Politika

Direktorka Generalnog direktorata Evropske komisije za pro&scaron;irenje i Istočno susjedstvo, Barbara Hesus Himeno kazala je da bi sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o investicijama trebalo da bude usklađen sa standardima Evropske unije.
Hesus Himeno je govorila na sjednici Parlamentarniog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), rekav&scaron;i kako je Evropka komisija konstatovala potpisivanje pomenutog sporazuma.
-Primili smo k znanju da je potpisan dokument o zajedničkim investicijama. Ekonomski rast svakako jeste interes Crne Gore, ali treba ga ostvariti na način koji je u skladu sa EU standardima a naročito sa propisima koji se tiču javnih nabavki. Sa Crnom Gorom radimo da bi privukli strane direktne investicije, ako je moguće iz EU, rekla je Hesus Himeno.
Ona je istakla da EK pozdravlja dostavljanje zahtjeva za mi&scaron;ljenje Venecijanskoj komisiji u vezi procedura okončanja mandata sutkinje Ustavnog suda.
-Nakon toga, biće potrebna impelentacija mi&scaron;ljenja, navela je.
&Scaron;irenje liste bezviznog režima ugrožava poglavlje 24
Hesus Himeno je kazala da su poglavlja 23 i 24 "alfa i omega pregovora za članstvo u EU".
- Napredak u ovim oblastima će se pratiti s velikom pažnjom u slučaju Crne Gore. Nedavna odluka da se doda jo&scaron; država na listu zemalja sa bezviznim režimom nije pozitivan razvoj situacije i umanjuje spremnost Crne Gore da ispuni uslove o zavr&scaron;nim mjerilima u poglavlju 24, &scaron;to je obaveza predviđena reformskom agendom, navela je ona.
Dodaje da su novi medijski zakoni veoma važni i mogu pomoći Crnoj Gori ka zavr&scaron;noj fazi pregovora.
-Implementacija ovih zakona je važna zbog ispunjavanje zavr&scaron;nih mjerila . Želimo vidjeti imenovanje novih članova savjta agencije za elektronske medije. Da bi Crna Gora zavr&scaron;ila pregovarački proces do zacrtanog roka, treba konzistetana implementacija svih pravila, navela je Hesus Himeno.
Govorila je i o neophodnosti sprovođenja izborne reforme.
-Pozdravljam spremnost da se zaokruži izborna reforma , to je ključni element političkog dogovora vlasti i opozicija,. Te reforme predugo traju i pozdravljamo ambiciju odbora da se uđe u izmjene zakona i da se ubrza rad na novim stavkama kako bi se izborna reforma zavr&scaron;ila do kraja ove godine, uključujući odluku o svim izborima u jednom danu, istakla je Hesus Himeno.
&Scaron;efica direktorata EK navodi da želi istaći značaj dobrosusjedskih odnosa, koji su, smatra, kamen temeljac procesa pristupanja EU.
-Mora se rije&scaron;iti naslijeđe iz pro&scaron;losti i EK je spremna da te aktivnosti podrži da se poglavlje 31 zatvori, &scaron;to je već trebalo da se desi, kazala je.

Zvaničnica Evropske komisije: Sporazum sa UAE treba da bude u skladu sa EU standardima

"ŠIRENJE LISTE ZEMALJA SA BEZVIZNIM REŽIMOM UGROŽAVA POGLAVLJE 24"

Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji (EU) i država treba da se, prevazilazeći političke razlike, fokusira na svoj evropski put i geostrate&scaron;ko opredjeljenje.
To je poručeno tokom prvog dana zasijedanja Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), u Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu.
&Scaron;ef delegacije EP Tomas Vajs kazao je da je pro&scaron;lo samo pet mjeseci od prethodnog sastanka POSP-a, ali da se u tom periodu desilo dosta stvari.
&bdquo;Svijet nije isti kao prije pet mjeseci. Svjedočimo drugačijoj globalnoj stvarnosti. Ta nova geostrate&scaron;ka situacija nam pomaže u procesu pristupanja zato &scaron;to su, mogu da potvrdim, svi evropski lideri shvatili da jedino ako Evropljani stoje zajedno, možemo da odbranimo na&scaron; način života, vrijednosti i na&scaron;e interese na globalnoj areni&ldquo;, rekao je Vajs.
On je kazao da je trenutno veoma snažna podr&scaron;ka procesu pristupanja kompletnog Zapadnog Balkana, naročito Crne Gore.
Vajs je ukazao na to da je Crna Gora zatvorila nekoliko pregovaračkih poglavlja i da je tu do&scaron;lo do napretka.
&bdquo;Bilo je nekih demokratskih neslaganja u Skup&scaron;tini, ali vidjeli smo da ste bili u stanju da nađete rje&scaron;enja ili se barem ponovo okupite kako bi zajednički do&scaron;li do rje&scaron;enja i na tome vam čestitam. To pokazuje da demokratski procesi jako dobro funkcioni&scaron;u u parlamentu&ldquo;, naveo je Vajs.
On je istakao da se glavna poruka poslanika EP nije nimalo promijenila.
&bdquo;Naprotiv, jako smo motivisani da se preogovori zavr&scaron;e &scaron;to prije i komesarka za pro&scaron;irenje (Marta) Kos ima takvo razmi&scaron;ljanje. Njena izjava i posjeta Crnoj Gori pokazuje stav o tome koja zemlja se posmatra predvodnikom tog procesa&ldquo;, rekao je Vajs.
On je poručio da je potrebno suzdražati se od jezika koji dijeli.
&bdquo;Svi se razlikujemo, imamo različite pristupe, ali se nadam da imamo zajednički cilj &ndash; da Crna Gora postane 28. članica EU &scaron;to prije&ldquo;, rekao je Vajs.
Predsjedavajući Radne grupe za pro&scaron;irenje Savjeta EU i predstavnik poljskog predsjedavanja Savjetom Pavel Lački ukazao je na značaj pro&scaron;irenja kao geostrate&scaron;ke investicije u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet.
&bdquo;Sada imamo novu dinamiku u procesu pro&scaron;irenja i dužni smo da iskoristimo ovu priliku na najbolji način&ldquo;, poručio je Lački.
Lački je rekao da je pro&scaron;irenje jedno od ključnih prioriteta u predsjedavanju Poljske Savjetom EU, dodajući da za Poljsku pro&scaron;irenje ima i važnu bezbjednosnu dimenziju.
Prema njegovim riječima, Poljska će uradtiti sve da taj proces nastavi da gura naprijed, a u skladu sa definisanim uslovima i na osnovu zasluga svakog partnera.
&bdquo;Crna Gora je ispunila uslove u oblasti fundamentalnih klastera, kada su u pitanju poglavlja 23 i 24, zahvaljujući čemu je u&scaron;la u finalnu fazu pregovora i gdje je mogala da počne da zatvara poglavlja&ldquo;, rekao je Lački.
On je podsjeto da je Crna Gora zatvorila tri poglavlja, dodajući da je to jasan znak da država napreduje na putu ka EU.
&bdquo;Mi se radujemo održanju ovog zamajca u reformama u Crnoj Gori&ldquo;, rekao je Lački, dodajući da se nada da će jo&scaron; neka poglavlja biti zatvorena tokom poljskog predsjedavanja.
Lački je ukazao na važne korake koji su u Crnoj Gori preduzeti u oblasti pravosuđa, ističući da reforme u toj oblasti treba jo&scaron; pojačati.
&bdquo;Crna Gora bi trebalo da pojača i napore u vezi sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u za&scaron;titi fundamentalnih ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja i slobodu medija&ldquo;, naveo je Lački.
Prema njegovim riječima, agresija Rusije na Ukrajinu jo&scaron; vi&scaron;e je ukazala na probleme u oblasti bezbjednosti.
Lački je čestitao Crnoj Gori na usklađenosti sa spoljnom politikom EU, navodeći da je to važan signal strate&scaron;ke orjentacije Crne Gore.
&bdquo;Budućnost Crne Gore i njenih građana je u EU, a brzina napretka zavisi od va&scaron;ih napora&ldquo;, poručio je Lački.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da je Crna Gora tokom pro&scaron;le godine uspjela da ubrza proces pristupanja Uniji i nastavi sa zatvaranjem poglavlja.
