Politika

Demokratska partija socijalista (DPS) pozvaće večeras na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici, partije koje su osvojile mandate u lokalnom parlamentu, a nijesu dio vladajuće većine na državom nivou.
DPS će, kako navode Vijesti, pozvati koaliciju "Za bolju Podgoricu", koju čine Pokret za Podgoricu Jakova Milatovića i Građanski pokret URA, Evropski savez (Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija), Stranku evropskog progresa (SEP) biv&scaron;eg premijera Du&scaron;ka Markovića i Pokret Preokret.
Izvor iz DPS-a rekao je da će predložiti da prvi sastanak bude u ponedjeljak u 17 sati.
Izborna komisija Glavnog grada proglasila je sinoć konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra.
DPS je na izborima osvojio 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista "Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović" &scaron;est, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

DPS večeras poziva partije na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici

IZBORNA KOMISJA GLAVNOG GRADA SINOĆ PROGLASILA REZULTATE IZBORA

U Evropskom parlamentu (EP) postoji &scaron;iroka većina koja podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU), kazao je predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajs.
On je, na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu, kazao da je od ključnog značaja da oba parlamenta učestvuju u ovom procesu.
&bdquo;A naročito je značajno da imamo dva parlamenta koji doprinose odlukama koje se donose na putu pristupanja EU&ldquo;, dodao je Vajs.
On je zahvalio predstavnicima opozicionih partija &scaron;to su podržali zakone koji se tiču pristupanja EU.
Vajs je rekao da je EP spreman da podrži Crnu Goru na EU putu.
&bdquo;U EP postoji spremnost veliki broj grupa, jedna &scaron;iroka većina, koja podržava pristupanje Crne Gore kao 28. članice EU u najkraćem roku. To nije stav samo parlamentaraca već i vlada i Evropske komisije (EK), tako da postoji velika spremnost da vas podržimo u ovom procesu i da ga ubrzamo ako je to potrebno&ldquo;, kazao je Vajs.
&Scaron;ef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler podsjetio je da predsjednica EK Ursula fon der Lajen u nedavnoj posjeti Crnoj Gori poslala pozitivnu poruku.
&bdquo;Ona je rekla da ambiciozni cilj koji ste sebi postavili je dostižan ukoliko se održi fokus na reformama. To je ta pozitivna poruka koju ste svi čuli. Generalno govoreći, pro&scaron;irenje se vratilo u prioritet EU. To nijesu samo riječi, već je spremna da podrži i ubrza integraciju Zapadnog Balkana&ldquo;, kazao je Satler.
Prema njegovim riječim, sve to je stvorilo pozitivnu energiju u regionu.
Satler je kazao da je Crna Gora posebno napredovala u ispunjavanju onih obaveza koje se tiču poglavlja u oblasti vladavine prava.
On je ocijenio da je Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) veliki uspjeh države i naročito parlamenta, &bdquo;jer je dobar dio zakona, koliko znam, usvojen jednoglasno i taj duh želimo da vidimo&ldquo;.
&bdquo;IBAR je otključao mogućnost da se privremeno zatvore četiri poglavlja do kraja godine. Mi smo obazrivo otpimistični da ćemo imati pozitivan rezultat i imati Međuvladinu konferenciju do kraja ove godine&ldquo;, rekao je Satler.
Govoreći o Izvje&scaron;taju EK, Satler je rekao da dokument potvrđuje napredak, ali i ukazuje &scaron;ta jo&scaron; treba da se učini i koja su otvorena pitanja, dodajući da ih &bdquo;ima dosta&ldquo;.
&bdquo;Podstakao bih sve aktere da to iskoriste kao set instrukcija &scaron;ta sve treba uraditi u svakom poglavlju da bi se zaokružio pregovarački proces&ldquo;, kazao je Satler.
Govoreći o zadacima za predstojeće dvije godine, Satler je istakao tri ključna izazova.
Satler je, kao prvo, naveo da je IBAR dostignuće, ali istovremeno i polazna tačka.
On je rekao da je bio potreban značajan napor da se do IBAR-a dođe &bdquo;ali sada je potreban popriličan napor da bi se mapa puta Vlade zaista realizovala i zatvorili pregovori do 2026. godine&ldquo;.
&bdquo;Drugo, upravljanje procesom podrazumijeva starte&scaron;ka opredjeljivanja ljudskih resursa, koordinacija rada mnogih instituicionalnih aktera biće od presudnog značaja&ldquo;, rekao je Satler.
On je istakao da je potrebna kombinacija brzine i kvaliteta.
&bdquo;Treba nam detaljna diskusija, treba da se uključe svi relevantni akteri kako bismo imali najkvalitetnije propise. Mislim da sve ovo ne bi bilo moguće bez jake političke volje i stava koji podrazumijeva konsenzus&ldquo;, kazao je Satler.
On je naveo da treća komponenta predstavlja važan dio Izvje&scaron;taja i tiče se dobrosudsjedskih odnosa.
