Politika

Datum održavanja lokalnih izbora 2027. godine treba dogovoriti do kraja sedmice, kazao je predsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević i poručio da od toga zavisi usvajanje dva ključna izborna zakona.
Rakočević je to rekao na sjednici Odbora na čijem dnevnom redu je bilo upoznavanje sa nacrtima zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izboru odbornika i poslanika.
On je kazao da su u značajnoj mjeri postigli ono &scaron;to je bilo zacrtano do kraja jula i da bi trebalo da nastave od septembra.
&bdquo;Postignut je dogovor da lokalni izbori budu 2027, ostalo je da, dok zakon ne uđe u proceduru, a planirano je da to bude u četvrtak-petak, političke partije dogovore datum kojeg će biti održani izbori&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je rekao da od tog dogovora zavisi da li će usvojiti ova rje&scaron;enja.
&bdquo;Smatram da neće biti problema da se nađe dogovor, ali ipak taj dio nije rije&scaron;en, i nadam se da će sve partije, pogotovo stranke vlasti, da pokažu volju i napor da ovaj posao bude zavr&scaron;en do kraja jula&ldquo;, kazao je Rakočević.
Kako je naveo, javna rasprava će biti održana u četvrtak nakon čega će, uključujući i izvje&scaron;taj sa dana&scaron;nje sjednice, biti sačinjen izvje&scaron;taj sa javne rasprave i biće uvr&scaron;tena ona rje&scaron;enja za koje radna grupa bude smatrala da treba se nađu u predlogu zakona.
Rakočević je pozvao predsjednika Skup&scaron;tine da sazove sjednicu Kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da u subotu, ili najkasnije u ponedjeljak, bude sjednica parlamenta na kojoj će, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, biti uvr&scaron;teni predlozi zakona koji su predmet rada Odbora.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić rekao je da se najbitnije izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika odnose na održavanje lokalnih izbora u jednom danu i profesionalizaciji organa za sprovođenje izbora u prvom redu Državne izborne komisije (DIK) i op&scaron;tinskih izbornih komisija (OIK).
On je kazao da su na&scaron;li mehanizam da uvedu koncept op&scaron;tih lokalnih izbora, prema kom će se tačno znati kad se održavaju lokalni izbori.
&bdquo;Glavni efekat toga je politička stabilnost na lokalnom nivou. Svaka evropska država koja nije imala ovo, to je vremenom uvela&ldquo;, kazao je Čarapić.
On je rekao da održavanje lokalnih izbora u jednom danu izlazi iz konstantnog izbornog ciklusa koji traje četiri godine.
Čarapić je istakao da se druga izmjena odnosi na &bdquo;lokalni turizam&ldquo;, odnosno da se neko ispisuje iz jedne i upisuje u drugu op&scaron;tinu da bi uticao na rezultat izbora.
Govoreći o datumu prvih lokalnih izbora, Čarapić je rekao da je to par ekselans političko pitanje.&nbsp;
&bdquo;Mi smo se potrudili da damo dovoljno prostora partijama i liderima da se do usvajanja zakona dogovore oko datuma. To je dio koji se tiče politike. Lider treba da odnesu odluku o tome&ldquo;, kazao je Čarapić.
On je kazao da je bitna stvar profesionalizacija izborne administracije, prije svega DIK-a koja se transformi&scaron;e u centralnu izbornu komisiju (CIK).
&bdquo;Depolitizacija i profesionalizacija znači da će predstavnici CIK-a morati da ispunjavaju stroge uslove za izbor, njih će predlagati posebna komisija koja će biti depolitizovana. To su predstavnici Udruženja sudija, Univerziteta Crne Gore, nevladinih organizacija (NVO) i po jedan predstavnik iz skup&scaron;tinske većine i opozicije&ldquo;, pojasnio je Čarapić.
On je rekao da će ta komisija od pet članova razmatrati prijave za članove i predsjednika CIK-a, i većinom od četiri glasa utvrđivati listu.&nbsp;
&bdquo;Skup&scaron;tina nema pravo da je koriguje, već samo utvrđuje listu glasanjem za ili protiv&ldquo;, naveo je Čarapić.
On je rekao da CIK dobija posebnu nadležnost a to je izbor predsjednika OIK-a.
Čarapić je rekao da se OIK reformi&scaron;u i postaju poluprofesionalne, a predsjednik mora biti profesionalac, dok se broj članova smanjuje sa pet na tri.
CIK-u se, kako je naveo, dodaju nadležnosti tabeliranja rezultata, vođenja statistike i pisanja publikacija koje se tiču izbornog procesa.
