Politika

Dana&scaron;nja sjednica Anketnog odbora, na kojoj je predloženo saslu&scaron;anje na desetine osoba &ndash; od kojih se značajan dio nalazi u pritvoru u Spužu pod optužbama za te&scaron;ka krivična djela, poku&scaron;aj je parlamentarne većine da skrene pažnju sa jučera&scaron;njeg debakla koji su doživjeli u Skup&scaron;tini Crne Gore, kad se Andrija Mandić rugao premijeru Spajiću i poslanicima PES-a, saop&scaron;tio je Oskar Huter, poslanik DPS-a u Skup&scaron;tini Crne Gore.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/knezevic-anketni-odbor-da-saslusa-ivana-delica-damira-mandica-sasu-boretu-nikolic-gubimo-karakter-poslanika-a-parlament-postaje-sudnica-01-08-2025-11-23-20">Knežević: Anketni odbor da saslu&scaron;a Ivana Delića, Damira Mandića, Sa&scaron;u Boretu; Nikolić: Parlament postaje sudnica</a>
Smatra i da ovakva inicijativa ujedno predstavlja i poku&scaron;aj da se Anketni odbor pretvori u rijaliti.
"Nakon &scaron;to je prvobitni naum koji je imao za cilj kriminalizaciju prethodne vlasti i projekta crnogorske nezavisnosti, doživio apsolutno neuspjeh", ocjenjuje Huter.
Huter kaže i da ga vi&scaron;e ni&scaron;ta ne bi začudilo.
"Razumijevajući okolnost da su Mandić i Knežević, kao i ostatak parlamentarne većine, politički formatirani na konceptu Zadruge i Parove, ne bi nas iznenadilo ni da Skup&scaron;tinu Crne Gore preplave fantomkama i dugim cijevima zbog saslu&scaron;anja navedenih lica uz prenos uživo na Pinku, Prvoj i Adria televiziji.
Finalno, budući da smo svjedočili potpunom obesmi&scaron;ljavanju rada Anketnog odbora i nezapamćenim budala&scaron;tinama izvedenim u režiji ove aktuelne većine preostalo im je jo&scaron; samo da pozovu Milo&scaron;a Obilića da ga saslu&scaron;aju zbog kosovskog mita", zaključuje Huter, a prenosi Antena M.

Huter: Nebuloza da zatvorenici dolaze u Skupštinu, lansirana da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla većine

PORUČUJE POSLANIK DPS-a

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o progla&scaron;enju 28 zakona, koje je Skup&scaron;tina usvojila u prethodnih sedam dana.
Milatović je proglasio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog kabineta, progla&scaron;ene su i izmjene i dopune Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i izmjene Zakona o koncesijama.
Milatović je proglasio i izmjene Zakona o budžetu Crne Gore, Zakon o Kreditno-garantnom fondu, kao i Zakon o upravljanju, unutra&scaron;njoj kontroli i unutra&scaron;njoj reviziji u javnom sektoru i Zakon o željeznici.
Progla&scaron;ene su i izmjene Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, izmjene Zakona o ličnoj karti.
Milatović je potpisao i zakone o računovodstvu, o reviziji, o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, kao i izmjene i dopune Zakona o prevozu opasnih materija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zanatstvu, Zakon o kontroli državne pomoći.
On je proglasio izmjene i dopune zakona o za&scaron;titi lica i imovine, o stečaju i likvidaciji banaka, Zakona o vinu, Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko - pravnih odnosa u vazdu&scaron;nom saobraćaju, kao i Zakona o poreskim savjetnicima.
Milatović je potpisao i nekoliko zakona kojima se potvrđuju međunarodne konvencije, prenosi agencija Mina.