Potreban je, kako je naveo, kontinuiran napor kako bi bila rije&scaron;ena sva bilateralna pitanja.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da su geopolitička de&scaron;avanja u prethodnim godinama uslovila učvr&scaron;ćivanje unutarevropske solidarnosti i veće interesovanje za integrisanje država kandidata u jedinstven politički i bezbjednosni evropski okvir.
Kako je rekla, nužnost ujedinjenja Evrope u odgovaranju na izazove oživjela je politiku pro&scaron;irenja.
&bdquo;Istovremeno u Crnoj Gori se desio osjetan impuls. Prije godinu formirali smo proevropsku Vladu sa naj&scaron;irom parlamentarnom podr&scaron;kom u crnogorskoj istoriji, koju smo nedavno pro&scaron;irili na dvotrećinsku, čime smo obezbijedili predulove za dru&scaron;tvenu stabilizaciju i depolarizaciju&ldquo;, navela je Gorčević.
Prema njenim riječima, &scaron;iroka politička podr&scaron;ka reflektovana je i postignutim dru&scaron;tvenim konsenzusom oko evropske budućnosti, koja je programski temelj Vlade koju čine ideolo&scaron;ki raznolike partije.
Gorčević je kazala da je Crna Gora, u prethodnih godinu, postala epicentar evrooptimizma.
Ona je rekla da su Vlada i Skup&scaron;tina zajedničkim djelovanjem, u rekordno kratkom vremenu, uspjeli da donesu 12 sistemskih zakona i četiri ključna strate&scaron;ka akta u oblasti pravosuđa, medija i temeljnjih prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
&bdquo;Uporedo sa tim, radili smo na jačanju kapaciteta pravosudnih institucija, a svjedoci smo i odlučne borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. O tome, između ostalog, svjedoče i postupci protiv dva biv&scaron;a direktora policije, direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, kao i vi&scaron;e akcija usmjerenih na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, trgovinu ljudima, krijumčarenje cigareta i opojnih droga&ldquo;, navela je Gorčević.
Prema njenim riječima, procesuiranjem tih predmeta Crna Gora nastavlja da &scaron;alje poruku demokratske zrelosti, da niko nije iznad zakona i da je napredak u oblasti vladavine prava od su&scaron;tinskog značaja za proces demokratske tranzicije i izgradnju povjerenja građana u institucije države.
Kako je navela Gorčević, uloženom radu i trudu najbolje svjedoči dobijenje IBAR-a.
Ona je kazala da su najzrelija poglavlja koja planiraju za zatvaranje 7, 10, 20 i 31, podsjećajući da su za njih usvojeni izvje&scaron;taji o ispunjenju zavr&scaron;nih mjerila i uručeni EK, a za koja čvrsto vjeruju da će biti privremeno zatvorena u decembru na Međuvladinoj konferenciji.
&bdquo;Ukoliko u tome uspijemo, to će značiti da je zatvoreno vi&scaron;e poglavlja u jednoj godini nego u cijeloj protekloj deceniji&ldquo;, navela je Gorčević.
Ona je rekla da je u narednoj godini planirano zatvaranje vi&scaron;e poglavlja.
&bdquo;Dodatno, ovih dana otpočinjemo reviziju programa pristupanja Crne Gore EU za programski period koji će se odnositi na period od 2025. do 2026. godine&ldquo;, kazala je Gorčević.
Ona je dodala da naročito važan podsticaj za Crnu Goru, posebno u kontekstu ubrzavanja procesa pristupanja EU, predstavlja Plan rasta za Zapadni Balkan.
&bdquo;Postignuti rezultati nijesu samo na&scaron;i, samo Vlade, već je to &scaron;iroki konsenzus između Vlade i parlamenta. Oni su i plod zajedničkog rada sa na&scaron;im evropskim partnerima, koji su nam pružili kontinuiranu podr&scaron;ku i znanje da istrajemo i damo novi snažni impuls reformskim procesima u Crnoj Gori&ldquo;, istakla je Gorčević.
Crna Gora je, kako je ponovila, dobila najpozitivniji izvje&scaron;taj Evropske komisije i pohvaljena je za veliki napredak u odnosu na prethodnu godinu.
&bdquo;Ocjene iz izvje&scaron;taja za nas su dodatna motivacija da nastavimo sa posvećenim ispunjavanjem obaveza iz pregovaračkog procesa i time damo puni doprinos ostvarivanju na&scaron;eg strate&scaron;kog državnog cilja, a to je učlanjenje Crne Gore u EU&ldquo;, navela je Gorčević.
Ona je kazala da su potpuno svjesni da će dalji put do pune integracije u EU biti kompleksan i da će njohovi napori u naredne dvije godine biti ključni za evropsku budućnost Crne Gore.
&bdquo;Vjerujemo da će trenutni saziv EP, kao i sastav EK biti usmjereni na jačanje politike pro&scaron;irenja, kao najvažnijeg stuba spoljne politike EU i njenog geopolitičkog uticaja&ldquo;, navela je Gorčević.
Ona je poručila da ambiciozna agenda za ispunjavanje pregovaračkih poglavlja, koju je Crna Gora postavila u saradnji sa evropskim partnerima, zahtijeva puni fokus svih političkih i dru&scaron;tvenih aktera.
&bdquo;&Scaron;to će nas u krajnjem dovesti do punopravnog članstva u EU do 2028. godine. Crna Gora je svoj put odabrala, na njemu radimo danonoćno i nećemo posustati dok ne ispunimo san generacija crnogorskog dru&scaron;tva&ldquo;, navela je Gorčević.
&nbsp;

