Trenutna crnogorska vlada tehnički će odraditi posao, ali neće biti ta koja će formalno uvesti zemlju u EU, jer će joj isteći mandat prije završetka procesa ratifikacije ugovora. To će uraditi naredna, a biće u najmanju ruku neobično ako dio nje bude neko ko ne priznaje nezavisnost Crne Gore, poručio je u intervjuu za Pobjedu izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec.

On pojašnjava da pod tim ne misli na one koji su 2006. glasali protiv nezavisnosti, već na one „koji još danas tvrde da Crna Gora nema pravo na samostalnost“.

Na pitanje da li je loša poruka da dio naredne vlade bude Demokratska narodna partija Milana Kneževića, znajući da će biti potrebno da tada Crna Gora šalje pozitivne signale u toku procesa ratifikacije ugovora o pristupanju EU, Šarec odgovara da nije na njemu da utiče na sastav bilo koje vlasti, ali ističe da ima određene rezerve.

- Birači odlučuju kome da daju podršku na izborima. Vidjećemo rezultate i ko će koliko da dobije. Za mene, pojedini teško da imaju šta da traže u vlasti, jer legitimno je pitati šta radiš u vladi zemlje čiju samostalnost ne priznaješ - navodi Šarec.

Sveta dužnost je prihvatanje ovakve Crne Gore

Šarec napominje da danas niko nema pravo da ne prihvata samostalnu Crnu Goru, te da je to „sveta dužnost svih“.

- A ko ne prihvata tu nezavisnost kao najbolje što se moglo desiti Crnoj Gori, teško će me ubijediti da treba da bude dio vlasti - navodi sagovornik Pobjede.

On postavlja pitanje gdje je logika da neko želi biti u vlasti u državi koju ne priznaje.

- Mi imamo neke europoslanike koji svakog dana kritikuju Evropsku uniju i govore kako je sve loše. A zašto onda primaš platu? Zašto ne podneseš ostavku u Evropskom parlamentu i odeš tamo gdje si bio? Moje mišljenje jeste ono što sam u svojoj čestitki zapisao - da je sveta dužnost svakog građanina Crne Gore da voli Crnu Goru, takvu kakva jeste. Razumijem da je 2006. bio referendum, poštujem one koji su glasali protiv nezavisne Crne Gore, jer je to bilo njihovo pravo, i pokušavam da ih razumijem. Ali danas su svi dio te Crne Gore - navodi europarlamentarac.

Kako kaže, Crna Gora je činjenica i „niko je više neće vratiti u okrilje neke druge države.“

- A oni koji žele da je vrate, pripadaju li oni vlasti, odnosno da li bi trebalo da budu dio vlasti. Kao što sam rekao, nemam pravo da određujem, to je samo moje mišljenje, ali bi mi djelovalo vrlo čudno da ne priznaješ državu, a želiš da budeš dio njene vlasti - navodi on.

Nije tragedija ako se ne zatvore sva poglavlja ove godine
Ukoliko se, uprkos najavama, sva poglavlja ne zatvore do kraja godine to, po mišljenju Šareca, neće biti neka velika tragedija.

- Vjerujem da je cilj ostvariv i da je moguće zatvoriti sva poglavlja do kraja godine. Već prije sam rekao da je ovaj plan vlade dosta ambiciozan, ali na njima je da postavljaju ciljeve i određuju koliko žele postići. Ne bih govorio o rokovima i nekom razočaranju niti bilo čemu sličnom, već kažem samo da treba nastaviti s radom - kaže Šarec.

Dodaje da je izbjegavao da govori o 2028. godini kao trenutku članstva.

- Ja sam u uvijek govorio o mandatu evropskih institucija kao ciljanom periodu, nikada nijesam govorio o konkretnim godinama. Međutim, mislim da građani sada imaju dosta nade i da su veoma pozitivno nastrojeni prema Evropskoj uniji. Lično ne bih davao prognoze, jer iz svog iskustva znam da to nikad ne možeš sa sigurnošću predvidjeti, pošto ne zavisi sve od tebe. Isto tako, ni ovdje ne zavisi sve od Vlade - navodi Šarec.

Dodaje da će biti srećan ako Crna Gora uđe u Evropsku uniju u ovom mandatu evropskih institucija.

- Ako pregovarački proces bude završen 2027. godine, to neće biti nikakva tragedija, barem za mene. Ali dinamika procesa je važna, jer nijesu sva poglavlja jednako teška. Teška će biti poglavlja 23 i 24. To su zahtjevne oblasti koje se tiču pravosuđe, vladavine prava i slično. To su vrlo osjetljive teme, pogotovo u Crnoj Gori - kaže sagovornik Pobjede.

U tom smislu, kako navodi, veoma važna će biti i politička stabilnost. Zbog toga napominje da svi koji rade na evropskim integracijama moraju da nastave još jačim tempom.

Komentarišući politički ambijent, koji je vrlo izazovan usljed narušenog odnosa vlasti i opozicije, Šarec navodi da ćemo tek vidjeti u kom pravcu će ići dijalog.

-Vidjećemo hoće li biti ultimatuma ili neće. Ja ne bih sada očajavao. To je politički proces i mislim da su se, na kraju krajeva, barem do sada, svi pokazali razumnim u ovakvim trenucima, i vlast i opozicija - navodi on.

"Brinu me izbori i kampanja"

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru da će izbori 2027. godine predstavljati ogroman izazov.

- Izbori su veoma teška stvar za svaku politiku, bilo da je riječ o vlasti, opoziciji ili bilo kome drugom. Tada politička borba postaje intenzivnija i to obično nije najbolje vrijeme za ostvarivanje značajnijeg napretka. Upravo me to možda i najviše brine, ta činjenica da su izbori blizu i da će, ukoliko već nije, uskoro početi intenzivnija kampanja, što može predstavljati dodatne poteškoće na evropskom putu - kaže Šarec.

Zato smatra da je važno da se što više uradi tokom ove godine, jer će to biti bolje za sam proces.

- Činjenica je da svi izbori na neki način zaustave normalan tok života. To je kao kada živite u kući i radite renoviranje. Ako renovirate kuhinju, ne možete ujutro piti kafu na isti način kao što ste navikli svakog dana. Tako je i s izborima. oni remete svakodnevni život, mir i ustaljene tokove. To bi bilo isto u svakoj zemlji - navodi on.

Problem je, kako kaže, to što se Crna Gora sada nalazi u veoma osjetljivoj fazi.

- Ova faza je posebno zahtjevna zato što se cilj već nazire, vidimo ga i osjećamo da je blizu, ali smo još daleko od njega. U takvom procesu izbori su vjerovatno najnepovoljnija okolnost, jer tada počinju kampanje i svako se bori za glas svakog građanina. Kao što sam rekao, ne možete istovremeno bezbrižno piti jutarnju kafu i renovirati kuhinju. Te dvije stvari jednostavno ne idu zajedno. Upravo zato me to brine i zato bih volio da se što više uradi tokom ove godine - navodi on.

Šarec ističe da će mnogi uskoro već početi da se bave predizbornom kampanjom, jer su, kako kaže, na kraju krajeva svi dužni svojoj partiji da to i rade.

- Znamo svi kako to ide. Oni koji su u politici duži period znaju kako je to, zato me to plaši. Neko možda misli da može neke poene da dobije na račun neke ideje, može biti svega i svačega. Nadam se da će toga biti što manje, ali možemo sve očekivati - navodi on.

Na pitanje da li u svemu tome opozicija može biti destruktivna na putu ka završetku pregovora, Šarec kaže da je prirodno teška situacija svake opozicije.

- Kada si u opoziciji, ti moraš skretati pažnju na sebe, nemaš neke poluge vlasti. A sada je crnogorska opozicija iznijela neke zahtjeve koje su i prije gpominjali. S druge strane, potrebna je za promjene Ustava dvotrećinska većina, a opozicija zna da se bez nje to ne može postići i sad koristi tu polugu da bi postigla neku pobjedu u tom procesu. Mislim da je, politički gledano, to sasvim normalno - kaže Šarec.

To, dodaje on, ne smije da čudi nikog.

- Uloga i obaveza opozicije je da se bori protiv Vlade, da se što više bori za prostor pod suncem, kao što je obaveza ratnog zarobljenika da pobjegne - ističe on.

Referendum u Francuskoj ne bi bio dobar Govoreći o finalnoj fazi crnogorskog put u EU, Šarec kaže da je druga i glavna faza proces ratifikacije ugovora o pristupanju.

- Ja to zovem druga faza. Prva faza je ovo što se sada dešava, a druga faza je ratifikacija. Dobro je što se sporazum, odnosno ovaj ugovor, već počeo izrađivati. To je dobar signal. Ali moramo znati da nijesu svi građani Evropske unije baš skloni proširenju, upozorava europarlamentarac.

Kako kaže, treba razumjeti da to nije zbog Crne Gore.

- Nekima je problem proširenje kao takvo. Jer ne vide sve zemlje to na isti način i ne vide sve zemlje iste koristi od toga da dođe neka nova članica. Mislim da je Francuska takva zemlja u kojoj bi mogao biti održan i referendum. A referendum nije baš najpovoljnija stvar, jer ima političara koji vode kampanje protiv proširenja EU - upozorava on.

Zato se, kako kaže, nada da će biti dovoljno mudrosti i razuma da se to prevaziđe.

- Zemlje kao što su Slovenija, Kipar, Irska i druge vjerovatno neće predstavljati problem. Ali neke velike zemlje povremeno izražavaju određene rezerve. Nijesu baš uvjerene da je proširenje dobra stvar. Tako da će tu biti još puno posla. Biće mnogo posla za crnogorsku diplomatiju, za evropske institucije. Svi ćemo tada morati zajedno da radimo kako bismo uvjerili sve države članice da ratifikuju ovaj ugovor, jer bez te ratifikacije nema ulaska, kaže Šarec.

Zato, prema njegovom mišljenju, mora da se prizna da predstoji još mnogo prepreka i mnogo borbi.

- Ali Crnoj Gori u istoriji nikada nije bilo baš lako, kao što nije bilo lako ni Sloveniji, odakle sam ja. Zato mislim da nema razloga za očajavanje niti za defetizam. Treba raditi i to je to. Ne zavisi sve ni od Crne Gore, ni od mene, ni od evropskih institucija. Na kraju će mnogo toga zavisiti od država članica - kazao je Šarec.

Na pitanje o pretpristupnom monitoringu nakon zatvaranja poglavlja, koji će se poklopiti sa procesom ratifikacije, Šarec ističe kao važnu činjenicu da će svi gledati kako stvari stoje u Crnoj Gori.

- Pažnja će biti usmjerena kako se odvijaju stvari. Svaki poremećaj stabilnosti ili bilo čega mogli bi u zemljama iskoristiti oni političari koji nijesu skloni proširenju pa bi rekli evo vidite, nijesu spremni. Dakle, trebaće puno truda da se ostavi „umjetnički dojam“ Crne Gore. Zemlje članice su jedno, a mi smo drugo - kazao je on.

Kako dodaje, biće zemalja koje će odmah ratifikovati ugovor, bez pitanja.

- Njima je jasno da je proširenje nužno i da nije dobro da Zapadni Balkan nije u EU. Ipak, sve zemlje regiona nijesu odmakle daleko, ali Crna Gora jeste. Sigurno, ako se bude dešavalo neko vanredno stanje političko ili bilo kakvo, to neće biti dobro - zaključuje sagovornik Pobjede.

Knežević je gerilac koji nije postao vojnik

Šarec smatra da su godinama u Crnoj Gori mnogi političari promijenili stavove, pa danas, kako kaže, imamo i ministra odbrane koji je nekad bio protiv NATO.

- Stav ne mijenja samo mrtav i nepromišljen čovjek. Možda je neko glasao za neku drugu državu ili neku drugu opciju, ali 20 godina nezavisne Crne Gore pokazalo je da je to bila prava odluka. Činjenica da je Crna Gora danas u poziciji da može razmišljati o članstvu u Evropskoj uniji predstavlja veliko dostignuće - kaže Šarec.

Upitan da prokomentariše aktere na političkoj sceni, poput Milana Kneževića koji istrajava na sopstvenom specifičnom narativu, Šarec kaže da je lider DNP-a „svoja priča“.

- Nijesam baš ubijeđen da bi se on oduševio Evropskom unijom. On je neki gerilac koji se nije uspio pretvoriti u redovnu vojsku. Kao političar, on ima svoje glasačko tijelo i trudi se da ga održi, to je logično. Legitimno. Pogotovo u demokratiji. Nemamo nikakvo pravo da bilo kome zabranjujemo njegove aktivnosti - poručuje Šarec.