Politika

&nbsp;Zakon o unutra&scaron;njim poslovima može biti usvojen, uz obavezu usklađivanja dijela koji se odnosi na za&scaron;titu podataka o ličnosti, nakon dono&scaron;enja novog Zakona o za&scaron;titi podataka, kazao je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, dodajući da je to predviđeno i amandmanom Vlade.
&Scaron;aranović je rekao da je, uprkos poku&scaron;ajima blijedih manipulativnih tumačenja saop&scaron;tenja Delegacije Evropske unije (EU) povodom predloga zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, tim saop&scaron;tenjem dodatno potvrđeno sve ono &scaron;to je i prethodno rečeno.
&bdquo;Delegacija EU je potvrdila da su nacrti zakona usagla&scaron;avani sa Evropskom komisijom te da samo dio Zakona o unutra&scaron;njim poslovima koji se odnosi na za&scaron;titu podataka o ličnosti treba usuglasiti sa GDPR (Op&scaron;ta uredba o za&scaron;titi podataka) i LED (Direktiva o sprovođenju zakona) nakon njihovog dono&scaron;enja, &scaron;to je predviđeno amandmanom 12&ldquo;, kazao je &Scaron;aranović.
On je podsjetio da u saop&scaron;tenju Delegacije EU pi&scaron;e - &bdquo;Crnoj Gori smo ukazali na dvije opcije: ili usklađivanje ovih odredbi sa pravnim tekovinama EU prije usvajanja zakona ili usvajanje zakona i usklađivanje odredaba prije zavr&scaron;etka pregovora o pristupanju&rdquo;.&nbsp;
&bdquo;Dakle, jasno je rečeno da se zakon o unutra&scaron;njim poslovima može usvojiti uz obavezu usklađivanja koja je predviđena amandmanom 12 (član 214b), kojim je propisana obaveza usagla&scaron;avanja Zakona o unutra&scaron;njim poslovima nakon dono&scaron;enja novog Zakona o za&scaron;titi podataka, &scaron;to sam kazao na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Kako je kazao, 12 amandmana podnijetih na Zakon o unutra&scaron;njim poslovima su rezultat vi&scaron;emjesečnih usagla&scaron;avanja sa nadležnim direktoratima Evropske komisije, a &scaron;to se oslikava u saop&scaron;tenju Delegacije EU i koje svjedoči da se ne spori predlog zakona, već se ističe ono &scaron;to je propisano amandmanom 12, a to je potreba usagla&scaron;avanja sa GDPR i LED nakon njihovog dono&scaron;enja.
&Scaron;aranović je naveo da je nevje&scaron;ta manipulacija da je u Skup&scaron;tini kazao da je zavr&scaron;no mjerilo za poglavlje 24 dono&scaron;enje izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.&nbsp;
&bdquo;Sa druge strane, čvrsto stojim pri stavu da nema zatvaranja poglavlja 24 bez hitne izmjene Zakona, jer brojne obaveze propisane zavr&scaron;nim mjerilima ne mogu biti ispunjene bez usvajanja Zakona&ldquo;, kazao je &Scaron;aranović.&nbsp;
On je kazao da se na prvom mjestu misli na stvaranje zakonskih pretpostavki da se sa IV stepenom stručne spreme (srednja &scaron;kola) može zasnovati radni odnos u policiji.
&bdquo;Na&scaron;a obaveza je da samo u graničnoj policiji obezbijedimo 1,9 hiljada policijskih službenika. Danas ih imamo svega 900, od kojih će čak 600 ispuniti uslove za penziju u narednih 18 mjeseci&ldquo;, dodao je &Scaron;aranović.
Kako je naveo, svakome je jasno da to nije moguće sprovesti sa važećim zakonom koji propisuje da se radni odnos u policiji može zasnovati isključivo sa vi&scaron;om i visokom stručnom spremom.
&bdquo;Na kraju, nema ovdje bilo kakvih nejasnoća. Jasno je &scaron;ta je čija agenda, a onima koji misle da će se reformski procesi, snaženje sektora bezbjednosti i borba protiv kriminala zaustaviti, poručujem da su ni&scaron;ta drugo do sitan kamen na putu uspostavljanja apsolutne vladavine prava u Crnoj Gori&ldquo;, zaključio je &Scaron;aranović.

Šaranović: Zakon može biti usvojen, uz obavezu usklađivanja dijela koji se tiče zaštite podataka

PORUKA MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Kako bi se postiglo usklađivanje zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori je ukazala na dvije mogućnosti: ili da se odredbe usklade sa pravnom tekovinom EU prije usvajanja zakona, ili da zakon usvoji a odredbe usklade prije zatvaranja pristupnih pregovora.
To je rečeno Pobjedi iz diplomatskig predstavni&scaron;tva evropske zajednice na čijem je čelu Johan Satler, te navedeno da je to "dodatni razlog da se brzo krene sa sveobuhvatnom reformom za&scaron;tite podataka u Crnoj Gori".
Povodom različitih tumačenja i obrazloženja samih amandmana Vlade na pomenuta dva zakona koja će se u petak naći na dnevnom redu Skup&scaron;tine Crne Gore, Pobjeda je u ponedjeljak zatražila stav Delegacije EU.
Iz Delegacije je precizirano kako usvajanje izmjena zakona nije uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24.
- Evropska komisija je konsultovana o oba nacrta zakona i njena procjena je da odredbe o za&scaron;titi podataka u oba zakona jo&scaron; uvijek nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU, naročito sa Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED). Kako bi se postiglo usklađivanje, ukazali smo Crnoj Gori na dvije mogućnosti: ili da uskladi ove odredbe sa pravnom tekovinom EU prije usvajanja zakona, ili da usvoji zakon i uskladi odredbe prije zatvaranja pristupnih pregovora. Ovo je dodatni razlog da se brzo krene sa sveobuhvatnom reformom za&scaron;tite podataka u Crnoj Gori. Zavr&scaron;na mjerila za Poglavlje 24 ne zahtijevaju od Crne Gore da mijenja Zakon o unutra&scaron;njim poslovima niti Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost - istaknuto je u odgovorima.
Takođe su "upoznati sa zabrinuto&scaron;ću civilnog dru&scaron;tva i sindikata u vezi sa ovim zakonom", ali očekuju da će država i njene službe odgovorno pristupiti svim obavezama.
To se, prije svega, odnosi na obezbijeđivanje "pune usklađenosti sa svakom narednom procjenom EK, uključujući i onu koja se odnosi na pravnu tekovinu u oblasti za&scaron;tite podataka".
- EK će pažljivo pratiti primjenu zakona. Posebno očekuje od nadležnih organa da sprovode zapo&scaron;ljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i uspostave odgovarajuće proceduralne garancije. Takođe očekuje da Crna Gora obezbijedi da svako razrje&scaron;enje bude zasnovano na opravdanim razlozima i da lica na koja se odnosi imaju pun pristup pravnim sredstvima. Zavr&scaron;na mjerila za Poglavlje 24 zahtijevaju da Crna Gora ima dokazanu sposobnost da na odgovarajući način kontroli&scaron;e svoje granice, dovoljne kapacitete za graničnu kontrolu i prihvat, kao i da uspostavi čvrst i održiv bilans rezultata u istragama u svim oblastima te&scaron;kog i organizovanog kriminala i pranja novca. Da bi ispunila ove zahtjeve, Crna Gora treba, između ostalog, da obezbijedi dovoljne ljudske resurse u svojim organima za sprovođenje zakona - zaključuje se u odgovorima Delegacije EU dostavljenim Pobjedi.

Delegacija EU: Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u nijesu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom EU

"ILI SADA USKLADITI AMANDMANE SA PRAVOM EU ILI ZAKONE USVOJITI I USKLADITI PRIJE ZAVRŠETKA PREGOVORA"

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić odgovorio je&nbsp; Tužilačkom savjetu navodeći da predsjednik tog tijela Milorad Marković poku&scaron;ava da disciplinuje i ućutka Skup&scaron;tinu.
"Vi niste i nećete biti četvrta grana vlasti, a odgovor na ovakav pritisak na Skup&scaron;tinu Crne Gore, njene poslanike, pa i mene lično, u skladu sa članom 37 stav 1 tačka 10 Zakona o državnom tužila&scaron;tvu smatrajte pritužbom na rad vas kao državnih tužilaca u pogledu zakonitosti rada, a zbog spolja&scaron;njeg ugrožavanja samostalnosti Skup&scaron;tine Crne Gore, o kojoj, takođe očekujem da se izjasnite u roku od tri dana, kako ste već pokazali da umijete", saop&scaron;tio je Mandić
Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić izjavom u vezi sa hap&scaron;enjem biv&scaron;e ministarke prosvjete Vesne Bratić ugrozio je samostalnost državnog tužioca, ocijenio je ranije danas Tužilački savjet.
Reagovanje Mandića prenosimo integralno:&nbsp;
"Tužilačkom savjetu predsjedniku, gospodinu Miloradu Markoviću
Dana 3. 3. 2026.godine predsjedniku Skup&scaron;tine Crne Gore dostavili ste Mi&scaron;ljenje TSP br. 26/2026 od 19. februara 2026. godine, u kom je navedeno da je &bdquo;Andrija Mandić, predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore, u izjavi datoj na kraju skup&scaron;tinskog zasijedanja dana 16. 2. 2026. godine, preduzeo radnju koja se može kvalifikovati i predstavlja spolja&scaron;nje ugrožavanje samostalnosti državnog tužioca, shodno članu 73a Poslovnika Tužilačkog savjeta, odnosno vr&scaron;io neprimjereni pritisak, prijetnju i uticaj kojim se posredno poku&scaron;ava uticati na samostalno, zakonito i nepristrasno postupanje državnog tužioca Jovana Vukotića, protivno njegovim profesionalnim obavezama i zakonu, kao i na samostalnost državnog tužila&scaron;tva.&ldquo;
U analizi ovako datog mi&scaron;ljenja, a suprotno onome čime se rukovodio Tužilački savjet, koji je kao krovni akt primijenio Poslovnik Tužilačkog savjeta, prije svega treba od Ustava Crne Gore.
Naime, član 86 Ustava Crne Gore određuje:
Poslanik uživa imunitet.
Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mi&scaron;ljenje ili glasanje u vr&scaron;enju svoje poslaničke funkcije.
Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skup&scaron;tine, osim ako je zatečen u vr&scaron;enju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Imunitet, kao i poslanik, uživaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac.
Prilikom razmatranja pritužbe i davanja mi&scaron;ljenja Tužilački savjet je morao i trebao da pročita i primjeni upravo ove odredbe Ustava Crne Gore.
Ustav, stavom 2 navedenog člana određuje: Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mi&scaron;ljenje ili glasanje u vr&scaron;enju svoje poslaničke funkcije.
Poja&scaron;njeno, ovako ustanovljen imunitet poslanika &ndash; a time i predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, jer je i on, prije svega, poslanik, predstavlja pravo poslanika da, u vr&scaron;enju poslaničke funkcije, bez ustručavanja od sankcija, krivične i bilo koje druge odgovornosti koristi slobodu govora. Ovo dalje podrazumijeva za&scaron;titu poslanika od bezrazložnog optuživanja.
Imunitet koji je Ustav predvidio ima materijalni i procesni oblik. Materijalni imunitet, koji se jo&scaron; naziva i imunitet neodgovornosti, &nbsp;ima apsolutno dejstvo i važi i nakon prestanka poslaničkog mandata, a podrazumijeva da poslanik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mi&scaron;ljenje u vr&scaron;enju poslaničke funkcije.
Dalje, član 47 Ustava &nbsp;određuje:
Svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način. Pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.
Istu slobodu članom 10 garantuje i Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, gdje je određeno svako ima pravo na slobodu izražavanja, pravo na slobodu posjedovanja sopstvenog mi&scaron;ljenja i saop&scaron;tavanja informacija.
Venecijanska komisija je u svom mi&scaron;ljenju i tumačenju ove slobode, kada su u pitanju poslanici, oti&scaron;la &scaron;ire i ukazala: &bdquo; Sloboda mi&scaron;ljenja i govora izabranih predstavnika naroda ključ istinske demokratije i da se pravila o parlamentarnoj neodgovornosti nalaze u svim demokratskim parlamentima&ldquo;. Komisija je izričito ukazala i da &bdquo;parlamentarna neodgovornost služi legitimnim ciljevima za&scaron;tite slobodnog govora u parlamentu, te da je su&scaron;tinski toliko važna da može legitimno ići i iznad za&scaron;tite koju predviđa član 10 navedene konvencije.
Navođenje upravo prakse Evropskog suda za ljudska prava bitno je radi svođenja va&scaron;eg mi&scaron;ljenja na pravu mjeru: &scaron;ta je povod i koja se posledica želi proizvesti ovakvim, neprimjerenim uticajem na zakonodavnu vlast.
Prije svega, povod je jasan, a on se ogleda u očiglednoj namjeri ućutkivanja zakonodavne vlasti.
Budući da ste se u obrazloženju va&scaron;eg mi&scaron;ljenja pozvali, između ostalog, na preporuku i mi&scaron;ljenje Komiteta ministara Savjeta Evrope i mi&scaron;ljenja Konsultativnog vijeća Evropskih tužilaca, umjesto da se, prije svega, kao postupajući pravnici, pozovete na sudsku prasku Evropskog suda za ljudska prava, radi pune istine, kao poslanik, moraću da vas podučim &scaron;ta sloboda izražavanja u parlamentu znači za one čije ste preporuke i mi&scaron;ljenja citirali.
