Poslanici crnogorske Skupštine ponovo su izglasali Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.

Za izmjene i dopune tog zakona glasalo je 45 poslanika, dok je jedan bio protiv.

Milatović je u obrazloženju naveo da se Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, mijenja način izbora direktora obrazovnih ustanova, tako što se predviđa da njih bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonskim rješenjem.

On je ocijenio da se na taj način proces izbora direktora dodatno centralizuje, a njegova transparentnost smanjuje, što ga čini ranjivim i podložnim politizaciji.
Ističući da je obrazovni sistem jedan od stubova razvoja društva, Milatović je kazao da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, za koje se očekivalo da bude dodatno unaprijeđeno jačanjem postojećeg mehanizma.

Predlagači smatraju da, kada je riječ o izboru direktora, dosadašnje zakonsko rješenje nije dalo očekivane rezultate već je izazvalo suprotan efekat.

„Umjesto da se ostvari cilj decentralizacije u postupku izbora direktora došlo je do selektivne i različite primjene u sprovođenju odredbi zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi upravijanja ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, kao i rješenja inspekcijskih organa“, navodi se u obrazloženju predloženog Zakona.

Dodaje se da će prvi put biti uspostavljeni kriterijumi za izbor direktora obrazovno- vaspitnih ustanova čime se, kako se navodi, obezbjeđuje transparentnost u postupku izbora i mogućost odabira najboljih kandidata.

Novim zakonskim propisom je predviđena i novina da članovi školskih odbora, odnosno upravnih odbora, ubuduće ne treba da se tretiraju kao javni funkcioneri.

Predlagači su rekli da praksa pokazuje da mnogi nijesu motivisani da budu članovi tog tijela zbog te obaveze.

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđeno je da i školska godina ubuduće bude podijeljena na dva klasifikaciona perioda, umjesto dosadašnja četiri.

Glavni motiv da se opet uvedu dva klasifikaciona perioda, kao model koji je i ranije bio aktuelan u crnogorskom obrazovnom sistemu, bio je to što su, prema objašnjenju predlagača, nastavnici bili zatrpani administrativnim poslovima.