Milatović proglasio 28 zakona

KOJE JE SKUPŠTINA USVOJILA U PRETHODNIH SEDAM DANA

Zamjenik predsjednika Anketnog odbora za "crne trojke" Milan Knežević (DNP/ZBCG) predložio je danas da to tijelo uputi dopis Ministarstvu pravde radi dobijanja mi&scaron;ljenja mogu li poslanici da saslu&scaron;aju vi&scaron;e pritvorenih osoba, koja se dovode u vezu sa ubistvima i zločinima kojima se odbor bavi. On je pomenuo kao potencijalno osobe koja treba saslu&scaron;ati Ivana Delića, Damira Mandića, Sa&scaron;u Boretu i Ljuba Bigovića, u kontekstu ubistva Du&scaron;ka Jovanovića ali i drugih zločina. O tom predlogu, po zahtjevu odbora, izjasniće se Ministarstvo pravde Crne Gore.
Knežević je rekao da treba saslu&scaron;ati i te osobe jer ako mogu da doprinesu rasvjetljavanju zločina, to je vrlo dragocjeno.&nbsp;
"Mislim da ne preuzimamo ulogu tužila&scaron;tva, a i da preuzimamo, nikakve &scaron;tete, jer ćemo bolje raditi nego tužila&scaron;tvo i crnogorski sudovi", saop&scaron;tio je Knežević na dana&scaron;njoj sjednici odbora.&nbsp;
On je rekao da je tačno da su ta lica u postupcima, ali nijesu u predmetima kojima se bavi Anketni odbor.&nbsp;
"Stoga predlažem da se obratimo Ministarstvu pravde, pa neka ono da mi&scaron;ljenje koga možemo saslu&scaron;ati", rekao je Knežević.&nbsp;
Njegov predlog kritikovao je Boris Mugo&scaron;a (SD), ističući da to prelazi mjeru dobrog ukusa.&nbsp;
"Karikirate politilčko djelovanje. Ne znam kako treba da saslu&scaron;amo pritvorena lica, da dolaze u parlament osumnjičeni za najteža krivična djela, pod policijskom pratnjom", rekao je Mugo&scaron;a.&nbsp;
On je naglasio da treba voditi računa da svojim djelovanjem parlament ne pretvaramo u cirkus.&nbsp;
Knežević je rekao da ne zna za&scaron;to ne bi Odbor saslu&scaron;ao Ljuba Bigovića, kada je u kontekstu ubistva Jovanovića u UIKS-u sa njim o tome već razgovarao Dritan Abazović, dok je bio premijer.&nbsp;
Knežević je rekao da, bez obzira na sve razlike, predlaže i da odbor saslu&scaron;a suvlasnika "Vijesti" Željka Ivanovića, povodom gnusnog napada na njega 2007. godine. &nbsp;
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da Anketni odbor saslu&scaron;a Milosava-Senča Sekulovića, istaknutog funkcionera policije o kome je već govorio Milan Paunović, Vladana Pavićevića, Mladena Stojovića, Veselina Veljovića, Miljana Perovića, Milana Vujanovića, Mihaila-Mi&scaron;ka Pejovića, Dragomira Ćalasana, Dejana Peruničića, Dragana Jovićevića, Predraga &Scaron;ukovića, Iliju Asasnovića, Vesnu Jovićević, Vesnu Medenicu, Željka Tomkovića, Mladena Ni&scaron;avića i da se opet pozove biv&scaron;i premijer Du&scaron;ko Marković.&nbsp;
"Dostavljam spisak da ga Odbor ima. To je predlog za plan rada", rekao je Mandić.&nbsp;
Odbor je odlučio da se obrati Ministarstvu pravde, radi dobijanja mi&scaron;ljenja koga od osoba koja su pomenuli Mandić i Knežević mogu da saslu&scaron;aju.&nbsp;
Andrija Nikolić rekao je da se postavlja pitanje &scaron;ta je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović imao kao namjeru kada je prije neki dan javno u parlamentu, pozivajući se na operativna saznanja, kazao da je Ivan Delić 2000.godine izvr&scaron;io ubistvo Gorana Žugića , tada savjetnika &scaron;efa države. On je rekao da kako god bilo, to je potez visokog rizika.&nbsp;
Govoreći o predlogu Kneževića, on je rekao da odbor nije sudnica i to ne treba da postane.&nbsp;
"Da li ovdje treba da saslu&scaron;amo osumnjičene za najteža krivična djela. Mislim da onda gubimo karakter poslanika, a parlament postaje sudnica. Ako neko misli da sud prenese u parlament, ja mislim da to nije dobar put. Da u duhu podjele vlasti u Crnoj Gori, ne ulazimo u ingerencije sudske vlasti", kazao je Nikolić.&nbsp;
Knežević je rekao da nema nikakav problem da na odboru bude saslu&scaron;an ministar Danilo &Scaron;aranović, uključujući i na temu ubistava o kojima je govorio prije neki dan u parlamentu.&nbsp;
"Nemam problem da lilčno potpi&scaron;em inicijativu Ministarstvu pravde da vidimo za mogućnost saslu&scaron;anja pritvorenih u Spužu. Ja sam kao Iguman Stefan u 'Gorskom vijencu', pro&scaron;ao sam sito i re&scaron;eto. Ali želim da vam kažem da ako Ministarstvo to odobri, da svi dođete ovdje i da se niko ne upla&scaron;i od tih ljudi iz spu&scaron;kih zidina i dugih cijevi u rukama onih koji ih sprovode. Ja ću da predsjedavam tom sjednicom, nemam ama ba&scaron; nikakav problem", konstatovao je Knežević.&nbsp;

Knežević: Anketni odbor da sasluša Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu; Nikolić: Parlament postaje sudnica

O TOM PREDLOGU, PO ZAHTJEVU ODBORA, IZJASNIĆE SE MINISTARSTVO PRAVDE

Međunarodni sekretar SD-a i funkcioner Evropskog saveza Milo&scaron; Đuričković podnio je ostavku na članstvo u Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skup&scaron;tine Glavnog grada.&nbsp;
"Ne želim da budem dio Savjeta koji je donio odluku da se ulica imenuje po Pavlu Bulatoviću, ministru unutra&scaron;njih poslova i ministru odbrane u režimu Slobodana Milo&scaron;evića, jednom od njegovih najbližih saradnika, i osobi koja je prepoznata kao jedan od odgovornih za deportaciju bo&scaron;njačkog stanovni&scaron;tva tokom devedesetih godina", naveo je Đuričković.
Ta odluka, kako ističe, duboko se kosi sa njegovim moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda.&nbsp;
"Smatram da je odgovornost svih nas, naročito onih koji učestvuju u javnim tijelima, da svojim djelovanjem ne doprinose revizionizmu i normalizaciji politike koja je dovela do te&scaron;kih posljedica za brojne nevine ljude.
Zbog svega navedenog, smatram da je moj dalji angažman u ovom Savjetu nespojiv sa mojim ličnim principima i uvjerenjima, te Vas molim da ovu ostavku primite na znanje", poručio je Đuričković.&nbsp;

Ðuričković podnio ostavku: Ne želim da budem dio Savjeta koji je donio odluku da se ulica nazove po Pavlu Bulatoviću

"ODGOVORNOST SVIH NAS DA SVOJIM DJELOVANJEM NE DOPRINOSIMO REVIZIONIZMU"

&nbsp;Vlada i parlamentarna većina povukli su iz skup&scaron;tinske procedure predloge zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i o unutra&scaron;njim poslovima.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da parlamentarna većina podržava te zakone, ali da su ocijenili da predloženi akti nijesu dobro iskomunicirani sa javno&scaron;ću.
&ldquo;Potrudićemo se da do sljedećeg stavljanja u proceduru tih akata bolje iskomuniciramo sa javno&scaron;ću i na&scaron;im međunarodnim partnerima&rdquo;, kazao je Mandić.
On je rekao da treba preispitati kolege iz Pokreta Evropa sad i sva partnerstva koja imaju u okviru koalicije.
&ldquo;Da vidimo ko je taj ko ne po&scaron;tuje dogovor parlamentarne većine. Ne možete da budete partner samo kada se ne&scaron;to dobija, nego i kad je ne&scaron;to neprijatno&rdquo;, rekao je Mandić.
Vi&scaron;e nevladinih organizacija (NVO) i predstavnika opozicije apelovalo je na Vladu da povuče Predlog zakona o ANB-u iz skup&scaron;tinske procedure i otvori prostor za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skup&scaron;tine.
Iz NVO sektora su upozorili da taj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i da ga je potrebno usaglasiti sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.
Oni su nagla&scaron;avali da je taj zakon neustavan i protivan međunarodnim standardima i tražili otvaranje inkluzivnog procesa javne rasprave.
Iz Evropske komisije (EK) su ranije rekli da Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o ANB-u i omogući EK da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi sa daljom procedurom.
U NVO sektoru su smatrali da predložene izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima sadrže bitne nedostatke i da onemogućavaju policijske službenike da se upoznaju sa onim &scaron;to im se stavlja na teret, iznesu odbranu i u postupku za&scaron;tite svoja prava.
Crnogorski parlament nije danas usvojio izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad (PES).
Izmjene zakona nije podržao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, a podr&scaron;ka poslanika izostala je i na plenumu. Za Predlog izmjena zakona glasalo je 28 poslanika, 14 ih je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv.
Nakon &scaron;to danas u parlamentu nije usvojen Zakon o amenstiji, koji je predložila koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), poslanik tog političkog saveza Milan Knežević najavio je da njegove kolege neće glasati za izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
Sastavni dio Predloga izmjena zakona je bio amandman poslanika PES-a kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.
Parlament je većinom glasova usvojio Zakon o igrama na sreću, kao i izmjene i dopune Zakona o &scaron;umama.
&nbsp;

