Politika

Premijer Milojko Spajić zatražio je od ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;ranović da hitno pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva biznismenu sa Kosova Naseru Ramaju, koji je osumnjičen za utaju vi&scaron;e od dva miliona eura.
To je potvrđeno agenciji MINA iz Vlade.
Spajić je, u dopisu &Scaron;aranoviću, podsjetio da je Ramaj uhap&scaron;en u avgustu pro&scaron;le godine zbog sumnje da je utajio vi&scaron;e od dva miliona eura poreza i doprinosa, čime je budžet Crne Gore o&scaron;tećen za taj iznos.
On je naveo da je Ramaj jedan od vlasnika preduzeća &ldquo;Alart Centar Budva &ndash; CG&rdquo;, koje je izbjegavalo prijavljivanje prihoda od prodaje stambeno-poslovnih jedinica u kompleksu &ldquo;Porto Budva&rdquo; u Budvi.
&bdquo;Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv Nasera Ramaja zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od 2.235.000 EUR, koja je potvrđena od Osnovnog suda u Kotoru&ldquo;, kaže se u dopisu.
Spajić je naveo da je Ramaju, kao investitoru velikog projekta &bdquo;Porto Budva&ldquo; u Budvi, u vrijednosti oko 80 miliona eura, shodno članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu ekspresno dodijeljeno počasno crnogorsko državljanstvo u oktobru 2023. godine, uz obrazloženje da je ostvario značajan ekonomski doprinos Crnoj Gori.
On je podsjetio da je to potpisao tada&scaron;nji ministar unutra&scaron;njih poslova Filip Adžić, na predlog tada&scaron;njeg premijera Dritana Abazovića, uz pozitivno mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija, bez analize poslovanja u Crnoj Gori.
&bdquo;Dodatno zabrinjava i činjenica da ovaj resor nije dostavio analizu sa aspekta po&scaron;tovanja poreskih i carinskih propisa &scaron;to je u njegovoj nadležnosti, budući da pravno lice čiji je vlasnik i izvr&scaron;ni direktor Naser Ramaj posluje u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naveo da je Zakonom o crnogorskom državljanstvu propisano da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, između ostalog, ako se utvrdi da je rje&scaron;enje o prijemu u crnogorsko državljanstvo donijeto na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja činjenica ili okolnosti bitnih za dono&scaron;enje rje&scaron;enja.
&bdquo;Osim ako bi osoba koja je stekla crnogorsko državljanstvo ostala bez državljanstva ili da njegovo pona&scaron;anje ozbiljno &scaron;teti vitalnim interesima Crne Gore&ldquo;, dodaje se u dopisu.
Spajić je kazao da, na osnovu toga, ima ozbiljne sumnje u vezi sa zakonito&scaron;ću sticanja počasnog crnogorskog državljanstva Ramaja.
&bdquo;I tražim da se hitno shodno članu 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu, pokrene postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva Naseru Ramaju, jer je isto stečeno na temelju neistinitih podataka i obmanom nadležnih organa u vezi sa svojim poreskim obavezama koje je svjesno i namjerno nastojao da izbjegne&ldquo;, naveo je Spajić.
On smatra da slučaj Ramaja može &scaron;tetiti i vitalnim interesima Crne Gore na vi&scaron;e nivoa, naročito ako se potvrdi da je počasno državljanstvo dodijeljeno bez adekvatne provjere ili na osnovu netačnih informacija.
&bdquo;Dodjeljivanje državljanstva osobi pod istragom za utaju poreza i finansijske prevare može naru&scaron;iti međunarodni ugled Crne Gore, posebno u očima partnera iz Evropske unije i drugih država, &scaron;to može negativno uticati na buduće investicije i pregovaračku poziciju u evropskim integracijama&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je rekao, ako se pokaže da su počasna državljanstva dodjeljivana kao &bdquo;lične usluge&ldquo; ili bez jasnih kriterijuma, to podriva vjeru građana u vladavinu prava i otvara prostor za klijentelizam i političku korupciju.
Spajić je najavio da će narednih dana inicirati revizije &ldquo;počasnih&rdquo; državljanstava, jer nijesu doprinijeli razvoju ekonomije kroz inovacije, otvaranje novih radnih mesta ili podsticanje proizvodnje i promociji Crne Gore u nauci, kulturi, sportu ili drugim oblastima za koje su predloženi za sticanje crnogorskog državljanstva od posebnog interesa za Crnu Goru.
&bdquo;Shodno navedenom, kao nadležnom organu za sprovođenje pokretanja i oduzimanja crnogorskog državljanstva, zbog potrebe očuvanja integriteta i povjerenja građana u institucije i državne odluke, podnosim zahtjev za hitnim pokretanjem postupka oduzimanja crnogorskog državljanstva Ramaju, o čijem ishodu želim da me upoznate&ldquo;, zaključio je Spajić.