Tako, konkretno govoreći, va&scaron;e mi&scaron;ljenje nije u skladu sa praksom ovog suda, jer ste, očigledno i sa zlom namjerom, tumačili va&scaron;e poslovničke odredbe zanemarujući stavove koje je, upravo po pitanju slobode izražavanja u Parlamentu, taj sud zauzeo:
&bull; U presudi Morice v. France 2015. godine sud je zauzeo stav da izno&scaron;enje vrjednosnih stavova o postupcima koji su u toku ni na koji način ne može uticati na pravičnost suđenja, te da vođenje krivičnih postupaka spada u pitanje od javnog interesa koje zahtijeva visok stepen za&scaron;tite slobode izražavanja, sve dok kritika ne predstavlja neosnovani, destruktivni napad ili vrijeđanje sudije &bdquo;na ličnom nivou&ldquo;. Dalje, da sudije trebaju da toleri&scaron;u kritiku jer mogu biti predmet čak i ličnih kritika u dozvoljenim granicama, a ne samo kritike u op&scaron;tem smislu, a da granice prihvatljivosti kritika na njihov račun moraju biti &scaron;ire nego u slučaju običnog građana.
&bull; U presudi Green v. The United Kingdom 2025. godine, gdje je sud naglasio autonomiju parlamenta, iz koje odluke se izvodi zaključak da nije na sudovima da kontroli&scaron;u parlamentarni govor, podsjećajući da većina evropskih država ima &scaron;iroku za&scaron;titu parlamentarnog govora: &bdquo; u većini država članica parlamentarna privilegija obezbjeđuje aposlutnu za&scaron;titu izjavama koje poslanici daju u parlamentu.&ldquo;
&bull; U presudi Makraduli v. North Macedonia 2018. godine, u kojoj je sud zauzeo stav da &bdquo;sloboda izražavanja poslanika predstavlja politički govor u svom najčistijem obliku, a upravo ova presuda govori o tome da poslanici imaju pravo da kritikuju rad državnih institucija.
&bull; U presudi Barfod v. Denmark 1989. godine gdje sud nagla&scaron;ava da se sloboda političke rasprave nalazi u samom jezgru koncepta demokratskog dru&scaron;tva, te da javni funkcioneri moraju trpjeti &scaron;iru kritiku &ndash; koja može biti o&scaron;tra i da se sloboda izražavanja &scaron;titi i onda kada su izjave takve da vrijeđaju, &scaron;okiraju i uznemiravanju: poslanici imaju pravo da kritikuju državne institucije, pokreću pitanja javnog interesa i ukazuju na zloupotrebe. Ograničenja samo postoje kada izjave čistu klevetu bez osnove i kada se radi o ličnom napadu.
Sve ovo je, smatrate, manje bitno od va&scaron;eg Poslovnika čije odredbe, u postupku dono&scaron;enja mi&scaron;ljenja, niste ispo&scaron;tovali.
Tako, &nbsp;članom 73 Poslovnika Tužilačkog savjeta predviđeno je obrazovanje Komisije za razmatranje pritužbi državnih tužilaca, a po pritužbi na, konkretno, mene, a to se vidi iz obrazloženja va&scaron;eg mi&scaron;ljenja, &nbsp;ova Komisija nije postupala i nije dostavila predlog mi&scaron;ljenja o podnijetoj pritužbi: mi&scaron;ljenje ste, mimo Poslovnika i bez predloga Komisije, donijeli sami.
I neka ste.
Pritužbu ste, kako ste to i naveli, primili dana 18. 2. 2026.gopdine, dva dana nakon mog govora koji je bio predmet va&scaron;e tužilačke pažnje, a odluku o njemu, ili kako vi to strogo &bdquo;poslovnički&ldquo; nazivate, mi&scaron;ljenje, donijeli ste već sjutradan, 19. 2. 2026.godine.
Niste mi, shodno članu 73c va&scaron;eg Poslovnika, dali priliku da se na navode iz pritužbe izjasnim, a zaključili ste da sam govorom na sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore, koji je predstavljao moj politički stav &bdquo;preduzeo radnju koja se može kvalifikovati i predstavlja spolja&scaron;nje ugrožavanje samostalnosti državnog tužioca odnosno vr&scaron;io neprimjereni pritisak, prijetnju i uticaj&ldquo; .
Navodi da sam svojim govorom, kojim nikog nisam lično prozvao ni uvrijedio, &bdquo;posredno poku&scaron;ao uticati na samostalno, zakonito i nepristrasno postupanje državnog tužioca Jovana Vukotića kao i na samostalnost državnog tužila&scaron;tva&ldquo; upravo predstavljaju neprimjeren uticaj dijela državnog aparata na Skup&scaron;tinu Crne Gore: jo&scaron; dalje, predstavljaju napad na slobodu govora poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore i predstavljaju poku&scaron;aj najdirektinijeg ućutkivanja zakonodavne vlasti koja vas, podsjetiću vas, bira i razrje&scaron;ava.
Dakle, niste vi iznad Skup&scaron;tine Crne Gore, niti iznad bilo kog drugog organa vlasti niti vam to pravo po Ustavu pripada, a ovakav način obraćanja Skup&scaron;tini Crne Gore zbog ličnog utiska nekog državnog tužioca koji se, iako nije spomenut imenom i prezimenom na&scaron;ao prozvanim, predstavlja opasan signal moći koju sebi neustavno i nezakonito pripisujete.
Ne možete ograničavati prava izabranih prestavnika građana da slobodno misle i govore, to pravo vam Ustav, koji uporno zaobilazite, nije dao.
Umjesto da u okviru zakonom propisanih nadležnosti &scaron;titite samostalnost institucije državnog tužila&scaron;tva, vi poku&scaron;avate da disciplinujete i ućutkate Skup&scaron;tinu Crne Gore upravo vr&scaron;eći nezakoniti uticaj i pritisak na mene, određujući &scaron;ta mogu kao poslanik, a &scaron;ta ne mogu da govorim, time mi direktno povređujući ustavom zagarantovano pravo na slobodu mi&scaron;ljenja i političkog djelovanja.
Već sam vam lično rekao i ponoviću, bira vas i razrje&scaron;ava Skup&scaron;tina Crne Gore a vi, i ovim činom, ugrožavate ustavnu ravnotežu i princip podjele vlasti u Crnoj Gori.
Vi niste i nećete biti četvrta grana vlasti, a odgovor na ovakav pritisak na Skup&scaron;tinu Crne Gore, njene poslanike, pa i mene lično, u skladu sa članom 37 stav 1 tačka 10 Zakona o državnom tužila&scaron;tvu smatrajte pritužbom na rad vas kao državnih tužilaca u pogledu zakonitosti rada, a zbog spolja&scaron;njeg ugrožavanja samostalnosti Skup&scaron;tine Crne Gore, o kojoj, takođe očekujem da se izjasnite u roku od tri dana, kako ste već pokazali da umijete".