Ona je ukazala na značaj uključivanja svih grana vlasti i dru&scaron;tvenih aktera u proces integracija, ističući da je uvjerena da samo zajedničkim naporima mogu sprovesti sve potrebne reforme.
&bdquo;Sada je pravi trenutak da intenziviramo politički dijalog&ldquo;, rekla je Gorčević, ukazujući i na značaj podr&scaron;ke evropskih partnera.
Gorčević je podsjetila da je u Crnoj Gori u toku sveobuhvatna reforma izbornih zakona, koja, kako je navela, uključuje izmjenu vi&scaron;e zakona i koja bi trebalo da bude zavr&scaron;ena do kraja godine.
&Scaron;ef delegacije Skup&scaron;tine Crne Gore u POSP-u Dejan Đurović kazao je da put do napretka koji je Crna Gora postigla na polju evropskih integracija nije bio lak.
Prema njegovim riječima, neslaganje u radu parlamenta u jednom trenutku moglo je da doprinese usporavanju reformi, ali je blokada trajala kratko.
&bdquo;Većina u parlamentu ostala je fundamentalno posvećena integracijama i insistirala na dijalogu&ldquo;, kazao je Đurović, dodajući da je interes svih da Crna Gora bude zemlja mira, ekonomskog prosperiteta i sljedeća članica EU.
&bdquo;Uprkos svim preprekama Crna Gora je ostvarila ogromni iskorak&ldquo;, rekao je Đurović.
On je naveo da je država u&scaron;la u zavr&scaron;nu fazu pregovora, podsjećajući da su, nakon sedam godina zastoja, zatvorena tri poglavlja, dok su za jo&scaron; jedno ispunjeni svi interni kriterijumi.
&bdquo;Ovi konkretni uspjesi dokaz su na&scaron;e opredijeljenosti da Crnu Goru uvedemo u EU&ldquo;, rekao je Đurović.
On je istakao da je za ovu godinu planirano zatvaranje jo&scaron; &scaron;est važnih poglavlja.
"Iza nas su izazovne i opsežne reforme, a ispred nas period u kom ćemo jo&scaron; intenzivnije raditi kako bismo ovaj proces priveli kraju", rekao je Đurović.
Direktorka Generalnog direktorata Evropske komisije (EK) za pro&scaron;irenje i Istočno susjedstvo Barbara Hesus Himeno kazala je da je Crna Gora, koja je zatvorila &scaron;est od 33 poglavlja, najvi&scaron;e napredovala od svih kandidata.
Ona je istakla da je nova EK posvećena realizaciji ambicioznih ciljeva Crne Gore na planu integracije u EU, dodajući da je država ostvarila važan rezultat u reformama u oblasti vladavine prava tokom pro&scaron;le godine.
&bdquo;Intenzivne aktivnosti su u toku kako bi ova godina bila jednako uspje&scaron;na kao prethodna i kako bi se ostvario napredak&ldquo;, rekla je Hesus Himeno, dodajući da to zahtijeva posvećenost političkih aktera koji treba da se ujedine.
Ona je pozdravila dogovor partija vlasti i opozicije da se po&scaron;alje zahtjev za mi&scaron;ljenje Venecijanskoj komisiji (VK) oko prestanka mandata sudija Ustavnog suda, ističući da je važno da se u potpunosti implementira mi&scaron;ljenje VK.
Kako je istakla, Crna Gora će morati da izmijeni zakonodavni okvir kako bi regulisali penzionisanje sudija, ali i kako bi te uredbe bile usklađene sa preporukama VK i propisima EU.
&bdquo;Odluka da se doda jo&scaron; država na listu država čiji građani u Crnu Goru mogu ući bez vize nije dobar razvoj situacije i potencijalno umanjuje spremnost Crne Gore da ispuni uslove u skladu sa zavr&scaron;nim mjerilima u okviru poglavlja 24&ldquo;, rekla je Hesus Himeno.
Ona je podsjetila da je to obaveza u skladu sa Reformskom agendom.
Hesus Himeno je istakla da su novi medijski zakoni veoma važni, kao i da je neophodna njihova puna i efektivna implementacija.
&bdquo;Izborna reforma jedna je od ključnih reformi, te reforme predugo već traju&ldquo;, rekla je Hesus Himeno, dodajući da EK pozdravlja dogovor vlasti i opozicije i dogovor nadležnog skup&scaron;tinskog odbora da se uđe u hitnu reformu izbornog zakonodavnstva.
Hesus Himeno je naglasila značaj dobrosusjedskih odnosa, navodeći da je to &bdquo;kamen temeljac&ldquo; procesa pristupanja EU.
Prema njenim riječima, potrebno je rije&scaron;iti nasljeđe iz pro&scaron;losti gledajući u budućnosti.
&bdquo;Mi smo spremni da podržimo Crnu Goru da ostvari napredak za zavr&scaron;na mjerila u raznim poglavljima i da institucije u državi iskoriste finansijsku podr&scaron;ku koja im je na raspolaganju&ldquo;, navela je Hesus Himeno.
&Scaron;efica Sektora za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Susana Mihalkova kazala je da je put Crne Gore u EU neophodnost u aktuelnom geopolitičkom pejzažu koji se, kako je navela, u posljednje vrijeme stalno mijenja.
Crna Gora je, prema njenim riječima, ostvarila važne rezultate.
&bdquo;Mi se nadamo da će se održati taj reformski zamajac&ldquo;, kazala je Mihalkova, pozdravljajući dogovor vlasti i opozicije da se traži mi&scaron;ljenje VK u vezi sa krizom oko penzionisanja sudija Ustavnog suda.
&bdquo;Veoma je važno prevazilaziti političke razlike, Crna Gora treba da se fokusira na put ka EU i da se zadrži na toj geostrate&scaron;koj poziciji&ldquo;, poručila je Mihalkova.
Ona je pozdravila bilateralne razgovore sa Hrvatskom i ukazala na značaj rje&scaron;avanja bilateralnih otvorenih pitanja.
&bdquo;Želimo da ohrabrimo Crnu Goru da ostane snažno na svom strate&scaron;kom opredjeljenju&ldquo;, kazala je Mihalkova.
Potpredsjednik crnogorskog parlamenta Boris Pejović rekao je da je Crna Gora potvrdila da je najbliže punopravnom članstvu u EU.
&bdquo;Skup&scaron;tina će u narednom perodu sve zakone koji su sa agende EU tretirati kao apsolutni prioritet&ldquo;, rekao je Pejović, dodajući da se nada da će biti zatvorena jo&scaron; neka poglavlja tokom predsjedavanja Poljske i Danske.
Izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec kazao je da je Crna Gora predvodnik u procesu integracija, dodajući da mu je drago &scaron;to taj proces sada relativno glatko ide u odnosu na prethodni period.
Prema njegovim riječima, prepreke postoje, ali one ne bi trebalo da zaustave čitav proces.
&bdquo;Nije lak zadatak koji je pred Crnom Gorom, malo je tako zbog pro&scaron;losti, malo zbog dnevne politike, a malo i zbog meritokratije koju zahtijeva EU od država kandidata&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je pohvalio postignuća Crne Gore i poručio da je sada političko jedinstvo jo&scaron; potrebnije nego u pro&scaron;losti, jer &bdquo;nemamo puno vremena&ldquo;.
&bdquo;Ukoliko Crna Gora želi da uđe u EU za vrijeme ovog mandata EU institucija, vjerujem da treba uložimo napore u taj proces i da ne treba da nas preokupira dnevna politika&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je da je evropska integracija najvažniji cilj za ovu generaciju političara u Crnoj Gori i da opozicija u potpunosti podržava taj proces.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je suočena sa brojnim izazovima i pod pritiskom je malignih uticaja Rusije i njenih saradnika.
&bdquo;EU je jedini način da se garantuje da će Crna Gora dugoročno nastaviti da se razvija kao multietnička država&ldquo;, kazao je Vuković, pozivajući partnere iz EU da nastave sa punom posvećeno&scaron;ću podr&scaron;ku Crnoj Gori i da vode računa na strane u regionu koje poku&scaron;avaju da spriječe ulazak države u EU.
Poslanica iz Hrvatske Sunčica Glavak podsjetila je da je Hrvatska podržavala pro&scaron;irenje Unije i da je to bilo važno za Crnu Goru.
Ona je istakla da pojedina otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske prevazilaze bilateralna pitanja i da se odnose na ključne vrijednosti EU.
&bdquo;Neka pitanja jesu bilateralna, ali neka se temelje na načelima pravde i ljudskih prava koji su ključna u Uniji&ldquo;, rekla je Glavak.
Ona je ukazala i na to da su zabrinuti zbog određenih inicijativa koje mogu destabilizovati unutra&scaron;nje prilike u Crnoj Gori.
&bdquo;Treba se suzdržavati od brojnih patogenih uticaja koji neće propustiti priliku ukoliko dođe do neslaganja na unutra&scaron;njoj sceni&ldquo;, rekla je Glavak.
Evroposlanik iz Hrvatske Tomislav Sokol istakao da Hrvatska podržava članstvo Crne Gore u EU kada se ispune svi kriterijumi.
&bdquo;Prozapadnu, stabilnu i nezavisnu Crnu Goru Hrvatska želi u EU i podržava&ldquo;, rekao je Sokol.
Kako je dodao, Hrvatska podržava Crnu Goru kao zemlju koja živi evropske vrijednosti.
Sokol je saglasan sa Glavak da pojedina otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske prevazilaze bilaterna pitanja jer se odnose na temeljne vrijednosti EU.
&bdquo;I Crna Gora ih mora rije&scaron;iti ukoliko želi u EU&ldquo;, poručio je Sokol.