Predlozi zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni; Mandić: Treba da preispitamo sva partnerstva u okviru koalicije

BEZ PODRŠKE ZAKON O AMNESTIJI I ZAKON O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA

&nbsp;Snage koje su na vlasti u Crnoj Gori su mahom socijalizovane u duhu obnove &ldquo;milo&scaron;evićevskog&rdquo; obrasca vladanja, a inspirisane prividom uspjeha &ldquo;vučićevskog&rdquo; modela dana&scaron;njej Srbije. To je, kaže Sini&scaron;a Vuković profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins&rdquo; u Va&scaron;ingtonu, već viđen scenario u mnogim državama &scaron;irom svijeta gdje su populisti pod pla&scaron;tom takozvane izborne volje demontirali demokratske sisteme.
Trenutna bezbjednosna situacija i politički haos, kaže, nijesu slučajnost već direktan odraz su&scaron;tine populizma koji je dominantan u posljednje vrijeme u Crnoj Gori i u njegovoj osnovi je izbjegavanje odgovornosti.
- To je mehanizam prebacivanja odgovornosti na neke druge, koji se po pravilu moraju pokazati kao su&scaron;tinska, egzistencijalna prijetnja poretku koji populistički lideri obećavaju da će ostvariti. Populizam i neodgovornost stupaju u jednu vrstu hronične simbioze i uspjeh populista je direktno uslovljen time koliko su njegovi lideri vje&scaron;ti u izbjegavanju političke, dru&scaron;tvene, zakonske i svake druge odgovornosti. Ta neodgovornost kod njih se manifestuje kao ogromna destruktivna snaga, kojom se potpuno ignori&scaron;e, ili, ako je moguće ru&scaron;i cijeli pravni i institucionalni okvir na kojem sistem počiva. Populistima je taj sistem potreban samo onoliko koliko služi da hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti - rekao je Vuković u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E.
Dodaje da je karakteristika populističkih pojava i pokreta njihova opsjednutost sudskom granom vlast. Matrica pona&scaron;anja svih populista je ista - sklonost da improvizuju i djeluju van sistema, uvođenja niza vanrednih privremenih mjera, a sve, kako kaže, pod izgovorom postizanja brzih rezultata.
- Brza rje&scaron;enja, zaobilaženje zakona, dono&scaron;enje nekih i liberalnih i neustavnih zakona, oslanjanje na v.d.stanje, to su sve potezi kojima oni obećavaju takozvanu bezbjednost naroda, pa su pored pravosuđa populisti opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, jer im to omogućava da sve prijetnje koje dolaze ka njima označe kao egzistencijalno bezbjednosne i da se sa njima bore vanrednim mjerama. Stra&scaron;no je važno razumjeti da populistima nije populizam cilj sam po sebi, već sredstvo da na perfidan način dođu do autoritarnog modela vladanja i to je ono &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori, gradi se sistem koji nije liberalan u su&scaron;tini, represivan u formi, autoritaran u namjeri i prije svega su&scaron;tinski hronično neodgovoran - istakao je Vuković.
PES - pokret koji je dozvolio, legitimisao i promovisao regresivne politike
Vuković navodi da se Pokret Evropa sad u javnosti i kod dijela međunarodnih partnera ne tretira kao ono &scaron;to zaista jeste, a to je, kako kaže, populistički pokret.
Sve &scaron;to je taj pokret uradio je, navodi on, dovelo crnogorski sistem do demokratske regresije i ekonomske neodrživosti, stvara se lažna slika njihove progresivnosti dok se istovremeno potkopavaju temelji na kojima sistem počiva.
- Često se PES tretira kao mogući, potencijalni partner svima koji žele da Crnu Goru oslobode upravo tih populističkih politika. To je jedna opasna zabluda, jer uvijek treba imati na umu da je upravo taj pokret dozvolio, legitimisao i promovisao sve te regresivne politike u prethodnom periodu. Nakon niza izbornih obećanja o njihovom takozvanom trećem putu, PES je uvijek i bez izuzetka zavr&scaron;avao u zagrljaju biv&scaron;eg Demokratskog fronta i to uvijek treba podcrtati - podsjeća Vuković.
Prema njegovim riječima PES je uvijek bio prvi da trivijalizuje sve ključne probleme u državi kad god neko poku&scaron;a da ukaže na njih, pogotovu ako dolaze iz biv&scaron;eg Demokratskog fronta, ili od Demokrata.
- Najveći paradoks u vezi PES-a jeste činjenica da su njihovi dosada&scaron;nji uspjesi, prije svega na vanjsko političkom planu zapravo samo politike kontinuiteta iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - naglasio je Vuković.
Sličan nastup imale su, podsjeća, i Demokrate, koje su na zapadu često viđeni kao neka snaga spremna za koaliciju čak i sa DPS-om, ali se ubrzo pokazalo da nijesu validan partner i da se ne može osloniti na njih. Kao partija koja upravlja bezbjednosnim sektorom daju sebi za pravo da uvode vanredne mjere koje su, kaže, u skladu sa njihovim političkim ciljevima.
- Demokrate u jednoj fenomenolo&scaron;koj terminologiji sekuritizuju bezbjednosni sektor, oni će od svakoga ko se sa njima nije usaglasio na političkom nivou napraviti bezbjednosnu prijetnju i odstraniti ih iz sistema, kako bi u sistemu ostali samo oni najlojalniji, koji će bespogovorno, prije svega, sprovoditi njihovu politiku pa onda vidjeti do koje mjere mogu sprovoditi zakon, pravo i pravdu - istakao je Vuković.
Istorijski revizionizam kao legitimacija nadolazećeg autoritarnog sistema
Komentari&scaron;ući nadolazeći istorijski revizionizam kaže da je projekat koji je direktna spona sa fundamentalnom potrebom populista da legitimi&scaron;u nadolazeći, kako tvrdi, autoritarni sistem kojem teže.
To se, dodaje Vuković, radi kroz populističku demagogiju, plasiranje nekih novih istorijskih &ldquo;činjenica&rdquo;, nuđenja alternativnog tumačenja istorijskih tokova i cilj je da se stvori poredak u kojem takozvana istorijska žrtva dobija &scaron;ansu da ostvari pravdu.
- Tu žrtvu u ovom slučaju poistovjećuju sa narodom, kako to oni vole da kažu, u čije ime i govore, ta žrtva dobija &scaron;ansu da ostvari pravdu i to je pravda koja je revolucionarnog karaktera, to nije pravda koja se oslanja na postojeće vrijednosti, pravila, procedure, na kojem počiva svako konsolidovano demokratsko dru&scaron;tvo. Ta revolucionarna pravda je u svojoj prirodi depresivna, isključiva i u krajnjem sklona je nekim totalitarnim sagledavanjima stvarnosti, to su oni principi &ldquo;ili mi, ili oni&rdquo;. Ni&scaron;ta se u Crnoj Gori ne de&scaron;ava novo, to je jedan talas populističkog revizionizma koji vidimo &scaron;irom svijeta - zaključio je Vuković.