Čarapić je, govoreći o efektima predloženih izmjena, kazao da su prema njegovom mi&scaron;ljenju oni istorijski.
&bdquo;Uticanjem na fundamente koje se tiču izbornih prava, prostiremo Crnoj Gori crveni tepih da uđe u Evropsku uniju 2028. bez ikakvih znakova navoda ili dilema. Uspjeh konsenzusa izborne reforme nama garantuje članstvo u Uniji. Građani dobijaju veću političku stabilnost&ldquo;, naveo je Čarapić.
On je, govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kazao da je regulisan režim sankcija, novčanih prekr&scaron;aja.
Čarapić je rekao da su u cjelosti upodobili nove materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja.
&bdquo;Materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja su brojne &ndash; odnose se na zloupotrebu državnih resursa u toku kampanje, napravili smo ogroman iskorak u tom dijelu, povećava se nivo transparentnosti partija koje se ionako finansiraju iz javnih sredstava&ldquo;, dodao je Čarapić.
On je rekao da partije dosad nijesu imale prevelike zahtjeve kada je u pitanju izvje&scaron;tavanje o finansijama, već je to bio odraz kako koja partija ima potrebu da dijeli te informacije.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna njihova podr&scaron;ka Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da bi trebalo smanjiti najveće uplate partijama od fizičkih i privatnih lica, i sa predloženih deset i 20 hiljada, smanjiti na dvije odnosno deset hiljada.
Zirojević je rekao da je jasno strate&scaron;ko opredjeljenje da svi lokalni izbori budu u istom danu, ali ne i parlamentarni.&nbsp;
&bdquo;Mislim da bi sve lokalne teme gurnuli sa strane u odnosu teme sa državnog nivoa&ldquo;, rekao je Zirojević.
On je kazao da treba povesti računa koliko dugo se produžavaju mandati op&scaron;tinama prilikom dogovora o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Zirojević je rekao da mu je čudna praksa uče&scaron;ća predstavnika Udruženja sudija u CIK-u, iako podržavaju njenu profesionalizaciju.
&bdquo;Nijesam siguran da li tu postoji konflikt interesa, da li se na neki način sudska grana vlasti dovodi u nezgodan položaj. Nijesam siguran da je broj od tri člana OIK-a dovoljan, ima tu dosta posla&ldquo;, rekao je Zirojević.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Admir Adrović rekao da podržava da se uputi inicijativa Ministarstvu pravde da se izmijeni Krivični zakonik za ona djela koja se tiču izbornih radnji, a koja se mogu smatrati krivičnim djelom.
Adrović je rekao da smatra da lokalni i parlamentarni izbori ne treba da budu u istom danu.
Poslanik Albanske alternative Nikola Camaj je, govoreći o pravu garantovanih mandata, kazao da im se desilo da sa 12 hiljada glasova dođu do jednog mandata.
&bdquo;&Scaron;to mislim da nije pravo rje&scaron;enje za budućnost Crne Gore&ldquo;, dodao je Camaj.
On je rekao da sve države i u regionu nastoje da zakonima obezbijede broj predstavnika manjinskih naroda.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović rekao je da je ideja o zagarantovanim mandatima snažan mehanizam u predstavljanju nacionalnih zajednica.
&bdquo;Oni daju i mogućnost da manjinske partije svojom kulturom i sa svim &scaron;to predstavljaju bogate Crnu Goru&ldquo;, naveo je Vuksanović.
Predstavnica nevladinog sektora Nikoleta Đukanović je rekla da izmjene tretiraju samo nekoliko tematskih cjelina.
&bdquo;Nijesam razumjela za&scaron;to bi se sad usvajale izmjene zakona koje bi se mijenjale za nekoliko mjeseci, ako već ne postoji razlog zbog kojeg bi sad trebalo da izmjene budu usvojene. Ne znam da li bi rodne kvote u&scaron;le u ove izmjene, bez obzira na to, sugeri&scaron;em na to da se izmjene ne usvajaju ni na Odboru&ldquo;, rekla je Đukanović.
Ona je kazala da je sugestija Odbora za rodnu ravnopravnost veoma bitna, jer kvote iz 2011. godine nijesu ispunile očekivanja.
&bdquo;To možemo vidjeti po broju žena koje uđu u parlament nakon izbora, koji je nizak u odnosu na onaj kada se formira vlada, kad mu&scaron;karci preuzmu mjesta na izvr&scaron;nim funkcijama. To je samo jedan od argumenata za&scaron;to kvote treba povećati&ldquo;, smatra Đukanović.
Predstavnik NVO-a Dragan Koprivica rekao je da se ne može reći da dana&scaron;nje stavke nijesu dvije od deset najvažnijih izbornog sistema.
&bdquo;To me raduje, ali me brine konverzacija da ovo nije sveobuhvatna reforma, jer se ovaj odbor zove Odbor za sveobuhvatnu reformu&ldquo;, rekao je Koprivica.
On je kazao da je važna afirmativna akcija za manjine, pobolj&scaron;anje prava za osobe sa invaliditetom, pobolj&scaron;anje zastupljenosti žena.
Koprivica je rekao da ih najvi&scaron;e zabrinjava kako su urađeni izbori u jednom danu.
&bdquo;Predloženo rje&scaron;enje, ako stoji da će prvi izbori biti 2027, upitni su sa stanovi&scaron;ta po&scaron;tovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se to bazira na masovnom produženju mandata op&scaron;tinama, odnosno uskraćivaju prava glasa preko 240 hiljada ljudi&ldquo;, naveo je Koprivica.
On je kazao da ne treba spajati lokale i pralementarne izbore "jer lokalni izbori moraju biti prvorazredni događaj&ldquo;.
Koprivica smatra da treba tražiti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o predloženim izmjenama zakona.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da se održavanje izbora u istom danu ne može realizovati bez produženja ili skraćenja mandata.
&bdquo;Kada anliziramo pojedine op&scaron;tine u dijelu krajnjeg datuma, vidimo da bi u desetak op&scaron;tina izbori bili održani u novembru iduće godine. 2028. i 2029. bili bi održani u sedam op&scaron;tina&ldquo;, naveo je Rovčanin.
On je rekao da postoje i dva nedovr&scaron;ena procesa i da je srednje rje&scaron;enje 2027. godina.
Predstavnik NVO Zlatko Vujović rekao je da će biti ogromne promjene ukoliko parlament usvoji predložena izborna rje&scaron;enja.
&bdquo;Da li ima propusta, ima svakako, ali dobra stvar je &scaron;to ćemo se vratiti izbornom zakonu već na jesen. O održavanju lokalnih izbora u jednom danu - ne postoji dobro rje&scaron;enje, logika moja govorila bi da bi najbolje bilo da izbori budu održani kada bude talas lokalnih izbora krajem iduće godine&ldquo;, rekao je Vujović.
On je ocijenio da izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nose dobre promjene.
&bdquo;Ne možda dovoljne, ali trećina zakona se sastoji od kaznenih odredbi, &scaron;to govori o tome da su se objektivno sagledavali nedostaci u prethodnom periodu&ldquo;, rekao je Vujović.
On je, govoreći o rodnim kvotama, rekao da je do&scaron;lo kvalitetno rje&scaron;enje od Odobra za rodnu ravnopravnost i da ne vidi za&scaron;to to ne bi bilo sada uključeno.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da povećana participacija žena ima potencijal da dopuni i pro&scaron;iri paletu političkih prioriteta dru&scaron;tva, ali da ona izaziva otpor zbog tradicionalnih rodnih uloga koje su često usmjerene u sferu privatnog.
&bdquo;U partijarhatu, u kojem mi i dalje živimo, imamo taj otpor koji se tiče žena&ldquo;, dodala je Nedović.
Ona je rekla da se žene nalaze na čelu samo tri od 15 skup&scaron;tinskih odbora.
Nedović je kazala da se na administrativnim mjestima nalaze žene, a da su mu&scaron;karci na pozicijama odlučivanja.
Poslanik GP URA-e Zoran Mikić kazao je da podržava predlog o lokalnim izborima u jednom danu.
&bdquo;Ne vidim da je neki veliki problem osim finansijske strane zbog toga &scaron;to bismo imali parlamentarne izbore na proljeće 2027, a lokalne na jesen. Mi ćemo podržati ova rje&scaron;enja, malo sam skeptičan da će lideri uspjeti da dogovore datum održavanja lokalnih izbora, ali neka preuzmu odgovornost&ldquo;, rekao je Mikić.
On je kazao da podržava rje&scaron;enje Odbora za rodnu ravnopravnost o zastupljenosti žena.
&bdquo;Da li će to biti izazov - hoće, ali i dodatni podsticaj da motivi&scaron;emo veći broj žena da se uključe u izborne procese&ldquo;, naveo je Mikić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđu&scaron;ić ocijenio je da su "odradili dobar posao".
&bdquo;Iskustvo iz početnog perioda nije nas uvjeravalo da će biti tako, ali s obzirom na rokove i kompleksnost, mislim da smo dobili kvalitetna zakonska rje&scaron;enja&ldquo;, naveo je Anđu&scaron;ić.
On je kazao da se pitanje otvorenih lista treba da bude realizovano do kraja godina, ako već svi to podržavaju.
Anđu&scaron;ić je kazao da ovaj posao ne bi mogao biti zavr&scaron;en bez opozicije.
&bdquo;To smo vidjeli i 2019. godine, kad bez nekih valjanih razloga opozicija nije bila spremna da doprinese&ldquo;, dodao je Anđu&scaron;ić.

Rakočević: Do kraja sedmice dogovoriti datum lokalnih izbora 2027.

SJEDNICA ODBORA ZA SVEOBUHVATNU IZBORNU REFORMU

Nakon &scaron;to je iz Vlade saop&scaron;teno da je premijer Milojko Spajić zakazao za sjutra sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, oglasil su iz Kabineta Predsjednika Crne Gore, uz poruku da razumiju odluku predsjednika Vlade da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove.
"Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvi&scaron;em nivou: Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skup&scaron;tine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost i to je odgovornost prema građanima Crne Gore", ističe se u saop&scaron;tenju.
Kabinet Predsjednika, kako poručuju, ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore.
"U trenutku alarmantnih bezbjednosnih prijetnji: ubistava, ugrožavanja sigurnosti i nasilja nad izabranim zvaničnicima, nijedna institucija ne smije usporiti na&scaron;u sposobnost da reagujemo brzo i odlučno. Sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najvi&scaron;ih funkcija. Zato, svako ignorisanje najvi&scaron;eg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Milatovićev kabinet: Ostajemo otvoreni u određivanju termina sjednice Savjeta u petak, koji odgovara premijeru

"IGNORISANJE NAJVIŠEG USTAVNOG TIJELA ZA PITANJA NACIONALNE BEZBJEDNOSTI ODRAZ JE NEOZBILJNOSTI"

Premijer Milojko Spajić zakazao je za sjutra u 18 sati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
"Vijeće će imati&nbsp; fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora .
Zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za uče&scaron;će na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vr&scaron;iocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru &Scaron;ćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu &Scaron;ukoviću", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Spajić za sjutra zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost

U 18 SATI

Odluka premijera Milojka Spajića da se ne odazove sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost neodgovorna je i nezrela, poručio je &scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/ne-odgovaraju-mu-termini-spajic-nece-na-sjednicu-savjeta-za-odbranu-i-bezbjednost-22-07-2025-08-21-20">Spajiću ne odgovaraju termini: Neće na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost</a>
"Odluka koja potvrđuje da premijer nema nikakvu svijest o tome da upravlja državom.
Bitne su naredbe predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića i želje potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, a da bezbjednost države i građana može da čeka", napisao je Nikolić na mreži X.
Iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića Televiziji Vijesti su kazali da se Spajć neće odazvati sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je trebalo da bude održana sjutra u 14 sati.

Nikolić: Spajić nema nikakvu svijest o tome da upravlja državom, bitne su naredbe Mandića i želje Bečića

"NEODGOVORNA I NEZRELA ODLUKA"

Član Upravnog odbora Morskog dobra Vidak Mitrović podnio je neopozivu ostavku na tu funkciju.
Poručuje da je ta odluka isključivo lični i moralni čin.
"Donosim je da se moje ime ne bi koristilo u dnevno-političke svrhe, niti dovodilo u vezu sa Morskim dobrom&rdquo;, saop&scaron;tio je Mitrović.
Tvrdi da događaji koji su ovih dana predmet interesovanja javnosti, ni na koji način nijesu povezani sa njegovo političkom pripadno&scaron;ću, niti radom preduzeća.
Mitrović je, podsjećamo, u petak učestvovao u incidentu, kada je njegov rođeni brat Jovo Mitrović udario predsjednika Op&scaron;tine Budva Nikolu Jovanovića i nanio mu te&scaron;ke povrede. Vidak i njegov drugi brat Milorad su, odlukom sudije za istragu, dobili zabranu prilaska Jovanoviću, dok je Jovo upućen u spu&scaron;ki istražni zatvor.
"Ostavku, dakle, podnosim iz uvjerenja da je očuvanje ličnog dostojanstva važnije od bilo koje funkcije. Imenovanje mi nikada nije bilo prioritet, moj cilj je uvijek bio da djelujem časno i odgovorno. Svoju nevinost dokazaću pred nadležnim institucijama, u koje imam puno povjerenje&rdquo;, naveo je Mitrović u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Vidak Mitrović podnio ostavku u Upravnom odboru Morskog dobra

"ISKLJUČIVO LIČNI I MORALNI ČIN"

Premijer Milojko Spajić neće se odazvati sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je trebalo da bude održana sjutra, saop&scaron;teno je Televiziji Vijesti iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
"Iz Kabineta predsjednika Vlade saop&scaron;teno je da premijeru ne odgovara predloženi termin - ni u srijedu, ni u četvrtak", navodi se u odgovoru Milatovićevog Kabineta, uz podsjećanje da se Savjet može održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skup&scaron;tine i Vlade, zbog čega je održavanje sjednice sada upitno, prenosi Portal Vijesti.&nbsp;
"Ako neko misli da je dobro ovako - neka za to preuzme odgovornost. Jer bezbjednost građana nije stvar političkog komfora, već ustavna i moralna obaveza&ldquo;, poručio je Milatović, koji je sjednicu zakazao zbog eskalacije nasilja i sukoba kriminalnih klanova, ocjenjujući da se država mora pokazati kao organizovana i odlučna.
Poručio je da je spreman da sjednicu održi u bilo kojem terminu koji premijer odredi.&nbsp;

Spajiću ne odgovaraju termini:  Neće na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost

NAVODI SE U ODGOVORU KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Predsjednik Op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović vratio se danas na posao.&nbsp;
"Nakon napada pripadnika organizovane kriminalne grupe, uprkos povredama, obavje&scaron;tavam vas da sam se vratio na posao &ndash; bez dana bolovanja.
Oni koji su mislili da će nas nasiljem zaustaviti, pogrije&scaron;ili su", saop&scaron;tio je Jovanović.
Poručio je i da nema povlačenja.
"Nema predaje. Mafija&scaron;ke grupe koje poku&scaron;avaju da preko sile i zastra&scaron;ivanja upravljaju ovim gradom, moraće da shvate &ndash; Budva nije i nikada neće biti pod njihovom kontrolom. Na&scaron;a volja je jača od njihovog straha koji poku&scaron;avaju da &scaron;ire. Oni mogu da udaraju, ali mi se ne povijamo. Ne odustajemo. I nećemo stati dok svaki pedalj Budve ne oslobodimo od uticaja kriminala.
Nastavljamo jo&scaron; jače, jo&scaron; odlučnije. Mafiji poručujem: Nijeste nas slomili, jer mi se ne lomimo", napisa je Jovanović u objavi na Instagramu.&nbsp;