Šarec: Nije lak zadatak pred Crnom Gorom, malo zbog prošlosti, malo zbog dnevne politike, ali i meritokratije

PRVI DAN ZASIJEDANJA POSP-A

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan naredna dva dana u Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu.
Kako je saop&scaron;teno iz crnogorskog parlamenta, sastanku će predsjedavati &scaron;ef delegacije Skup&scaron;tine Crne Gore u POSP-u Dejan Đurović i &scaron;ef delegacije EP Tomas Vajs.
&bdquo;Tokom dvodnevneg rada poslanici će razgovarati na temu trenutnog stanja pristupnih pregovora, u okviru koje će razmijeniti mi&scaron;ljenja sa predstavnicima Vlade Crne Gore, poljskog predsjedavanja Savjetu EU, Evropske komisije i Evropske službe za vanjske poslove&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Sastanak će, kako ističu, biti prilika da poslanici razgovaraju i o Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava i izbornih procesa, o bezbjednosti i saradnji na Mediteranu i održivom turizmu kao pokretaču ekonomije.
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Odbor čini po 14 poslanika Skup&scaron;tine Crne Gore i EP.

Sastanak POSP-a naredna dva dana u Strazburu

SAOPŠTENO IZ CRNOGORSKOG PARLAMENTA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić mjesečeno je tokom pro&scaron;le godine prihodovao 2.684 eura.
Tolika je zarada koju prima kao predsjednik parlamenta, zbog koje je njegov kućni budžet za godinu &ldquo;bogatiji&rdquo; za 32.209 eura. Osim nje, kako je naveo u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju o prihodima i imovini za 2024. godinu koji je predao Agenciji za sprečavanje korupcije, nije prijavio druge prihode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500981-capture.jpg" width="479" height="327" />
Njegova supruga Sanja Mandić mjesečno prima neto 2.331 eura, dok je plata kćerke Milene 778 eura.
Imaju stan od 73 kvadarata koji su dobili nasljedstvom.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500982-capture1.jpg" width="453" height="311" />
Takođe porodica Mandić posjeduje tri kuće. Najveću od 360 kvadrata dobio je u nasljedstvu 1999.godine, gdje je polovičan vlasnik. Četvrtinu udijela ima u kućama od 120 i 80 kvadrata.
Imaju i vi&scaron;e hiljada metara kvadratnih zemlji&scaron;ta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500983-capture2.jpg" width="460" height="304" />
Sanja Mandić je u izvje&scaron;taju navela da posjeduje Golf 7 koji je kupila 2014. godine. Ima i 14.000 eura gotovog novca.
Prema izvje&scaron;taju, nije primao nikakve druge naknade tokom 2024. godine, a ne posjeduje ni hartije od vrijednosti, niti udio u nekom privrednom subjektu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://media.pobjeda.me/media/2025/04/01/1743500983-capture3.jpg" width="456" height="323" />
Nije dao uvid u bankovne račune.

Andrija Mandić mjesečno prihodovao 2.684 eura, ima tri kuće, jednu od 360 kvadrata…

NIJE DAO UVID U BANKOVNE RAČUNE

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu liderki francuske desnice Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji jo&scaron; traje. To je za Antenu M kazao politički analitičar Du&scaron;an Janjić, nakon &scaron;to su uz Le Pen stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini i brojni drugi desničari.
&ldquo;&Scaron;to se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio, da kažemo, političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofa&scaron;isti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, mi kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Penove, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da jo&scaron; nije progovorio Vučić&hellip;mi vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evrskom parlamentu i jo&scaron; su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom&rdquo;, kazao je Janjić.
Janjić je komentarisao i reakciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je kazao da je, ba&scaron; kao i u njegovom, u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispa&scaron;taju oni koji imaju podr&scaron;ku naroda.
&ldquo;Le Penova je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti jo&scaron; vi&scaron;e pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao taj dio evropskih, da kažem, narodnjaka i ovih stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi&rdquo;, smatra Janjić.
Kao da misli Dodika vi&scaron;e boli upravo ovo zbog čega je Le Penova osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
&ldquo;I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao &scaron;to je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa&rdquo; zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju sa Le Pen: Isti se podržavaju, a Dodika boli što je osuđena za korupciju, jer to i njega čeka

LIDERKA FRANCUSKE DESNICE PROGLAŠENA KRIVOM

Ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj formirao je Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima.
"Ovaj Tim će, na osnovu Informacije o stanju u jedinicama lokalne samouprave u pogledu efekata postojećeg izbornog sistema na ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu, koju je Vlada Crne Gore usvojila, na 74. sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, raditi na izradi koncepta Zakona o lokalnim izborima", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju resornog Ministarstva.
Kako obja&scaron;njavaju, članovi tima su istaknuti predstavnici državnih institucija, nevladinog sektora, kao i akademske zajednice: prof.dr Đorđije Blažić, prof.dr Srđan Darmanović, Zlatko Vujović (CEMI), Dragan Koprivica (CDT), Nikola Mugo&scaron;a Predsjednik Državne izborne komisije, Ivan &Scaron;ikmanović savjetnik Predsjednika Crne Gore, dok će ispred Ministarstva javne uprave u radu Tima učestvovati državni sekretar Dragi&scaron;a Janju&scaron;ević i v.d. generalne direktorice za lokalnu samoupravu Nina Blažić.
Na dana&scaron;njem prvom sastanku ovog Radnog tima, svi članovi su se, kako ističu, saglasili da je od izuzetne važnosti da se u Crnoj Gori osmisli zakonsko rje&scaron;enje, koje će osigurati deblokadu političkog sistema u jedinicama lokalne samouprave.
Reforma lokalnog nivoa vlasti, je ključna u evropskom integracionom procesu, poručuju iz MJU.
Kako ističu, ona biračima daje neposrednu moć u odlučivanju, koja im i pripada.
&bdquo;Na&scaron;a rje&scaron;enja biće usmjerena na neposredan izbor predsjednika op&scaron;tine, otvorene izborne liste, neposredan izbor organa mjesne zajednice, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rje&scaron;avanje svih postojecih problema u pojedinim op&scaron;tinama&ldquo;, kazao je Dukaj.
Na dana&scaron;njem sastanku, članovi tima su analizirali postojeći pravni okvir, kao i utvrdili dinamiku rada i usaglasili ostale pojedinosti dalje saradnje na ovom važnom poslu, saop&scaron;teno je iz MJU.
&bdquo;Čvrsto vjerujem da će ovaj stručni Radni tim, Odbor za sveobuhvatnu reformu, kao i svi poslanici, i riječju i djelom, dati doprinos da Crna Gora &scaron;to prije uspostavi mehanizam efikasnog izbornog procesa u skladu sa najboljim praksama i mehanizmima EU&ldquo;, zaključio je Dukaj.
Nakon izrade, koncept Zakona o lokalnim izborima, biće dostavljen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Skup&scaron;tine Crne Gore.