Vajs: U EP postoji široka većina koja podržava pristupanje Crne Gore EU

SAOPŠTIO PREDSJEDAVAJUĆI POSP-A

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za sjutra u 13 sati sjednicu Kolegijuma &scaron;efa parlamenta na kojoj bi trebalo da se raspravlja o njegovoj odluci da iz hola parlamenta ukloni crnogorsku zastavu, potvrđeno je CdM-u.
Tom portalu je iz Demokratske partije socijalista (DPS) saop&scaron;teno da su oni juče tražili sjednicu kolegijuma, koju je Mandić zakazao za sjutra.
Kako saznaje CdM, crnogorska zastava je vraćena u hodnik gdje su poslanički klubovi - jedna je postavljena ispred kluba DPS-a, a druga ispred kluba Pokreta Evropa sad.

Kolegijum o premještanju crnogorskih zastava u petak

NA ZAHTJEV DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Sjedinjene Države uvele su juče sankcije za skoro 400 novih pojedinaca i kompanija iz vi&scaron;e desetina zemalja zbog pružanja vojne podr&scaron;ke Rusiji, među kojima su i dvije firme iz Crne Gore i Srbije.
Kako prenosi Glas Amerike, sankcije su uvedne kompaniji International Business Corporation iz Bara, u vlasni&scaron;tvu ruskog državljanina Sergeja Kokoreva, zbog izvoza vojne opreme iz Crne Gore u Rusiju.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Kokorev je kompaniju koristio za pretovar ma&scaron;inskih centara i kugličnih ležajeva evropskog porijekla za korisnike u Rusiji, među kojima je kompanija AMS Tekhnika, koja učestvuje u velikoproodajnoj distribuciji industrijske ma&scaron;inerije i opreme.
U saop&scaron;tenju Sekretarijata za finansije, srpska firma Ventrade DOO iz Subotice izvozila je radio uređaje vojne klase ruskoj firmi Promsvjazradio, koja proizvodi opremu za radio emitovanje, a uvozi i tehnologiju dvostruke namjene visokog prioriteta u Rusiju, prenosi Glas Amerike.
Kompanija iz Srbije je označena za sankcije na osnovu izvr&scaron;ne uredbe američke vlade, zato &scaron;to je pružala finansijsku, materijalnu i tehnolo&scaron;ku podr&scaron;ku ruskoj kompaniji Promsvjazradio, ili joj je slala robu i usluge.
Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata Srbije, firmu Ventrade je 6. aprila 2022. godine, manje od dva mjeseca nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, sa 120.000 dinara osnivačkog kapitala osnovala i bila joj je direktorka mađarska državljanka Renata Meznerics. Od jula 2023. godine, kao direktor i osnivač firme je upisan Žolt Lajgut, takođe državljanin Mađarske.