Vuković: U Crnoj Gori se gradi sistem koji nije liberalan u suštini, represivan u formi, autoritaran u namjeri

OCJENJUJE PROFESOR NA UNIVERZITETU ,,DŽONS HOPKINS” U VAŠINGTONU

Delegacija Demokratske partije socijalista, predvođena predsjednikom Danijelom Živkovićem, sastala se sa ambasadorima zemalja Kvinte i &scaron;efom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Sastanak je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, bio prilika da učesnici razmijene stavove o ključnim političkim i dru&scaron;tvenim pitanjima, potvrdiv&scaron;i zajedničku posvećenost demokratskom dijalogu, stabilnosti i evropskoj budućnosti Crne Gore.
"Živković je kazao da je sastanak dobra prilika da se međunarodni partneri informi&scaron;u o stavovima i djelovanju Demokratske partije socijalista, posebno u svijetlu aktuelne političke situacije u zemlji. On je ponovio jasnu posvećenost DPS-a očuvanju nezavisne, građanske i antifa&scaron;ističke Crne Gore sa jasnim evropskim putem i podsjetio da je DPS imao konstruktivan pristup u ključnim dru&scaron;tveno-političkim procesima, posebno kada se radi o pitanjima od su&scaron;tinskog značaja za proces evropskih integracija. Živković je potvrdio spremnost na dijalog i doprinos konsenzusu u brojnim situacijama &ndash; od popisa stanovni&scaron;tva, preko usvajanja IBAR zakona i rje&scaron;avanja ustavno-pravne krize, do najaktuelnijeg seta zakona proisteklih iz izborne reforme", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Govoreći o djelovanju aktuelne parlamentarne većine, Živković je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, iskazao zabrinutost zbog stanja u dru&scaron;tvu, naročito u sektoru bezbjednosti te ocijenio posebno problematična dva aspekta: poku&scaron;aj revizije istorije i odnos Vlade prema Skup&scaron;tini, kojim se naru&scaron;ava uloga najvi&scaron;eg zakonodavnog tijela.
"Predsjednik DPS-a je naglasio da Demokratska partija socijalista neće dozvoliti uru&scaron;avanje temeljnih vrijednosti Crne Gore &ndash; njenog građanskog, sekularnog i antifa&scaron;ističkog identiteta &ndash; niti promjenu njenog državnog karaktera. Istakao je da će partija, kao odgovorna politička snaga, preduzeti konkretne političke mjere kako bi za&scaron;titila te vrijednosti i odlučno se suprotstavila svakom poku&scaron;aju njihovog naru&scaron;avanja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DPS.
Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković detaljnije je predstavio konkretne inicijative i postupke aktera vlasti koji, prema njegovim riječima, negativno utiču na proces evropskih integracija, uru&scaron;avaju demokratske standarde, vladavinu prava, te odstupaju od usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
&Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić osvrnuo se na djelovanje parlamentarne većine u Skup&scaron;tini.
"Ističući da je sve izraženije nepo&scaron;tovanje prema poslanicima i opoziciji", saop&scaron;teno je iz DPS-a.
Sastanku su, pored predsjednika DPS-a Danijela Živkovića, prisustvovali i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, &scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić, te član Predsjedni&scaron;tva DPS-a i potpredsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Nikola Rakočević. U ime međunarodne zajednice sastanku su prisustvovali: Johan Satler (ambasador EU), Džudi Rajzing Rajnke (ambasadorka SAD), Andreina Marsela (ambasadorka Italije), Anne-Marie Maske (ambasadorka Francuske), Peter Felten (ambasador Njemačke), kao i zamjenica ambasadorke Ujedinjenog Kraljevstva, gospođa Sarah Pilbeam", navode u saop&scaron;tenju iz DPS.

Sastanak DPS i Kvinte: Zaustaviti pokušaje promjene karaktera zemlje

"REVIZIJA ISTORIJE I ODNOS VLADE PREMA SKUPŠTINI POSEBNO PROBLEMATIČNI"

Povlačenje Predloga izmjena i dopuna zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, važna je i ohrabrujuća vijest, rekao je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, u objavi na mreži X, kazao da je povlačenje spornog zakonskog prijedloga rezultat pritiska građana, civilnog dru&scaron;tva i evropskih partnera, koji su jasno poručili da se temeljna prava ne smiju ugrožavati.
"Pozdravljam odluku parlamentarne većine da prihvati apel svih nas i razumijem to kao znak da se može i mora drugačije, kroz dijalog i po&scaron;tovanje demokratskih vrijednosti", rekao je Milatović.
Kako je naglasio, sloboda izražavanja i pravo na protest nijesu privilegije, već temelj svakog demokratskog dru&scaron;tva.
"Vjerujem da je ovo trajni zaokret i da vi&scaron;e neće biti poku&scaron;aja dono&scaron;enja zakona koji građane tretiraju kao prijetnju i kojim se ugrožavaju njihova Ustavom zagarantovana prava", istakao je Milatović, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da Crna Gora zaslužuje evropsku budućnost, dodajući da se ta budućnost ne gradi zakonima koji gu&scaron;e javni prostor i sputavaju građanski aktivizam.
"Evropske integracije znače po&scaron;tovanje ljudskih prava, otvorenost institucija i transparentnost vlasti, ne represiju i prijetnju", rekao je Milatović.
Kako je naglasio, ako Crna Gora zaista želi da bude dio Evropske unije (EU), moramo početi da se pona&scaron;amo kao Evropa.
"Da &scaron;titimo slobodu, gradimo povjerenje i sprovodimo reforme u skladu s evropskim pravilima", naveo je Milatović.
Onj je pozvao nadležne da u izradi novog zakonskog rje&scaron;enja aktivno uključe stručnu javnost, civilni sektor i Venecijansku komisiju, u skladu sa najvi&scaron;im evropskim standardima i u interesu svih građana.
"Evropa je odgovornost prema građanima, prema slobodi koju im dugujemo i boljoj budućnosti koju zajedno moramo izboriti", zaključio je Milatović.

Milatović: Povlačenje predloga zakona o javnim okupljanjima ohrabrujuća vijest

"POZDRAVLJAM ODLUKU PARLAMENTARNE VEĆINE DA PRIHVATI APEL SVIH NAS"

Na dnevnom redu Skup&scaron;tine ovih dana naći će se nekoliko zakonskih rje&scaron;enja koja u budućnosti mogu biti sporna po vi&scaron;e osnova, te ugroziti proces evropskih integracija, ali će se voljom većine usvojiti po svaku cijenu.
Na to upozoravaju civilni sektor, stručna javnost i opozicija, te insistiraju da se prije glasanja organizuju javne rasprave i zatraži mi&scaron;ljenje evropskih institucija. Hitnost u sprovođenju procedure i brzina kojom se zakoni usvajaju ukazuje na netransparentnost, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala, smatra izvr&scaron;na direkotrica CEDEM-a Nevenka Vuksanović. Osim toga, navodi i da se na taj način direktno kr&scaron;e preporuke Evropske unije i preporuke Komiteta za ljudska prava UN, te da za posljedicu možemo imati usporavanje procesa evropskih integracija.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, izmjene Zakona o javnom okupljanju i Zakon o unutra&scaron;njim poslovima "digli su na noge" nevladin sektor, pravnike i opoziciju. Upozoravaju da je riječ o rje&scaron;enjima koja ugrožavaju i ukidaju ljudska prava, naru&scaron;avaju pravo privatnosti, te ukazuju da parlamentarna većina, bez uključivanja javnosti u proces dono&scaron;enja odluka usvaja antidemokratska i antievropska rje&scaron;enja.
Da se vladajuće partije deklari&scaron;u kao vrlo proevropske, ali da se pona&scaron;aju sasvim suprotno, te usvajaju zakone kr&scaron;eći preporuke EU i preporuke UN, čime ugrožavaju put ka punopravnom članstvu u EU, smatra Vuksanović.
&ndash; Nominalno, vladajuća koalicija je vrlo proevropski nastrojena, međutim, ono &scaron;to vidimo jeste dijametralno suprotno postupanje. Ovo bi trebalo da bude alarm i biće alarm Crnoj Gori za neko usporavanje u procesu evropskih integracija.
Sa jedne strane, imamo izuzetno jaku podr&scaron;ku EU, ali i ta podr&scaron;ka ima svoje limite, &scaron;to znači da mi ne možemo postupati u suprotnosti sa međunarodnim preporukama, posebno kada govorimo o zakonima koji su pro&scaron;li proceduru kako su pro&scaron;li, a kao takvi će, sve su prilike, biti usvojeni. Na taj način direktno kr&scaron;imo preporuke EU i preporuke Komiteta za ljudska prava UN. Vrlo vjerovatno će doći do nekog usporavanja u integracijama &ndash; kazala je Vuksanović za "Dan".
Kako ističe, vladajuća većina je u vi&scaron;e navrata radila netransparetno i na brzinu usvajala važna zakonska rje&scaron;enja, te podsjeća da je takva situacija bila i kada se u Skup&scaron;tini potvrđivao Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
&ndash; Vidimo neke &scaron;ablonske mehanizme postupanja vladajućih partija. Brzina kojom se zakoni usvajaju upućuje da nemamo transparentnost procesa, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala. Konkretno kada je riječ o Zakonu o ANB, sudeći prema hitnosti procedure, jasno je da će on biti prihvaćen i ostaje da se vidi kakve reperkusije će to imati za Crnu Goru, pogotovu u dijelu evropskih integracija &ndash; navodi Vuksanović.
Zatvaranje poglavlja naredne godine vi&scaron;e nije realan cilj
Vuksanović nije optimistična da će se na ovaj način ostvariti zacrtani cilj da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, iako, kako kaže, u prilog tome ne govore preuzete obaveze i agende institucija.
&ndash; U ovom momentu to ne djeluje kao realan cilj, posebno ako vladajuća većina nastavi sa usvajanjem zakona koji direktno kr&scaron;e obaveze, ustavni poredak Crne Gore i vladavinu prava &ndash; zaključila je Vuksanović.
Na povlačenje vi&scaron;e zakona iz procedure, te organizovanje javne rasprave i konsultaciju sa Evropskom i Venecijanskom komisijom, pozvali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik tog udruženja Branislav Radulović napominje da je Crna Gora ustavno definisana kao država republikanskog oblika vladavine, te da bi, saglasno tome, ova i svaka druga vlast prilikom zakonodavne aktivnosti i normiranja stvari od javnog interesa, trebalo da sa posebnom pažnjom cijeni stavove strukovnih organizacija, NVO sektora, akademske zajednice i ukupnog civilnog dru&scaron;tva.
&ndash; Na taj način bi pokazala da uvažava da su građani nosioci suvereniteta, da nastoji da izgrađuje politiku dru&scaron;tvenog dijaloga i da po&scaron;tuje i izgrađuje principe demokratske vladavine. Svako drugo postupanje vodi autoritarizmu i praksama koje nijesu u saglasju sa EU. Sve ovo ima dodatnu težinu i nagla&scaron;enu osjetljivost kada se donose zakoni kojima se vr&scaron;i `restrikcija` prava na slobodno okupljanje građana, kao &scaron;to je to slučaj sa izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ili kada se izmjenama Zakona o ANB-u naru&scaron;ava pravo privatnosti, za&scaron;tita ličnih podataka, tajnost lične komunikacije itd. &ndash; kazao je Radulović.
Zbog načina na koji je većina namjerila da usvoji pomenuta zakonska rje&scaron;enja, dio opozicije razgovarao je sa ambasadorima Kvinte. Naime, predstavnici DPS-a ukazali su na seriju spornih zakona koji se nalaze u skup&scaron;tinskoj proceduri, a koji imaju punu podr&scaron;ku skup&scaron;tinske većine. Kako su ocijenili, riječ je antidemokratskim i antievrospkim zakonima.

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

"ZATVARANJE POGLAVLJA NAREDNE GODINE VIŠE NIJE REALAN CILJ"

Predloženi zakon o zabrani okupljanja direktno udara na temeljna prava građana i udaljava Crnu Goru od članstva u Evropskoj uniji,&nbsp; saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
"Umjesto da &scaron;titi slobodu izražavanja i pravo na protest, kao osnovne stubove svake evropske demokratije, vlast predlaže zakon koji unaprijed progla&scaron;ava svaki građanski protest prijetnjom, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Takvo rje&scaron;enje, kako poručuju, nema upori&scaron;te ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima.
"U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim članicama EU ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste na javnim povr&scaron;inama. U Crnoj Gori se sada poku&scaron;ava progurati zakon koji ne prepoznaje ni najosnovniji standard: da se svaki protest procjenjuje pojedinačno, a ne da se unaprijed zabrani svaka mogućnost okupljanja.
Ovaj zakon ne &scaron;titi ni saobraćaj, ni građane. Njegova jedina svrha je da obeshrabri svaki oblik građanskih demonstracija i da ućutka javnost. Zato i uvodi kazne koje dostižu 10.000 eura, vi&scaron;e nego za mnoga krivična djela", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Evropski put Crne Gore, kako je ističu, ne vodi preko zakona koji građanima uskraćuje osnovna ljudska i demokratska prava.
"Evropski put ne vodi preko zakona koji poku&scaron;avaju da izbri&scaron;u sjećanje na litije, na proteste iz 2015., na proteste radnika, građanskih i ekolo&scaron;kih&nbsp; aktivista, ne vodi preko zakona koji slobodu vide kao problem.
Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, mora to pokazati zakonima koji &scaron;tite građane, a ne vlast", poručeno je iz Kabineta predsjednika države.&nbsp;
Kako dalje navode, očekuju da taj zakon bude povučen.
"I da se započne izrada novog rje&scaron;enja u dijalogu sa građanima, u skladu sa mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije i u duhu evropske prakse.
Evropa je demokratski standard koji se brani svaki dan i na ulici i u Skup&scaron;tini", zaključili su u soap&scaron;tenju.&nbsp;

Kabinet Milatovića: Zakon koji zabranjuje proteste nije zakon evropske Crne Gore

"VLAST PREDLAŽE ZAKON KOJI UNAPRIJED PROGLAŠAVA SVAKI GRAĐANSKI PROTEST PRIJETNJOM"

Sjednica Skup&scaron;tine biće nastavljena u devet sati.&nbsp;
Pred poslanicima će biti Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;
Osim toga, kako pi&scaron;e na sajtu Skup&scaron;tine, poslanici će raspavljati i o sljedećim tačkama dnevnog reda: Prijedlog zakona o dopuni Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara, Prijedlog zakona o privrednim dru&scaron;tvima, Prijedlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvr&scaron;ava u Crnoj Gori i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.

Pred poslanicima danas Zakon o ANB-u