Dukaj formirao Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima

"REFORMA LOKALNOG NIVOA VLASTI KLJUČNA U EVROPSKOM INTEGRACIONOM PROCESU"

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković pozvao je konstituente većine da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, ako su promijenili odnos prema sporazumu potpisanim prilikom formiranja Vlade.
Poručio je da PES neće odustati od proklamovanih ciljeva i da oni ostaju njihovi prioriteti, do ispunjenja.
"Prilikom formiranja 44. Vlade sa koalicionim partnerima potpisan Sporazum kojim se defini&scaron;u prioriteti rada izvr&scaron;ne vlasti i parlamentarne većine, kada je u pitanju spoljna i unutra&scaron;nja politika", naveo je poslanik PES-a.
To je, kako je rekao Laković, kasnije potvrđeno i Barometrom 26.
&ldquo;Ako je u međuvremenu Demokratska narodna partija ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema tim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, jer mi nećemo odustati od proklamovanih ciljeva i oni ostaju na&scaron;i prioriteti, do ispunjenja&rdquo;, napisao je Laković na mreži X.

Laković: Konstituenti većine da preispitaju učešće u Vladi

PORUČIO POSLANIK PES-A

Kao grom iz vedra neba pao je sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da o tome se nije znalo ni&scaron;ta ni u obrisima. To je u emsiji "Na kraju dana", na Televiziji E, kazao poslanik SD u Skup&scaron;tini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
&bdquo;Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovni&scaron;tvo, lokalni parlament op&scaron;tine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani&hellip; Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve &scaron;to radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu &scaron;to rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu &scaron;tetu prema državi, ne bi im bio prvi put&ldquo;, rekao je Zirojević.
Kaže kako ne zna kome je mogla pasti na pamet &bdquo;glupost u vezi jezera Krupac&ldquo;.
&bdquo;Jer ko god je jednom do&scaron;ao u Nik&scaron;ić za da je jezero Krupac vje&scaron;tačko jezero i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore. Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali nik&scaron;ićkim morem, i koliko god Nik&scaron;ićanke i Nik&scaron;ićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje. Ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, &scaron;to će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju paf-paf da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nik&scaron;ićkom moru, i uz &scaron;terike&ldquo;, istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra on, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik op&scaron;tine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, za&scaron;titu od Vlade u kojoj su traže od stranih ambasadora.
&bdquo;Ako smo do&scaron;li do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije pro&scaron;ao onako kako je pro&scaron;ao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo vi&scaron;e puta imali najave da će oni preispitati uče&scaron;će u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo. Ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah &scaron;to god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića&ldquo;, zaključio je Zirojević.

Zirojević: Sve što radi Spajić i njegova Vlada budi sumnju na korupciju

OCIJENIO PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Kampanja za nik&scaron;ćke izbore zakazane 13. april odvija se uobičajno. Ipak sjenka posljednjih izbora u ovom gradu iz 2021. nameće pitanje uticaja sa strane na nik&scaron;ićke birače.
Nik&scaron;ić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope 26. marta istaknut kao jedan od primjera stranog mije&scaron;anja u izborne procese na lokalnom nivou.
&ldquo;Ti izbori u Nik&scaron;iću predstavljali su prekretnicu u Crnoj Gori, jer se susjedna Srbija snažno uključila u lokalnu kampanju&rdquo;, ocijenio je izvjestilac Savjeta Evrope Sjuart Dikson.
Na posljednjim izborima u Nik&scaron;iću, drugom gradu po veličini u Crnoj Gori, pobijedile su stranke prosrpskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Do tada je &ndash; duže od deceniju i po &ndash; gradom vladala procrnogorska Demokratska partija socijalista(DPS) Mila Đukanovića, koji je rođen u Nik&scaron;iću.
U DPS-u smatraju da je Beograd spreman da i na ovogodi&scaron;njim izborima iskoristi sve mogućnosti kako bi odbranio prosrpsku vlast u Nik&scaron;iću.
Da su identitetske podjele i dalje akuelne kao jedan od faktora koji će opredjeljivati birače pokazuje i anketa Radija Slobodne Evrope iz Nik&scaron;ića.
Gradonačelnik pod za&scaron;titom poslaničkog imuniteta
Na izborima 2021. za predsjednika Op&scaron;tine izabran je Marko Kovačević iz Demokratskog fronta, koji je predvodio Andrija Mandić.
Tokom mandata od nepune četiri godine, vi&scaron;e puta je procesuiran.
Naime, sredinom 2021. protiv njega je pokrenut sudski postupak zbog negiranja genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Oslobođen je optužbi.
Dvije godine kasnije protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je tokom intoniranja himne počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Ovu prijavu odbacilo je nik&scaron;ićko tužila&scaron;tvo.
Najnoviju tužba protiv njega podnesena je zbog govora u kome je poručio da će se &ldquo;s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima&rdquo;.
Ovaj slučaj jo&scaron; nije procesuiran, jer Skup&scaron;tina sedam mjeseci &ldquo;ne stavlja&rdquo; na dnevni red zahtjev Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva za ukidanje njegovog imuniteta. Na čelu Skup&scaron;tine je njegov partijski &scaron;ef Andrija Mandić.
Agencija za sprečavanje korupcije je utvrdila i da on nezakonito istovremeno &ldquo;pokriva&rdquo; dvije funkcije &ndash; predsjednika Op&scaron;tine i poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Kovačević u svemu vidi želju da se njemu i partiji nanese politička &scaron;teta.
Kovačević je jedan od čelnika crnogorskih op&scaron;tina koji su decembra 2022. u Skup&scaron;tini Srbije podnosili izvje&scaron;taj o stanju u njihovim op&scaron;tinama. Tom prilikom on je ocijenio da je Srbija &ldquo;matica svih Srba&rdquo; i njegova država.
&Scaron;ta je obilježilo &lsquo;bitku za Nik&scaron;ić&rsquo;
Kampanju uoči izbora marta 2021. obilježili su incidenati i do tada nezabilježeno interesovanje srpskih medija i političara za jedne lokalne izbore u Crnoj Gori.
Izvjestilac Savjeta Evrope Stjuart Dikson je naveo da je na tim izborima &ldquo;izazvalo zabrinutost&rdquo; prisustvo osoba bliskih Srpskoj naprednoj stranci(SNS)(srpskog predsjednika Aleksandra Vučića).
Dikson navodi da su &ldquo;neki od njih privedeni, nekima je čak zabranjen ulazak u zemlju, zbog sumnje da su unosili novac za kupovinu glasova&rdquo;.
Naime, mjesec uoči izbora, nik&scaron;ička policija je privela devet osoba zbog sumnje da unose novac u Crnu Goru za potrebe kupovine glasova u tom gradu.
Među njima su osobe bliske SNS-u Vladimir Mandić, Dane &Scaron;ijan i Aleksandar Jokić, ali i tada&scaron;nji poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Milo Božović.
Iz crnogorske policije duže od dvije sedmice ne odgovaraju na upit RSE &scaron;ta je bilo sa ovim slučajem.
U tom periodu iz Crne Gore je protjerano i osam srpskih državljana, koje je partija Andrije Mandića angažovala oko izbora a nisu imali dozovole za rad.
Prema pisanju crnogrskih medija, svih osmoro su članovi Vučićevog SNS-a.
Savjet Evrope ukazao je i na mije&scaron;anje srpskih medija u nik&scaron;ićke izbore.
&ldquo;Naročito TV Happy, opsežno prateći izbore kroz posebne programe kao &scaron;to je &lsquo;Bitka za Nik&scaron;ić&rsquo;, ne po&scaron;tujući odredbe koje se odnose na pravičnost medijskog izvje&scaron;tavanja o izbornim kampanjama i emitovanje etničke mržnje i rasističkih uvreda.&rdquo;
Posmatrači Savjeta Evrope su takođe ukazali i na porast navoda o fiktivnom mijenjanju mjesta boravi&scaron;ta prije izbora, navodeći da to dodatno podriva povjerenje u tačnost biračkog spiska.
Crnu Goru su u tom periodu posjećivali pripadnici i lideri Srpske liste sa Kosova Goran Rakić i Igor Simić.
Mjesec uoči izbora, na gradskoj džamiji u Nik&scaron;iću osnanule su poruke &ldquo;Srebrenica&rdquo;, &ldquo;Turci&rdquo; i krst sa četiri ocila.
U nik&scaron;ićkom tužila&scaron;tvu su 2021. formirana tri predmeta za krivična djela protiv izbornih prava, za koje je propisana kazna do pet godine zatora.
U dva slučaja prijave su odbačene a za treći je izrečena prvostepena presuda &ndash; osoba koja je kupovala glasove osuđena je na pet mjeseci zatvora a tri koje su za to dobile novac na po dva mjeseca.
Može li na izbore uticati i partijsko zapo&scaron;ljavanje
Nik&scaron;ić je inače sjedi&scaron;te vi&scaron;e državnih preduzeća u oblasti energetike, na čijem čelu su kadrovi DF-a i Demokrata, koje su na vlasti u gradu i u državi.
Broj zaposlenih u Elektroprivredi je, prema podacima nevladine organizacije Institut alternativa, od 2021. porstao za vi&scaron;e od 150, dok je njena ćerka firma Solar gradnja osnovana te godine u međuvremenu zaposlila 420 osoba.
Ove kompanije se dovode u vezu sa partijskim zapo&scaron;ljavanjem. Smijenjena direktorica Solar gradnje Valerija Saveljić ranije je izjavila da su u toj kompaniji gotovo isključivo zapo&scaron;ljavani članovi partije Andrije Mandića.
Iz Elektroprivrede Crne Gore su negirali praksu partijskog zapo&scaron;ljavanja.
Ko je u izbornoj trci ove godine
Na izborima 13. aprila presjednik Op&scaron;tine Kovačević predvodi rasformirani proruski Demokratski front(DF). Samostalno nastupaju i njegovi koalicioni partneri na državnom nivou &ndash; Demokrate i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića.
Opozicija nastupa u vi&scaron;e kolona.
Osim Demokratske partije socijalista, u trci je i koalicija procrnogorskih lista Evropski savez, Građanski pokret URA, Stranka evropskog progresa (SEP) i Za slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti.
Čak tri biv&scaron;a premijera su na čelu ovih partija &ndash; Dritan Abazović iz URA, Du&scaron;ko Marković iz SEP-a dok je Milo Đukanović počasni predsjednik DPS-a.
Na izborima učestvuju i dvije građanske liste.
Nik&scaron;ić je drugi po veličini grad u Crnoj Gori sa 66,700 građana.
Na posljednjem popisu gotovo 60 odsto Nik&scaron;ićana su se izjasnili kao Crnogorci, a trećina, oko 34 odsto, kao Srbi.
Vi&scaron;e od 90 odsto građana su pravoslavne vjeroispovijesti. Grad je snažno upori&scaron;te Srpske pravoslavne crkve i sjedi&scaron;te vi&scaron;e pravoslavnih bratstava.
Pravo glasa na izborima ima 57,700 stanovnika, saop&scaron;teno je iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.

Uoči novih izbora u Nikšiću, Savjet Evrope prethodne ocijenio primjerom stranog miješanja

NA POSLJEDNJIM IZBORIMA U NIKŠIĆU POBIJEDILE SU STRANKE PROSRPSKOG DEMOKRATSKOG FRONTA I DEMOKRATA

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) u Nik&scaron;iću večeras je žrijebanjem odredila pod kojim brojevima će biti partije na glasačkim listićima u okviru lokalnih izbora u tom gradu.
Partije će na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću, biti pod sljedećim brojevima:
1. Dragan Radulović &ndash; Probudimo Nik&scaron;ić
2. Dr Borislav Mi&scaron;o Đuri&scaron;ić &ndash; Rad za moj grad
3. Boris Muratović&ndash; Bori se za Nik&scaron;ić DPS
4. Nikola Čvorović &ndash; &bdquo;Stranka evropskog progresa &ndash; Vrijeme je za Nik&scaron;ić &ndash; Nikola Čvorović&ldquo;
5. Du&scaron;an Golović &ndash; Građanski pokret URA &ldquo;Drugačije &ndash;Du&scaron;an Golović&rdquo;
6. Jelena Marković &ndash; &bdquo;Za Slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti- Jelena Marković&ldquo;
7. Nemanja Vuković &bdquo;Svi smo Nik&scaron;ić- Demokrate, Plenum 083&ldquo;
8. Ivan Radojičić &ndash; &bdquo;Evropski savez- Najbolje &scaron;to može&scaron; Ivan Radoičić&ldquo;
9. Zoran Mrkić &ndash; &bdquo;Zdrav Nik&scaron;ić Pokret Evropa sad&ldquo;
10. Marko Kovačević&ndash; &bdquo;Zna Nik&scaron;ić &ndash; Za budućnost Nik&scaron;ića&rdquo;
Podsjećamo, lokalni izbori u Nik&scaron;iću zakazani su za 13. april.

Utvrđen redosljed lista na izborima u Nikšiću

IZBORI U NIKŠIĆU ZAKAZANI SU ZA 13. APRIL

Izvr&scaron;na direktorka CGO Daliborka Uljarević ocijenila je za Novu M&nbsp; da je Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore.
"Paradoksalno je da partija Milana Kneževića &ndash; iako je ovo incidentan primjer &ndash; pokazuje veću odgovornost prema državnom interesu, i ja to pozdravljam, nego premijer Spajić i njegovi lojalisti, koji brane neodbranjivo kad je riječ o ovom aranžmanu ", kazala je Uljarević.
Premijerova odluka da se Skup&scaron;tina izjasni o sporazumu, prema njenim riječima, ima za cilj da u zonu krivične odgovornosti kao saučesnike uvuče i poslanike.

Uljarević: Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore