Vlada Crne Gore juče je usvojila po 12 amandmana na dva bitna zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti kako bi se ova dva zakonska akta uskladila sa evropskom Opštom uredbom o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation - GDPR). Kako je navedeno, amandmani su iskristalisani nakon višemjesečnih konsultacija sa nadležnim direktoratima Evropske komisije.

Dokumenti koji su sada usaglašeni na osnovu sugestija Generalnog direktorata za pravosuđe (DG JUST) Evropske komisije već danas bi trebalo da se nađu pred poslanicima Skupštine Crne Gore.

Prvobitne verzije Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) pokazale su ozbiljne normativne slabosti koje su izazvale niz opravdanih reakcija kako u domaćoj javnosti, tako i u Briselu.

Ključni problem bio je pokušaj da se mehanizam „vetinga“ ugradi u sistem bez dovoljno jasnih procesnih garancija. Naime, Demokrate kojima je na osnovu raspodjele resora unutar vladajuće koalicije „zapalo“ i Ministarstvo unutrašnji poslova, od početka mandata prije više od tri godine pokušavaju da, kako ističu, „očiste sektor bezbjednosti“. I to kroz ubrzane procedure, kako bi se omogućilo efikasnije „čišćenje“ od kadra povezanog sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Prvi put su tu ideju predstavili kroz stranački motivisane aktivnosti unutar ovog sektora i u Skupštini Crne Gore, ali su zbog brojnih pritisaka odgodili svoju namjeru. Novi, tek malo drugačiji tekst zakona o UP plasirali su kao prijedlog Vlade u decembru prošle godine, na što su stigla oštra upozorenja iz Brisela.

Za to vrijeme, kritičari su upozoravali da su mehanizmi bili postavljeni tako da otvaraju prostor za politički uticaj, arbitrarnost i prekomjernu obradu osjetljivih ličnih podataka, bez dovoljno proceduralnih garancija.

Prva promjena u finalnom paketu je brisanje člana 3 Prijedloga zakona, uz napomenu da je to predloženo „u konsultaciji sa Evropskom komisijom (DG JUST)“. Riječ je o načinu pribavljanja podataka osumnjičenih za pojedina krivična djela, te objavljivanja fotografija i sličnih materijala koji bi poslužio za identifikaciju.

Najvidljivija izmjena odnosi se na poligrafsko testiranje policijskih službenika. Izmijenjeni član 120 precizira da se poligraf može koristiti isključivo uz prethodnu pisanu saglasnost ispitivanog, koji mora biti upoznat sa svrhom testiranja, pravnim osnovom i pravima u vezi sa obradom podataka. Odbijanje poligrafa više se ne tretira kao teža povreda službene dužnosti, čime se norma usklađuje sa evropskim standardima. Rezultati ne mogu biti jedini osnov za odluku o radnopravnom statusu, niti dokaz u krivičnom postupku, a službeniku se garantuje pretpostavka nevinosti. Posebno je naglašeno da se podaci dobijeni poligrafom obrađuju u skladu sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti, što predstavlja odgovor na ranije kritike o mogućim zloupotrebama.

Institut bezbjednosnih smetnji ostaje centralni mehanizam, ali je detaljnije razrađen. Izmjenama se proširuju razlozi za utvrđivanje smetnji – od neovlašćenih kontakata sa kriminalnim grupama i nedobijanja bezbjednosne dozvole, do evidencija o psihoaktivnim supstancama, pokretanja istrage za teška krivična djela i odavanja službenih podataka. No, provjere i dalje sprovodi komisija koju formira ministar, uz uvid u više evidencija i obavezno mišljenje ANB-a. Takođe, rok za mišljenje ANB-a je sa 60 ponovo vraćen na 90 dana.

Novim članom 143b uvodi se trajni gubitak policijskog zvanja i ovlašćenja u određenim slučajevima bezbjednosnih smetnji, dok za druge osnove slijedi prestanak radnog odnosa po sili zakona. Žalba je moguća, ali ne odlaže izvršenje rješenja.

Iako se izmjene predstavljaju kao usklađivanje sa GDPR standardima, pitanje obrade ličnih podataka ostaje kontroverzno. Zakon predviđa usklađivanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti u roku od šest mjeseci. Istovremeno, omogućava se da službenik bude obaviješten o postojanju bezbjednosne smetnje, ali bez obaveze da mu se saopšte razlozi. Time ostaju u konfliktu provjera bezbjednosti i pravo na potpunu informisanost.

Iako u odnosu na ranije verzije, izmjene donose tri bitne korekcije, suština ostaje ista: bezbjednosne smetnje postaju osnov za trajne posljedice po karijeru angažovanih u policiji.

I Zakon o ANB, prvi nakon gotovo 20 godina, trebalo bi da bude dopunjen amandmanima koji su izmijenjena pojedina rješenja vezana za široka ovlašćenja i Agencije i njenog direktora.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, amandmani na zakon o ANB su potpuno usaglašeni sa Briselom, ali i preporukama NVO koji se bave bezbjednosnim sektorom.

Izmijenjeni su djelovi na osnovu kojih je direktor imao značajnu autonomiju u organizaciji, evidencijama i nadzoru, a uvedena su preciznija pravila i dodatne garancije. Agencija i dalje može pozivati građane na razgovor, ali uz isticanje da nijesu dužni da daju podatke.

I ovdje su izmijenjene odredbe koje se tiču ličnih podataka. Uvedena je garancija prezumpcije nevinosti za službenike koji pristanu na poligraf, te zabranu korišćenja tih rezultata u krivičnom postupku. Takođe, predviđeno je da građanin, kada prestanu razlozi nacionalne bezbjednosti, može zatražiti informaciju da li su o njemu prikupljani podaci i ostvariti pravo na uvid.

Na osnovu pojašnjenja Vlade, i ANB ima obavezu da u roku od šest mjeseci od usvajanja novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, uskladi rad sa evropskim standardima, uključujući GDPR.

Prijedlog je sinoć stigao u skupštinsku proceduru, i o amandmanima će se danas raspravljati po hitnom postupku. Poslovnik Skupštine predviđa da se zakonski akti kojim treba, između ostalog, urediti pitanja iz domena odbrane i bezbjednosti, mogu podnijeti samo 24 sata prije početka sjednice. Kako je predviđeno u ovakvim slučajevima, prvo će se predloženi amandmani razmatrati na Odboru za bezbjednost i odbranu i Zakonodavnom odboru, a zatim će se naći u plenumu.

Nikolić: Ispod radara se guraju zakoni

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je na mreži X da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić juče odbijao da ih obavijesti da li će danas imati sjednicu, kao i da se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima.

- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno još čeka informaciju da li će Vlada tražiti raspravu - napisao je Nikolić.

Konspiracija je, jer se, prema njegovim riječima, očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima.