Datum održavanja lokalnih izbora 2027. godine treba dogovoriti do kraja sedmice, kazao je predsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević i poručio da od toga zavisi usvajanje dva ključna izborna zakona.

Rakočević je to rekao na sjednici Odbora na čijem dnevnom redu je bilo upoznavanje sa nacrtima zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izboru odbornika i poslanika.

On je kazao da su u značajnoj mjeri postigli ono što je bilo zacrtano do kraja jula i da bi trebalo da nastave od septembra.

„Postignut je dogovor da lokalni izbori budu 2027, ostalo je da, dok zakon ne uđe u proceduru, a planirano je da to bude u četvrtak-petak, političke partije dogovore datum kojeg će biti održani izbori“, rekao je Rakočević.

On je rekao da od tog dogovora zavisi da li će usvojiti ova rješenja.

„Smatram da neće biti problema da se nađe dogovor, ali ipak taj dio nije riješen, i nadam se da će sve partije, pogotovo stranke vlasti, da pokažu volju i napor da ovaj posao bude završen do kraja jula“, kazao je Rakočević.

Kako je naveo, javna rasprava će biti održana u četvrtak nakon čega će, uključujući i izvještaj sa današnje sjednice, biti sačinjen izvještaj sa javne rasprave i biće uvrštena ona rješenja za koje radna grupa bude smatrala da treba se nađu u predlogu zakona.

Rakočević je pozvao predsjednika Skupštine da sazove sjednicu Kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da u subotu, ili najkasnije u ponedjeljak, bude sjednica parlamenta na kojoj će, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, biti uvršteni predlozi zakona koji su predmet rada Odbora. 

Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić rekao je da se najbitnije izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika odnose na održavanje lokalnih izbora u jednom danu i profesionalizaciji organa za sprovođenje izbora u prvom redu Državne izborne komisije (DIK) i opštinskih izbornih komisija (OIK).

On je kazao da su našli mehanizam da uvedu koncept opštih lokalnih izbora, prema kom će se tačno znati kad se održavaju lokalni izbori.

„Glavni efekat toga je politička stabilnost na lokalnom nivou. Svaka evropska država koja nije imala ovo, to je vremenom uvela“, kazao je Čarapić.

On je rekao da održavanje lokalnih izbora u jednom danu izlazi iz konstantnog izbornog ciklusa koji traje četiri godine.

Čarapić je istakao da se druga izmjena odnosi na „lokalni turizam“, odnosno da se neko ispisuje iz jedne i upisuje u drugu opštinu da bi uticao na rezultat izbora.

Govoreći o datumu prvih lokalnih izbora, Čarapić je rekao da je to par ekselans političko pitanje. 

„Mi smo se potrudili da damo dovoljno prostora partijama i liderima da se do usvajanja zakona dogovore oko datuma. To je dio koji se tiče politike. Lider treba da odnesu odluku o tome“, kazao je Čarapić.

On je kazao da je bitna stvar profesionalizacija izborne administracije, prije svega DIK-a koja se transformiše u centralnu izbornu komisiju (CIK).

„Depolitizacija i profesionalizacija znači da će predstavnici CIK-a morati da ispunjavaju stroge uslove za izbor, njih će predlagati posebna komisija koja će biti depolitizovana. To su predstavnici Udruženja sudija, Univerziteta Crne Gore, nevladinih organizacija (NVO) i po jedan predstavnik iz skupštinske većine i opozicije“, pojasnio je Čarapić.

On je rekao da će ta komisija od pet članova razmatrati prijave za članove i predsjednika CIK-a, i većinom od četiri glasa utvrđivati listu. 

„Skupština nema pravo da je koriguje, već samo utvrđuje listu glasanjem za ili protiv“, naveo je Čarapić.

On je rekao da CIK dobija posebnu nadležnost a to je izbor predsjednika OIK-a.

Čarapić je rekao da se OIK reformišu i postaju poluprofesionalne, a predsjednik mora biti profesionalac, dok se broj članova smanjuje sa pet na tri.

CIK-u se, kako je naveo, dodaju nadležnosti tabeliranja rezultata, vođenja statistike i pisanja publikacija koje se tiču izbornog procesa.

Čarapić je, govoreći o efektima predloženih izmjena, kazao da su prema njegovom mišljenju oni istorijski.

„Uticanjem na fundamente koje se tiču izbornih prava, prostiremo Crnoj Gori crveni tepih da uđe u Evropsku uniju 2028. bez ikakvih znakova navoda ili dilema. Uspjeh konsenzusa izborne reforme nama garantuje članstvo u Uniji. Građani dobijaju veću političku stabilnost“, naveo je Čarapić.

On je, govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kazao da je regulisan režim sankcija, novčanih prekršaja.

Čarapić je rekao da su u cjelosti upodobili nove materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja.

„Materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja su brojne – odnose se na zloupotrebu državnih resursa u toku kampanje, napravili smo ogroman iskorak u tom dijelu, povećava se nivo transparentnosti partija koje se ionako finansiraju iz javnih sredstava“, dodao je Čarapić.

On je rekao da partije dosad nijesu imale prevelike zahtjeve kada je u pitanju izvještavanje o finansijama, već je to bio odraz kako koja partija ima potrebu da dijeli te informacije.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna njihova podrška Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Smatra da bi trebalo smanjiti najveće uplate partijama od fizičkih i privatnih lica, i sa predloženih deset i 20 hiljada, smanjiti na dvije odnosno deset hiljada.

Zirojević je rekao da je jasno strateško opredjeljenje da svi lokalni izbori budu u istom danu, ali ne i parlamentarni. 

„Mislim da bi sve lokalne teme gurnuli sa strane u odnosu teme sa državnog nivoa“, rekao je Zirojević.

On je kazao da treba povesti računa koliko dugo se produžavaju mandati opštinama prilikom dogovora o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.

Zirojević je rekao da mu je čudna praksa učešća predstavnika Udruženja sudija u CIK-u, iako podržavaju njenu profesionalizaciju.

„Nijesam siguran da li tu postoji konflikt interesa, da li se na neki način sudska grana vlasti dovodi u nezgodan položaj. Nijesam siguran da je broj od tri člana OIK-a dovoljan, ima tu dosta posla“, rekao je Zirojević.

Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović rekao da podržava da se uputi inicijativa Ministarstvu pravde da se izmijeni Krivični zakonik za ona djela koja se tiču izbornih radnji, a koja se mogu smatrati krivičnim djelom.

Adrović je rekao da smatra da lokalni i parlamentarni izbori ne treba da budu u istom danu.

Poslanik Albanske alternative Nikola Camaj je, govoreći o pravu garantovanih mandata, kazao da im se desilo da sa 12 hiljada glasova dođu do jednog mandata.

„Što mislim da nije pravo rješenje za budućnost Crne Gore“, dodao je Camaj.

On je rekao da sve države i u regionu nastoje da zakonima obezbijede broj predstavnika manjinskih naroda.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović rekao je da je ideja o zagarantovanim mandatima snažan mehanizam u predstavljanju nacionalnih zajednica.

„Oni daju i mogućnost da manjinske partije svojom kulturom i sa svim što predstavljaju bogate Crnu Goru“, naveo je Vuksanović.

Predstavnica nevladinog sektora Nikoleta Đukanović je rekla da izmjene tretiraju samo nekoliko tematskih cjelina.

„Nijesam razumjela zašto bi se sad usvajale izmjene zakona koje bi se mijenjale za nekoliko mjeseci, ako već ne postoji razlog zbog kojeg bi sad trebalo da izmjene budu usvojene. Ne znam da li bi rodne kvote ušle u ove izmjene, bez obzira na to, sugerišem na to da se izmjene ne usvajaju ni na Odboru“, rekla je Đukanović.

Ona je kazala da je sugestija Odbora za rodnu ravnopravnost veoma bitna, jer kvote iz 2011. godine nijesu ispunile očekivanja.

„To možemo vidjeti po broju žena koje uđu u parlament nakon izbora, koji je nizak u odnosu na onaj kada se formira vlada, kad muškarci preuzmu mjesta na izvršnim funkcijama. To je samo jedan od argumenata zašto kvote treba povećati“, smatra Đukanović.

Predstavnik NVO-a Dragan Koprivica rekao je da se ne može reći da današnje stavke nijesu dvije od deset najvažnijih izbornog sistema.

„To me raduje, ali me brine konverzacija da ovo nije sveobuhvatna reforma, jer se ovaj odbor zove Odbor za sveobuhvatnu reformu“, rekao je Koprivica.

On je kazao da je važna afirmativna akcija za manjine, poboljšanje prava za osobe sa invaliditetom, poboljšanje zastupljenosti žena.

Koprivica je rekao da ih najviše zabrinjava kako su urađeni izbori u jednom danu.

„Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi izbori biti 2027, upitni su sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se to bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivaju prava glasa preko 240 hiljada ljudi“, naveo je Koprivica.

On je kazao da ne treba spajati lokale i pralementarne izbore "jer lokalni izbori moraju biti prvorazredni događaj“.

Koprivica smatra da treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije o predloženim izmjenama zakona.

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da se održavanje izbora u istom danu ne može realizovati bez produženja ili skraćenja mandata.

„Kada anliziramo pojedine opštine u dijelu krajnjeg datuma, vidimo da bi u desetak opština izbori bili održani u novembru iduće godine. 2028. i 2029. bili bi održani u sedam opština“, naveo je Rovčanin.

On je rekao da postoje i dva nedovršena procesa i da je srednje rješenje 2027. godina.

Predstavnik NVO Zlatko Vujović rekao je da će biti ogromne promjene ukoliko parlament usvoji predložena izborna rješenja.

„Da li ima propusta, ima svakako, ali dobra stvar je što ćemo se vratiti izbornom zakonu već na jesen. O održavanju lokalnih izbora u jednom danu - ne postoji dobro rješenje, logika moja govorila bi da bi najbolje bilo da izbori budu održani kada bude talas lokalnih izbora krajem iduće godine“, rekao je Vujović.

On je ocijenio da izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nose dobre promjene.

„Ne možda dovoljne, ali trećina zakona se sastoji od kaznenih odredbi, što govori o tome da su se objektivno sagledavali nedostaci u prethodnom periodu“, rekao je Vujović.

On je, govoreći o rodnim kvotama, rekao da je došlo kvalitetno rješenje od Odobra za rodnu ravnopravnost i da ne vidi zašto to ne bi bilo sada uključeno.

Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da povećana participacija žena ima potencijal da dopuni i proširi paletu političkih prioriteta društva, ali da ona izaziva otpor zbog tradicionalnih rodnih uloga koje su često usmjerene u sferu privatnog.

„U partijarhatu, u kojem mi i dalje živimo, imamo taj otpor koji se tiče žena“, dodala je Nedović.

Ona je rekla da se žene nalaze na čelu samo tri od 15 skupštinskih odbora.

Nedović je kazala da se na administrativnim mjestima nalaze žene, a da su muškarci na pozicijama odlučivanja.

Poslanik GP URA-e Zoran Mikić kazao je da podržava predlog o lokalnim izborima u jednom danu.

„Ne vidim da je neki veliki problem osim finansijske strane zbog toga što bismo imali parlamentarne izbore na proljeće 2027, a lokalne na jesen. Mi ćemo podržati ova rješenja, malo sam skeptičan da će lideri uspjeti da dogovore datum održavanja lokalnih izbora, ali neka preuzmu odgovornost“, rekao je Mikić.

On je kazao da podržava rješenje Odbora za rodnu ravnopravnost o zastupljenosti žena.

„Da li će to biti izazov - hoće, ali i dodatni podsticaj da motivišemo veći broj žena da se uključe u izborne procese“, naveo je Mikić.

Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić ocijenio je da su "odradili dobar posao".

„Iskustvo iz početnog perioda nije nas uvjeravalo da će biti tako, ali s obzirom na rokove i kompleksnost, mislim da smo dobili kvalitetna zakonska rješenja“, naveo je Anđušić.

On je kazao da se pitanje otvorenih lista treba da bude realizovano do kraja godina, ako već svi to podržavaju.

Anđušić je kazao da ovaj posao ne bi mogao biti završen bez opozicije.

„To smo vidjeli i 2019. godine, kad bez nekih valjanih razloga opozicija nije bila spremna da doprinese“, dodao je Anđušić.