Politika

Svako odgađanje dono&scaron;enje zakona opstruira pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU), ali njihovo usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom i ukupnom javno&scaron;ću, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu Agenciji Mina rekao da se mora ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti.
Skup&scaron;tina Crne Gore je u ponedjeljak, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale nepunih sat i 30 minuta, usvojila 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
Rasprava o tim zakonima nije vođena u pojedinostima, odnosno bila je objedinjena i svedena na izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri opoziciona poslanika. Ti poslanici opozicije nijesu govorili o predloženim zakonskim rje&scaron;enjima, već su kritikovali način usvajanja zakona. &nbsp;&nbsp;
Odgovarajući na pitanje kako komentari&scaron;e dono&scaron;enje zakona na ovaj način i da li ovo predstavlja kr&scaron;enje parlamentarnih procedura i degradaciju parlamenta, Radulović je kazao da su političke elite, primarno iz ugla prilično uskog sagledavanja stvari, nametnule jednu krajnje problematičnu dilemu.
Kako je naveo, ta dilema je &scaron;ta je primarni i osnovni interes tekuće zakonodavne aktivnosti - da li je to brzina dono&scaron;enja zakona ili njihov kvalitet i po&scaron;tovanje procedure.
&ldquo;Udruženje pravnika Crne Gore sa svoje strane ne želi da participira u toj, po nama, pogre&scaron;noj polemici, jer oba cilja moraju biti ostvarena istovremeno - mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti&rdquo;, istakao je Radulović.
On je naveo da su, u procesu EU integracija, pojedine dana&scaron;nje članice EU, a tada kandidati za članstvo, usvajale zakonodavna akta na engleskom jeziku bez prevođenja na nacionalni jezik u cilju ubrzavanja procesa.
&ldquo;Međutim, one su istodobno sa posebnom pažnom vodile računa o proceduri i da usvojena zakonska rje&scaron;enja ne budu samo &ldquo;gola statistika za evropski &scaron;trik&rdquo; nego i konkretan doprinos kvalitetu vladavine prava i pravne sigurnosti njihovih građana i pravnih subjekata na koje se ta zakonska rje&scaron;enja odnose&rdquo;, dodao je Radulović.
Na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za usvajanje zakona bez adekvatne rasprave i uključivanja javnosti, on je odgovorio da se pravi ozbiljna gre&scaron;ka zalaganjem za samo jedan od dva zahtjeva - brzina dono&scaron;enja ili kvalitet zakona.
Ta dva zahtjeva, kako je poručio Radulović, ne mogu se parcijalno posmatrati, niti odvajati jedan od drugog.
&ldquo;Svako odlaganje u procesu dono&scaron;enja zakona je direktna namjerna ili nenamjerna opstrukcija vrlo zahtjevnog pregovaračkog procesa sa EU, ali istovremeno usvajanje zakona bez potrebne procedure i posebno kvaliteta u njihovom sadržaju uvodi u pravni sistem &ldquo;mrtvo slovo na papiru&rdquo; - zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom, akademskom ili poslovnom zajednicom&rdquo;, kazao je Radulović.&nbsp;
On je naveo primjer novog Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, koji je, kako je rekao, pro&scaron;ao vrlo zahtjevne procedure, pa ipak sada poslovnoj zajednici, a posebno privrednim dru&scaron;tvima čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, nije dovoljno jasan u dijelu njegove konkretne primjene i obaveznosti preregistracije u vrlo kratkom roku.
&ldquo;&Scaron;ta onda tek očekivati za 25 novih zakonskih rje&scaron;enja čije naslove u ovoj prilici nijesmo u mogućnosti ni precizno navesti&rdquo;, upitao je Radulović.
EU integracije, kako je poručio, ne mogu biti opravdanje predlagaču zakona za lo&scaron;a i nedovoljno iskomuncirana zakonska rje&scaron;enja, posebno ne za ona koja nijesu pro&scaron;la proces verifikacije od strane Evropske komisije.&nbsp;
&ldquo;Kao &scaron;to su to predložene izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti, na &scaron;ta je precizno u svom dopisu ukazalo 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija, među kojima je i Udruženje pravnika&rdquo;, naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, on je kazao da koliko god evropska agenda bila zahtjevna i tražila ubrzanu proceduru na koju se mora imati kvalitetan odgovor, treba biti svjestan opasnosti naru&scaron;avanja pravnog poretka zakonskim rje&scaron;anjima koji stupanjem na snagu proizvode pravno dejstvo, a da sam donosilac ili subjekt na koji se odnosi nedovoljno zna njihovu sadržinu.
&ldquo;Nažalost, mora se konstatovati da očito da po ovom pitanju izvr&scaron;na i zakonodavna vlast nemaju valjanu koordinaciju, ili se makar stiče takav utisak u javnosti. Inače u svom poznatom citatu jo&scaron; je Ciceron upozorio rimski Senat da &ldquo;Kada je zakona previ&scaron;e, pravda se gubi u njihovoj gomili&rdquo;&rdquo;, naveo je Radulović. &nbsp;
Upitan kako komentari&scaron;e to &scaron;to su dvije vanredne sjednice na čijem dnevnom redu je bio veliki broj zakona zakazane u posljednjem trenutku, a to se moglo uraditi i ranije, počev od 15. januara, on je rekao da upravo taj primjer ukazuje na uočljiv manjak kvalitetne organizacije procesa usvajanja zakona.
&ldquo;Na taj način se dobija efekat koji rezultira kratkoročnim benefitom u procesu EU integracija, ali i trajni defekt u činjenici da egzistiraju zakonska rje&scaron;enja kod kojih nije postojala javna rasprava sa stručnom ili političkom javno&scaron;ću&rdquo;, kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, sve to može uzrokovati faktičkim egzistiranjem &ldquo;novih zakona&rdquo; u pravnom poretku, ali da ne dolazi do njihove faktičke i dosljedne primjene od onih kojma su ta zakonska rje&scaron;enja namijenjena.
&ldquo;Stoga, Udruženje pravnika i ukupna stučna javnost neće stajati na bilo koju od &ldquo;sukobljenih strana&rdquo; koje zagovaraju parcijalni pristup, već zahtijevati kvalitetne parlamentarne procedure, kvalitet zakonskih rje&scaron;enja i po&scaron;tovanje agende dogovorene u procesu pregovaranja sa EU, jer cilj zakona nije njihovo &ldquo;postojanje&rdquo;, već potpuna, neselektivna i doljsedna implementacija&rdquo;, naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje za&scaron;to Crna Gora jo&scaron; nema zakon o Skup&scaron;tini i da li bi usvajanje tog pravnog akta moglo spriječiti praksu dono&scaron;enja zakona po ubrzanoj proceduri, on je kazao da Skup&scaron;tine ima relativno dobro uređen Poslovnik, koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava.
Kako je rekao, mnogo veći problem je činjenica da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, pa se tako način rada, organizacija, sastav i funkcije Vlade, umjesto zakonom, reguli&scaron;u uredbama i drugim nižim podzakonskim aktima.
&ldquo;&Scaron;to se same Skup&scaron;tine tiče, ona ima relativno dobro uređen Poslovnik koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava, za čije je usvajanje potrebna većina svih poslanika&rdquo;, naveo je Radulović.
On je kazao da bi za zakon o Skup&scaron;tini bila dovoljna samo prosta većina, a da je za Poslovnik Skup&scaron;tine Ustavom propisana većina koja je veća od one za eventualni zakon o Skup&scaron;tini.
Međutim, kako je rekao, ovo pitanje nije od značaja u predmetnom slučaju &ldquo;25 zakona za 90 minuta&rdquo;, jer problem nije u nepostojanju regulative, već u njenoj primjeni.
&ldquo;Stoga cijenimo da koliko god neko imao dugo profesionalno iskustvu u praćenju rada parlamenta sada ne može sa sigurno&scaron;ću znati red sjednica, način sazivanja i termine i metodologiju rada zakonodavnog odbora, &scaron;to umnogome ne doprinosi ni pravnoj sigurnosti ni povećanju digniteta zakonodavnog doma&rdquo;, naveo je Radulović.

Radulović: Mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti

PORUČUJE PREDSJEDNIK UDRUŽANJA PRAVNIKA

Rukovodilac Ministarstvom saobraćaja, Filip Radulović, uputiće predlog da južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobije koncesiju na crnogorske aerodrome, tvrdi predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević i ocijenio da je riječ o visoko koruptivnim radnjama.
&bdquo;Podno&scaron;enjem ostavke člana Pokreta Evropa sad, Stefana Madžgalja, na članstvo u Odboru direktora Aerodroma Podgorica, gotovo da je uklonjena i posljednja brana koja ide u pravcu da Radulović možda na dana&scaron;njoj ili na sljedećoj sjednici uputi predlog da Južnokorejci dobiju koncesiju na crnogorske aerodrome&ldquo;, naveo je Knežević u video obraćanju.&nbsp;
Na taj način, kako je kazao, uklonjena je i predsjednica Odbora, Jelena Mara&scaron;, koja se protivila tome da crnogorski aerodromi budu pod koncesijom i koja je u svom novogodi&scaron;njem intervjuu jasno saop&scaron;tila da odluku o koncesiji može isključivo donijeti Skup&scaron;tina.&nbsp;
&bdquo;Otud i ova brzina, ali i ova namjera da se kroz koordiniranje Radulovića dođe do jo&scaron; jedne rasprodaje državne imovine i krčmljenja onoga &scaron;to su stvarale generacije i generacije građana Crne Gore, posebno ako imamo u vidu fantastične rezultate aerodroma i činjenicu da su nedavno proslavili i tri milionitog putnika&ldquo;, rekao je Knežević.&nbsp;
On je pozvao crnogorsko Tužila&scaron;tvo da ispita sve u Vladi i van Vlade, počev od njega da li se koncesijom plaća ćutanje južnokorejske države i pravosudnih organa vezano za preduzetnika u oblasti kriptovaluta, Do Kvona i njegovih mogućih poslovnih veza sa premijerom Milojkom Spajićem.
&bdquo;Da li ustvari zetski i tivatski aerodrom dolaze u miraz Južnokorejcima zbog toga &scaron;to niko jo&scaron; nije saznao kakvi su bili odnosi između Spajića i Do Kvona? Podsjećam da je Spajić na sastanku parlamentarne većine u julu nakon prvog glasanja, kada je italijansko-argentinska kompanija bodovana bolje od južnokorejske, vr&scaron;io pritisak na lidere parlamentarne većine, ali i na Tendersku komisiju da se ponovi glasanje i da se izmijene rezultati glasanja kako bi Južnokorejci bili bodovani na način da dobiju ove koncesije&ldquo;, rekao je Knežević.&nbsp;
On je ocijenio da to treba da zabrine svakog u Crnoj Gori i niko ne može govoriti da se radi o naknadnoj pameti DNP-a, jer su na samom početku ukazivali da aerodromi Crne Gore treba da ostanu u državnom vlasni&scaron;tvu.
&bdquo;Koo &scaron;to sam tada rekao na sastanku lidera parlamentarne većine, želim da ponovim i danas da je ovdje neko uzeo novac i neko je zbog grijehova iz pro&scaron;losti prihvatio da Južnokorejci koji posluju sa gubitkom i jo&scaron; nigdje nijesu radili u Evropi, dobiju pravo na crnogorske aerodrome i da na taj način počne zaokruživanje Crne Gore kao kolonijalne države&ldquo;, smatra Knežević.&nbsp;
On je zaključio da je njegova dužnost bila da obavijesti crnogorsku javnost da se planira koruptivna predaja, a ne prodaja crnogorskih državnih interesa i aerodroma Južnokorejcima.&nbsp;

Knežević tvrdi: Vlada će dati koncesiju na aerodrome Južnokorejcima,  riječ o visoko koruptivnoj radnji

POZIVA TUŽILIŠATVO DA ISPITA POSTUPAK

Odbor za bezbjednost i odbranu Skup&scaron;tine Crne Gore prihvatio je inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Milo&scaron;a Medenice.
Usvojen je i predlog da se uputi poziv skup&scaron;tinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, da se održi zajednička sjednica na kojoj će biti saslu&scaron;ani i predstavnici sudstva, povodom ovog slučaja.
Inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje podnio je član Odbora Dritan Abazović, čelnik pokreta URA. Navedeno je da je saslu&scaron;anje potrebno kako bi građani saznali kako se do&scaron;lo u situacuju da u roku od nedjelju dana pobjegnu od izdržavanja zatvorske kazne dvije osobe - biv&scaron;a specijalna tužiteljka Lidija Mitrović i Milo&scaron; Medenica, sin biv&scaron;e predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Poslanik Građanskog pokreta URA &nbsp;Milo&scaron; Konatar rekao je da nakon bjekstva Medenice i biv&scaron;e tužiteljke Lidije Mitrović ovu inicijativu ne treba posebno obrazlagati u zakonodavnom domu. Kazao je da direktora policije Lazara &Scaron;ćepanovića treba saslu&scaron;ati na odboru, posebno ako vidimo da za sedam dana dvaput ide u emisiju na jednoj privatnoj televiziji.&nbsp;
"Cilj kontrolnog saslu&scaron;anja je da se utvrde razlozi za&scaron;to policija nije sprovela mjeru nadzora nad okrivljenim", kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon ova dva bjekstva, rekao je, ne možemo govoriti o tome da postoje izolovani incidenti.&nbsp;
"Nadam se da niko neće imati ni&scaron;ta protiv da se održi ovo kontrolno saslu&scaron;anje", rekao je Konatar.&nbsp;
Nikola Zirojević (SD) rekao je da čelnici sektora bezbjednosti treba da odgovaraju u parlamentu, a ne u televizijskim emisijama.&nbsp;
On je rekao da se Milo&scaron; Medenica, bjegunac, sprda sa državom. Kaže da je noć uoči presude Vi&scaron;eg suda kojom je osuđen na deset godina zatvora Medenica nađen u svom stanu, pa se postavlja pitanje kako je pobjegao za tako kratko vrijeme.&nbsp;
"Onda smo vidjeli navodno snimke Milo&scaron;a Medenice, pa pitam kojom je to opremom policija utvrdila za 15 minuta da su ti snimci lažni, odnosno da su generisani vje&scaron;tačkom inteligencijom", rekao je Zirojević.&nbsp;
Poslanik DPS Mihailo Anđu&scaron;ić kazao je da svjedočimo ozbiljnom posrnuću bezbjednosnog sektora.&nbsp;
"Ova inicijativa je opravdana. Parlament je prava adresa da raspravimo &scaron;ta se ovdje desilo", rekao je Anđu&scaron;ić.&nbsp;
Kako je rekao Vladislav Bojoivć (DNP), &Scaron;ćepanović je morao da podnese ostavku, a ako je to odbio, premijer je morao da ga smijeni. Dva posljednja slučaja su, dodao je, istinski skandali.&nbsp;
"Potrebno je održati ovo kontrolno saslu&scaron;anje zbog činjenice da je u sektoru bezbjednosti u Crnoj Gori vanredno stanje. Bjekstvo Medenice pokazuje da Milo Đukanović i dalje kontrolo&scaron;e značajan dio policije i ANB-a, umjesto da bude procesuiran", &nbsp;kazao je Bojović.&nbsp;
On je naveo da je DNP bila u pravu &scaron;to nije podržala izbor &Scaron;ćepanovića za direktora policije. S druge strane, tvrdi, &Scaron;ćepanović trenira strogoću nad građanima Zete.&nbsp;
Poslanik PES-a Dane Marković kazao je da je Pokret Evropa sad predložio Skup&scaron;tini izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), prema kojima pritvor okrivljenima za organizovani kriminal, terorizam, ratne zločina i krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, može trajati i do pet godina od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude. Poja&scaron;njava da je nakon kritika iz dijela stranaka, predlog povučen.
Kako je rekao, sada je odgovornost policije da locira bjegunce i privede ih pravdi. Marković je naveo da upravo biv&scaron;i nosioci vlasti u čije vrijeme vladavine su nastali organizovani kriminal i korupcija, sada pominju odgovornost sektora bezbjednosti. Iz tih razloga, kazao je, inicijativu o kontrolnom saslu&scaron;anju neće podržati.&nbsp;
Zirojević je odgovorio da je pravo jasno i egzaktno, a da pravo nijesu Andersenove priče.
"Jeste li spremni da dovedete do toga da neko nevin čami pet godina u zatvoru", kazao je Zirojević.&nbsp;
Marković je uzvratio da se traži odgovornost sektora bezbjednosti, ali ne i onih koji su vladali zemljom 30 godina. Naglasio je da pomenute predložene izmjene zakona nijesu podrazumijevale da nevini ljudi idu u zatvor, već da se osigura sprovođenje zakona.&nbsp;
Konatar je reagovao, riječima da je premijer i lider PES-a Milojko Spajić saop&scaron;tio ranije da je za njega neprihvatljiva informacija da je Milo&scaron; Medenica trenutno nedostupan nadležnim državnim institucijama, imajući u vidu da je, prema pravosnažnoj presudi, označen kao organizator ozbiljne kriminalne grupe odgovorne za brojna krivična djela u Crnoj Gori. Citirao je Spajićeve riječi da ovakav slučaj otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju sistema bezbjednosti i sprovođenju zakona.
"Ovo &scaron;to sada govorite, suprotno je od onoga &scaron;to je rekao premijer", rekao je Konatar poslaniku PES-a.&nbsp;
Marković je rekao da nikoga nije abolirao od odgovornosti, već da je treba tražiti unutar sistema. Naglasio je da inicijativu URA doživljava kao politički motivisanu.&nbsp;
"Ono &scaron;to treba da odradimo jeste utvrđivanje odgovornosti u samom sistemu", rekao je Marković.&nbsp;
Anđu&scaron;ić je kazao da je stav Markovića pogre&scaron;an, i nada se da to nije stav cjelokupnog kluba PES-a.&nbsp;
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović rekao je da se postavlja pitanje za&scaron;to se krivi &Scaron;ćepanović kada sud nije izdao neophodne mjere. Kako je upozorio, "nesrećni sud" nije Medenici izrekao elektronski nadzor 24 sata, a jeste Veselinu Veljoviću.&nbsp;
"Kako nikome nije palo na pamet da Medenica može u stanu da nastavi sa vr&scaron;enjem krivičnih djela", rekao je Bogdanović.&nbsp;
Navodi da je policija na meti neosnovanih kritika i lažnih optužbi, posebno od onih analitičara koji su ćutali kada je policija bila hunta, u sprezi sa mafijom.&nbsp;
Kako je kazao, ovo nije feudalna država pa da policija stoji 24 sata ispred objekata i drži stražu.&nbsp;
"U ovom trenutku postoji 437 lica kojima je određena mjera. Zamisllte da policija obezbjeđuje svih 437 objekata 24 sata", kazao je Bogdanović.&nbsp;
On navodi da se izgleda traži da policija bude privatna straža, ali ako ćemo tako, onda to nije policija.&nbsp;
Zirojević je rekao da se postavlja pitanje "ko čuva Vesnu Medenicu".&nbsp;
"Osim premijera, koji je, kako vidimo sa dru&scaron;tvenih mreža, bio na skijanju u Kola&scaron;inu. Policija je bila dužna da nadzire okrivljene, a ne da dođe jedno veče u stan, vidi da niko ne odgovara i onda 'kuku nama gdje je Milo&scaron;", kazao je Zirojević.&nbsp;
On navodi da se postavlja pitanje koliko ima &scaron;tićenih ličnosti u Crnoj Gori i da li je neko od tih 437 okrivljenih u međuvremenu pobjegao.&nbsp;
"Ne tražim 'glavu' &Scaron;ćepanovića, tražim da se utvrdi odgovornost. Medenica je i ranije kr&scaron;io zabranu napu&scaron;tanja stana. I&scaron;ao je na neke rođendane i slavlja. Postoje fotografije sa tih događaja. Je li to iko pratio", kazao je Zirojević.&nbsp;
Bogdanović kaže da kritičarima očito smeta veting, smetaju kontrole, smeta prekid veza mafije i institucija. On je rekao da se postavlja pitanje kako je Medenica znao da će biti osuđen na dužu kaznu, a ne tri ili četiri godine, koliko je u su&scaron;tini već izdržao.&nbsp;
Pitanje je, dodaje, i za&scaron;to presuda u Vi&scaron;em sudu nije izrečena prije tri mjeseca, nego ba&scaron; u januaru.&nbsp;
"Kad su pobjegli Radoje Zvicer, Ljubo Milović i Neboj&scaron;a Bugarin, riječ niko nije izgovorio, niko nije tražio kontrolno saslu&scaron;anje", rekao je Bogdanović. &nbsp;
Na sjednici je inicirano da se otvori mogućnost saslu&scaron;anja na zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i Odbora za politički sistem i pravosuđe.&nbsp;
Laković je naglasio da je Pokret Evropa sad predložio Skup&scaron;tini izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), prema kojima pritvor okrivljenima za organizovani kriminal, terorizam, ratne zločina i krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, može trajati i do pet godina jer su htjeli da pomognu institucijama.&nbsp;
"Razumijem da ako predstavnici institucija mogu da idu u TV emisije, mogu i na odbor", kazao je Laković.&nbsp;
On je rekao da treba &scaron;to če&scaron;će sugerisati pitanje jemstva, koristiti ga u slučaju bjekstva.&nbsp;
"Vjerujem da bi onda osjećaj da su institucije obmanute bio ublažen, jer bi država inkasirala značajna sredstva", kazao je Laković.&nbsp;
Na sjednici je razmatran Izvje&scaron;taj o radu Odbora za bezbjednost i odbranu za 2025.&nbsp;
Predsjednik odbora Miodrag Laković (PES) rekao je da su ispunili plan i sproveli mjere i aktivnosti koje su bile previđene. Kako je naglasio, razmatrani su svi važni zakoni i održana su kontrolna saslu&scaron;anja koja su bila planirana. Većinom glasova, izvje&scaron;taj je usviojen.&nbsp;
Usvojen je i Plan parlamentarnog nadzora za 2026. godinu, kojim se defini&scaron;u prioritetne aktivnosti Odbora u oblasti bezbjednosti i odbrane.

Saslušaće Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog bjekstva Medenice

ODLUČENO NA ODBORU ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU SKUPŠTINE CRNE GORE

Politički analitičar Danilo Kalezić uoči najavljenog sastanka lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića sa predstavnicima svih organa stranke u Crnoj Gori, procjenjuje da je riječ o pažljivo tempiranom potezu čiji je cilj konsolidacija političkog prostora koji je godinama djelovao kroz koaliciju &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo;.
Prema njegovim riječima, sastanak treba posmatrati kao poku&scaron;aj da se, u susret mogućim političkim preglasavanjima, demonstrira jedinstvo i istovremeno pripremi teren za, kako kaže, &bdquo;taktički, odnosno prividni razlaz&ldquo; dosada&scaron;njih partnera, odnosno sa Demokratskom narodnom partijom Milana Kneževića.
&ndash; Ovaj planirani sastanak predsjednika Skup&scaron;tine i lidera Nove srpske demokratije Mandića sa predstavnicima i najvi&scaron;im organima stranke nije nikakvo iznenađenje i riječ je o racionalnom političkom potezu - izjavio je Kalezić za Pobjedu.
On smatra da Mandić ovim okupljanjem poku&scaron;ava da učvrsti unutarstranačku koheziju i amortizuje potencijalna nezadovoljstva koja postoje među funkcionerima i biračima u vezi sa budućno&scaron;ću dosada&scaron;nje koalicione arhitekture.
&ndash; To će svakako biti prilika da ponudi odgovore na dileme i pitanja koja, sasvim očekivano, imaju članovi, simpatizeri i funkcioneri u odnosu na sudbinu koalicije &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo; - navodi Kalezić.
Na pitanje da li uče&scaron;će predsjednika parlamenta ovom skupu daje dodatnu državnu težinu ili bri&scaron;e granicu između institucionalne funkcije i partijskog djelovanja, Kalezić kaže da u tome ne vidi formalno sporan element.
&ndash; Ne vidim da ovaj skup zadire u obaveze Mandića kao predsjednika Skup&scaron;tine, jer je on političkoj agendi na kojoj dobija podr&scaron;ku glasača posvećen vi&scaron;e od dvije decenije - ističe on.
Ipak, dodaje da se primjedbe na Mandićev politički angažman mogu uputiti sa stanovi&scaron;ta efekata njegove politike.
&ndash; Problem je kvalitativne prirode, jer ti potezi nemaju pozitivan učinak na crnogorsko dru&scaron;tvo u cjelini, razvoj demokratije ili spoljnopolitički kurs države - ocjenjuje Kalezić.
On podsjeća da je političko organizovanje tzv. srpskog korpusa u Crnoj Gori i ranije prolazilo kroz brojne transformacije, od Narodne stranke, preko Srpske narodne stranke, do različitih izbornih saveza i lista.
&ndash; Nažalost, posljednje rekonfiguracije de&scaron;avaju se pod pritiskom i dirigentskom palicom zvaničnog Beograda, ali istovremeno ukazuju i na novi smjer djelovanja. To znači da nas u narednom periodu očekuje svojevrsni taktički razlaz među doskora&scaron;njim partnerima i dva noseća stuba velikosrpske politike u Crnoj Gori - procjenjuje Kalezić.
Prema njegovim riječima, takav razlaz bio bi prije svega funkcionalan, jer bi svaka od tih struktura poku&scaron;ala da mobili&scaron;e različite segmente istog biračkog tijela.
&ndash; Nakon razdvajanja, svako će nastojati da animira specifične djelove srpskog biračkog korpusa, čime se zapravo &scaron;iri ukupni politički zahvat nad tim prostorom - navodi on.
S druge strane, Kalezić upozorava da opozicija u Crnoj Gori mora ozbiljno pratiti te procese.
&ndash; Sve &scaron;to radi Andrija Mandić trebalo bi da bude alarm opoziciji, jer on, u susret narednim izborima kad god oni bili, očigledno gradi poziciju za funkciju premijera. Ukoliko bi do toga do&scaron;lo, otvorio bi mu se prostor da u punom kapacitetu realizuje politike biv&scaron;eg Demokratskog fronta - ocjenjuje Kalezić.
Sagovornik Pobjede povukao je paralelu sa regionalnim kontekstom.
&ndash; Mandić sve vi&scaron;e podsjeća na Milorada Dodika. Danas gledamo Dodika u zavr&scaron;noj fazi jednog političkog ciklusa, ali ne treba zaboraviti da je godinama imao izrazito destruktivan odnos prema institucijama Bosne i Hercegovine. Vjerujem da bi se Mandić na sličan način odnosio prema institucijama ukoliko bi preuzeo izvr&scaron;nu vlast - zaključio je Kalezić.
Podsjećamo, predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić zakazao je za petak hitnu i pro&scaron;irenu sjednicu svih stranačkih organa i funkcionera na kojoj će se odlučivati o daljim koracima i opstanku koalicije &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo; nakon &scaron;to su članovi DNP-a iza&scaron;li iz vladajuće koalicije na državnom i lokalnom nivou.
Mandić je pozvao Glavni odbor, Predsjedni&scaron;tvo stranke, Izvr&scaron;ni odbor, Politički savjet, Klub poslanika, članove vlade, &scaron;efove odborničkih klubova, predsjednike op&scaron;tinskih odbora, predsjednike op&scaron;tina i predsjednike skup&scaron;tina op&scaron;tina, predsjednike bordova javnih preduzeća i javnih ustanova, direktore javnih preduzeća i javnih ustanova. Sastanak će se održati u Podgorici, u Srpskoj kući, uz jasnu poruku da je prisustvo sjednici obavezno.
Iz NSD juče je saop&scaron;teno da će na tom sastanku veoma pažljivo biti saslu&scaron;ani i razmotreni stavovi srpskog naroda kada je riječ o njegovoj budućnosti i položaju u Crnoj Gori.
&ndash; Donijećemo odluku iz glave cijelog na&scaron;eg naroda i slijediti njegove želje i uputstva - saop&scaron;tio je, pored ostalog, portparol stranke Mirko Miličić.

Kalezić: U najavi kontrolisan razlaz i širenje političkog zahvata

"NAKON RAZDVAJANJA, SVAKO ĆE NASTOJATI DA ANIMIRA SPECIFIČNE DJELOVE SRPSKOG BIRAČKOG KORPUSA"

Gostovanja ovda&scaron;njih političkih aktera, poput lidera DNP-a Milana Kneževića i Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića na takozvanim prorežimskim televizijama u Srbiji postala su konstanta, a političke prilike u Crnoj Gori jedna od gorućih tema za tamo&scaron;nje medije.
Komentari&scaron;ući sve intenzivniju medijsku kampanju, advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik u izjavi za Antenu M ocjenjuje kako je riječ o očekivanim potezima, ponavljajući ranije iznijetu tezu da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učiniti sve &scaron;to bude mogao da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju 2028. godine, kao &scaron;to je to uspje&scaron;no učinio u Srbiji.
&bdquo;Ali sam siguran da nema kapaciteta da to do kraja uradi, ali da može da pravi probleme i da proba da destabilizuje Crnu Goru - to će uraditi. I ovo sada &scaron;to medijski radi u Srbiji, a dijelom i u Crnoj Gori, nije toliko opasno i vi&scaron;e je onako predstava za javnost. Ali kako vrijeme bude odmicalo, siguran sam da će uraditi i vi&scaron;e od toga na destabilizaciji Crne Gore i zaustavljanju njenog evropskog puta&ldquo;, ističe Olenik.
Napominje da Vučić vi&scaron;e nema tu političku snagu u Srbiji, a stoga, kako podvlači, ni za spoljno djelovanje na neki ozbiljniji način.
&bdquo;&Scaron;to se tiče gospodina Milana Kneževića i Dajkovića, oni će kao i ostali Vučićevi proksiji, ili pijuni u Srbiji da urade ono &scaron;to im se kaže&ldquo;, navodi sagovornik Antene M.
Smatra da Knežević nije glavni Vučićev igrač u ovom trenutku.
&bdquo;Mislim da je on sekundaran i da je već u političkom smislu zavr&scaron;io svoj zadatak, jer poslije ovog proma&scaron;aja u Botunu i, tako da kažem, preigravanja i povlačenja iz Vlade, on vi&scaron;e nema politički prostor, niti prostor za manevar da može da uradi sve. I mislim da je njegova uloga u najvećem dijelu zavr&scaron;ena&ldquo;, ukazuje Olenik.
Nagla&scaron;ava da je, prema njegovom mi&scaron;ljenju, najozbiljniji proksi, odnosno zastupnik ili pion Aleksandra Vučića u Crnoj Gori predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
&bdquo;I da se zato drži po strani i da se tek od njega očekuje da povuče neki ozbiljniji korak, kako bi se dalje destabilizovala Crna Gora. Vidjećemo &scaron;ta i kako će to biti. Ja lično sumnjam da će gospodin Mandić da napusti Vladu. Mislim da mu je draže da ostane na vlasti, i da sa pozicije predsjednika Skup&scaron;tine vr&scaron;i opstrukciju evropskog puta Crne Gore&ldquo;, izričit je na&scaron; sagovornik.
U svakom slučaju, poručuje Olenik, samo je pitanje trenutka kada će Mandić dobiti naređenje iz Beograda i kada će morati ne&scaron;to da uradi

Olenik: Knežević završio svoj politički zadatak, pitanje trenutka kada će Mandić morati da postupi po naređenju iz Beograda

SMATRA DA JE NAJOZBILJNIJI PROKSI, ODNOSNO ZASTUPNIK ILI PION VUČIĆA U CG PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Predsjednik države Jakov Milatović, ipak, je proglasio zakone koje je parlament usvojio u ponedjeljak bez glasanja.
<div class="Post_postWrapper__39qLd mt-8">
<div>
Poslanici crnogorskog parlamenta u ponedjeljak su, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale 87 minuta, bez rasprave usvojili 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.
</div>
</div>
U nastavku integralno prenosimo obraćanje&nbsp; Milatovića:
&ldquo;Po&scaron;tovani građani,
Imali ste priliku da jo&scaron; jednom vidite kako se u Skup&scaron;tini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na va&scaron; svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sada&scaron;njeg saziva Skup&scaron;tine.
Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i su&scaron;tinske rasprave.
Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.
Na ovaj način sam jo&scaron; jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.
Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.
Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju na&scaron;e zakone, kr&scaron;e Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapo&scaron;ljavanje. EU put koči i to &scaron;to nemamo zakone o Vladi i Skup&scaron;tini, kao i izbori u &Scaron;avniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.
Svi sve znaju, ali je izgleda na&scaron; usud &scaron;to i biv&scaron;i i sada&scaron;nji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila".

Milatović proglasio zakone: I bivšoj i sadašnjoj vlasti sjaj Dubaija  važniji nego EU pravila

"DOK GOD JE OVAKAV SASTAV PARLAMENTA, ZAKONI ĆE SE, NAŽALOST, DONOSITI BEZ ČITANJA I SUŠTINSKE RASPRAVE"

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović kazao je da je, ukoliko Skup&scaron;tina Glavnog grada ne bude u mogućnosti da funkcioni&scaron;e i obezbijedi kvorum, jedan od realnih scenarija uvođenje prinudne uprave.
Do raspleta trenutne političke krize, Mujović je kazao da će, u skladu sa zakonom, obavljati funkciju prvog čovjeka grada, poručujući da razvoj Podgorice neće stati.
&ndash; Upravu Glavnog grada očekuje potpuno uobičajan i normalan rad dok mi to zakon dozvoljava, dok god sam gradonačelnik. Radiću najbolje &scaron;to mogu. Ovaj grad neće stati, nema prostora za pesimizam, idemo u nove radne pobjede. Nadam se da će Skup&scaron;tina moći da radi, ukoliko ne, scenario je realan &ndash; prinudna uprava. Najkorektniji stav bi bio da budu novi izbori, ali oni su zakazani za 2027, pa bi bilo neracionalno u tako kratkom roku organizovati dva izborna procesa. U toj situaciji prinudna uprava je najbolje rje&scaron;enje &ndash; kazao je Mujović u informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; na Televiziji E.
On je konstatovao da su odbornici Demokratske narodne partije (DNP) i Slobodne Crne Gore napustili vladajuću koaliciju i pojačali redove opozicije. Opozicija sada, navodi on, ima &bdquo;vi&scaron;e ruku&ldquo;.
&ndash; Mogu pokrenuti inicijativu o mojoj smjeni i skraćenju mandata Skup&scaron;tine Glavnog grada. Kakav god bio scenario, savr&scaron;eno sam miran. Pokrenuli smo jedan od najznačajnijih projekata u Botunu i budite sigurni da Crna Gora, prije i poslije Botuna, neće biti ista, i sa zdravstveno-ekolo&scaron;kog i sa političkog aspekta &ndash; rekao je Mujović.
Ko god da opstane, to je, ističe, dobra stvar i takvo političko &bdquo;čistili&scaron;te&ldquo; je potrebno kako bi, smatra Mujović, Crna Gora u&scaron;la u Evropsku uniju 2028. godine.
&ndash; Mi ćemo raditi prema zakonu. Do kraja marta moramo imati skup&scaron;tinsko zasijedanje. Vidjećemo kakav će biti odnos snaga, hoćemo li imati kvorum. U slučaju da ne, opet ćemo postupati prema zakonu i moguće je da se ide ka uspostavljanju prinudne uprave. Koji god scenario da bude, ovaj grad će ići naprijed i nedopustivo je da vas jedan političar ili politička snaga spriječe u tome &ndash; naglasio je Mujović.
&bdquo;DNP me može smijeniti sa opozicijom&ldquo;
Saradnja sa odbornicima DNP-a je, ističe, bila sjajna. Kaže da su bili konstruktivni i lojalan dio tima.
&ndash; Nemamo sada nikakav kontakt sa njima, niti informacije kako će se u budućnosti pona&scaron;ati. Nijesam mnogo fokusiran na njihovu odluku, vi&scaron;e brinem o PES-u i na &scaron;ta lično mogu uticati &ndash; istakao je Mujović.
On nije želio da govori o potencijalnoj saradnji sa partijama iz redova opozicije.
&ndash; Ja sam pravio svoj politički tim i u toj vlasti nije bilo mjesta za opoziciju. Odakle mi sad moralno pravo da mogu očekivati bilo &scaron;to od bilo koga? Mogu samo imati očekivanja od moje partije i sebe samog. Stoga, ponavljam, imaćemo sjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada i pretpostavljam da će se svaka partija pona&scaron;ati u skladu sa svojim programskim opredjeljenjima i političkim stavovima. Uop&scaron;te nemam bilo kakvu iluziju da će se odziv, ili neodziv partija u opoziciji, značiti ne&scaron;to sa aspekta njihovog odnosa prema meni. Niti će me voljeti, niti nipoda&scaron;tavati. Imaju svoju političku agendu koju će slijediti. Volio bih da to bude na dobro građana i da se ovaj grad ne vodi u stanje prinudne uprave i bilo čega &scaron;to može usporiti rad &ndash; naglasio je Mujović.
Spreman je, kaže, i da izađe na nove izbore. Poručuje da ga može smijeniti DNP sa opozicijom.
&ndash; Formalno-pravno, umjesto 31 odbornika, imamo četiri manje i to nije dovoljno za skup&scaron;tinsku većinu. Međutim, obavljam funkciju dok me neko ne smijeni. Isti DNP me može smijeniti sa opozicijom i pozivam ih da to urade. Do tada obavljam potpuno savjesno i posvećeno svoju funkciju &ndash; poručio je Mujović.
Komentari&scaron;ući poziv lidera DNP-a Milana Kneževića da podnese ostavku, Mujović je ironično kazao da mu koljena klecaju i glas drhti od tih zahtjeva.
&ndash; Vjerovatno bi jo&scaron; trebalo da ga pitam kad da podnesem ostavku, pa da zajedno izanaliziram njegove zahtjeve i postupim po njima u skladu sa njegovim željama &ndash; kazao je Mujović.
&bdquo;Korektno bi bilo da ljudi na pozicijama iz DNP-a sami podnesu ostavke&ldquo;
Na pitanje da li imaju razloga da strahuju ljudi iz DNP-a koji se nalaze na upravljačkim pozicijama u gradskim preduzećima ili su zaposleni u njima, Mujović je rekao da bi najkorektnije bilo da sami podnesu ostavke, ako stoje iza riječi njihovog lidera.
&ndash; Ti su ljudi bili lojalni i korektni članovi tima. Ako hoćemo da budemo principijelni, ako su i dalje članovi DNP-a i podržavaju politiku njihovog lidera i ćute na ono &scaron;to je rekao za gradonačelnika Podgorice, da je korumpiran, da je primio pare od turske kompanije, da mu je ona otvorila butik, smatram da je logičan slijed događaja da ti isti ljudi, &scaron;titeći same sebe i svoj dignitet, podnesu ostavku. I to je moj poziv. Ako ne, vidjećemo u danima koji dolaze kako ćemo se prema njima odnijeti. Nije pridno, principijelno i korektno da budete opozicija, da podržavate nekoga ko kaže da mu je najsrećniji dan kad je iza&scaron;ao iz &bdquo;krvave Vlade&ldquo;, a da budete na važnim pozicijama odlučivanja u Glavnom gradu &ndash; poručio je Mujović.
&bdquo;Nastavak radova u Botunu tokom sljedeće sedmice&ldquo;
Mujović je saop&scaron;tio i da tokom sljedeće sedmice očekuje nastavak radova na postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, nakon &scaron;to se uklone sitne nepravilnosti zbog kojih je inspekcija zapečatila gradili&scaron;te.
&ndash; Nastavak radova se može očekivati tokom sljedeće nedjelje. Radi se o trivijalnim, administrativno-tehničkim problemima. Sve te stavke i problemi biće otklonjeni. Gradili&scaron;te će biti otpečaćeno i nastavićemo ovaj proces. Ovaj projekat će se realizovati &ndash; poručio je Mujović.
On je ponovio da je postrojenje u Botunu jedan od najznačajnijih projekata koji će unaprijediti život cijele Zete i Crne Gore, te da ne postoji prostor za bojazan.
&ndash; Molim građane da ne podliježu bilo kakvim pritiscima, jer ti ljudi koji se predstavljaju kao njihovi za&scaron;titnici to nisu. Rukovodstvo i članovi DNP-a su doprinijeli i uradili sve da se to postrojenje gradi u Botunu. Doprinijeli su usvajanju Prostornog plana Crne Gore, PUP-a Podgorice, koji predviđaju taj projekat. Za&scaron;to tada nijesu iza&scaron;li iz Vlade? Ne volim tu naknadnu pamet, pogotovo ako je pomalo stimulisana od eksternog faktora &ndash; poručio je Mujović.

Mujović: Prinudna uprava u Podgorici realan scenario

GRADONAČELNIK GLAVNOG GRADA TVRDI DA JE SPREMAN I ZA IZBORE

Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je dopune Zakona o državnim nagradama, kojima je, između ostalog, predviđeno da se državna nagrada ne može dodijeliti pojedincu ili grupi osoba koje se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je na konferenciji za novinare, da su dopune tog zakona predložili sa namjerom da sačuvaju dostojanstvo Crne Gore.&nbsp;
Prema njenim riječima, dostojanstvo Crne Gore najbolje se može sačuvati tako &scaron;to se ne zaboravlja kulturni identitet, niti obrazovanje kao temelj svakog zdravog dru&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Predlozili smo da se u Zakonu o državnim nagradama poslije člana 13 dodaju dva nova člana koji glase - državna nagrada ne može se dodijeliti pojedincu ili grupi lica koja se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu. Dobitniku državne nagrade koji je pravosnažno osuđen za krivično dijelo koje ga čini nedostojnim nagrade, nagrada se oduzima&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.
Ona je kazala da su predložili da postupak oduzimanja nagrade pokreće žiri koji je donio odluku o dodjeli nagrade u roku od 30 dana.&nbsp;
Bojanić Lalović je rekla da su, osim članova koji se odnose na oduzimanje, odnosno na jasno preciziranje i standarde kako se nagrada može dodijeliti, odlučili da se osvrnu i na one koji grade dru&scaron;tvo, a to su prosvjetni radnici.
&bdquo;Na&scaron; predlog je da građaninu Crne Gore, koji je dobio nagradu Oktoih, pripada doživotna mjesečna naknada u visini od jedne polovine prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se vr&scaron;i isplata naknade&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.&nbsp;
Kako je dodala, rje&scaron;enje o utvrđivanju prava na naknadu donosi organ državne uprave nadležan za poslove prosvjete na zahtjev dobitnika nagrade.&nbsp;
&bdquo;Kao &scaron;to znate, kada govorimo o pojedincima, to bude jedan u jednoj godini. Kakva bismo mi bili država i dru&scaron;tvo ako tom jednom prosvjetnom radniku ne možemo obezbijediti doživotnu nadoknadu&ldquo;, kazala je Bojanić Lalović.&nbsp;
Državne nagrade, kako je istakla, nijesu puka formalnost, već izraz vrijednosti koje Crna Gora &scaron;titi i promovi&scaron;e.&nbsp;
Bojanić Lalović je naglasila da se one dodjeljuju u ime svih građana i da zato podrazumijevaju minimum po&scaron;tovanja prema državi, njenim institucijama i državnom i nacionalnom identitetu.
&bdquo;Stoga smo, podstaknuti i činjenicom da je u posljednje vrijeme dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade izazvalo reakciju javnosti i podijelilo crnogorsko dru&scaron;tvo, i pripremili ovaj predlog izmjena, ne da se bavimo pojedincima, već da se bavimo o pojavama u dru&scaron;tvu&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.
Ona je poručila da je kritika javnih politika legitimna i da je sastavni dio demokratskog dru&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Međutim, sistemsko negiranje države, omalovažavanje njenih simbola i vrijednosti crnogorskog nacionalnog identiteta ne mogu biti spojivi sa najvi&scaron;im državnim priznanjem&ldquo;, istakla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Prema njenim riječima, država koja dodjeljuje nagrade onima koji je otvoreno negiraju &scaron;alje pogre&scaron;nu poruku građanima i uru&scaron;ava smisao sopstvenih priznanja.
Državna nagrada, kako je naglasila Bojanić Lalović, mora biti priznanja ne samo za lični uspjeh, već i za dostojanstven odnos prema Crnoj Gori, jer se ta osoba simbolički povezuje sa vrijednostima države.
&bdquo;Pojedincu koji se nedostojno pona&scaron;a prema državi i njenim simbolima, kao i prema njenom državnom i nacionalnom identitetu, dodijeliti nagradu predstavlja institucionalno poniženje države&ldquo;, dodala je Bojanić Lalović.
Govoreći o njihovom predlogu da se dobitnicima nagrade Oktoih obezbijedi mjesečna naknada, ona je kazala da su ti ljudi važni i u stručnom i u dru&scaron;tvenom smislu, jer njihov rad ima trajni uticaj na kvalitet obrazovanja, a ne samo na pojedinačne generacije učenika.
&bdquo;Oni su najbolji uzori mladim generacijama, pa se predloženim dopunama obezbjeđuje veći značaj nagrade, a kroz gotovo simboličku nadoknadu pokazuje odnos države prema toj važnoj profesiji&ldquo;, istakla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ona je dodala da je mali broj dobitnika te nagrade, pa da bi ukupni tro&scaron;ak za državu zaista bio minimalan.
Upitana o novoj uredbi o diplomi Luča, Bojanić Lalović je kazala da razumije namjeru da se zaustavi hiperprodukcija luča, ali da tu odluku doživljava kao kolektivnu kaznu za sve učenike.&nbsp;
&bdquo;Jer znate da je Luča nagrada koja se dodjeljuje zbog kontinuiranog kvalitetnog rada učenika u toku osnovne i srednje &scaron;kole. To podrazumijeva mno&scaron;tvo provjera znanja, koje nijesu samo jedan test&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ocjena je, kako je dodala, pedago&scaron;ka vrijednost i uključuje mnogo toga.
&bdquo;Čini mi se da smo sve to anulirali samo jednim ispitom. Iskustveno vam kažem da izrada eksterne provjere izaziva i različite reakcije kod mladih ljudi tog dana, jer oni prvi put imaju preko puta sebe nekog koga ne poznaju&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.&nbsp;
Kako je kazala, pitanje je da li taj jedan ispit zaista može biti relevantan da pokaže znanje učenika.
&bdquo;Važno je da ne kažnjavamo učenike. To je su&scaron;tina od koje moramo krenuti&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Upitana da li smatra da je opravdana odluka predsjednika države Jakova Milatovića da na ponovno odlučivanje vrati 25 zakona i da li to može uticati na prolongiranje zatvaranja poglavlja, Bojanić Lalović je kazala da je to pitanje najmanje za DPS.&nbsp;
&bdquo;Klub DPS-a je najbrojnji klub. Podijeljeni smo u odnosu na svoja profesionalna znanja i sve &scaron;to uđe u skup&scaron;tinsku proceduru analiziramo iz tog ugla&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ona je navela da je na dnevnom redu sjednice Skup&scaron;tine, između ostalih, bio i op&scaron;ti zakon o vaspitanju i obrazovanju.
&bdquo;Zar mislite da ja to nijesam dobro i&scaron;čitala? Sigurno da jesam. Zar mislite da bilo koji od zakona koji se tiče ekonomije ili medicine nijesu mogli da izanaliziraju pet doktora nauka u na&scaron;em klubu&ldquo;, upitala je Bojanić Lalović.&nbsp;
Ona je poručila da &bdquo;sve budno prate kada je riječ o ovim zakonima&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;Ali, imate i jo&scaron; jedan vrlo zanimljiv detalj. Na kolegijumu je dogovoreno da svako ispred kluba može da kaže ne&scaron;to o zakonima. Ja ću vas podsjetiti da ispred klubova vladajuće većine niko nije komentarisao&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.

DPS predložio dopune Zakona o državnim nagradama: "Sa namjerom da sačuvamo dostojanstvo Crne Gore"

"NE MOŽE SE DODIJELITI POJEDINCU ILI GRUPI KOJI SE NEDOSTOJNO ODNOSE PREMA DRŽAVI"

Zoran Jojić, funkcioner SNP-a iz Berana, kandidat je za ministra sporta i mladih, potvrdio je za Portal RTCG, poslanik SNP-a Bogdan Božović.
Za novog ministra sporta i mladih kandidat ispred SNP-a je Zoran Jojić, koji je obavljao funkciju generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih, potvrdio je za Portal RTCG, Bogdan Božović iz SNP-a.
Jojić bi trebalo da zamijeni Dragoslava &Scaron;ćekića, koji je razrije&scaron;en dužnosti nakon &scaron;to je napustio SNP i osnovao svoju političku organizaciju &ndash; Pokret narodnog povjerenja.
&nbsp;

Božović: Zoran Jojić kandidat za ministra sporta i mladih

TREBALO BI DA ZAMIJENI DRAGOSLAVA ŠĆEKIĆA

U godini kada bi Crna Gora trebalo da zatvori sva preostala poglavlja na putu ka EU, normalno je očekivati komplikacije i destrukcije, kazala je analitičarka Nikoleta Đukanovic u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.
Ona je kazala da je upravo situacija u Botunu jedan od poku&scaron;aja da se put Crne Gore ka Evropskoj uniji destabilizuje. Đukanovićeva je komentarisala i to sto je Skup&scaron;tina za dva sata usvojila 25 zakona i istakla da razumije predsjendika države &scaron;to ih nije potpisao.
Prema njenim riječima, demokratija podrazumijeva da građani imaju poslanike koji, djeluju u njihovo ime donose određene zakone koji su obavezni za sve na osnovu toga &scaron;to znaju za&scaron;to glasaju, a ne puka dizanje ruku.
"Ali nije na predsjedniku da opominje poslanike da trebaju ne&scaron;to da čitaju i ja mislim da on nekako kontinuirano uru&scaron;ava svoj kredibilitet na poziciji predsjednika", rekla je Đukanović.
Ona je kazala da u godini gdje je zatvoreno tako veliki broj poglavlja, očekivano je da tako veliki broj zakona i donosite.
"Za mene je mnogo veći problem &scaron;to ti zakoni uop&scaron;te znače, jer mi smo proces evropskih integracija sveli na puko &scaron;trekiranje, odnosno dono&scaron;enje zakona, usvajanje nekih tamo strategija, a većina tih zakona, ne mislim na ove konkretno, nego generalno, nemate preduslove da ih sprovodite ili ne imate finansije, ne imate institucionalne ili administrativne kapacitete, ili uop&scaron;te ne imate političku volju da ih sprovodite", kazala je Đukanović.

Đukanović: Nije na predsjedniku države da opominje poslanike da treba da čitaju zakone, Milatović kontinuirano urušava svoj kredibilitet

PORUČUJE POLITIČKA ANALITIČARKA

Zajednička sjednica stranačkih organa Nove srpske demokratije (NSD) u pro&scaron;irenom sastavu, na kojoj će se raspravljati o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, biće održana danas.
Lider NSD-a Andrija Mandić pozvao je na sjednicu Glavni i Izvr&scaron;ni odbor, Predsjedni&scaron;tvo stranke, Politički savjet, Klub poslanika, članove vlade, &scaron;efove odborničkih klubova, predsjednike op&scaron;tinskih odbora, op&scaron;tina i skup&scaron;tina op&scaron;tina, predsjednike bordova javnih preduzeća i ustanova, kao i direktore tih preduzeća i ustanova.
&nbsp;Portparol NSD-a Mirko Miličić rekao je da je Mandić sazvao sjednicu kako bi čuli glas svakog predstavnika od Pljevalja do Ulcinja i sagledali &scaron;ta misli i želi srpski narod u Crnoj Gori.
&nbsp;On je kazao da će na sastanku pažljivo biti saslu&scaron;ani i razmotreni stavovi srpskog naroda o njegovoj boljoj budućnosti u Crnoj Gori.
On je rekao da NSD ostaje dosljedna sebi i viziji pomirene i stabilne Crne Gore u kojoj je srpski narod jednak svim drugim narodima "sa kojima dijelimo ovo parče neba".&nbsp;
&nbsp;- Dok u ovoj novoj etapi ističemo da svakoga od na&scaron;ih partnera po&scaron;tujemo, ali znamo i da različiti putevi vode ka istom cilju i da su nam uz goren avedene uzvi&scaron;ene osobine, sada vi&scaron;e nego ikada potrebni sabornost, staloženost, mudrost i pamet - zaključio je Miličić, prenosi agencija Mina.

NSD danas o političkoj situaciji u Crnoj Gori