onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo &scaron;ta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević, prenosi portal ETV.
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni &scaron;ta misli o ovom slučaju.
- Mi smo vi&scaron;e puta sa najvi&scaron;ih državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga &scaron;to se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miri&scaron;e na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugo&scaron;e koja je kazala da je presuda kojom je poni&scaron;tena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su biv&scaron;i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Sa&scaron;a Čađenović optuženi u montiranom procesu, &scaron;to potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga &scaron;to je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog vi&scaron;e da sumnjamo da ostavka sutkinje Mo&scaron;trokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije jo&scaron; ne&scaron;to - istakao je Zirojević.
Klasična trgovina
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu ispolitizovana do krajnje mjere, &scaron;to se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon &scaron;to smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević ba&scaron; nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj gre&scaron;ci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga &scaron;to nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude &scaron;to je prije moguće - istakao je Zirojević.
Kukavički pristup Demokrata
Komentari&scaron;ući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, koji je &scaron;ef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj "kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi".
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Ni&scaron;avića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroli&scaron;e sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhap&scaron;en, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema ba&scaron; nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada on pere ruke od onoga &scaron;to de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
Mandić i Camaj sijamski blizanci
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske &scaron;kole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve &scaron;to je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono &scaron;to je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvori&scaron;te. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
Za BS fotelja najveća svetinja
Bo&scaron;njačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Op&scaron;tine i druge uslove &scaron;to, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bo&scaron;njačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika op&scaron;tine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik op&scaron;tine nakon &scaron;to izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje &scaron;kole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đuri&scaron;iću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje jo&scaron; neke op&scaron;tine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Op&scaron;tine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.
- Mi su&scaron;tinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego &scaron;to je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Oskudne informacije o ostavci sutkinje Moštrokol, miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

OCIJENIO POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA

&Scaron;ef Odborničkog kluba Pokreta za Podgoricu Milo&scaron; Krstović podsjeća da je od najave DNP da uskrate podr&scaron;ku gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću pro&scaron;lo deset dana, te da ima prostora za razgovor.
Krstović je kazao da će se Pokret za Podgoricu o tome izjasniti kada predlog DNP dođe do Glavnog grada.
"Nijesmo vidjeli formalizaciju inicijative DNP-a i imamo izlazak samo jednog odbornika. Kada budemo imali taj predlog pred sobom odnijećemo se odgovorno, sazvati sastanak odborničkog kluba i koordinacionog tijela Pokreta za Podgoricu i odgovoriti. Svakako nijesmo ni za kakav vid održavanja vlasti koji bi značio zastoj u razvoju glavnog grada", naveo je Krstović za RTCG.
Odgovarajući na pitanje &scaron;ta je realnije rekonstrukcija ili politički zastoj Krstović je kazao da je u narednom periodu realnije očekivati politički zastoj u Glavnom gradu, ali da je rano o tome govoriti.

Krstović: Realno očekivati politički zastoj u Glavnom gradu

SAOPŠTIO ŠEF ODBORNIČKOG KLUBA POKRETA ZA PODGORICU

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta biće održana, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, pi&scaron;e Dan.
Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Op&scaron;tine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na op&scaron;tinskom referendumu 14. decembra pro&scaron;le godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema.
"Op&scaron;tina Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mi&scaron;ljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji op&scaron;tine Zeta", navedeno je u članu 2 odluke.
Članom 3 odluke predsjednik Op&scaron;tine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe.
"Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, poku&scaron;a realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, op&scaron;tina će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi za&scaron;tite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi", navedeno je u članovima 4 i 5.
U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.
"Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vr&scaron;enju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najvi&scaron;i izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti.
Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na uče&scaron;će u vr&scaron;enju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da op&scaron;tina samostalno vr&scaron;i poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovni&scaron;tvo", pi&scaron;e u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da dono&scaron;enjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji op&scaron;tine.
"Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na uče&scaron;će u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, uče&scaron;ću javnosti u dono&scaron;enju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutra&scaron;njeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo", pi&scaron;e u odluci.

Sjednica SO Zeta po hitnom postupku 22. januara: Skupština zabranjuje gradnju kolektora

PREDLAGAČ ODLUKE PREDSJEDNIK OPŠTINE

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore do ovog trenutka nije zaprimilo zvanično obavje&scaron;tenje od Ambasade SAD u Podgorici, u vezi sa navodima o eventualnim izmjenama viznog režima prema, između ostalih, i crnogorskim državljanima.
To se navodi u odgovoru MVP-a na upit Antene M.&nbsp;
- U svakom slučaju, odluke koje se odnose na vizni režim i generalno vođenje vizne politike predstavljaju suvereno pravo svake države.
Ministarstvo vanjskih poslova kontinuirano prati razvoj situacije i informisaće javnost nakon &scaron;to dobije zvaničnu informaciju od Ambasade.
Dodatno, Ministarstvo vanjskih poslova ne posjeduje podatke o aplikantima za useljeničku vizu, već je ta informacija u nadležnosti Ambasade SAD u Podgorici - naveli su u odgovoru.

MVP: Nijesmo dobili zvanično obavještenje Ambasade SAD, pratimo situaciju

O IZMJENAMA VIZNOG REŽIMA

Adel Omeragić, konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku, Ministarstvu vanjskih poslova je samoinicijativno podnio lični zahtjev za povratak u zemlju, zaključno sa 1. martom 2026. godine, saop&scaron;tilo je za Portal ETV Ministarstvo vanjskih poslova.
Omeragić je sa pozicije državnog sekretara u Ministarstvu dijaspore stupio u novembru na dužnost konzula Crne Gore u Njujorku.
Mediji su jutros prenijeli su informaciju da se iza Omeragićevog odlaska sa pozicije u Njujorku kriju politički razlozi. Resor Ervina Ibrahimovića, međutim, tvrdi da je riječ o ličnom zahtjevu.

MVP: Omeragić napušta konzularnu funkciju u Njujorku na lični zahtjev