I firma iz Crne Gore na američkoj listi sankcionisanih

ZBOG PRUŽANJA VOJNE PODRŠKE RUSIJI

Izborna komisija Glavnog grada proglasila je večeras konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici održanih 29. septembra.
To je Televiziji Vijesti rekao predsjednik Komisije Vladimir Filipović.
Demokratska partija socijalista (DPS) je na izborima osvojila 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija Za budućnost Podgorice 13, lista &ldquo;Za bolju Podgoricu &ndash; Jakov Milatović&rdquo; &scaron;est, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa (SEP) i Pokret Preokret po dva mandata.
Ranije danas Ustavni sud odbio je sve žalbe Pokreta Naprijed na čijem je čelu Vuk Kadić na navodne nepravilnosti na izborima.
Nakon objavljivanja konačnih rezultata, predsjednik Skup&scaron;tine iz prethodnog saziva zakazuje sjednicu parlamenta, kojom će predsjedavati najstariji odbornik.

OIK proglasio konačne rezultate: DPS 19 mandata, PES i Demokrate 14, Za budućnost Podgorice 13…

IZBORI U GLAVNOM GRADU ODRŽANI SU 29.SEPTEMBRA

Ispred Skup&scaron;tine Crne Gore održan je protest građana povodom uklanjanja crnogorske zastave iz hola Skup&scaron;tine Crne Gore.
Zahtijevaju da se crnogorska zastava vrati tamo gdje je do sada bila.
Jelena Marković, odbornica u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Nik&scaron;ić, na dana&scaron;njem protestu je kazala da opozicija nije smjela da dozvoli da Andrija Mandić zasjedne u fotelju predsjednika Skup&scaron;tine.&nbsp;
"Taj dan kada je zasjeo trebao je da bude momenat kada se budi Crna Gora. Bez za&scaron;tite Ustava, jezika, crkve crnogorskog naroda i crnogorskog identiteta nema Crne Gore", navela je Marković.
"Ovakvim pona&scaron;anjem gospodina Mandića ozbiljno smo zabrinuti. Dana&scaron;nje okupljanje je započelo potrebom da ne trpimo pona&scaron;anja suprotna slobodnoj i građanskoj CG. Mi smo tu!", naveli su građani u najavi dostavljenoj Anteni M.&nbsp;
&nbsp;

Održan protest ispred Skupštine

ZBOG UKLANJANJA SLIKE SA CRNOGORSKOM ZASTOVOM IZ HOLA PARLAMENTA

Evropska komisija (EK) uradila je mnogo u posljednjih pet godina kako bi se pro&scaron;irenje vratilo na vrh agende, kazao je evropski komesar za susjedstvo i pro&scaron;irenje Oliver Varhelj, dodajući da je Evropska unija (EU) sa Crnom Gorom u&scaron;la u finalnu fazu pregovora.
&bdquo;Ova EK radila je snažno da bi visoko na agendu vratila pro&scaron;irenje, ne samo priču o njemu, nego i mogućnosti za napredak u tom procesu&ldquo;, kazao je Varhelj na konferenciji za novinare u Briselu.
On je naglasio da je pro&scaron;irenje trenutno među tri najvažnije teme u Uniji, kao i da je ova godina bila značajna u oblasti pro&scaron;irenja.
Govoreći o rezultatima rada EK tokom posljednje godine, Varhelj je kazao da su sa Crnom Gorom u&scaron;li u finalnu fazu pregovora.
&bdquo;Počeli smo da zatvaramo poglavlja, otvarajući put da se zaključi proces pregovora&ldquo;, rekoa je Varhelj.
Na pitanje novinara u kojoj tački će EK biti spremna da preporuči Savjetu sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, Varhelj je kazao da će se to desiti kada vide da se &bdquo;približavaju kraju pregovora, odnosno zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja&ldquo;.
Kako je dodao, prije toga se moraju donijeti određene proceduralne odluke.
&bdquo;Nadam se da će se nastaviti ovaj tempo napretka i nivo posvećenosti koji vidimo u Podgorici, a onda taj korak slijedi, a nadam se da će to biti radije prije, nego kasnije&ldquo;, kazao je Varhelj.
Potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj kazao je da se EU posljednjih godina suočila sa brojnim izazovima, navodeći da je rat u Ukrajini pokazao da Rusija predstavlja ozbiljnu prijetnju za bezbjednost Evrope.
Borelj je naglasio da se izvje&scaron;taj oslanja na individualne države i njihov napredak, kao i da je baziran na vladavini prava.
On je naglasio da je, u posljednjih pet godina, pro&scaron;irenje vraćeno na vrh agende EK, podsjećajući da EU ima devet kandidata i jednog potencijalnog kandidata.
&bdquo;Reforme koje zemlje sprovode svjedoče da je EU kao magnet. EU privlači i ljude i države&ldquo;, rekao je Borelj.
On je naglasio da građani već u procesu evropskih integracija osjećaju benefite tog procesa, ukazujući na instrumente koje EU ima za države koje su u pregovorima.
Borelj je ukazao na značaj zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, navodeći da je cilj da se za&scaron;titi region, ali i očuva globalni poredak.
&bdquo;Na&scaron; cilj nije samo da budemo veći, već i da budemo jači. Želimo da uključimo na&scaron;e kom&scaron;ije i da zajedno budemo jači&ldquo;, kazao je Borelj.
On je rekao da pojedine države partneri, kroz usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije, daju važan znak da dijele vrijednosti sa EU.
Prema njegovim riječima, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo dobrovoljno se usagla&scaron;avaju sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Varhelji: Ušli smo u finalnu fazu pregovora sa Crnom Gorom

SAOPŠTIO EVROPSKI KOMESAR ZA SUSJEDSTVO I PROŠIRENJE

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj na putu ka EU, i da je važno da ostvari sve &scaron;to je zacrtano.
On je govoreći o najavi sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore sa EU rekao da je to standardna procedura.
"Postoji prijedlog od strane Evropske komisije prema Savjetu EU da počne raditi na tome. Ne zanosite se time, to je tehnička stvar. imamo 26 poglavlja koja trebaju da se zatvore. Imate onda države članice EU koja odlučuju o budućnosti Crne Gore u EU", rekao je Satler na pres konferenciji povodom predstavljanja izvje&scaron;taja o Crnoj Gori.
On je dodao da Crna Gora mora da do 2026. godine zatvori sva poglavlja kao &scaron;to je najavila.
"Fokusirajte se &scaron;to vi&scaron;e možete na to, a &scaron;to manje na polarizujuća pitanja i biće bolje za vas i za va&scaron;e stanovni&scaron;tvo.Iskoristite priliku koja je izuzetna", rekao je Satler.
On je kazao da nije naivan i da zna da se politika neće zaustaviti u narednom periodu, ali isto tako smatra da EU mora biti zajednički cilj svih aktera.
Spajić: Zatvaranje poglavlja je dio procesa koji možemo kontrolisati
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je osnova članstva Crne Gore u EU 2028. godine zatvaranje poglavlja do 2026.
Kako je kazao, postoje stvari na koje Crna Gora ne može uticati, a to je odluka država članica EU o pristupanju na&scaron;e zemlje.
"Zatvaranje svih poglavlja je dio koji možemo kontrolisati. Ubijeđen sam da će svi akteri pronaći mudrosti i zrelosti da ukapiraju da velika većina njihovih birača je za ulazak u EU", naveo je premijer.
Govoreći o regionalnim odnosima, Spajić je kazao da ima puno bilaterlnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske ali to, kako kaže, ne smije prevazići na&scaron;e evropske ciljeve.
"Mi smo nova generacija političara, neopterećena devedesetim, neopterećena da kaže da je bilo pogre&scaron;no ono &scaron;to su crnogorske vlasti radile tokom nekog ranijeg perioda", rekao je Spajić.
Odgovarajući na pitanje o mi&scaron;ljenju EK o izboru Raonića na čelo RTCG, Spajić kaže da je odluku donio Savjet Javnog servisa koji nije biran za vrijeme njegove Vlade.
"Savjet RTCG nije izabran za vrijeme mandata ove Vlade nego neke druge. Zakoni koji su usvojeni su usklađeni sa Briselom i nismo se mije&scaron;ali u rad RTCG. Imali smo i kada smo pripremali budžet imali smo neku vrstu pregovora sa RTCG o tom djelu. Mi ne žeilimo privilegovane u ovom sistemu i tako posmatramo sve medijske aktere. Vrlo nam je važno da Javnis servis radi profesionalno. Koliko znam, inspekcija rada je odlučila da je sve bilo po zakonu", naveo je Spajić.

Satler: Nemojte da se zanosite, što manje polarizujućih pitanja pokrenete biće bolje za vas

PORUKA AMBASADORA EU NA KONFERENCIJI POVODOM PREDSTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O CG

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter saop&scaron;tio je da će Odbor DPS-a Prijestonice na narednoj sjednici lokalnog parlamenta zakazanoj za sedmi novembar inicirati da se Andrija Mandić proglasi personom non grata na Cetinju.
"Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su vojske i okupatori atakovali na crnogorsku prijestonicu
Od Numan pa&scaron;e Ćuprilića i Omer pa&scaron;e Latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloskih prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića, ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta", napisao je Huter na dru&scaron;tvenoj mreži X.

Huter: Iniciraćemo da se Mandić proglasi personom non grada na Cetinju

SAOPŠTIO POSLANIK DPS-A

Evropska komisija (EK) predstaviće danas godi&scaron;ni izvje&scaron;taj o napretku Crne Gore za ovu godinu.
Iz Izvje&scaron;taju se navodi da je politička posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropskih integracija najvažniji prioritet za državu, a da čvrst ostanak na strate&scaron;koj EU orijentaciji ostaje ključan za napredak.
U dokumentu, u koji je Radio Televizija Crne Gore (RTCG) imala uvid, ističe se da je od formiranja u oktobru pro&scaron;le godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.
Međutim, kako se navodi, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade.
U izvje&scaron;taju za ovu godinu se navodi i da izborni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reviziju.
Nagla&scaron;ava se i da je parlament radio redovno, uglavnom uz konsenzus o ključnim pitanjima vezanim za EU.
Kako se dodaje, konsenzus o ključnim reformama vezanim za pridruživanje EU pro&scaron;iren je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo koje se odnosi na EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu.
&ldquo;Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija su se ponovo pojavile, &scaron;to je negativno uticalo na političku stabilnost. Tokom ljeta ove godine, Skup&scaron;tina je preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative i nije primijenila neophodne principe transparentnosti", navodi se u dokumentu.
Ističe se da je Crna Gora aktivno uključena u implementaciju novog plana rasta za Zapadni Balkan.
U dokumentu se konstatuje da Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u ovoj oblasti i da je ukupno postigla dobar napredak.
Dobar napredak je, kako se dodaje, postignut u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode izražavanja i slobode medija, uz su&scaron;tinske reforme zakonodavnog i strate&scaron;kog okvira.
U dijelu koji se odnosi na funkcionisanje pravosuđa navodi se da je crnogorski pravosudni sistem umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i pro&scaron;logodi&scaron;njim preporukama.
&ldquo;Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da ispuni preprouke koje se tiču imenovanja stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i imenovanja na drugim visokim pravosudnim funkcijama, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosudnog sistema", ističe se u dokumentu.
U izvje&scaron;taju se navodi da Crna Gora ima pluralističko medijsko okruženje i da se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja.

Danas predstavljanje Izvještaja o napretku Crne Gore

ZA OVU GODINU

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan danas i sjutra u crnogorskom parlamentu, a poslanici će diskutovati o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore.
&bdquo;Na sastanku će, takođe, biti riječi o reformama u oblasti vladavine prava, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ekonomskim reformama, održivom razvoju i zelenoj ekonomiji&ldquo;, saop&scaron;teno je iz crnogorske Skup&scaron;tine.
Sastanku će kopredsjedavati poslanik crnogroske Skup&scaron;tine Dejan Đurović i &scaron;ef delegacije Evropskog parlamenta (EP) u POSP-u Tomas Vajs.
U uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić.
Na sastanku će, u ime Vlade, učestvovati ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđe&scaron;i, u ime mađarskog predsjedavanja Savjetu EU i ambasador EU Podgorici Johan Satler, u ime Evropske komisije.
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a čine ga po 14 poslanika Skup&scaron;tine Crne Gore i EP.
Po pravilu, POSP se sastaje dva puta godi&scaron;nje, naizmjenično u Podgorici i Biselu ili Strazburu.
Poslednji sastanak održan je u martu u Strazburu, a sastanku su kopredsjedavali potpredsjednik Skup&scaron;tine Boris Pejović i &scaron;ef delegacije EP u POSP-u Vladimir Bilčik.

Sastanak POSP-a počinje danas u Podgorici