Predsjednik države Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.

Skupština je Zakon o potvrživanju Sporazuma sa UAE donijela na sjednici 27. februara.

Milatović je, povodom vraćanja na ponovno odlučivanje Zakona o potvrđivanju Sporazuma, kazao da njegova odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija, niti međunarodne saradnje. 

„Ona je usmjerena ka zaštiti Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa države Crne Gore“, poručio je Milatović.

Prema njegovim riječima, taj Sporazum, u obliku u kojem je usvojen, otvara ozbiljna i višeslojna ustavno-pravna pitanja koja nijesu adekvatno razmotrena.

„Sporazum predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera, postupaka javnog nadmetanja, te upravljanja državnom imovinom“, kazao je Milatović. 

On je istakao da se time dovodi u pitanje poštovanje člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na tržištu.

„Na ovaj način se u nepovoljan položaj dovode domaće kompanije, kao i kompanije iz zemalja koje su strateški partneri, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i država članica Evropske unije (EU)“, naveo je Milatović. 

Kako je naglasio, država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma. 

„To nije reforma, već opasan presedan“, poručio je Milatović.

Kako je dodao, Sporazumom se predviđa i da UAE neće biti predmet mehanizama za rješavanje sporova definisanih ugovorima između ovlašćenih tijela. 

„To znači da će druga strana biti izuzeta od odgovornosti u slučaju spora, što otvara ključno pitanje: Ko i na koji način štiti državni interes Crne Gore“, naveo je Milatović.

On je istakao da međudržavna saradnja mora počivati na principu uzajamnosti, a ne jednostranih obaveza.

„Vlada se Sporazumom obavezuje da će sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata.

To znači da se izvršna vlast unaprijed obavezuje na izmjene zakona, iako je donošenje i izmjena zakona isključiva nadležnost Skupštine Crne Gore“, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, takva formulacija direktno zadire u ustavni princip podjele vlasti.

„Vlada preuzima obavezu obezbjeđenja zemljišta, izgradnje javne infrastrukture (putevi, voda, struja) i prilagođavanja planske dokumentacije“, kazao je Milatović, dodajući da se sve to radi bez jasne finansijske procjene i bez planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru. 

Država se, kako je upozorio, obavezuje na unaprijed nepoznate troškove. 

„Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti“, naglasio je Milatović.

On je podsjetio i da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio problematizovan od strane Evropske komisije, a isti je i predmet inicijative pred Ustavnim sudom. 

„Ustavni sud je po tom pitanju organizovao javnu raspravu, što je izuzetno rijedak potez, upravo zbog ozbiljnosti ustavno-pravnih dilema“, rekao je Milatović, navodeći da bi bilo racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda. 

Prema riječima Milatovića, pred Crnom Gorom je izbor hoće li graditi razvoj na principima pravne sigurnosti, jednakosti i transparentnosti, ili će otvarati vrata presedanima koji dugoročno mogu oslabiti institucije i ugroziti državni interes.

„Investicije su dobrodošle. Partnerstva su potrebna. Energetska transformacija je neophodna“, naveo je Milatovć, dodajući da ipak nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava. 

On je istakao da nijedna investicija ne smije biti iznad zakona a nijedna Vlada ne smije preuzimati obaveze koje mogu ugroziti fiskalnu i institucionalnu stabilnost države.

„Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega mora biti pravno uređena država. 

Crna Gora mora ostati država jednakih pravila za sve", zaključio je Milatović.

U saopštenju Milatovićevog Kabineta navodi se da je on proglasio 23 druga zakona.