Jovanović: Nema bolovanja ni predaje, svaki pedalj Budve oslobodićemo od kriminala

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK OPŠTINE

Poslanici Aleksandra Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Branislav Nenezić i Radinka Ćinćur uputili su zahtjev skup&scaron;tinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport za kontrolno saslu&scaron;anje ministarke kulture i medija Tamare Vujović.
Kako je navedeno u dopisu, traže saslu&scaron;anje na temu "Postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kr&scaron;enje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025.
"Povodom informacija koje ukazuju na flargantno kr&scaron;enje zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture i medija, kao i činjenice da je do&scaron;lo do brojnih dubioza u vezi sa procedurom i samom dodjelom najveće državne nagrade, Trinaestojulske, smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano obavije&scaron;tena i kako bi se izbjegle brojne spekulacije i osnovane sumnje u zakonitost ovoga, za državu i njen ugled, ali i nacionalni interes, veoma važnog posla.
Neophodno je utvrditi je li bilo propusta u radu resornog ministarstva i, ako jeste, kakve su prirode", pi&scaron;e u obrazloženju.

Poslanici traže saslušanje Vujović povodom dodjele Trinaestojulske nagrade

"NEOPHODNO UTVRDITI DA LI JE BILO PROPUSTA U RADU RESORNOG MINISTARSTVA"

Uprava policije je blagovremeno, sinhronizovano i koordinisano djelovala u slučaju u kojem je osumnjičen pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta Andrije Mandića, kazao je vr&scaron;ilac dužnost direktora policije Lazar &Scaron;ćepanović.
&Scaron;ćepanović je to rekao na saslu&scaron;anju pred skup&scaron;tinskim Odborom za bezbjednost i odbranu, koje su inicirali poslanici opozicionih partija radi utvrđivanja činjenica i okolnosti u vezi sa pucnjavom koja se desila 19. aprila u Podgorici, u kojoj su ranjene dvije osobe, a u kojoj je učestvovao Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja Andrije Mandića.
- Uprava policije je u potpunosti blagovremeno, sinhronizovano i koordinisano preduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, obezbijedila materijalne, personalne, izvedene dokaze i logički je zaključeno da je osoba koja je predstavljena krivičnom prijavom, na osnovu osnovane sumnje, D.M. izvr&scaron;io krivično djelo koje mu se stavlja na teret - rekao je &Scaron;ćepanović.
On je kazao da je policija na vrijeme o događaju upoznala državnog tužioca, navodeći da je u tri sata i 39 minuta obavije&scaron;tena da je u centru Podgorice do&scaron;lo do svađe vi&scaron;e osoba i upotrebe oružja.
- Odmah bez odlaganja policijski službenici su do&scaron;li na lice mjesta, zatekli jednu osobu koja je upravljala vozilom, koja je imala povredu i nije sarađivala sa službenicima policije, nakon čega se dala u bjekstvo i izazvala saobraćajnu nezgodu - kazao je &Scaron;ćepanović.
On je rekao da su službenici policije nakon toga tu osobu priveli u službene prostorije i odveli u Klinički centar (KCCG) na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje nije sarađivala sa medicinskim osobljem.
- Ljekar je opisao povrede vizuelnim pregledom i ukazao da su najvjerovatnije nastale vatrenim oružjem - dodao je &Scaron;ćepanović.
Kako je kazao, tada je odmah upoznato podgoričko Osnovno državno tužila&scaron;tvo (ODT), jer povrede koje su nastale na skočnom zglobu predstavljaju povrede koje su nadležnost tog tužila&scaron;tva.
&Scaron;ćepanović je rekao da je izvr&scaron;en je pregled lica mjesta tri puta tokom dana.
On je naveo da su policijski službenici preduzeli brojne operativne mjere i radnje - potragu za osobama, izuzimanje snimaka sa sigurnosnih kamera sa saobraćajnice na kojoj je do&scaron;lo do izvr&scaron;enja krivičnog djela i prikupljanje obavje&scaron;tenja od očevidaca.
- Prikupljen je određeni fond dokaza i činjenica koje nedvosmisleno upućuju da je na raskrsnici učestvovalo vozilo koje se vodi na Skup&scaron;tinu Crne Gore - rekao je &Scaron;ćepanović.
On je kazao da je, poslije određenog vremena, o&scaron;tećeni sarađivao sa službenicima policije i ukazao nedvosmisleno na počinioca krivičnog djela.
- Odmah, bez odlaganja, kada smo dobili tu informaciju da se radi D.M, raspisana je lokalna potraga za njim i vozilom - rekao je &Scaron;ćepanović.
Kako je dodao, nakon toga su dobili novu informaciju da je sa o&scaron;tećenim bila jo&scaron; jedna osoba, koja je kasnije pronađena sa povredom od vatrenog oružja u predjelu butine.
- Samim tim činjenicama se tek stiču uslovi za postupanje Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva. Ovo je naučno izvedeno i nije politička konotacija - naveo je &Scaron;ćepanović.
On je kazao da se osumnjičeni javio oko ponoći službenicima policije, nakon čega je obavije&scaron;ten tužilac, i da je odmah uhap&scaron;en.
- Uprava policije je u potpunosti preduzela sve mjere i radnje, obezbijedila materijalne, personalne, posredne, izvedne i naučno utemeljene dokaze - rekao je &Scaron;ćepanović.
On je kazao da je profesionalac, prvi među jednakima u policiji, tako da mu nije strano da radi na bilo kojoj poziciji u sistemu. Kazao i da ne bježi od bilo kakve odgovornosti, te da će prsustvovati svakom vidu parlamentarne kontrole.
Poslanik DPS-a&nbsp;Danijel Živković&nbsp;upitao je, između ostalog &Scaron;ćepanovića, za&scaron;to je u slučaju Danila Mandića obavije&scaron;teno Osnovno tužila&scaron;tvi u Podgorici, kada se o ovim slučajevima prvo obavje&scaron;tava VDT.
-Koliko je vremena pro&scaron;lo od događaja do obavje&scaron;tenja tužila&scaron;tva i da li je protok tog vremena mogao da utiče na obavljanje uviđaja i pretragu terena- pitao je Živković.
Živkovića interesuje i kada je policija u odnosu na događaj tražila od tužila&scaron;tva da pretrese objekte koje koristi Mandić, te da li su sve prostorije koje koristi pretresene i kada je pretres izvr&scaron;en.
-Kada se Mandić predao u odnosu na vrijeme izvr&scaron;enja krivičnog djela i kada je dovezeno vozilo? Da li je ostavljeno dovoljno vremena da Mandić i ukloni barutne čestice iz vozila-, pitao je, između ostalog, Živković.
&Scaron;ćepanović je istakao je da će Živković na određena pitanja dobiti odgovor, a na neka neće kako ne bi povrijedio načelo optužbe. On je, odgovarajući na pitanja kazao da je 19. aprila u 3.39 policiji prijavljeno da je do&scaron;lo do svađe i tuče i upotrebe vatrenog oružja, te da su se službenici odmah uputili na lice mjesta.
Zatekli su jednu osobu koja nije htjela da sarađuje, dala se i bjekstvo, izazvala saobraćajnu nezgodu nakon čega su je službenici UP uhapsili, navodi &Scaron;ćepanović. Kako je kazao ta osoba, koja je imala prostrjelnu ranu u predjelu noge nije htjela da sarađuje ni sa medicinskim osobljem ni sa policijom, ističući da je protiv te osobe kasnije podnijeta prijava zbog lažnog prijavljivanja. &Scaron;ćepanović je naveo i da je ta osoba kasnije u prekr&scaron;ajnom postupku kažnjena zbog saobraćajne nezgode, te da je utvrđeno prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Policijski službenici su narednog dana prona&scaron;li i drugo o&scaron;tećeno lice, koje je imalo povredu od projektila, naveo je &Scaron;ćepanović.
Pojasnio je da je prvobitno predmet bio za ODT, a kasnije je preusmjeren na VDT koje ga je vratilo ODT-u. Mandića su sumnjičili za krivična djela te&scaron;ko ubistvo u poku&scaron;aju i nedozvoljeno držanje i no&scaron;enje oružja i eksplozivnih materija. Međutim, nakon utvrđivanja da je u potanju laka tjelesna povreda, predmet se vratio ODT-u, imajući u vidu da je utvrđeno da je rana povrijeđenog nastala od riko&scaron;eta. Pojasnio je da se ne može krivično djelo tretirati kao poku&scaron;aj te&scaron;kog ubistva ako nije bilo direktnog ispaljivanja projektila u metu.
-Nesporno je utvrđeno da je ispaljen jedan projektil, te da je o&scaron;tećenog pogodio u predjelu skočnog zgloba. Drugo lice je povrijeđeno od riko&scaron;eta, a uzimajući takav nalaz vje&scaron;taka medicinske struke, ODT je prekvalifikovao djelo- kazao je on.
Saop&scaron;tio je da je da se oko ponoći javio Danilo Mandić, odnosno da je do&scaron;ao u policiju, a tada je uhap&scaron;en zbog poku&scaron;aja ubistva. On je kazao da su preuzeli sve video-nadzore po naredbama suda, inicirali pretres vozila, ali i pretres objekata.
&Scaron;to se tiče pretresa, pojasnio je da su službenici čekali naredbu suda ispred zgrade. Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici je u 20.54 sati izdao je naredbu i nije dao da se izvr&scaron;i pretresanje nakon 21 sat, zbog čega je pretres izvr&scaron;en narednog jutra.
Istakao je da je prethodno policija u 18.50 sati uputila inicijativu za pretres tužila&scaron;tvu, a tužila&scaron;tvo je pedlog za naredbu napravilo u roku od 45 minuta i uputilo ga sudu.
Na dana&scaron;njem saslu&scaron;anjupred Odborom za bezbjednost i odbranu trebalo je da prisustvuje vrhovni državni tužilac Milorad Marković, međutim iz Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva jutros je saop&scaron;teno da je on 8. jula obavijestio Odbor za bezbjednost i odbranu Skup&scaron;tine Crne Gore da nije moguće da uzme uče&scaron;će na kontrolnom saslu&scaron;anju.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da je skandalozan pristup Markovića, te dodao je on trebao da odgovara na pitanja poslanika i poslanica.
- On se pojavljuje samo kad se radi o njegovim varijabilama - dodao je Zirojević.
Na to je odgovorio predsjednik odbora Miodrag Laković (PES) navodeći da "ima mogućnost da dođe na Odbor, ne obavezu".
Član Odbora Vladislav Bojović ocijenio je da se "neke osobe iz tužila&scaron;tva pona&scaron;aju kao da su neka bića iznad nas".
Zbog toga je član Odbora Jovan Vučurović, kao podnosilac zahtjeva za kontrolno saslu&scaron;anje, tražio kratku pauzu, ali je ipak odustao od te mogućnosti.
Advokat Danila Mandića Miroje Jovanović prisustvovao je kontrolnom saslu&scaron;anju.
Poslanik PES-a Milo&scaron; Pižurica kazao je da je &Scaron;ćepanović jasno iskazao ono &scaron;to je Uprava policije radila u ovom predmetu, te da mu je "neobično &scaron;to je advokat do&scaron;ao na Odbor kao zainteresovana strana".
Jovanović je htio odmah da reaguje, ali mu to nije dozvoljeno.
Pižurica je dao podr&scaron;ku UP, bez obzira o kome se radi, a opet ponovio da nije uobičajeno da advokat optuženog prisustvuje Odboru.
- Upadanje advokata u riječ poslanicima nije adekvatno za skup&scaron;tinski Odbor. Lični stav moj je, a kada je riječ o osobama koje obavljaju javnu funkciju, da je opravdano da se od nih očekuje dodatna ozbiljnost u pona&scaron;anju. Kad imamo jo&scaron; i bliskog srodnika, mora da se postupa jo&scaron; pažljivije, kako bi dokazali da smo pred zakonom svi jednaki. Mislim da je direktor UP jasno iskazao &scaron;ta su radili u ovom slučaju - kazao je Pižurica.
Advokat Jovanović kazao je da niko nema pravo uvida u spise, uključujući i direktora policije, osim stranaka u postupku.
- Onog momenta kada počne tužilački izviđaj ili istraga, tužilac odlučuje ko ima pravo uvida u spise. Imperativnom odredbom 203 ZKP-a ograničen je uvid u spise predmeta, kad je predmet pre&scaron;ao u sudsku fazu samo sud određuje ko može izvr&scaron;iti uvid - pojasnio je Jovanović, osvrćući se na komentar da se u &ldquo;gluvoj sobi&rdquo; kasnije mogu čuti detaljnije stvari iz spisa.
&nbsp;

Šćepanović: Pretres prostorija Danila Mandića shodno nalogu suda nije mogao biti obavljen nakon 21 sat, urađen je narednog jutra

SAOPŠTIO TOKOM KONTROLNOG SASLUŠANJA PRED SKUPŠTINSKIM ODBOROM

U državi gdje su fotelje prioritet, a gdje je bezbjednost građana na drugom mjestu, ne može se ni očekivati bilo kakva odgovornost, kaže u izjavi za Antenu M potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković, komentari&scaron;ući bezbjednosnu situaciju u zemlji nakon dva ubistva i brutalnog fizičkog napada na predsjednika Op&scaron;tine Budva Nikolu Jovanovića, u jednoj sedmici.
- To je naravno sa jedne strane, a sa druge, čini mi se, ne samo u bezbjednosnom sektoru, nego i u svim sferama dru&scaron;tva danas imamo ljude koji su tu, zahvaljujući političkim podjelama i preraspodjelama, bez ikakvih referenci stručnih ili profesionalnih, i bez bilo kakvog autoriteta da pokrivaju pozicije na kojima se nalaze.
Zahvaljujući tome svjedočimo sunovratu države, a ono &scaron;to izaziva veliku zebnju i veliku brigu svih nas jeste usložnjavanje bezbjednosne situacije u Crnoj Gori. Vidimo &scaron;ta se sve desilo samo u posljednjih nekoliko dana, dva ubistva, a jedno je bilo najavljeno jo&scaron; unazad nekoliko mjeseci.
Policija iako je znala ko je bio prethodni izvr&scaron;ilac poku&scaron;aja ubistva, nije učinila ni&scaron;ta da taj isti svoj naum do kraja ne zavr&scaron;i. Vidimo &scaron;ta se desilo sinoć u centru Podgorice, u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. Vidimo kako prolaze ljudi koji otvoreno pričaju o organizovanim kriminalnim grupama i njihovoj direktnoj povezanosti sa vla&scaron;ću u Crnoj Gori.
Ti ljudi, poput predsjednika Op&scaron;tine Budva, bivaju brutalno pretučeni sa jasnom porukom da onaj ko poku&scaron;a da na bilo koji način ukaže na vezu između organizovanih kriminalnih grupa i političkih struktura u Crnoj Gori, će tako proći, a da postoji sprega između kriminala i vlasti, ja mislim da je to svima vi&scaron;e jasno u Crnoj Gori, poručio je Eraković.
Kako je dodao, sa druge strane, jedini argumenti koji se koriste u odbrani neodbranjivog jeste &ldquo;&scaron;ta se sve de&scaron;avalo u doba DPS-a&rdquo;.
- To je jedna jedina argumentacija, ali, naravno, samo pseudo-argumentacija jer ne možete braniti ono &scaron;to se sad de&scaron;ava nečim &scaron;to se de&scaron;avalo nekada, u mnogo manjoj mjeri. Ono &scaron;to je neophodno trenutno u Crnoj Gori jeste da profesionalci zauzmu pozicije, da ljudi koji nemaju kompetencije se maknu, ne samo iz bezbjednosnog sektora nego iz svih važnih resora u ovoj na&scaron;oj državi, i da zajedno krenemo u oporavak, jer čini mi se zaista da je Crna Gora u ovom trenutku dotakla dno i dalje nema, nego se mora ne&scaron;to &scaron;to hitnije raditi, kazao je potpredsjenik DPS-a.
Upitan za blage reakcije Pokreta Evropa sad na aktuelna de&scaron;avanja, a koja se tiču njihovih koalicionih partnera koji vode bezbjednosni sektor, te partnera čiji su članovi napali Jovanovića, Eraković kaže:
- Navikli smo na politiku premijera i njegove partije da se samo deklarativno trude da saop&scaron;te stavove kojima osuđuju ono &scaron;to je potpuno jasno i &scaron;to treba osuditi u Crnoj Gori. To urade prije podne, a popodne su zajedno sa onima koji su direktni izvr&scaron;ioci tih prekr&scaron;aja. Mislim da je građanima Crne Gore potpuno jasno da se politika Pokreta Evropa sad potpuno utopila u politiku Demokratskog fronta i da se oni nalaze u smrtonosnom zagrljaju iz kojeg, čini mi se, da neće moći da se izvuku.
Tako da ta politika, igra dobrog i lo&scaron;eg momka, mislim da vi&scaron;e ne prolazi kod građana. Ako želite da se bavite politikom, a politika je jedna ozbiljna profesija i jedna velika obaveza prema građanima, vi morate da pokažete odlučnost i morate da pokažete da znate &scaron;ta hoćete. Oni definitivno ne znaju, tako da sa takvom politikom nećemo nigdje stići.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to je v.d. direktora Uprave policije na jučera&scaron;njoj konferenciji za medije krivca tražio u pravosuđu navodeći da UP ne može da preuzme apsolutnu odgovornost za stanje bezbjednosti u državi, te je ukazao na lo&scaron;u kaznenu politiku i nedono&scaron;enje presuda u zakonski propisanom roku, ističući da žali &scaron;to druge institucije nisu jednako efikasne u svim kriznim situacijama kao Uprava policije, Eraković navodi:
-&Scaron;to se tiče prebacivanja odgovornosti na sudstvo ili na neke druge grane u Crnoj Gori, to je klasičan primjer zamjene teza. Prema tome, potpuno je jasno za &scaron;ta u svakoj normalnoj demokratskoj državi se snosi odgovornost, u svakoj, osim u Crnoj Gori.
&Scaron;to se tiče Demokratske partije socijalista, Eraković je istakao, da apsolutno podržavaju svaku borbu protiv organizovanog kriminala.
- Ko je god imao bilo kakve kriminalne aktivnosti, taj zaslužuje da bude samo na jednom mjestu - u zatvoru. Ne interesuje nas da li je neko pripadnik ove ili one kriminalne grupe, ali očigledno da postoje neki koji su veći kriminalci od drugih kriminalaca. Mislim da to je ne&scaron;to &scaron;to treba &scaron;to prije da se prekine, i da se krene odlučno i bez ikakvih predrasuda u borbu protiv kriminala. Jer ako se ovako nastavi, bojim se da ne postanemo prije država Južne Amerike nego Evrope, zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Ako se ovako nastavi, bojim se da ne postanemo prije država Južne Amerike nego Evrope

OCJENJUJE POTPREDSJEDNIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode da su zabrinute zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju.
- Amandmani predloženog Zakona o javnom okupljanju nijesu u skladu sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
Smatramo da predloženi amandmani predviđaju op&scaron;tu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. Prema međunarodnom pravu, ograničenja kori&scaron;ćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću &bdquo;nesrazmjerno opterećenje", u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ogranićenja -&nbsp; ističe se, između ostalog, u dopisu koje potpisuju Diego Sorilja,rezidentni koordinator UN i Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudsks prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori).
Takva ogranićenja, kako dalje navode, ne smiju biti op&scaron;te zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima.
"Treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o gra&scaron;anskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom dru&scaron;tvu, srazmjerna i nediskriminatorna", ukazuju iz Ujedinjenih nacija.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno.
"Nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja", pi&scaron;e u dopisu.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i &scaron;efovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG &ndash; Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bo&scaron;njačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG &ndash; Demokratska narodna partija), Milo&scaron;u Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP &mdash; CIVIS), Borisu Mugo&scaron;i (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum &mdash; Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

UN pisale Mandiću i poslaničkim klubovima: Zabrinuti zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju