Politika

Demokratska partija socijalista (DPS) napustiće Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ukoliko dođe do glasanja zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutra&scaron;njim poslovima, kazao je predsjednik te stranke Danijel Živković, dodajući da opozicija želi stvarnu raspravu o tim zakonima.
Živković je danas, na konferenciji za novinare, kazao da će izlazak iz odbora biti samo početak, kao i da će, ako većina nastavi da zloupotrebljava Skup&scaron;tinu, blokirati i rad parlamenta.
Živković je rekao da opozicija želi da sučeli stavove o zakonima o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima, a da vlast želi na prečac da pretvori Crnu Goru u policijsku državu, prenosi Portal RTCG.
On je kazao da je javnost danas u parlamentu mogla da vidi suspenziju demokratije, kao i da to nije prvi put za ovu vladajuću većinu.
Prema riječima Živkovića, na kolegijumu nije bilo dogovora da će biti rasprave o ta dva zakona, već samo da će se glasati o ranije raspravljanim temama.
"Žurilo se onima koji žele da pretvore Crnu Goru u policijsku državu gdje se službe zloupotrebljavaju za potrebe jedne partije i prislu&scaron;kivanje građana", istakao je Živković.
On je kazao da ni svi amandmani jo&scaron; nijesu stigli.
"Za tri dana je trebalo odgoditi raspravu, a nekome je palo na pamet da to ovako uradi", dodao je Živković.
On smatra da je to poraz demokratije, osnovnih ljudskih prava, ali i poraz većine.
"Ako ne glasate ono &scaron;to oni žele, kažu da ste protiv evropskih integracija. I civilni sektor danas reaguje na ono &scaron;to nije usklađeno sa evropskim zakonima", kazao je Živković.
Kako je dodao, vlast želi da se obračunava sa svima, bez obzira da li je bezbjednosno interesantan ili ne.
Živković je poručio da opozicija neće dozvoliti da se to usvoji.
Kako je dodao, ako bude glasanja prvo će napustiti Odbor za sveobihvatnu izbornu reformu.
"To je tek početak onoga &scaron;to ćemo koristiti. Želimo da sučelimo stavove o ovim zakonima kako bi se o njima stvarno raspravljalo. Izlazak iz Odbora biće samo početak, a ako se nastavi zloupotreba Skup&scaron;tine od strane većine blokiraćemo i rad parlamenta", kazao je Živković.

Živković: Ako bude glasanja napustićemo Odbor za izbornu reformu

PORUČIO LIDER DPS-A

Sjednica Anketnog odbora na čijem dnevnom redu je saslu&scaron;anje biv&scaron;eg predsjednika i premijera Crne Gore Mila Đukanovića zakazana je za 13. mart, saop&scaron;teno je iz Skup&scaron;tine.
"Anketni odbor bavi se &nbsp;prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja vi&scaron;estranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao &bdquo;Crne trojke&ldquo;, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomi&scaron;ljenika tada&scaron;nje vlasti&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Đukanović pred Anketnim odborom 13. marta

SAOPŠTENO IZ SKUPŠTINE

Na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na dnevnom redu bio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević, na Odboru kojem prisustvuju i direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, kazao da kad god se provlači ne&scaron;to opasno kao &scaron;to je, po njegovim riječima, i ovaj Prijedlog zakona o unutra&scaron;njim poslovima de&scaron;ava se neki spektakl.
"Ovakve zakonske norme su vrlo opasne i kad god se provlači ne&scaron;to ovako opasno imamo neku spektakularnu akciju ili hap&scaron;enje koje se zavr&scaron;i fijaskom i &scaron;ta je saldo- da nam se Milo&scaron; Medenica sprda državi", rekao je Zirojević.
&Scaron;ćepanović je kazao da policija ne smije da bude politička, nakon čega je Zirojević odgovorio: "Činjenica je da mi konstantno iz plenarne sale imamo najave hap&scaron;enja..praksa vas demantuje".&nbsp;
Zirojević je nakon toga pitao da li je tačno da ni SDT ni SPO, a ni Uprava policije nijesu znali za dana&scaron;nju akciju policije u centru Podgorice, u kojoj je izvr&scaron;en pretres stana Aca Đukanovića, &Scaron;ćepanović i &Scaron;aranović su dobacili kako to nije tačno.
&Scaron;ćepanović: "Ja znam svaki detalj u Crnoj Gori...Specijalna jedinica se ne može angažovati bez mog odobrenja, komadant je izdao nalog na osnovu mog naređenja, viđeli ste slike a dalje ćemo se baviti kada se steknu uslovi za dalju komunikaciju s javno&scaron;ću".
Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović nijesu podržali pet amandmana na Prijedlog zakona o unutra&scaron;njim poslovima partijskog kolege Miodraga Lakovića.
Za amandmane su glasala dva poslanika, &scaron;est je bilo uzdržanih, dok niko nije bio protiv.
Laković je na sjednici Odbora kazao da su amandmani Vlade danas stigli u Skup&scaron;tinu i tek kad su poslanici u&scaron;li u plenarnu salu.
"Mislim da brzina ovdje ne igra ulogu, ovdje je mnogo važniji kvalitet", naglasio je Laković.

Nedović i Čarapić nijesu podržali amandman partijskog kolege Lakovića

ODBOR O ZAKONU O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA

Poslanici opozicije prekinuli su sjednicu Skup&scaron;tine na kojoj je trebalo da se raspravlja o amandmanina na zakone o ANB-u MUP, koje je Vlada juče utvrdila i odmah poslala u skup&scaron;tinsku proceduru.&nbsp;
Nakon kraće pauze u Skup&scaron;tinu se pojavio i ministar pravde Bojan Božović, koji je počeo da govori o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, no opozicija mu nije dozvolila da ima izlaganje. Naime, poslanik DPS Andrija Nikolić pri&scaron;ao je Božoviću i ugasio mu mikrofon.
Predsjedavajuća Zdenka Popović najavila je za 20 sati večeras glasanje.
Akcenti sa dana&scaron;nje rasprave:
Mugo&scaron;a parlamentarnoj većini: Lažete nas u oči
Za proceduru se javio Boris Mugo&scaron;a koji je kazao da su juče u dva dobili informaciju da će se rasapravljati o zakonima koji skreću pažnu javnosti.
"Do početka ove rasprave mi nijesmo dobili amandmane usvojene na sjednici Vlade. Sa nama ovako jeftino i perfidno ne možete da se igrate, mi vam to dozvoliti nećemo..vi nas na kolegijumu lažete u oči i to vi&scaron;e nema veze sa političkim razlikama, nego se radi o ljudskoj ravni", rekao je Mugo&scaron;a.
Dok je predsjedavajuća Zdenka Popović odgovarala Mugo&scaron;i na njegovo izlaganje i govorila da će se danas glasati o ova dva zakona iz opozicije se jasno čulo: "E nećete", na to je Popović odgovorila "Ko hoće raspravljaće, ko neće ne mora".
Poslanik (URA) Zoran Mikić zatražio je pauzu tokom koje bi se održao kolegijum, na to mu je Popović odgovorila da ne zna da li je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić trenutno u zgradi Skup&scaron;tine kako bi se održao kolegijum.
Poslanik HGI Adrijan Vuksanović zatražio je riječ i upitao gdje je dno i ima li dna, podržavajući kolege koje su tražile pauzu i kolegijum.
"Rasprave neće biti"
Iz redova Demokratske partije socijalista građanima se obratio Andrija Nikolić koji je kazao da je ovakav odnos prema poslanicima i zakonodavnom domu nedopustiv.
"Prije je ministar stigao u Skup&scaron;tinu nego amandmani koje treba da brani danas", rekao je Nikolić, dodajući da rasprave danas neće biti.
"Možete da nas hapsite i obezbijedite raspravu..da kolegijumi nečemu služe ne bismo se lagali u oči..", rekao je pored ostalog Nikolić.
"Zakoni trpe istu sudbinu"
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić tokom izlaganja zbog buke u sali obratio se Zdenki Popović kazav&scaron;i da lupi o gong: "Možete li da lupite sa tim, to mi je želja".
On je dalje u izlaganju ukazao da je danas na dnevnom redu i zakon o zapaljvim tečnostima, te da on trpi istu sudbinu kao zakon o ANB.
"Ni o njemu nije bilo rasprave. Pa ne vidim &scaron;ta je razlika između zakona o zapaljivim tečnostima i zakonu o ANB i MUP", kazao je Čarapić. Nakon toga se začuo smijeh poslanika opozicije.
"Ovi zakoni trpe istu sudbinu", rekao je poslanik.
Čarapić DNP-u: Vi ste se prodali!
Tokom izlaganja Vladislava Bojovića, poslanika DNP-a, o Zakonu o zapaljivim tečnostima, Vaslije Čarapić je dobacio: "Pazi &scaron;to će&scaron; da kaže&scaron;", &scaron;to je ponovo izazvalo smijeh opozicije. Bojović je tada kratko odgovorio Čarapiću: "Samo spustite ton malo".
"Razočaran sam &scaron;to su stavovi poslanika DNP-a potpuno usagla&scaron;eni sa DPS-om.. Burno reagujem na izlaganja Bojovića jer ja to očekujem od DPS...", rekao je Čarapić u proceduralnom izlaganju.
Na njegovo izlaganje Bojović je kazao da su mnogo propustili da urade, na &scaron;ta je Čarapić je dobacio: "Vi ste se prodali!".
Bojović je nastavio sa izlaganjem: "Mnogo je toga propu&scaron;teno da se uradi, ne možete vi da stavljate nas i njih (DPS), nego ovi zakoni vas stavljaju u kontekst onoga &scaron;to je radio DPS".
Opozicija blokira rad parlamenta
Nakon pauze, riječ je dobio Andrija Nikolić koji je rekao Zdenki Popović da će oni snositi odgovornost o svemu &scaron;to će se desiti.
Opozicija je stala ispred govornice, bukom i lupanjem o sto ometali su rad Skup&scaron;tine, međutim &Scaron;aranović je i pored toga imao izlaganje o Zakonu MUP-a, na kraju Popović je kazala da je rasprava po ovoj tački dnevnog reda zavr&scaron;ena.
"Čekamo ministra pravde, Bojana Božovića, kako bi razmotrili Zakon o ANB-u, a sada dajem pauzu. Glasanje večeras u 20 sati", rekla je Popović.
Nakon kraće pauze u Skup&scaron;tinu se pojavio ministar pravde Bojan Božović, međutim opozicija mu nije dozvolila da ima izlaganje. Naime, poslanik DPS Andrija Nikolić pri&scaron;ao je Božoviću i ugasio mu mikrofon.
Nakon toga, Boris Pejović je zaključio sjednicu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/85JJCe6gJIE" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Prekinuta sjednica: Opozicija protiv rasprave o zakonima o ANB i unutrašnjim poslovima, glasanje večeras

NIKOLIĆ UGASIO MIKROFON  MINISTRU BOŽOVIĆU

Vlada Crne Gore juče je usvojila po 12 amandmana na dva bitna zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti kako bi se ova dva zakonska akta uskladila sa evropskom Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (General Data Protection Regulation - GDPR). Kako je navedeno, amandmani su iskristalisani nakon vi&scaron;emjesečnih konsultacija sa nadležnim direktoratima Evropske komisije.
Dokumenti koji su sada usagla&scaron;eni na osnovu sugestija Generalnog direktorata za pravosuđe (DG JUST) Evropske komisije već danas bi trebalo da se nađu pred poslanicima Skup&scaron;tine Crne Gore.
Prvobitne verzije Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) pokazale su ozbiljne normativne slabosti koje su izazvale niz opravdanih reakcija kako u domaćoj javnosti, tako i u Briselu.
Ključni problem bio je poku&scaron;aj da se mehanizam &bdquo;vetinga&ldquo; ugradi u sistem bez dovoljno jasnih procesnih garancija. Naime, Demokrate kojima je na osnovu raspodjele resora unutar vladajuće koalicije &bdquo;zapalo&ldquo; i Ministarstvo unutra&scaron;nji poslova, od početka mandata prije vi&scaron;e od tri godine poku&scaron;avaju da, kako ističu, &bdquo;očiste sektor bezbjednosti&ldquo;. I to kroz ubrzane procedure, kako bi se omogućilo efikasnije &bdquo;či&scaron;ćenje&ldquo; od kadra povezanog sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Prvi put su tu ideju predstavili kroz stranački motivisane aktivnosti unutar ovog sektora i u Skup&scaron;tini Crne Gore, ali su zbog brojnih pritisaka odgodili svoju namjeru. Novi, tek malo drugačiji tekst zakona o UP plasirali su kao prijedlog Vlade u decembru pro&scaron;le godine, na &scaron;to su stigla o&scaron;tra upozorenja iz Brisela.
Za to vrijeme, kritičari su upozoravali da su mehanizmi bili postavljeni tako da otvaraju prostor za politički uticaj, arbitrarnost i prekomjernu obradu osjetljivih ličnih podataka, bez dovoljno proceduralnih garancija.
Prva promjena u finalnom paketu je brisanje člana 3 Prijedloga zakona, uz napomenu da je to predloženo &bdquo;u konsultaciji sa Evropskom komisijom (DG JUST)&ldquo;. Riječ je o načinu pribavljanja podataka osumnjičenih za pojedina krivična djela, te objavljivanja fotografija i sličnih materijala koji bi poslužio za identifikaciju.
Najvidljivija izmjena odnosi se na poligrafsko testiranje policijskih službenika. Izmijenjeni član 120 precizira da se poligraf može koristiti isključivo uz prethodnu pisanu saglasnost ispitivanog, koji mora biti upoznat sa svrhom testiranja, pravnim osnovom i pravima u vezi sa obradom podataka. Odbijanje poligrafa vi&scaron;e se ne tretira kao teža povreda službene dužnosti, čime se norma usklađuje sa evropskim standardima. Rezultati ne mogu biti jedini osnov za odluku o radnopravnom statusu, niti dokaz u krivičnom postupku, a službeniku se garantuje pretpostavka nevinosti. Posebno je nagla&scaron;eno da se podaci dobijeni poligrafom obrađuju u skladu sa propisima o za&scaron;titi podataka o ličnosti, &scaron;to predstavlja odgovor na ranije kritike o mogućim zloupotrebama.
Institut bezbjednosnih smetnji ostaje centralni mehanizam, ali je detaljnije razrađen. Izmjenama se pro&scaron;iruju razlozi za utvrđivanje smetnji &ndash; od neovla&scaron;ćenih kontakata sa kriminalnim grupama i nedobijanja bezbjednosne dozvole, do evidencija o psihoaktivnim supstancama, pokretanja istrage za te&scaron;ka krivična djela i odavanja službenih podataka. No, provjere i dalje sprovodi komisija koju formira ministar, uz uvid u vi&scaron;e evidencija i obavezno mi&scaron;ljenje ANB-a. Takođe, rok za mi&scaron;ljenje ANB-a je sa 60 ponovo vraćen na 90 dana.
Novim članom 143b uvodi se trajni gubitak policijskog zvanja i ovla&scaron;ćenja u određenim slučajevima bezbjednosnih smetnji, dok za druge osnove slijedi prestanak radnog odnosa po sili zakona. Žalba je moguća, ali ne odlaže izvr&scaron;enje rje&scaron;enja.
Iako se izmjene predstavljaju kao usklađivanje sa GDPR standardima, pitanje obrade ličnih podataka ostaje kontroverzno. Zakon predviđa usklađivanje sa Zakonom o za&scaron;titi podataka o ličnosti u roku od &scaron;est mjeseci. Istovremeno, omogućava se da službenik bude obavije&scaron;ten o postojanju bezbjednosne smetnje, ali bez obaveze da mu se saop&scaron;te razlozi. Time ostaju u konfliktu provjera bezbjednosti i pravo na potpunu informisanost.
Iako u odnosu na ranije verzije, izmjene donose tri bitne korekcije, su&scaron;tina ostaje ista: bezbjednosne smetnje postaju osnov za trajne posljedice po karijeru angažovanih u policiji.
I Zakon o ANB, prvi nakon gotovo 20 godina, trebalo bi da bude dopunjen amandmanima koji su izmijenjena pojedina rje&scaron;enja vezana za &scaron;iroka ovla&scaron;ćenja i Agencije i njenog direktora.
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, amandmani na zakon o ANB su potpuno usagla&scaron;eni sa Briselom, ali i preporukama NVO koji se bave bezbjednosnim sektorom.
Izmijenjeni su djelovi na osnovu kojih je direktor imao značajnu autonomiju u organizaciji, evidencijama i nadzoru, a uvedena su preciznija pravila i dodatne garancije. Agencija i dalje može pozivati građane na razgovor, ali uz isticanje da nijesu dužni da daju podatke.
I ovdje su izmijenjene odredbe koje se tiču ličnih podataka. Uvedena je garancija prezumpcije nevinosti za službenike koji pristanu na poligraf, te zabranu kori&scaron;ćenja tih rezultata u krivičnom postupku. Takođe, predviđeno je da građanin, kada prestanu razlozi nacionalne bezbjednosti, može zatražiti informaciju da li su o njemu prikupljani podaci i ostvariti pravo na uvid.
Na osnovu poja&scaron;njenja Vlade, i ANB ima obavezu da u roku od &scaron;est mjeseci od usvajanja novog zakona o za&scaron;titi podataka o ličnosti, uskladi rad sa evropskim standardima, uključujući GDPR.
Prijedlog je sinoć stigao u skup&scaron;tinsku proceduru, i o amandmanima će se danas raspravljati po hitnom postupku. Poslovnik Skup&scaron;tine predviđa da se zakonski akti kojim treba, između ostalog, urediti pitanja iz domena odbrane i bezbjednosti, mogu podnijeti samo 24 sata prije početka sjednice. Kako je predviđeno u ovakvim slučajevima, prvo će se predloženi amandmani razmatrati na Odboru za bezbjednost i odbranu i Zakonodavnom odboru, a zatim će se naći u plenumu.
Nikolić: Ispod radara se guraju zakoni
&Scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je na mreži X da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić juče odbijao da ih obavijesti da li će danas imati sjednicu, kao i da se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutra&scaron;njim poslovima.
- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i &scaron;efove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno jo&scaron; čeka informaciju da li će Vlada tražiti raspravu - napisao je Nikolić.
Konspiracija je, jer se, prema njegovim riječima, očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutra&scaron;njim poslovima.

Službenicima veća prava i za poligraf, rok za mišljenje ANB ponovo 90 dana

VLADA UPUTILA SKUPŠTINI PO 12 AMANDMANA NA ZAKONE O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA I AGENCIJI ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Predloga za izmjenu člana 86 Ustava, kojim se precizira da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela povezana sa korupcijom, na mi&scaron;ljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji.
Kako su rekli iz Vlade, ta informacija je usvojena u cilju obezbjeđivanja usklađenosti predloga sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.&nbsp;
U saop&scaron;tenju nakon sjednice Vlade navodi se da je, u okviru Petog kruga evaluacije, GRECO preporučio da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.&nbsp;
&bdquo;U Izvje&scaron;taju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Dodaje se da važeće rje&scaron;enje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora.&nbsp;
Iz Vlade su rekli da takvo normativno rje&scaron;enje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i naru&scaron;avanja principa jednakosti pred zakonom.
Kako su naveli, polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Iz Vlade su dodali da je Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja.&nbsp;
&bdquo;Prema Nacrtu rje&scaron;enja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi:1) predsjednik Crne Gore, 2) predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, 3) predsjednik Vrhovnog suda, 4) &nbsp;predsjednik i sudije Ustavnog suda, 5) vrhovni državni tužilac&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da se tim rje&scaron;enjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.&nbsp;
&bdquo;Time se omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mi&scaron;ljenja radnje preduzete u vr&scaron;enju ustavnih nadležnosti&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ističe se da predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najvi&scaron;ih nosilaca izvr&scaron;ne vlasti i usklađivanju sa međunarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije.&nbsp;
&bdquo;Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i &scaron;alje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju
Vlada je danas donijela Odluku o mapi regionalne pomoći.

Predlažu izmjenu Ustava: Bez imuniteta za članove Vlade u slučajevima korupcije

ODLUKA SA DANAŠNJE SJEDNICE

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović istakao je da radovi na postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu moraju biti nastavljeni i Glavnom gradu je potpuno neprihvatljiv stav da budu obustavljeni do momenta razgraničenja Podgorice i Zete.
"Proces razgraničenja je vremenski zahtjevan, a mi vremena za čekanje i oklijevanje nemamo. Imam osjećaj dubokog po&scaron;tovanja prema mje&scaron;tanima Botuna i svom snagom se zalažem za napredak Podgorice, ali ne po cijenu ugrožavanja bilo koga ili nano&scaron;enja &scaron;tete bilo kome. Postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda je ključ razvoja Podgorice i Crne Gore. Civilizacijski iskorak prisutan u svim evropskim gradovima i samo jedno od postrojenja koje će biti izgrađeno u na&scaron;oj zemlji do 2035. godine. Postrojenje je u potpunosti bezbjedno i savremeno i ne postoji niti jedan validni stav koji bi i&scaron;ao u korist opravdanosti protesta protiv izgradnje istog", kazao je Mujović za RTCG
Vremena da se čeka razgraničenje op&scaron;tina, kako je naglasio, nema.
"Za dijalog sa građanima - da, ali u kontekstu datih garancija i pomoći države oko izgradnje infrastrukturnih objekata za selo", naveo je Mujović.
Napomenuo je i da ovo postrojenje ima ozbiljan značaj za Zetu, te da je nedavno imao sastanak sa predstavnicima EU i kompanije Fichtner oko načina konkurisanja za sredstva kako bi mogli uraditi kanalizacionu mrežu kroz oko 30% teritorije Zete, a koju bi priključili na novo postrojenje u Botunu.
"Konačno, ostajemo pri čvrstom stavu da se radi sanacija bazena crvenog mulja. S tim u vezi, Vlada je već proglasila javni interes i sljedeći korak se tiče otkupa ili oduzimanja zemlji&scaron;ta od vlasnika. Dakle, Zaključci Vlade se moraju po&scaron;tovati i sa tog aspekta mje&scaron;tani nemau razloga za zabrinutost", poručio je Mujović.

Mujović: Neprihvatljivo da radovi u Botunu budu obustavljeni do razgraničenja Podgorice i Zete

PORUČIO GRADONAČELNIK PODGORICE

U dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji. Treba se fokusirati na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i &scaron;to prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica Evropske unije - to je, u intervjuu za Pobjedu, kazao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je istakao brojna ostvarenja crnogorskih institucija u susret ispunjavanju cilja da do kraja ove budu zatvorena sva poglavlja u pregovorima za pristupanje evropskoj političko-ekonomskoj zajednici.
No, ukazao je i na vi&scaron;e gorućih problema kojima se treba &scaron;to prije posvetiti.
&ldquo;Napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu koja uključuju i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanjima sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od su&scaron;tinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana&rdquo;, istakao je na&scaron; sagovornik.
Kako je dodao, na&scaron;a zemlja jo&scaron; mora pružiti uvjerljive dokaze efikasnog suzbijanja organizovanog kriminala i oduzimanja imovine stečene kriminalom.
&ldquo;Potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava&rdquo;, precizirao je Satler.
Osvrćući se na obaveze iz &scaron;est ekonomskih poglavlja, kazao je da ona &bdquo;zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema&ldquo;.
Na sličan način se tretira i čuveno Poglavlje 27 o životnoj sredini, jer je posebno zahtjevno i iziskuje značajna ulaganja.
&ldquo;Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i &scaron;to prije isporučiti konkretne rezultate&rdquo;, poručio je on.
Satler je potvrdio da nas, kao i sve nove članice EU, na samom početku očekuje kratak period prilagođavanja koji može podrazumijevati privremeno odgađanje punog pristupa određenim pravima. No, istovremeno Crna Gora može dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU poput onih u oblasti za&scaron;tite životne sredine ili bezbjednosti hrane. I podsjeća da &bdquo;Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu&ldquo;.
&ldquo;Ono &scaron;to vidim u Crnoj Gori jeste snažna podr&scaron;ka javnosti članstvu u EU i veoma &scaron;irok politički konsenzus oko tog cilja. To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i vi&scaron;i kvalitet života za građane Crne Gore&rdquo;, zaključio je sagovornik Pobjede.
U susret zatvaranju jo&scaron; jednog poglavlja u pregovorima, u kojem dijelu je Crna Gora najvi&scaron;e, a u kojem najmanje uradila kako bi se uskladila sa pravnom tekovinom Evropske unije?
SATLER:&nbsp;Sa svim pregovaračkim poglavljima otvorenim i 13 privremeno zatvorenim, jasno je da je Crna Gora najnaprednija država kandidatkinja, koja je u protekle dvije godine ostvarila značajan napredak. Međutim, sada smo u zavr&scaron;noj fazi i tempo reformi mora biti ubrzan na svim poljima.
Dobar primjer konkretnog napretka je Poglavlje 21 &ndash; Transevropske mreže. Riječ je o uspostavljanju pravila i standarda za izgradnju savremenih puteva, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture koja Crnu Goru povezuje s ostatkom Evrope. Države članice EU već razmatraju naredni korak u vezi sa ovim važnim poglavljem, s ciljem mogućeg održavanja međuvladine konferencije u martu. Reforme dobro napreduju i u okviru Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika) i Poglavlja 28 (Za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja). Ova poglavlja su od su&scaron;tinskog značaja za za&scaron;titu prava i dobrobiti crnogorskih građana kao budućih građana EU, a Crna Gora je na dobrom putu da ih privremeno zatvori narednih mjeseci.
U isto vrijeme, napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu, uključujući i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanju sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju.
Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od su&scaron;tinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana. Pored toga, neophodno je da Crna Gora pruži uvjerljive dokaze da efikasno suzbija organizovani kriminal, oduzima imovinsku korist stečenu kriminalom, upravlja migracijama i &scaron;titi svoje granice. U praktičnom smislu, potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava.
Van oblasti vladavine prava, i niz drugih poglavlja zahtijeva da se ubrzano radi kako bi se crnogorsko zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU. Na primjer, u oblasti unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta (Poglavlje 1), konkurencije (Poglavlje 8), finansijskih usluga (Poglavlje 9), bezbjednosti hrane (Poglavlje 12), saobraćaja (Poglavlje 14) i carina (Poglavlje 29). Ova poglavlja zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema. Poglavlje 27 (Životna sredina i klimatske promjene) posebno je zahtjevno i iziskivaće značajna ulaganja. Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i &scaron;to prije isporučiti konkretne rezultate.
Ukratko, u dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji.
Da li je (u načelu) poznato na koji način će se budući Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji razlikovati od ranijih ugovora, konkretno onog koji je potpisala Hrvatska? &Scaron;to će sve biti definisano posebnim aneksima ovog ugovora? Da li će crnogorskim radnicima biti privremeno zabranjen pristup trži&scaron;tu rada u pojedinim evropskim državama?
SATLER:&nbsp;Prema ustaljenim pravilima pro&scaron;irenja EU, prelazne odredbe su standardna komponenta svakog pristupnog ugovora. Imala ih je i moja zemlja, Austrija, kao i Hrvatska, Rumunija, Bugarska i brojne druge države prije njih.
Jednostavno rečeno, riječ je o kratkom, privremenom periodu prilagođavanja. Neke države članice EU mogu privremeno odložiti pun pristup određenim pravima, poput pojedinih segmenata trži&scaron;ta rada. Istovremeno, nove države članice mogu dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU, na primjer u oblasti za&scaron;tite životne sredine ili bezbjednosti hrane.
Su&scaron;tina je jednostavna. Ove mjere su privremene, jasno ispregovarane i automatski prestaju da važe. Jednom kada pristupi Evropskoj uniji, svaka država uživa ista prava. Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu.
Imajući u vidu da se u dana&scaron;njem svijetu, koji se brzo mijenja, pravila EU mogu razvijati uz saglasnost svih 27 država članica, pravi put za Crnu Goru je jasan: fokusirati se na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i &scaron;to prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica.
Kako u kontekstu vladavine prava gledate na hap&scaron;enje, pa pu&scaron;tanje na slobodu biv&scaron;e ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, kao i na pravosnažnu presudu u slučaju &bdquo;državni udar&ldquo;?
SATLER:&nbsp;Neću komentarisati pojedinačne slučajeve. Ono &scaron;to je važno jeste da se pravda sprovodi djelotvorno, transparentno i pravično, te da se zakon jednako primjenjuje na sve, uključujući i javne funkcionere. To je jedan od ključnih elemenata u okviru poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, o kojima je već bilo riječi.
Da li Crna Gora kasni kad je u pitanju usklađivanje vizne politike sa EU?
<div class="code-block code-block-13">&nbsp;</div>
SATLER:&nbsp;Ono &scaron;to je jasno jeste da Crna Gora mora u potpunosti da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU. To je uslov za članstvo i zavr&scaron;no mjerilo u okviru Poglavlja 24. Crna Gora mora nastaviti napore, uključujući uklanjanje sa liste bezviznog režima i preostalih osam zemalja koje nijesu usklađene sa EU.
Crnogorske vlasti su toga u potpunosti svjesne, a napredak se već vidi. U oktobru 2025. i januaru 2026. godine, pet zemalja je uklonjeno sa crnogorske liste bezviznog režima. Takođe je započet rad na unapređenju interoperabilnosti između policije, graničnih i konzularnih službi, čime se obezbjeđuje razmjena informacija u realnom vremenu i jača bezbjednost. Modernizacija Viznog informacionog sistema (VIS) predstavlja naredni ključni korak.
Sada je prioritet održati ovaj zamah i tokom ove godine otkloniti preostale nedostatke. To je od presudnog značaja ne samo za zatvaranje Poglavlja 24, već i za &scaron;iru spremnost Crne Gore za &Scaron;engen. Kao &scaron;to sam rekao, za EU je usklađivanje vizne politike pitanje bezbjednosti, ali i važan dokaz kredibiliteta i solidarnosti budućih država članica.
Da li je realno da zatvorimo sva poglavlja u ovoj godini, kako je to predviđeno dokumentima EK?
SATLER:&nbsp;Zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine je cilj koji je postavila Crna Gora. Kako je predsjednica Evropske komisije&nbsp;Ursula fon der Lajen&nbsp;kazala tokom posjete pro&scaron;le jeseni, EU podržava ovu ambiciju i svakodnevno pruža Crnoj Gori podr&scaron;ku kroz ekspertizu, savjete i finansijsku pomoć.
Međutim, ključna poruka je jednostavna. Rezultati zavise od Crne Gore. EU može pružiti podr&scaron;ku, ali Crna Gora mora isporučiti rezultate i ispuniti reformske ciljeve. Prvi prioritet sada je nadoknaditi ka&scaron;njenja i ubrzati reforme tamo gdje je napredak bio prespor.
Dakle, cilj jeste ostvariv ukoliko se tempo reformi značajno poveća u prethodno pomenutim oblastima i ukoliko se očuva političko jedinstvo i puna posvećenost tom cilju.
Kako vidite politička previranja u određenim lokalnim samoupravama? Da li su najave ru&scaron;enja vlasti u pojedinim op&scaron;tinama opravdane? Takođe, da li su bilo kakvi vanredni izbori u ovom trenutku poželjni, s obzirom na to da su izmijenjenim izbornim zakonodavstvom definisani lokalni izbori u jednom danu, a da su redovni parlamentarani takođe predviđeni za 2027. godinu?
SATLER:&nbsp;Politička stabilnost je važan preduslov za fokusiran i efikasan rad na evropskim reformama. To je ono &scaron;to građani Crne Gore očekuju, a &scaron;to su obećali politički akteri.
Pro&scaron;logodi&scaron;nja izborna reforma i odluka da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu veliki je iskorak za Crnu Goru.
Time je političkim liderima i institucijama omogućeno da se udalje od gotovo neprekidnog izbornog ambijenta i da se fokusiraju na su&scaron;tinske reforme neophodne za obezbjeđivanje članstva Crne Gore u EU i evropskog kvaliteta života za njene građane.
Kakav je Va&scaron; stav o nastavku izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu?
SATLER:&nbsp;Pozdravljamo napredak u izgradnji novog postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Podgorici, koje se finansira sredstvima EU i dio je obaveze Crne Gore da do 2035. izgradi vi&scaron;e od 30 savremenih postrojenja ovog tipa &scaron;irom zemlje.
Projekat u Podgorici predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Ono ne predstavlja rizik za lokalne zajednice, a doprinijeće za&scaron;titi javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne pravne, administrativne i ekolo&scaron;ke prohtjeve i od ključnog je značaja kako bi Crna Gora ispunila obaveze u oblasti životne sredine u pristupnom procesu.
Takođe želim da zahvalim civilnom dru&scaron;tvu i medijima na važnoj ulozi u sprečavanju &scaron;irenja netačnih tvrdnji o navodnim zdravstvenim i ekolo&scaron;kim rizicima, kao i o policijskim postupanjima u vezi s ovim projektom.
Da li je Evropska komisija već intenzivirala kontrole kori&scaron;ćenja grantova i pozajmica iz evropskih fondova i drugih evropskih monetarnih institucija, s obzirom na probleme koji su se javili prilikom pristupanja Bugarske i Rumunije?
SATLER:&nbsp;Evropska unija ima snažne mehanizme za&scaron;tite koji obezbjeđuju pravilno kori&scaron;ćenje njenih sredstava. Svi projekti finansirani iz fondova EU podliježu strogom nadzoru, revizijama i provjerama, a Delegacija EU prati način na koji se sredstva tro&scaron;e, kako bi se za&scaron;titio novac poreskih obveznika.
Evropska kancelarija za borbu protiv prevara OLAF istražuje svaku sumnju na zloupotrebu, a države kandidatkinje, kao Crna Gora, obavezne su da u potpunosti sarađuju i primjenjuju stroga pravila finansijske kontrole. Kroz pristupni proces, EU istovremeno pomaže Crnoj Gori da ojača sisteme revizije, poveća transparentnost i osnaži institucije koje sprečavaju i suzbijaju korupciju.
Pored toga, u okviru Instrumenta za reformu i rast, EU vr&scaron;i reviziju nacionalnih sistema i zahtijeva jasno javno izvje&scaron;tavanje o načinu kori&scaron;ćenja sredstava. Istovremeno ulažemo u obuke, savremene sisteme finansijskog upravljanja, kao i u jačanje pravosudnih i antikorupcijskih tijela, kako bi se osiguralo da se javni novac koristi u interesu građana.
Koga vidite kao ključne saradnike na zavr&scaron;etku aktivnosti vezanih za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i da li smatrate da će u tom poslu biti opstrukcija?
SATLER:&nbsp;Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji je nacionalni projekat. To nije zadatak jedne partije ili jednog lidera. Vlada mora pripremati i sprovoditi reforme, dok Skup&scaron;tina treba da radi efikasno kako bi usvojila stotine zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma za članstvo. Pozdravljamo odluku rukovodstva Skup&scaron;tine da parlament zasijeda u kontinuitetu i da prioritet da zakonodavstvu vezanom za EU.
Civilno dru&scaron;tvo takođe ima ključnu ulogu, pružajući nadzor, ekspertizu i konstruktivne prijedloge. I, naravno, sami građani. Njihova snažna podr&scaron;ka daje legitimitet i motivaciju ovom procesu. Od su&scaron;tinskog je značaja jasno komunicirati javnosti za&scaron;to je ovaj trenutak važan, posebno u dana&scaron;njem nestabilnom globalnom okruženju, i za&scaron;to članstvo u EU jača poziciju Crne Gore u ujedinjenoj i otpornijoj Evropi.
Da li institucije Evropske unije u pojedinim potezima crnogorske političke odnosno ekonomske elite prepoznaju već vi&scaron;e puta pominjanog &bdquo;trojanskog konja&ldquo; koji bi mogao na&scaron;koditi interesima unutar Evropske unije?
SATLER:&nbsp;Ono &scaron;to vidim u Crnoj Gori jeste snažna podr&scaron;ka javnosti članstvu u EU i veoma &scaron;irok politički konsenzus oko tog cilja.
To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i vi&scaron;i kvalitet života za građane Crne Gore.
Članstvo u EU omogućiće građanima Crne Gore da zauzmu svoje ravnopravno mjesto u ujedinjenoj Evropi, uživajući ista prava, za&scaron;titu i prilike kao i svi Evropljani.
Ograničenja prestaju da važe nakon pristupanja EU
S obzirom na to da evropske institucije nijesu prihvatile sugestije prevoznika iz zemalja Zapadnog Balkana o povećanju broja dana za boravak u zemljama Evropske unije &ndash; budući da je riječ o stalnom radnom angažmanu, a ne sezonskom poslu ili turističkom putovanju &ndash; koje rje&scaron;enje će biti ponuđeno prevoznicima sa crnogorskim paso&scaron;em?
SATLER: Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i blisko sarađujemo s regionalnim partnerima. Formirana je tehnička radna grupa radi poja&scaron;njenja sistema ulazaka/izlazaka (EES) i razmatranja načina za adresiranje ovih pitanja.
Dosada&scaron;nji razgovori su potvrdili pravila &Scaron;engena i ukazali na postojeća rje&scaron;enja, uključujući dugoročne vize, boravi&scaron;ne dozvole, kao i fleksibilnosti za prekogranične radnike, u saradnji sa susjednim državama &Scaron;engena.
U isto vrijeme, potrebno je da budemo realni. Sistem EES ne uvodi nova pravila. On obezbjeđuje primjenu postojećih, dugogodi&scaron;njih pravila, sa ciljem sprečavanja nezakonitog boravka i za&scaron;tite bezbjednosti građana EU.
Sva ova i mnoga druga ograničenja za crnogorske građane prestaju da važe nakon pristupanja EU. To je jo&scaron; jedan razlog da Crna Gora ubrza reforme i &scaron;to prije ispuni uslove za članstvo.
U ponudama investitora iz trećih zemalja ključno je po&scaron;tovati obaveze iz EU agende
Koji je stav evropskih institucija o najavi da će Sjedinjene Američke Države graditi ključni putni koridor koji spaja Hrvatsku i Albaniju preko Crne Gore? Da li bi prateća infrastruktura koju će takođe raditi, a vezana je za odbranu i bezbjednost, mogla na neki način biti u suprotnosti sa interesima Evropske unije u Crnoj Gori?
SATLER: EU je ključni partner u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore. EU nudi najpovoljniji finansijski paket bespovratnih sredstava, tehničke pomoći i kredita u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama. Među glavnim tekućim projektima koje finansira EU su auto-put Bar &ndash; Boljare i željeznička pruga Bar &ndash; Vrbnica, u koje je uloženo gotovo 700 miliona eura kroz grantove i veoma povoljne kredite. Novoosnovana kancelarija Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici dodatno potvrđuje da EU intenzivira svoja ulaganja u Crnu Goru.
Kada je riječ o ponudama investitora iz trećih zemalja, ključno je po&scaron;tovati obaveze koje Crna Gora ima u kontekstu evropskih integracija, uključujući primjenu najvi&scaron;ih standarda transparentnosti i za&scaron;tite životne sredine.
Prioritet mora biti jasan: transparentni i održivi projekti koji na najbolji način koriste sredstva EU i međunarodnih partnera, uz istovremeno unapređenje puta Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Satler: U dobrom ste smjeru, ali napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati

PORUČUJE AMBASADOR EVROPSKE UNIJE U CRNOJ GORI

Stanovnici Botuna i jutros su ispred parcele na kojoj se gradi postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Mje&scaron;tanin Milan Ćetković za TVCG je rekao da predstavnici vlasti moraju da im kažu da li će po&scaron;tovati odluku SO Zeta da se zabrani izrada postrojenja dok se ne donese odluka o razgraničenju između Podgorice i Zete.
"SO Zeta je donijela odluku da se zabrani izrada postrojenja dok se ne donese odluka o razgraničenju između Podgorice i Zete. Oni to ne po&scaron;tuju. Dajemo rok vlasti da se oglase da li oni po&scaron;tuju odluku SO Zeta ili ne. Ako ne, mi ćemo uzeti stvar u svoje ruke i nećemo dozvoliti da se na parceli izvode radovi", istakao je Milan Ćetković.
Kaže da će ta blokada trajati dok se ne dogovore dvije op&scaron;tine.
Kako su juče saop&scaron;tili, mje&scaron;tani će se danas sastati sa Mihailom Asanovićem, predsjednikom Op&scaron;tine Zeta, od kojeg će tražiti odluku Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta, donijetu nakon referenduma, kojom se ne dozvoljava izgradnja postrojenja dok se ne zavr&scaron;i razgraničenje sa Podgoricom.

Protest u Botunu: Poručuju da neće dozvoliti radove dok se ne završi razgraničenje sa Podgoricom

"BLOKADA ĆE TRAJATI DOK SE NE DOGOVORE DVIJE OPŠTINE"

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skup&scaron;tini i saop&scaron;tio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Sa&scaron;e Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.
Sve ovo je do&scaron;lo nakon skup&scaron;tinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Prije ove najave obratio se ministru zdravlja Vojislavu &Scaron;imunu.
&bdquo;Postoji li mogućnost da se vanredno uvede eutanazija? Da građane Botuna i Gornje Zete, obzirom da su sad prije nekoliko dana iskopane kancerogene i radioaktivne anode na mjestu gdje je na silu započet projekat za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, a imav&scaron;i u vidu da u Botunu svaka treća kuća ima onkolo&scaron;kog pacijenta. Evo vi ste doktori, pa da ministre &Scaron;imun, počne eutanazija u Zeti&ldquo;, kazao je on.
Ističe da je Sa&scaron;a Mujović generator krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmi&scaron;ljanje a ne za &scaron;i&scaron;anje,
&bdquo;Vjerovatno ću biti prinuđen da dam saglasnost za smjenu i Sa&scaron;e Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu. Oni koji misle da su ove anode zdrave, uključujući i Ni&scaron;avića nek ih nose kući. Dabogda im se sve tako vratilo njihovim familijama. Ako je tamo sve kako treba, onda nema niko razloga da bude upla&scaron;en od ovog &scaron;to sam saop&scaron;tio. Povući se nećemo i na&scaron;a borba je tek počela. Nećemo umirati na rate a Boga mi ćemo i mnoge povući sa sobom jer jedini nećemo biti kolateral u ovoj porno vladi&ldquo;, kazao je on.

Knežević: Biću vjerovatno prinuđen da dam saglasnost za smjenu Saše Mujovića, nećete nas trovati radioaktivnim i kancerogenim anodama

SAOPŠTIO LIDER DNP-A

Glasanje o predlozima zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) odgođeno je i neće se održati večeras, saznaje "Pobjeda" nezvanično.
Predsjednik Vlade Crne Gore i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić večeras je stigao u Skup&scaron;tinu Crne Gore, gdje je za 20 sati bilo najavljeno glasanje o predlozima zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Oko 20.30 sati zavr&scaron;ena je sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Prema informacijama iz parlamenta, održan je sastanak predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića i premijera Milojka Spajića. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Demokrata, a prethodno je održan i kolegijum predsjednika parlamenta na kojem se razgovaralo o daljim koracima.
Opozicija je ranije tokom dana zatražila da se o predlozima zakona ne glasa večeras, već da se izja&scaron;njavanje odgodi za nekoliko dana, kako bi se otvorio dodatni prostor za konsultacije i eventualne dogovore.

Odgođeno izjašnjavanje o zakonima o ANB i MUP-u?