Spajić zatražio oduzimanje crnogorskog državljanstva Ramaju

NAJAVIO DA ĆE NAREDNIH DANA INICIRATI REVIZIJE “POČASNIH” DRŽAVLJANSTAVA

Otvorene izborne lista, kao i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, predviđeni su, između ostalog, Konceptom zakona o lokalnim izborima koji je predstavljen danas u Podgorici.
Ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj, rekao je da je Koncept zakona pripremio stručni tim i da je poslat Odboru za izbornu reformu crnogorske Skup&scaron;tine.
Dukaj je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Koncept zakona o lokalnim izborima, rekao da je taj dokument podijeljen na &scaron;est cjelina.
On je objasnio da je prva cjelina održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.
Dukaj je kazao da je Crna Gora jedina država u regionu i Evropi koja ima sedam, osam i vi&scaron;e izbora tokom jedne godine.
On je rekao da je druga cjelina uvođenje otvorenih izbornih lista, treća neposredan izbor predsjednika op&scaron;tina i gradonačelnika, a četvrta neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica.
Kako je naveo, peta cjelina je depolitizacija, a posljednja se odnosi na precizno i jasno popisan odnos između Državne i op&scaron;tinskih izbornih komisija.
&bdquo;Svako od ovih rje&scaron;enja je detaljno obrađeno, uz detaljno praćenje usklađenosti sa evorpskim standardima&ldquo;, rekao je Dukaj.
On je istakao da takva reforma predstavlja temelj za inkluzivniji izborni sistem.
&bdquo;Uvjeren sam da većina op&scaron;tina podržava pravac ove izborne reforme, a posebno mi je važno da ovom reformom stanemo na kraj manipulacijama i krizama&ldquo;, naveo je Dukaj.
On je dodao da vjeruje da će naredni koraci koji slijede biti efikasni i da će već naredne godine Crna Gora imati bolje lokalne izbore.
Dukaj je zahvalio članovima radnog tima &scaron;to su vrijeme i znanje izdvojili kako bi za kratko vrijeme kreirali koncept.
Dukaj istakao da koncept zakona o lokalnim izborima predstavlja jedan reformi iskorak, navodeći da nude sistemsko rje&scaron;enje.
&bdquo;Namjera MJU i ovog tima je čista i neopterećena političkim interesima - da pružimo konkretan doprinos da se izborna reforma osmisli i onda sprovede&ldquo;, rekao je Dukaj.
On je ponovio da je izborna reforma ključna za put ka Evropskoj uniji (EU).
&bdquo;Vjerujem da smo napravili veliki iskorak, da su pred Odborom kvalitetna rje&scaron;enja i da postoje svi preduslovi da ostvari ciljeve zbog kojih je osnovan&ldquo;, dodao je Dukaj i poručio da je MJU na raspolaganju za svu dalju institucionalnu i ekspertsku pomoć i podr&scaron;ku.
On je naglasio da je da lokalna samouprava najbliža vlast građanima.
Prema riječima Dukaja, predloženi koncept uvodi poseban pravni okvir za lokalne izbore, tako da je odvojen od propisa koji uređuju parlamentarne i predsjedničke izbore.
Upitan da li očekuju političku podr&scaron;ku za zakon o lokalnim izborima, Dukaj je rekao da je MJU zavr&scaron;ilo &scaron;to je do njih i apelovao na sve da shvate važnost izborne reforme za crnogorsko dru&scaron;tvo i državu.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugo&scaron;a rekao je da su ponudili rje&scaron;enja koja mogu biti značajna za lokalni, a mogu se primjenjivati i na centralni nivo.
&bdquo;Ponudili smo i deblokirajuće mehanizme i potrudili smo se da olak&scaron;amo posao Odboru za izbornu reformu&ldquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
On smatra da bi koncept zakona o lokalnim izborima mogao da bude &bdquo;vjetar u leđa&ldquo; Odboru.
Mugo&scaron;a je istakao da će pojedina rje&scaron;enja biti korisna i kada bude pisan zakon o izboru poslanika.
&bdquo;Zajednički imenitelj je da je nama potrebna sveobuhvatna izborna reforma&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
Kako je istakao, uz neposredan izbor predsjednika op&scaron;tina i zamjenika, uz otvorene liste, mora doći i depolitizacija izborne administracije.
Mugo&scaron;a je naveo da su rje&scaron;enja koja je predložio stručni tim izraz uporedne prakse.
&bdquo;Objedinjavajući komparativni i teorijski pristup i princip primjene zakona, mislim da smo do&scaron;li do određenih rje&scaron;enja koja mogu biti pomoć Odboru za izbornu reformu&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je istakao da su pojedina rje&scaron;enja potpuno spremna i, kada se normiraju, ona mogu biti primjenljiva.
Mugo&scaron;a je dodao da će biti pitanje političke volje koja rje&scaron;enja i kojom dinamikom će ta rje&scaron;enja biti primijenjena.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović rekao je da su pripremili dokument koji sadrži rje&scaron;enja i da se nijesu bavili tehnikalijama.
&bdquo;To znači da nomotehničari mogu vrlo brzo na bazi ovog dokumenta da naprave zakon&ldquo;, kazao je Vujović.
On je rekao da o efikasnosti govori to da je stručni tim na konceptu radio samo mjesec.
&bdquo;Op&scaron;ti lokalni izbori &ndash; praksa je već u regionu takva, to postoji u svim državama, osim Srbije i Crne Gore&ldquo;, rekao je Vujović.
Kako je naveo, rje&scaron;enja predložena u Konceptu povećavaju odgovornost onih koji vr&scaron;e vlast, to je veoma važno.
&bdquo;Vjerujem da nakon ovog koncepta, nomotehničari mogu za mjesec da naprave prvi nacrt zakona, a jo&scaron; mjesec bi mogli da dođemo do toga da imamo predlog zakona da bude usvojen&ldquo;, rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ako postoji politička volja, do ključnih izbornih zakona moglo bi se doći za svega nekoliko mjeseci.
&bdquo;Zalagaću se, kao član Odbora za izbornu reformu, da iskoristimo ovaj model&ldquo;, poručio je Vujović.
Upitan kako će biti rije&scaron;eno pitanje otvorenih lista zbog manjinskih partija, Vujović je rekao da način raspodjele mandata između partija ostaje isti, ali se promjena de&scaron;ava u izboru kandidata unutar izbornih lista.
&bdquo;Imamo intervenciju da se na bazi preferencijalnih glasova može promijeniti redosljed koji je partija dala&ldquo;, kazao je Vujović.
On je dodao da je predviđeno da biračima na raspolaganju bude do pet preferencijalnih glasova.
&bdquo;Uticaj preferencijalnih glasova će biti izuzetno velik, a partije su ipak zadržale kontrolu jer predlažu kandidate&ldquo;, naveo je Vujović.
Nina Blažić iz MJU je, upitana na koji način će funkcionisati zakon kada budu potrebni vanredni izbori, objasnila da je predviđeno održavanje op&scaron;tih lokalnih izbora u jednom danu, ali da mogu biti održani i prijevremeni.
&bdquo;Predložili smo da mandat odbornicima koji su izabrani na prijevremnim izborima traje isključivo do održavanja op&scaron;tih izbora, pri čemu godinu prije op&scaron;tih izbora ne mogu biti održani prijevremeni&ldquo;, navela je Blažić.

Dukaj predstavio Koncept zakona: Izbori u jednom danu, neposredan izbor predsjednika opština…

KONCEPT ZAKONA POSLAT ODBORU ZA IZBORNU REFORMU CRNOGORSKE SKUPŠTINE

Očekujem da će prijedlog Vlade za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta, koji će iskoristi priliku da &bdquo;proguraju&ldquo; amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika &ndash; ocijenio je za Pobjedu istaknuti pravnik i advokat Milo&scaron; Vukčević.
On je kazao da bi sve parlamentarne partije bez ucjena trebalo da podrže prijedlog Vlade za promjenu Ustava u dijelu da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta.
- Smatram da je prijedlog Vlade opravdan i dobar, jer je ministar pravde dio izvr&scaron;ne vlasti i politička ličnost, pa je jasno da se njegovim prisustvom u Sudskom savjetu može ostvariti politički uticaj na rad Sudskog savjeta, odnosno da izvr&scaron;na vlast može uticati na sudsku granu vlasti koja bi trebala biti nezavisna. Posebno je to vidljivo kod situacije da ministar pravde, po postojećem ustavnom rje&scaron;enju, ima ovla&scaron;ćenje da direktno učestvuje u izboru samih sudija i njihovom napredovanju &ndash; istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, usvajanjem navedenog prijedloga u Skup&scaron;tini, implementirale bi se stare preporuke Venecijanske i GRECO komisije po kojima ministar pravde ne bi trebao biti član Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, jer, kako je istakao, njegovo/njeno prisustvo slabi nezavisnost Sudskog savjeta.
- U tom smislu dobro je &scaron;to je Vlada Crne Gore pro&scaron;le godine usvojila Informaciju o odluci ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Crne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu. Usvajanje navedenog prijedloga Ustava od značaja je za proces evropskih integracija Crne Gore, jer &scaron;alje poruku da je na&scaron;a država spremna da prihvati sve demokratske standarde koji jačaju vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa &ndash; ocijenio je Vukčević.
Istakao je da bi sve partije trebalo da budu usagla&scaron;ene oko navedenog prijedloga za promjenu Ustava.
- Jer je to interes Crne Gore i uslov za pristupanje Crne Gore EU, pa ne vidim opravdan razlog da neka od partija ne podrži navedenu promjenu Ustava. Partije i njeni predstavnici ne bi smjeli uslovljavati izglasavanje navedenog prijedloga radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Stoga stoji opravdana bojaznost da će pojedini politički predstavnici, poput Mandića i Kneževića, iskoristiti navedeni prijedlog kako bi njegovo usvajanje uslovili usvajanjem nekih njihovih amandmana na Ustav koji se tiču uvođenja dvojnog državljanstva i srpskog jezika. Tako da očekujem da će navedeni prijedlog za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta koji će iskoristi priliku da proguraju amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika &ndash; istakao je Vukčević.
Kazao je da očekuje dvotrećinsku podr&scaron;ku u parlamentu predloženim promjenama Ustava.
- Bez obzira na to &scaron;to je realno očekivati da neće postojati usagla&scaron;enog svih poslanika oko usvajanja navedenog prijedloga za promjenu Ustava (iako bi trebalo, jer se radi o promjeni kojom se jača nezavisnost pravosuđa, &scaron;to je uslov za pristupanje Crne Gore EU), ipak očekujem da će se u crnogorskom parlamentu naći potrebna dvotrećinska većina koja će izglasati navedeni prijedlog za promjenu Ustava &ndash; istakao je Vukčević.
Podsjetio je da je za navedenu promjenu Ustava potrebno da glasa dvije trećine od ukupnog broja svih poslanika, dok je za promjenu članova Ustava koji se tiču državljanstva i jezika pored dvotrećinske većine potrebna i potvrda na referendumu od strane tri petine svih birača.
- Nacrt akta o promjeni Ustava sačinjava nadležno radno tijelo Skup&scaron;tine - Ustavni odbor, i mora biti usvojen u Skup&scaron;tini dvotrećinskom većinom svih poslanika koji se nakon toga stavlja na javnu raspravu koja ne može biti kraća od jednog mjeseca. Po zavr&scaron;etku javne rasprave Ustavni odbor utvrđuje prijedlog akta za promjenu Ustava i pristupa se glasanju u Skup&scaron;tini &ndash; istakao je Vukčević.
Vlada Crne Gore je 17. aprila utvrdila prijedlog za promjenu Ustava, prema kojem ministar pravde ne bi trebalo da bude član Sudskog savjeta.
- Prijedlog je usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO). U diskusiji je ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinos radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - ističe se u saop&scaron;tenju Vlade.

Vukčević: Bivši DF će pokušati da „progura“ državljanstvo i srpski jezik

"OČEKUJEM DA ĆE PRIJEDLOG VLADE ZA PROMJENU USTAVA IZAZVATI POLITIČKE UCJENE"

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter podnio je Upravi policije prijavu protiv poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića.
"Shodno Zakonu o javnom redu i miru, podnosim Upravi policije i naznačenim njenim organizacionim jedinicama prijavu protiv građanina Vasilija Čarapića sa prebivali&scaron;tem u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je prekr&scaron;io član 7 navedenog Zakona, tako &scaron;to je na javnom mjestu, putem dru&scaron;tvene mreže &bdquo;X&rdquo; javno objavio komentar: 'Napravi&scaron; narko klan i regrutuje&scaron; mlade nezaposlene ljude iz ekonomski depriviranog Cetinja, podijeli&scaron; klan i izazove&scaron; obračune i na Cetinju i &scaron;irom Crne Gore a onda napu&scaron;ta&scaron; lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to krivi&scaron; druge. Licemjerno i zlonamjerno'&rdquo;, naveo je Huter u prijavi.
Huter smatra da je navedenim kometarom na dru&scaron;tvenoj mreži &bdquo;X&ldquo; Vasilije Čarapić grubo uvrijedio svakog odbornika kluba DPS Cetinje, "jer izgovorene riječi su uvrjedljive, drske i bestidne".
"Reći za nekog da je fomirao bilo kakav klan se može samo cijeniti kao uvrjedljivo, a ukazivati da je taj neko odgovran za ubistva koja se na žalost de&scaron;avaju u Crnoj Gori je bestidno, posebno &scaron;to Čarapic pripada vladajućoj većini koja na žalost svih građana Crne Gore nema kontrolu nad bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori.&nbsp;
Preduzimajući navedene radnje, Vasilije Čarapić je naru&scaron;io javni red i mir jer optužujući pojedince, odbornike kluba DPS-a, da su stvorili kriminalni klan i da su odgovorni za smrt većeg broja lica, su radnje kojima se na nedozvoljen način remeti mir, red i normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost, vrijeđa moral, a ugrožava se i op&scaron;ta bezbjednost ljudi i imovine. Time &scaron;to je isti objavio na dru&scaron;tvenoj mreži &bdquo;X&ldquo; je u smislu stava 2 člana 4 Zakona o javnom redu i miru počinio prekr&scaron;aje kojima se naru&scaron;ava javni red i mir", naveo je Huter u prijavi.
Napominje da su se ba&scaron; zbog izostanka reakcije vladajuće većine odlučili da podnesu ostavke na mjesto odbornika, "a poluge moći i kompletan bezbjednosni sektor je u rukama vladajuće većine, koja apsolutno ni&scaron;ta nije uradila kako bi se građani osjećali sigurnije".
"Iznoseći ovakve neistine, Čarapić poku&scaron;ava da izbjegne objektivnu odgovornost za sva do sada nečinjenja vladajuće većine, jer očigledno ne mari za nevino stradale ljude, kao ni za četvoro djece kojima je život nepravedno uga&scaron;en. Čarapić je objavu napisao na svom &bdquo;X&rdquo; nalogu, dru&scaron;tvenoj platformi koja se smatra javnim prostorom, dana 25. 04. 2025. godine u 14:14 h.
Obraćam Vam se u nadi da ćete sa krajnjom ozbiljno&scaron;ću prihvatiti ovu Prijavu i time učiniti da se na&scaron;e dru&scaron;tvo konačno uozbilji i da makar ozbiljni i odgovorni pojedinci koji se nalaze na ozbiljnim državnim pozicijama odgovorno i ozbiljno pona&scaron;aju ne iznoseći opasne, mrziteljske i targetirajuće lažne izjave za koje nemaju dokaze, jer isti ne mogu ni postojati", naveo je Huter u prijavi.
Kaže da očekuje &scaron;to hitniji odgovor.
&nbsp;
.

Huter podnio krivičnu prijavu protiv Čarapića

"ZBOG UVRJEDLJIVE, DRSKE I BESTIDNE UVREDE ODBORNIKA CETINJSKOG DPS-A"

Vlada je opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u &Scaron;trpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Tuzima i tokom deportacije izbjeglica, objavio je na mreži X premijer Milojko Spajić.&nbsp;
"Na osnovu danas usvojene informacije 44. Vlade, porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i jo&scaron; po toliko 2026.
Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je po&scaron;tovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije na&scaron;a obaveza. Suočavajući se sa pro&scaron;lo&scaron;ću, gradimo bolju budućnost", napisao je premijer, uz poruku da "Crna Gora ispravlja vi&scaron;edecenijsku nepravdu &ndash; obe&scaron;tećenje za porodice civilnih žrtava ratova &rsquo;90-ih".&nbsp;

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava ratova 90-ih

SAOPŠTIO PREMIJER

Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutra&scaron;nju politiku Aleksa Bečić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela:
1. Rje&scaron;enje o određivanju Vesne Simović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
2. Rje&scaron;enje o određivanju Ivane Bulatović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za EU integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju u Ministarstvu turizma,
3. Rje&scaron;enje o određivanju Maje Pe&scaron;ić za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu turizma,
4. Rje&scaron;enje o određivanju Olivere Blagojević za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj turističke destinacije i strate&scaron;ko planiranje u Ministarstvu turizma,
5. Rje&scaron;enje o određivanju Renate Milutinović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja i
6. Rje&scaron;enje o određivanju Milo&scaron;a Rajkovića za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima.

Miloš Rajković v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

KADROVSKA RJEŠENJA VLADE

Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su potvrđeni u Skup&scaron;tini, stigli su u Kabinet predsjednika Crne Gore. To je novinarima u Budvi kazao predsjednik Jakov Milatović.
"Sporazumi su prije dva dana stigli u Kancelariju predsjednika, redovna je procedura, ustavni rok za potpisivanje ili nepotpisivanje sporazuma je sedam dana. Znači on ističe početkom naredne sedmice.
Ja ću se vrlo detaljno odnijeti prema sporazumima i o svemu ćete biti blagovremeno obavije&scaron;teni", rekao je Milatović, podsjećajući da je vi&scaron;e puta iznio stavove koji su obja&scaron;njavali manjkavost sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.&nbsp;
"Tako da sam ukazao i kako ću se odnijeti prema tom sporazumu", naveo je predsjednik Crne Gore.&nbsp;

Milatović: Sporazumi sa UAE stigli u Kabinet, više puta sam ukazao kako ću se odnijeti prema sporazumu o turizmu

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Dana&scaron;nje ostavke dijela odbornika DPS-a su samo jeftina reklama pred izbore jer građani treba da znaju da se ovaj mandat svakako zavr&scaron;ava za par mjeseci, ocjenjuje gradonačelnik Cetinja Nikola Đura&scaron;ković.
"Dakle, ostavka na par mjeseci pred kraj mandata nije ni&scaron;ta drugo nego početak predizborne kampanje.
Umjesto zajedni&scaron;tva, borbe za grad i građane i podr&scaron;ke da zajedno mijenjamo stvari na bolje u na&scaron;em Cetinju, jo&scaron; jednom su potvrdili da ih zanimaju jedino izbori i borba za vlast", poručuje Đura&scaron;ković, a prenosi Antena M.

Đurašković: Ostavke dijela odbornika DPS-a samo su jeftina reklama pred izbore

OCJENJUJE GRADONAČELNIK CETINJA

Na sjednici Skup&scaron;tine Prijestonice Cetinje, predsjednik Op&scaron;tinskog odbora Demokratske partije socijalista Oskar Huter saop&scaron;tio je da odbornici te partije kolektivno podnose ostavku i mandate vraćaju građanima.
Početak&nbsp; sjednice obilježen je raspravom oko utvrđivanja dnevnog reda Huter je tražio da se sjednica odgodi zbog situacije u gradu i, nakon &scaron;to im nijesu iza&scaron;li u susret, saop&scaron;tio je da odbornici DPS podnose ostavke u parlamentu Cetinja.
"Odbornički klub DPS podnosi kolektivnu ostavku, a formalno će biti dostavljena za svakog pojedinačno", naveo je Huter.
U raspravi na početku sjednice, Huter je predložio da se sjednica Skup&scaron;tine odgodi dok ne dobiju odgovore na zaključke Skup&scaron;tine od 11. aprila koje su poslali predsjedniku Vlade Milojko Spajiću u kojima se traži, između ostalog, reakcija na ubistva na Cetinju i ostavka čelnika bezbjednosnog sektora.
DPS u tamo&scaron;njem parlamentu broji deset odbornika.
Pred odbornicima je danas na dnevnom redu Izvje&scaron;taj o radu gradonačelnika Prijestonice Cetinje, organa lokalne uprave i službi za 2024. godinu.
Na odborničkim klupama će se naći i Prijedlog Odluke o bratimljenju Prijestonice Cetinje i gradske op&scaron;tine Ko&scaron;ice-Star&eacute; Mesto, kao i Prijedlog dopune Programa podizanja spomen obilježja na teritoriji Prijestonice Cetinje.
Na dnevnom redu je i Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Program obavljanja komunalnih djelatnosti DOO &ldquo;Vodovod i kanalizacija Cetinje&rdquo; za 2025. godinu, Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Program obavljanja komunalnih djelatnosti DOO &ldquo;Komunalno&rdquo; Cetinje za 2025. godinu, te Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Program rada za 2025.godinu DOO &ldquo;Sportski centar Cetinje&rdquo;.
Pored tačke koja se odnosi na Izvje&scaron;taj o radu sa finansijskim Izvje&scaron;tajem za 2024. godinu Dru&scaron;tva sa ograničenom odgovorno&scaron;ću &ldquo;Agencije za razvoj i podr&scaron;ku poslovanju&rdquo; Cetinje, odbornici će razmotriti i Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Plan rada sa finansijskim planom Dru&scaron;tva sa ograničenom odgovorno&scaron;ću &ldquo;Agencije za razvoj i podr&scaron;ku poslovanju&rdquo; Cetinje za 2025. godinu, kao i Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Statut Dru&scaron;tva sa ograničenom odgovorno&scaron;ću &ldquo;Stadion i sportski objekti Cetinje.
Na odborničkim klupama naći će se i Izvje&scaron;taj o radu sa Finansijskim izvje&scaron;tajem Turističke organizacije Prijestonice Cetinje za 2024. godinu, Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Program rada i finansijski plan Turističke organizacije Prijestonice Cetinje za 2025. godinu, te Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Odluku o dopunama Statuta Turističke organizacije Prijestonice Cetinje.
U okviru 22 tačke dnevnog reda, odbornici će razmatrati Izvje&scaron;taj o realizaciji Plana i programa rada sa finansijskim izvje&scaron;tajem za 2024. godinu JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici, Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Plan i Program rada sa finansijskim planom za 2025. godinu Javne ustanove Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici, Izvje&scaron;taj o radu i finansijski Izvje&scaron;taj za 2024. godinu Javne ustanove Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, kao i Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na program rada i finansijski plan za 2025.godinu Javne ustanove Centar za kulturu Prijestonice Cetinje.
Pored Izvje&scaron;taja o radu za 2024. godinu Javne ustanove Narodna biblioteka i čitaonica &ldquo;Njego&scaron;&rdquo; Cetinje, na odborničkim klupama će se naći i Finansijski Izvje&scaron;taj za 2024. godinu Javne ustanove Narodna biblioteka i čitaonica &ldquo;Njego&scaron;&rdquo; Cetinje, Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Program rada za 2025. godinu Javne ustanove Narodna biblioteka i čitaonica &ldquo;Njego&scaron;&rdquo; Cetinje, te Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan za 2025.godinu Javne ustanove Narodna biblioteka i čitaonica &ldquo;Njego&scaron;&rdquo; Cetinje.
Na dnevnom redu je i Prijedlog Odluke o pijacama, te Prijedlog Programa mjera podsticaja za razvoj poljoprivrede za 2025. godinu.

Odbornici DPS-a podnijeli ostavke u cetinjskom Parlamentu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačević", kazao je poslanik Socijaldemokrata u Skup&scaron;tini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nik&scaron;iću da će koalicija Za budućnost Nik&scaron;ića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nik&scaron;iću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik op&scaron;tine Nik&scaron;ić jo&scaron; četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo de&scaron;avati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad poku&scaron;ati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će ne&scaron;to da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podr&scaron;ku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nik&scaron;iću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo poku&scaron;aj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo &scaron;ta će se de&scaron;avati. Do&scaron;lo do formiranja vlasti u Nik&scaron;iću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nike bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali su&scaron;tinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nik&scaron;iću - regako je Zirojević.
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skup&scaron;tini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, &scaron;to je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec.
- Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa na&scaron;im i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, &scaron;to je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispo&scaron;tovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće po&scaron;tovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030. godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, &scaron;to su pokazatelji da su sve manje &scaron;anse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.
- Pla&scaron;im se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bo&scaron;njačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića. E, sada se predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga &scaron;to su uradili. Potpredsjednik Skup&scaron;tine Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo pona&scaron;anje Vlade i parlamentarne većine, &scaron;to znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi &ldquo;radije bio sa četnicima nego sa lopovima&rdquo;, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogre&scaron;nih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bo&scaron;njačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za jo&scaron; koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se vi&scaron;e ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, a&scaron;ov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ni&scaron;ta i u tome vidim &scaron;ansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo jo&scaron; jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ni&scaron;ta - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Očekivao sam da PES neće toliko vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića

OCJENJUJE POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA  I PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Vlast na Žabljaku, nakon konstitutivne sjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine za koju se jo&scaron; ne zna kad će se održati, naredne četiri godine činiće Durmitorska inicijativa, Demokrate, Demokratski front i Prava Crna Gora, koje su na izborima 23. oktobra osvojili 17 odborničkih mandata.
Na lokalnim izborima u toj op&scaron;tini, Durmitorska inicijativa osvojila je &scaron;est, Demokrate i DF po pet a Prava Crna Gora jedan mandat.
Socijalistička narodna partija osvojila je tri a do sad vladajuća koalicija DPS-SD deset mandata.
&ldquo;Dogovoreno je da predsjednik Op&scaron;tine bude iz redova Durmitorske inicijative, potpredsjednik iz Demokratske Crne Gore&rdquo;, kazao je za Antenu M nosilac izborne liste Durmitorske inicijative Rado&scaron; Žugić.
On je Anteni M potvrdio ono &scaron;to se u gradu pod Durmitorom i očekivalo. Žugić će obavljati funkciju prvog čovjeka Op&scaron;tine. Potpredsjednik Op&scaron;tine biće Darko &Scaron;ljivančanin a predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Ivan Popović.
&ldquo;Tokom dogovaranja nove lokalne vlasti bile su uključene sve političke strukture izuzev predstavnika koalicije DPS-SD. Predstavnici Socijalističke narodne partije inisistirali su na funkciji drugog potpredsjednika, &nbsp;&scaron;to nije bilo prihvatljivo većini učesnika pregovora", kaže Rado&scaron; Žugić.

Radoš Žugić novi predsjednik Opštine Žabljak