Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji (EU) i država treba da se, prevazilazeći političke razlike, fokusira na svoj evropski put i geostrateško opredjeljenje.

To je poručeno tokom prvog dana zasijedanja Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), u Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu.

Šef delegacije EP Tomas Vajs kazao je da je prošlo samo pet mjeseci od prethodnog sastanka POSP-a, ali da se u tom periodu desilo dosta stvari.

„Svijet nije isti kao prije pet mjeseci. Svjedočimo drugačijoj globalnoj stvarnosti. Ta nova geostrateška situacija nam pomaže u procesu pristupanja zato što su, mogu da potvrdim, svi evropski lideri shvatili da jedino ako Evropljani stoje zajedno, možemo da odbranimo naš način života, vrijednosti i naše interese na globalnoj areni“, rekao je Vajs.

On je kazao da je trenutno veoma snažna podrška procesu pristupanja kompletnog Zapadnog Balkana, naročito Crne Gore.

Vajs je ukazao na to da je Crna Gora zatvorila nekoliko pregovaračkih poglavlja i da je tu došlo do napretka.

„Bilo je nekih demokratskih neslaganja u Skupštini, ali vidjeli smo da ste bili u stanju da nađete rješenja ili se barem ponovo okupite kako bi zajednički došli do rješenja i na tome vam čestitam. To pokazuje da demokratski procesi jako dobro funkcionišu u parlamentu“, naveo je Vajs.

On je istakao da se glavna poruka poslanika EP nije nimalo promijenila.

„Naprotiv, jako smo motivisani da se preogovori završe što prije i komesarka za proširenje (Marta) Kos ima takvo razmišljanje. Njena izjava i posjeta Crnoj Gori pokazuje stav o tome koja zemlja se posmatra predvodnikom tog procesa“, rekao je Vajs.

On je poručio da je potrebno suzdražati se od jezika koji dijeli.

„Svi se razlikujemo, imamo različite pristupe, ali se nadam da imamo zajednički cilj – da Crna Gora postane 28. članica EU što prije“, rekao je Vajs.

Predsjedavajući Radne grupe za proširenje Savjeta EU i predstavnik poljskog predsjedavanja Savjetom Pavel Lački ukazao je na značaj proširenja kao geostrateške investicije u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet.

„Sada imamo novu dinamiku u procesu proširenja i dužni smo da iskoristimo ovu priliku na najbolji način“, poručio je Lački.

Lački je rekao da je proširenje jedno od ključnih prioriteta u predsjedavanju Poljske Savjetom EU, dodajući da za Poljsku proširenje ima i važnu bezbjednosnu dimenziju.

Prema njegovim riječima, Poljska će uradtiti sve da taj proces nastavi da gura naprijed, a u skladu sa definisanim uslovima i na osnovu zasluga svakog partnera.

„Crna Gora je ispunila uslove u oblasti fundamentalnih klastera, kada su u pitanju poglavlja 23 i 24, zahvaljujući čemu je ušla u finalnu fazu pregovora i gdje je mogala da počne da zatvara poglavlja“, rekao je Lački.

On je podsjeto da je Crna Gora zatvorila tri poglavlja, dodajući da je to jasan znak da država napreduje na putu ka EU.

„Mi se radujemo održanju ovog zamajca u reformama u Crnoj Gori“, rekao je Lački, dodajući da se nada da će još neka poglavlja biti zatvorena tokom poljskog predsjedavanja.

Lački je ukazao na važne korake koji su u Crnoj Gori preduzeti u oblasti pravosuđa, ističući da reforme u toj oblasti treba još pojačati.

„Crna Gora bi trebalo da pojača i napore u vezi sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u zaštiti fundamentalnih ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja i slobodu medija“, naveo je Lački.

Prema njegovim riječima, agresija Rusije na Ukrajinu još više je ukazala na probleme u oblasti bezbjednosti.

Lački je čestitao Crnoj Gori na usklađenosti sa spoljnom politikom EU, navodeći da je to važan signal strateške orjentacije Crne Gore.

„Budućnost Crne Gore i njenih građana je u EU, a brzina napretka zavisi od vaših napora“, poručio je Lački.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da je Crna Gora tokom prošle godine uspjela da ubrza proces pristupanja Uniji i nastavi sa zatvaranjem poglavlja.

Ona je ukazala na značaj uključivanja svih grana vlasti i društvenih aktera u proces integracija, ističući da je uvjerena da samo zajedničkim naporima mogu sprovesti sve potrebne reforme.

„Sada je pravi trenutak da intenziviramo politički dijalog“, rekla je Gorčević, ukazujući i na značaj podrške evropskih partnera.

Gorčević je podsjetila da je u Crnoj Gori u toku sveobuhvatna reforma izbornih zakona, koja, kako je navela, uključuje izmjenu više zakona i koja bi trebalo da bude završena do kraja godine.

Šef delegacije Skupštine Crne Gore u POSP-u Dejan Đurović kazao je da put do napretka koji je Crna Gora postigla na polju evropskih integracija nije bio lak.

Prema njegovim riječima, neslaganje u radu parlamenta u jednom trenutku moglo je da doprinese usporavanju reformi, ali je blokada trajala kratko.

„Većina u parlamentu ostala je fundamentalno posvećena integracijama i insistirala na dijalogu“, kazao je Đurović, dodajući da je interes svih da Crna Gora bude zemlja mira, ekonomskog prosperiteta i sljedeća članica EU.

„Uprkos svim preprekama Crna Gora je ostvarila ogromni iskorak“, rekao je Đurović.

On je naveo da je država ušla u završnu fazu pregovora, podsjećajući da su, nakon sedam godina zastoja, zatvorena tri poglavlja, dok su za još jedno ispunjeni svi interni kriterijumi.

„Ovi konkretni uspjesi dokaz su naše opredijeljenosti da Crnu Goru uvedemo u EU“, rekao je Đurović.

On je istakao da je za ovu godinu planirano zatvaranje još šest važnih poglavlja.

"Iza nas su izazovne i opsežne reforme, a ispred nas period u kom ćemo još intenzivnije raditi kako bismo ovaj proces priveli kraju", rekao je Đurović.

Direktorka Generalnog direktorata Evropske komisije (EK) za proširenje i Istočno susjedstvo Barbara Hesus Himeno kazala je da je Crna Gora, koja je zatvorila šest od 33 poglavlja, najviše napredovala od svih kandidata.

Ona je istakla da je nova EK posvećena realizaciji ambicioznih ciljeva Crne Gore na planu integracije u EU, dodajući da je država ostvarila važan rezultat u reformama u oblasti vladavine prava tokom prošle godine.

„Intenzivne aktivnosti su u toku kako bi ova godina bila jednako uspješna kao prethodna i kako bi se ostvario napredak“, rekla je Hesus Himeno, dodajući da to zahtijeva posvećenost političkih aktera koji treba da se ujedine.

Ona je pozdravila dogovor partija vlasti i opozicije da se pošalje zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji (VK) oko prestanka mandata sudija Ustavnog suda, ističući da je važno da se u potpunosti implementira mišljenje VK.

Kako je istakla, Crna Gora će morati da izmijeni zakonodavni okvir kako bi regulisali penzionisanje sudija, ali i kako bi te uredbe bile usklađene sa preporukama VK i propisima EU.

„Odluka da se doda još država na listu država čiji građani u Crnu Goru mogu ući bez vize nije dobar razvoj situacije i potencijalno umanjuje spremnost Crne Gore da ispuni uslove u skladu sa završnim mjerilima u okviru poglavlja 24“, rekla je Hesus Himeno.

Ona je podsjetila da je to obaveza u skladu sa Reformskom agendom.

Hesus Himeno je istakla da su novi medijski zakoni veoma važni, kao i da je neophodna njihova puna i efektivna implementacija.

„Izborna reforma jedna je od ključnih reformi, te reforme predugo već traju“, rekla je Hesus Himeno, dodajući da EK pozdravlja dogovor vlasti i opozicije i dogovor nadležnog skupštinskog odbora da se uđe u hitnu reformu izbornog zakonodavnstva.

Hesus Himeno je naglasila značaj dobrosusjedskih odnosa, navodeći da je to „kamen temeljac“ procesa pristupanja EU.

Prema njenim riječima, potrebno je riješiti nasljeđe iz prošlosti gledajući u budućnosti.

„Mi smo spremni da podržimo Crnu Goru da ostvari napredak za završna mjerila u raznim poglavljima i da institucije u državi iskoriste finansijsku podršku koja im je na raspolaganju“, navela je Hesus Himeno.

Šefica Sektora za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Susana Mihalkova kazala je da je put Crne Gore u EU neophodnost u aktuelnom geopolitičkom pejzažu koji se, kako je navela, u posljednje vrijeme stalno mijenja.

Crna Gora je, prema njenim riječima, ostvarila važne rezultate.

„Mi se nadamo da će se održati taj reformski zamajac“, kazala je Mihalkova, pozdravljajući dogovor vlasti i opozicije da se traži mišljenje VK u vezi sa krizom oko penzionisanja sudija Ustavnog suda.

„Veoma je važno prevazilaziti političke razlike, Crna Gora treba da se fokusira na put ka EU i da se zadrži na toj geostrateškoj poziciji“, poručila je Mihalkova.

Ona je pozdravila bilateralne razgovore sa Hrvatskom i ukazala na značaj rješavanja bilateralnih otvorenih pitanja.

„Želimo da ohrabrimo Crnu Goru da ostane snažno na svom strateškom opredjeljenju“, kazala je Mihalkova.

Potpredsjednik crnogorskog parlamenta Boris Pejović rekao je da je Crna Gora potvrdila da je najbliže punopravnom članstvu u EU.

„Skupština će u narednom perodu sve zakone koji su sa agende EU tretirati kao apsolutni prioritet“, rekao je Pejović, dodajući da se nada da će biti zatvorena još neka poglavlja tokom predsjedavanja Poljske i Danske.

Izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da je Crna Gora predvodnik u procesu integracija, dodajući da mu je drago što taj proces sada relativno glatko ide u odnosu na prethodni period.

Prema njegovim riječima, prepreke postoje, ali one ne bi trebalo da zaustave čitav proces.

„Nije lak zadatak koji je pred Crnom Gorom, malo je tako zbog prošlosti, malo zbog dnevne politike, a malo i zbog meritokratije koju zahtijeva EU od država kandidata“, kazao je Šarec.

On je pohvalio postignuća Crne Gore i poručio da je sada političko jedinstvo još potrebnije nego u prošlosti, jer „nemamo puno vremena“.

„Ukoliko Crna Gora želi da uđe u EU za vrijeme ovog mandata EU institucija, vjerujem da treba uložimo napore u taj proces i da ne treba da nas preokupira dnevna politika“, kazao je Šarec.

Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je da je evropska integracija najvažniji cilj za ovu generaciju političara u Crnoj Gori i da opozicija u potpunosti podržava taj proces.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je suočena sa brojnim izazovima i pod pritiskom je malignih uticaja Rusije i njenih saradnika.

„EU je jedini način da se garantuje da će Crna Gora dugoročno nastaviti da se razvija kao multietnička država“, kazao je Vuković, pozivajući partnere iz EU da nastave sa punom posvećenošću podršku Crnoj Gori i da vode računa na strane u regionu koje pokušavaju da spriječe ulazak države u EU.

Poslanica iz Hrvatske Sunčica Glavak podsjetila je da je Hrvatska podržavala proširenje Unije i da je to bilo važno za Crnu Goru.

Ona je istakla da pojedina otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske prevazilaze bilateralna pitanja i da se odnose na ključne vrijednosti EU.

„Neka pitanja jesu bilateralna, ali neka se temelje na načelima pravde i ljudskih prava koji su ključna u Uniji“, rekla je Glavak.

Ona je ukazala i na to da su zabrinuti zbog određenih inicijativa koje mogu destabilizovati unutrašnje prilike u Crnoj Gori.

„Treba se suzdržavati od brojnih patogenih uticaja koji neće propustiti priliku ukoliko dođe do neslaganja na unutrašnjoj sceni“, rekla je Glavak.

Evroposlanik iz Hrvatske Tomislav Sokol istakao da Hrvatska podržava članstvo Crne Gore u EU kada se ispune svi kriterijumi.

„Prozapadnu, stabilnu i nezavisnu Crnu Goru Hrvatska želi u EU i podržava“, rekao je Sokol.

Kako je dodao, Hrvatska podržava Crnu Goru kao zemlju koja živi evropske vrijednosti.

Sokol je saglasan sa Glavak da pojedina otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske prevazilaze bilaterna pitanja jer se odnose na temeljne vrijednosti EU.

„I Crna Gora ih mora riješiti ukoliko želi u EU“, poručio je Sokol.