Mandić odgovorio Tužilačkom savjetu: Pokušavate da ućutkate Skupštinu, nijeste i nećete biti četvrta grana vlasti

"OPASAN SIGNAL MOĆI KOJU SEBI NEUSTAVNO I NEZAKONITO PRIPISUJETE"

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog rezolucije o integraciji Crne Gore u Evropsku uniju (EU), koja je, kako je saop&scaron;teno na sjednici, izraz posvećenosti interesima građana i jasnog opredjeljenja da je EU put najbolji pravac razvoja, prenosi agencija Mina.
Za usvajanje Predloga rezolucije glasala su 53 poslanika, dok protiv i uzdržanih nije bilo.
Poslanik Demokratske partije socijalista i predsjedavajući Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, govoreći o Predlogu rezolucije, rekao je da ulazak Crne Gore u EU predstavlja najvažniji strate&scaron;ki zadatak i cilj državne politike.
Prema Rezoluciji, parlament ima jednu od ključnih uloga u integracionom procesu i treba da da puni doprinos &bdquo;koordinisanom institucionalnom djelovanju s Vladom i predsjednikom Crne Gore, u interesu zavr&scaron;etka pristupnih pregovora s EU do kraja 2026&ldquo;.
Vuković je rekao da Skup&scaron;tina treba da doprinese i unapređenju saradnje sa predstavnicima organizacija civilnog dru&scaron;tva i medijske zajednice, u svrhu jačanja dru&scaron;tvenog konsenzusa u vezi s procesom evropske integracije.
Poslanik Pokreta Evropa sad Jovan Subotić kazao je da je Rezolucija izraz posvećenosti interesima građana Crne Gore i jasnog opredjeljenja da je EU put najbolji pravac razvoja.
&bdquo;Dugačak je i mukotrpan put integracije Crne Gore u EU, nama je pripala čast da se bavimo zavr&scaron;nom dionicom. Na kraju ovog puta je velika nagrada &ndash; ne&scaron;to najveće &scaron;to parlament može da pokloni građanima&ldquo;, rekao je Subotić.
On je naveo da će u toj nagradi uživati svi.
&bdquo;U ovom trenutku u Crnoj Gori stasavaju generacije koje neće poznavati druge realnosti osim evropske. Siguran sam da ona donosi bolju infrastrukturu, sport, zdraviju životnu sredinu i vraća Crnu Goru tamo gdje je već bila &ndash; perjanica regiona i svetionik onih koji koračaju za nama&ldquo;, kazao je Subotić.
On je rekao da političke razlike u državi neće nestati ulaskom u Uniju.
&bdquo;Bavićemo se drugim problemima u drugom okviru. Ovom Rezolucijom pokazali smo da smo spremni da budemo dio jednog organizma koji će zajedno proći kroz cilj i uskoro disati EU plućima. Nadam se da će to biti kraj pesimizma i početak optimizma za sve građane&ldquo;, zaključio je Subotić.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović rekao je da je Predlog rezolucije simboličan dokument u procesu integracije i da pokazuje određeni stepen jedinstva koji su pokazali poslanici.
On je kazao da su imali veliku pomoć i od opozicije.
&bdquo;Da budem iskren, u samoj rezoluciji, u njenoj preambuli, postoje elementi koji nijesu bili neophodni da budu pomenuti, moglo je da se zaobiđe ne&scaron;to &scaron;to može da nas dijeli i trebalo je da se odnosi na ovaj saziv Skup&scaron;tine, da ne idemo dalje u pro&scaron;lost&ldquo;, dodao je Vučurović.
On je poručio da Crna Gora u EU treba da uđe sa kičmom.
&bdquo;U EU treba da uđemo sa kičmom i sa dostojanstvom i da poku&scaron;amo da ne idemo linijom da o državi odlučuju bilo kakvi pritisci i uslovljavanja&ldquo;, rekao je Vučurović.
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar kazao je da pripadnost Evropi treba dokazivati na djelu, a ne samo deklarativno, kao &scaron;to se to često radi u crnogorskom parlamentu.
To, kako je dodao Konatar, nije metod koji se primjenjuje u evropskim državama i u Evropskom parlamentu.
&bdquo;Ali prema mom mi&scaron;ljenju to nije su&scaron;tinski problem. Mislim da je su&scaron;tinski problem to &scaron;ta ćemo mi da radimo na dan kad postanemo članica EU, kako će izgledati taj 1. januar 2029. ili 2030. godine&ldquo;, rekao je Konatar.
On je kazao da je zato važno &bdquo;da ne preskačemo lekcije jer ćemo to platiti kad budemo dio EU&ldquo;.
&bdquo;Nadam se da svi vjerujemo u to i da Crna Gora ne treba da bude samo puki posmatrač, da ne budemo zapećak Evrope i zemlja gdje će se u Briselu, Madridu, Berlinu u novinskim člancima pitati kako je neka termoelektrana pu&scaron;tena u rad bez ikakvih dozvola ili kako pola ministara ne može da pokaže svoju fakultetsku diplomu&ldquo;, naveo je Konatar.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković rekao je da put ka EU nije administrativni proces i neka forma.
&bdquo;To je duboka transformacija dru&scaron;tva, a ključ te transformacije je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije&ldquo;, kazao je Leković.
On je dodao da su se vrata Unije počela otvarati kada je država počela da dobija pozitivne izvje&scaron;taje i da zatvara poglavlja, kao i kada je prije dvije godine započela istinsku borbu protiv organizovanog kriminala.
&bdquo;A ne samo kada smo pričali o reformama i kada smo pohvalno govorili o statističkim podacima, već kada su institucije počele da rade. Borba jo&scaron; traje ali sada ulazi u zavr&scaron;nu fazu, i zato je otpor prema toj borbi najjači&ldquo;, rekao je Leković.
On je naveo da, ako Crna Gora želi da zatvori sva poglavlja, mora da zatvori i poglavlje kriminala.
&bdquo;A upravo je petak test za sve nas. Kroz ove zakone koji jačaju i čiste institucije i koji prave pretpostavku za ulazak u EU, ni&scaron;ta ne može biti preče, mafiju ćemo izbaciti iz institucija. Bez ovih zakona o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima, nema ulaska u EU. Nećemo dozvoliti da prljavi policajci ostanu u institucijama&ldquo;, poručio je Leković.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović rekao je da Crna Gora ključne izazove treba da rije&scaron;i prije samog ulaska u EU.
On je naveo da DNP redovno pravi istraživanja o EU putu Crne Gore i o tome kako su građani raspoloženi prema NATO-u.
&bdquo;Oko dvije trećine je za članstvo u EU, i mi ćemo danas svi zajedno podržati ovu Rezoluciju, i to je dobra poruka, ali za članstvo u NATO-u nema većine, i to treba konstatovati&ldquo;, rekao je Bojović.
On je kazao da u Uniju treba &bdquo;da uđemo kao pomireno i stabilno dru&scaron;tvo&ldquo;.
&bdquo;A ne na način da ulazimo u EU tako &scaron;to ćemo imati održane podjele i nerije&scaron;ena pitanja. Mi možemo ući u EU kao pomireno dru&scaron;tvo ako se rije&scaron;e pitanja statusa srpskog jezika, istorijske zastave trobojke, pitanje dvojnog državljanstva i ukoliko budemo imali jasne i ozbiljnije rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije&ldquo;, kazao je Bojović.
On je rekao da će prvi test za to biti glasanje o Predlogu zakona o uvođenju trobojke.
&bdquo;EU integracija je proces koji zahtijeva da države otklone uzroke nestabilnosti i mi ovim inicijativama tražimo da se uvaže EU standardi&ldquo;, kazao je Bojović.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović rekao je da je od 2006. država definisala spoljnopolitičke ciljeve i da mu je drago &scaron;to ni danas nije skrenula sa zacrtanog kursa.
&bdquo;Važno je da imamo koheziju kada je ovo pitanje na stolu jer nas čeka dosta posla u ovoj godini, koja je ključna, ne samo za EU put već će i umnogome odrediti sudbinu na&scaron;ih i budućih generacija i ne smijemo propustiti &scaron;ansu koja nam se ukazala&ldquo;, rekao je Smailović.
On je rekao da je uvjeren da &scaron;ansa neće biti propu&scaron;tena jer se, kako je naveo, zna da građani EU put vide kao jedini garant stabilnosti i mira.
&bdquo;Moramo obezbijediti građanima stabilnost i mir, a to jedino možemo kroz učlanjenje u EU i kroz po&scaron;tovanje ljudskih i manjinskih prava, a sve to će biti lak&scaron;e kada budemo dio evropskih država&ldquo;, naveo je Smailović.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a rekao je da EU integracije nijesu samo papir.
&bdquo;EU integracije nijesu dono&scaron;enje na brzinu milion zakona, već primjena tih zakona i unapređenje standarda. U Crnoj Gori je problem su&scaron;tina, a ne forma&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je naveo da se &bdquo;ova parlamentarna većina vi&scaron;e neće ponoviti&ldquo;.
&bdquo;Ona će možda izgurati ovaj tehnički dio jer je EU odlučila da Crna Gora bude prva članica EU i svi ćemo raditi na tome. Ono &scaron;to je dobro &ndash; &scaron;to ključna faza koja stiže nakon 2026, kada se u svim zemljama EU ratifikuje pristupni protokol, taj proces će nakon sljedećih izbora voditi nova većina koja će su&scaron;tinski, a ne samo deklarativno, voditi državu&ldquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.
Poslanik Albanske alternative Artan Čobi, govoreći o Rezoluciji, rekao je da je to dokaz aktuelnog saziva parlamenta i Vlade da podr&scaron;ka EU putu nije samo deklarativna, već duboko ukorijenjena.
On je rekao da pripadnici albanskog naroda dijele posvećenost porodici najrazvijenijih demokratija svijeta.
&bdquo;Ovaj trenutak je presudan jer smo godinama slu&scaron;ali o EU perspektivi, ali tek sad svjedočimo o EU realnosti&ldquo;, rekao je Čobi.
On je kazao da je država prestala da &bdquo;tapka u mjestu&ldquo; i da su odblokirani procesi.
&bdquo;Nakon perioda stagnacije pokrenuli smo reforme u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. IBAR je međunarodni pečat da Crna Gora nije problem, već predvodnik&ldquo;, rekao je Čobi.

Skupština usvojila Predlog rezolucije o integraciji Crne Gore u EU

NA SJEDNICI NA CETINJU

Evakuacioni let crnogorskih državljana koji su turistički boravili u Jordanu i Egiptu uspje&scaron;no je organizovan i avion sa preko 70 putnika krenuo je sa aerodroma u egipatskom &Scaron;arm el &Scaron;eiku ka Podgorici, saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
To je, kako navodi, prvi evakuacioni let crnogorskih državljana za koje je Vlada Crne Gore sa Air Montenegrom uspjela da organizuje čarter let.&nbsp;
Ibrahimović je najavio organizovanje jo&scaron; jednog čarter leta sa Fly Dubai koji će sjutra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata do Podgorice prevesti sve zainteresovane državljane Crne Gore, a njih je oko 160.
Svjedočimo, kaže Ibrahimović, eskalaciji bezbjednosne situacije i porastu tenzija u državama Bliskog istoka.&nbsp;
&bdquo;Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem sam čelu, ulaže maksimalne napore da u stalnoj komunikaciji sa na&scaron;im kolegama iz ambasada Crne Gore, nadležnim konzulatima i počasnim konzulima, obezbijedi pravovremenu komunikaciju i pruži neophodnu pomoć na&scaron;im državljanima koji se nalaze u zemljama Zaliva, a koji žele da se vrate u Crnu Goru&ldquo;, navodi Ibrahimović uz poruku crnogorskim građanima da prate servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova, kao i instrukcije lokalnih nadležnih organa. &nbsp;
&bdquo;Nadam se da će situacija &scaron;to prije deeskalirati i da će na&scaron;i državljani uskoro biti bezbjedno zbrinuti u svojim domovima&ldquo;,&nbsp; zaključio je Ibrahimović.
&nbsp;

Ibrahimović: Prvi evakuacioni let stigao iz Egipta, sjutra još 160 građana iz UAE

SAOPŠTIO MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

Crnogorska opozicija uputiće danas pismo Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori u kojem će tražiti izja&scaron;njenje Evropske komisije (EK) povodom izmjena zakona o unutra&scaron;njim poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), najavio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Nikolić je, na sjednici Skup&scaron;tine na Cetinju na kojoj se raspravlja Predlogu rezolucije o integraciji Crne Gore u EU, pozvao EK da hitno obavijesti parlament da li su zakoni i amandmani o kojima će se raspravljati u petak, usagla&scaron;eni sa Komisijom.
On je kazao da će od toga zavisiti budućnost Odbora za izbornu reformu.
&bdquo;Danas ćemo, kao &scaron;efovi klubova opozicije, uputiti pismo Delegaciji EU i od odgovora koji očekujemo od EK zavisiće i budućnost Odbora za izbornu reformu&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je kazao da se mora konstatovati da vladajuća većina zloupotrebljava proces EU integracije &bdquo;jer se stvari fingiraju posebno kad nema komunikacije sa opozicijom o važnim odlukama&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;Zloupotrijebili ste to &scaron;to smo rekli da ćemo podržati sve &scaron;to ima veze sa integracijom Crne Gore u EU. Dosad smo pristali da glasamo o nekoliko desetina zakona bez rasprave, međutim, ubuduće ćemo zahtijevati odgovorniji i transparentniji pristup i Vlade i Skup&scaron;tine&ldquo;, poručio je Nikolić.
On je kazao da će to učiniti kako ne bi dolazili u situaciju da &bdquo;pretrčavaju" preko zakonskih rje&scaron;enja.
Nikolić je rekao da će morati da se vodi rasprava kako bi građanima objasnili benefite zakonskih rje&scaron;enja koji su usklađeni sa EU zakonodavstvom.&nbsp;
&bdquo;Nećemo dozvoliti da se ugu&scaron;i opoziciona riječ u Skup&scaron;tini. Posljednji događaji u vladajućoj većini ubjedljivo svjedoče da ne bi bilo napretka u EU integraciji bez opozicije i DPS-a&ldquo;, dodao je Nikolić.&nbsp;
On je kazao da je formalni napredak koji se vidi, mnogo vi&scaron;i zbog EU, nego zbog unutra&scaron;njih reformi.
&bdquo;Pozivamo vas - nemojte da svojatate ono &scaron;to vam ekskluzivno ne pripada. Radujemo se da ste prihvatili na&scaron;u politiku jer je to dobro za Crnu Goru i hvala &scaron;to na taj način priznajete da smo ovu zemlju makar u tom segmentu vodili dobro&ldquo;, poručio je Nikolić.

Nikolić: Opozicija će tražiti izjašnjenje EK oko zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u

NAJAVIO POSLANIK DPS-A

U okviru NATO misije u Iraku (NMI) trenutno nema pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saop&scaron;teno je iz Ministarstva odbrane.
&bdquo;O eventualnom nastavku angažovanja na&scaron;ih pripadnika biće odlučeno nakon detaljne procjene bezbjednosnih rizika i u skladu sa razvojem situacije na terenu&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Podsjećaju da je NMI misija savjetodavno-trenažnog karaktera, uspostavljena na zahtjev iračke vlade u cilju jačanja kapaciteta bezbjednosnih institucija i doprinosa dugoročnoj regionalnoj stabilnosti.
"Pripadnici VCG u Iraku su do sada obavljali &scaron;tabne i logističke dužnosti&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.

Nema pripadnika VCG u NATO misiji u Iraku

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ODBRANE

Predsjednik države Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), saop&scaron;teno je iz Milatovićevog kabineta.
Skup&scaron;tina je Zakon o potvrživanju Sporazuma sa UAE donijela na sjednici 27. februara.
Milatović je, povodom vraćanja na ponovno odlučivanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma, kazao da njegova odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija, niti međunarodne saradnje.&nbsp;
&bdquo;Ona je usmjerena ka za&scaron;titi Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa države Crne Gore&ldquo;, poručio je Milatović.
Prema njegovim riječima, taj Sporazum, u obliku u kojem je usvojen, otvara ozbiljna i vi&scaron;eslojna ustavno-pravna pitanja koja nijesu adekvatno razmotrena.
&bdquo;Sporazum predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera, postupaka javnog nadmetanja, te upravljanja državnom imovinom&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
On je istakao da se time dovodi u pitanje po&scaron;tovanje člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje naru&scaron;avanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na trži&scaron;tu.
&bdquo;Na ovaj način se u nepovoljan položaj dovode domaće kompanije, kao i kompanije iz zemalja koje su strate&scaron;ki partneri, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i država članica Evropske unije (EU)&ldquo;, naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je naglasio, država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma.&nbsp;
&bdquo;To nije reforma, već opasan presedan&ldquo;, poručio je Milatović.
Kako je dodao, Sporazumom se predviđa i da UAE neće biti predmet mehanizama za rje&scaron;avanje sporova definisanih ugovorima između ovla&scaron;ćenih tijela.&nbsp;
&bdquo;To znači da će druga strana biti izuzeta od odgovornosti u slučaju spora, &scaron;to otvara ključno pitanje: Ko i na koji način &scaron;titi državni interes Crne Gore&ldquo;, naveo je Milatović.
On je istakao da međudržavna saradnja mora počivati na principu uzajamnosti, a ne jednostranih obaveza.
&bdquo;Vlada se Sporazumom obavezuje da će sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata.
To znači da se izvr&scaron;na vlast unaprijed obavezuje na izmjene zakona, iako je dono&scaron;enje i izmjena zakona isključiva nadležnost Skup&scaron;tine Crne Gore&ldquo;, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, takva formulacija direktno zadire u ustavni princip podjele vlasti.
&bdquo;Vlada preuzima obavezu obezbjeđenja zemlji&scaron;ta, izgradnje javne infrastrukture (putevi, voda, struja) i prilagođavanja planske dokumentacije&ldquo;, kazao je Milatović, dodajući da se sve to radi bez jasne finansijske procjene i bez planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru.&nbsp;
Država se, kako je upozorio, obavezuje na unaprijed nepoznate tro&scaron;kove.&nbsp;
&bdquo;Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti&ldquo;, naglasio je Milatović.
On je podsjetio i da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio problematizovan od strane Evropske komisije, a isti je i predmet inicijative pred Ustavnim sudom.&nbsp;
&bdquo;Ustavni sud je po tom pitanju organizovao javnu raspravu, &scaron;to je izuzetno rijedak potez, upravo zbog ozbiljnosti ustavno-pravnih dilema&ldquo;, rekao je Milatović, navodeći da bi bilo racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda.&nbsp;
Prema riječima Milatovića, pred Crnom Gorom je izbor hoće li graditi razvoj na principima pravne sigurnosti, jednakosti i transparentnosti, ili će otvarati vrata presedanima koji dugoročno mogu oslabiti institucije i ugroziti državni interes.
&bdquo;Investicije su dobrodo&scaron;le. Partnerstva su potrebna. Energetska transformacija je neophodna&ldquo;, naveo je Milatovć, dodajući da ipak nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava.&nbsp;
On je istakao da nijedna investicija ne smije biti iznad zakona a nijedna Vlada ne smije preuzimati obaveze koje mogu ugroziti fiskalnu i institucionalnu stabilnost države.
&bdquo;Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega mora biti pravno uređena država.&nbsp;
Crna Gora mora ostati država jednakih pravila za sve", zaključio je Milatović.
U saop&scaron;tenju Milatovićevog Kabineta navodi se da je on proglasio 23 druga zakona.

Milatović vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa UAE na ponovno odlučivanje

"DRŽAVA NE SMIJE SUSPENDOVATI SOPSTVENE SISTEMSKE ZAKONE ZARAD BILO KOJEG POJEDINAČNOG SPORAZUMA"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za 9. mart, a inicirao je i hitan sastanak nadležnih institucija zbog aktuelnih de&scaron;avanja na Bliskom istoku.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, zakazao nastavak sjednice Savjeta za 9. mart, u 11 sati, imajući u vidu da predsjednik Vlade Milojko Spajić nije u državi ove sedmice.
&bdquo;Predsjednik države je, u svojstvu predsjedavajućeg Savjeta, u vi&scaron;e navrata inicirao nastavak sjednice, predlažući termine 30. decembra, 19. januara, 2. i 9. Imajući u vidu značaj tačaka dnevnog reda, dalja odlaganja nijesu prihvatljiva&ldquo;, poručili su iz Kabineta Milatovića, prenosi agencija Mina.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Milatović inicirao održavanje hitnog informativnog sastanka nadležnih institucija u srijedu, 4. marta, radi razmjene ključnih informacija i preliminarne koordinacije u svjetlu aktuelnih de&scaron;avanja na Bliskom istoku.&nbsp;
Na sastanak su, kako se dodaje, pozvani predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar odbrane Dragan Krapović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da će dnevni red sjednice Savjeta biti dopunjen informacijom o novonastaloj situaciji na Bliskom istoku i njenim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim implikacijama po Crnu Goru.&nbsp;
&bdquo;Očekuje se puna institucionalna odgovornost svih nadležnih aktera, kako bi se obezbijedilo stabilno i koordinisano funkcionisanje u složenim međunarodnim okolnostima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović zakazao sjednicu Savjeta za odbranu i hitan sastanak zbog situacije na Bliskom istoku

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Dok ekstremističke grupe u svijetu sve vi&scaron;e koriste vje&scaron;tačku iteligenciju za regrutovanje i propagandu, institucionalni odgovor Crne Gore na rast ekstremističkog sadržaja na internetu je slab i nekoordiniran, pokazalo je istraživanje Pobjede.
Međunarodni izvje&scaron;taji upozoravaju na nove taktike ekstremističkih grupa, koje koriste vje&scaron;tačku inteligenciju za &scaron;irenje propagande i vrbovanje pristalica. Navodi se da terorističke grupe koriste AI za izradu tekstova, slika i videa kako bi se približile mlađoj publici.
Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić upozorava da kori&scaron;ćenje deepfake tehnologije omogućava prelazak sa masovne propagande na precizno ciljane ekstremističke narative.
- Algoritmi preporučivanja sadržaja, optimizovani za maksimalno zadržavanje pažnje korisnika, proizvode dinamičke informacione mjehure (echo chambers) i postupnu normalizaciju radikalnih narativa. AI-generisani sadržaji dodatno doprinose ovoj dinamici kroz automatizovanu produkciju ideolo&scaron;ki koherentnih poruka, simulaciju autentičnih glasova i identiteta, emocionalno targetirane narative prilagođene psiholo&scaron;kom profilu pojedinca - kazao je Pekić za Pobjedu.
Evropska komisija (EK) je u izvje&scaron;taju o napretku za 2025. godinu upozorila na rastuće prisustvo ekstremističkog sadržaja na internetu, zajedno sa govorom mržnje i dezinformacijama, navodeći da je institucionalni odgovor na te pojave slab i nekoordiniran.
EK je pozvala crnogorske vlasti da ulože napore u suzbijanju stranog uplitanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, kao i da jačaju otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Vlada Crne Gore jo&scaron; nije usvojila Strategiju za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma za period 2025&ndash;2030, iako je sa njenom izradom počela pro&scaron;log septembra. U Strategiji za period od 2020&ndash;2024. upozorava se na ulogu interneta i dru&scaron;tvenih mreža u &scaron;irenju radikalnih ideja, mržnje i ekstremizma, i ukazuje na potrebu jačanja strate&scaron;ke komunikacije.
Pekić nagla&scaron;ava da kori&scaron;ćenjem digitalnih platformi, enkripcije i vje&scaron;tačke inteligencije, ekstremističke grupe mogu lak&scaron;e vrbovati nove članove, planirati napade, &scaron;iriti propagandu i izbjegavati nadzor bezbjednosnih institucija.
- Zbog toga je ključno da se ovaj trend prepozna na vrijeme i da se razvije sveobuhvatan pristup koji uključuje jačanje kapaciteta bezbjednosnih institucija, unapređenje zakonodavnog okvira, regionalnu i međunarodnu saradnju, ali i preventivne mjere - kazao je Pekić.
Preko deepfaka do novih pristalica Evropska policijska agencija (EUROPOL) je pro&scaron;log juna saop&scaron;tila da je u maju 2025. na internetu prijavljeno uklanjanje vi&scaron;e od 2.000 poveznica na džihadističku i krajnje desnu ekstremističku propagandu koja je bila usmjerena na maloljetnike. U izvje&scaron;taju se upozorava na zabrinjavajuće nove taktike ekstremističkih grupa, koje koriste AI za izradu tekstova, slika i videa kako bi se približile mlađoj publici.
- Propaganda često uključuje kombinaciju slika djece sa ekstremističkim porukama, upute za radikalizovane roditelje o &bdquo;odgoju budućih džihadista&ldquo;, sadržaje u formatu mimova i kratkih videa sa elementima video-igara i glorifikaciju maloljetnika koji su sudjelovali u terorističkim napadima - navode u EUROPOL-u.
Pro&scaron;log decembra Euronews je objavio da militantne grupe sve vi&scaron;e koriste generativne AI alate za izradu realističnih fotografija i videozapisa, navodeći da takav lažni sadržaj može pomoći u regrutaciji novih sljedbenika, zbunjivanju ili zastra&scaron;ivanju protivnika te &scaron;irenju propagande u razmjerama koje su do prije samo nekoliko godina bile nezamislive.
Ivan Pekić upozorava da manje države imaju posebnu ranjivost u digitalnom prostoru u poređenju sa većim sistemima.
- Manje države imaju ograničene resurse i stručnjake za sajber bezbjednost, &scaron;to otežava za&scaron;titu kritične infrastrukture i nadzor digitalnog prostora. Drugo, zbog manje populacije i manjih digitalnih zajednica, propagandni ili maliciozni sadržaji mogu brzo doprijeti do značajnog procenta stanovni&scaron;tva, povećavajući njihov uticaj.
Međunarodni centar za borbu protiv terorizma (ICCT) je u junu 2024. upozorio da su tokom rata u Gazi teroristi koristili generativnu vje&scaron;tačku inteligenciju i na internetu plasirali različite slike sa ciljem podsticanja dodatnog nasilja i &scaron;irenja propagande.
- Neke fotografije beba ili mladih ljudi povrijeđenih u ratu izgledale su kao da su manipulisane upotrebom generativne AI kako bi se stvorio veći haos i uznemirujući sadržaj na internetu. U vezi s istim sukobom, na dru&scaron;tvenim mrežama su se pojavile i slike i video-snimci vojnika Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) koji nose pelene. Činilo se da je taj sadržaj generisala grupa povezana sa Hamasom koristeći generativnu AI, sa ciljem podrivanja izraelske vojske - navodi se u izvje&scaron;taju ICCT.
Ministarstvo se oslanja na prevenciju
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) navode da je onlajn radikalizacija ozbiljan dru&scaron;tveni izazov kao i da je sve veća pažnja usmjerena na ulogu vje&scaron;tačke inteligencije u tim procesima.
- Zavod za &scaron;kolstvo je u saradnji sa Ministarstvom sačinilo namjenski priručnik (uputstvo) za nastavnike upućujući ih kako da prepoznaju rane znake radikalizacije kod učenika, uključujući promjene u pona&scaron;anju - Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma - kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
U dokumentu koji je donijet u decembru 2023. predstavljene su vrste nasilja kod učenika i procedure za nastavnike i &scaron;kolu u tim slučajevima. Iz Ministarstva navode da se u slučajevima onlajn radikalizacije ili zloupotrebe tehnologije u &scaron;kolskom okruženju nastavnicima preporučuje da kontaktiraju &scaron;kolskog psihologa.
- Učenici se uče kritičkom razmi&scaron;ljanju kroz izborni predmet Medijska pismenost i radionice koje sprovodi Zavod za &scaron;kolstvo. Pažnja je usmjerena na prepoznavanje lažnih video-snimaka radi izazivanja panike ili mržnje. Na to kako algoritmi dru&scaron;tvenih mreža, uz pomoć vje&scaron;tačke inteligencije &bdquo;uvlače&ldquo; mlade u ekstremne sadržaje prikazujući im samo jednu stranu priče, kao i na prepoznavanje automatizovanih kampanja koje promovi&scaron;u terorizam ili radikalne stavove - kazali su iz Ministarstva.
Iz Agencije za nacionalnu bezbijednost (ANB) i Uprave policije nijesu odgovarali na pitanja Pobjede o strategiji sprečavanja AI ekstremističke propagande. Iz Agencije su pro&scaron;log juna Vijestima kazali da su dru&scaron;tvene mreže, zatvorene grupe na aplikacijama poput Telegrama i &scaron;irenje govora mržnje nova oružja radikalnih islamista u Crnoj Gori.
U izvje&scaron;taju o napretku za 2025. godinu Evropska komisija (EK) je pozvala Crnu Goru da uspostavi mrežu lokalnih kontakt tačaka za prevenciju nasilnog ekstremizma u op&scaron;tinama, navodeći da je u junu 2024. ANB, u saradnji sa policijom, spriječila uspostavljanje radikalne islamističke mreže u Crnoj Gori.
Islamska zajednica prati onlajn prostor
Iz Islamske zajednice u Crnoj Gori su kazali Pobjedi da sa pažnjom prate onlajn prostor, a posebno dru&scaron;tvene mreže gdje se eventualno mogu pojaviti ekstremistički i radikalni narativi.
- Do sada, iako su povremeno zabilježeni poku&scaron;aji &scaron;irenja ekstremističkih sadržaja, nijesmo uočili neki masovni trend ili značajnije prisustvo organizovanih grupa koje bi &scaron;irile tu ideologiju, makar na prostoru Crne Gore - kazali su iz Islamske zajednice.
Navode i da kontinuirano rade na informisanju i edukaciji vjernika o opasnostima radikalizacije i da ne prihvataju ni najmanje propagandu nasilja ni u kakvom obliku.
Iz Islamske zajednice su istakli da je važno preventivno djelovanje kroz edukaciju, promociju umjerenih i autentičnih islamskih vrijednosti, saradnju sa državnim organima, nevladinim organizacijama i drugim zajednicama u zajedničkim inicijativama protiv radikalizacije.
- Onlajn kampanje nemaju uticaj na rad Islamske zajednice, jer je ona uređen sistem koji počiva na vrijednostima tradicije Islama na ovim prostorima. Međutim, svakako da, makar donekle, te kampanje imaju uticaj na mlađe korisničke grupe i pojedince na digitalnim platformama. Stoga Islamska zajednica posvećuje pažnju prevenciji i edukaciji, a &scaron;to je jedan od prioriteta zajednice - kazali su iz Islamske zajednice.
Zajednica, dodali su, ima interne mehanizme praćenja i analize relevantnih sadržaja, a saradnja s nadležnim institucijama i stručnjacima omogućava pravovremenu identifikaciju potencijalno &scaron;tetnih narativa.

Teroristi koriste AI za propagandu, Crna Gora nema strategiju za suzbijanje hibridnih napada

MEĐUNARODNI IZVJEŠTAJI UPOZORAVAJU DA EKSTREMISTIČKE GRUPE KORISTE VJEŠTAČKU INTELIGENCIJU ZA ŠIRENJE NARATIVA I VRBOVANJE PRISTALICA

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pozvao je Vladu da, nakon stava Evropske komisije (EK), povuče zakone o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
"Pozivamo premijera Milojka Spajića da smijeni ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića jer je obmanuo poslanike da je usvajanje Zakona o MUP-u uslov za zatvaranje poglavlja 24&rdquo;, napisao je Nikolić u objavi na mreži X.
Evropska komisija (EK) saop&scaron;tila je da odredbe o za&scaron;titi podataka u izmijenjenim zakonima o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Crne Gore i dalje nijesu usklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).

Nikolić: Vlada da povuče zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u