Politika

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je na sinoć održanom predstavljan liste u Nik&scaron;ičkom pozori&scaron;tu da birači iz drugih država neće odlučivati o sudbini Nik&scaron;ića i Crne Gore.
"Poručujemo im da ne dolaze u Nik&scaron;ić jer će dobiti nik&scaron;ićki stameni odgovor. Znamo da se Beograd ozbiljno sprema za ove izbore i da su spremni da iskoriste čitav repertoar kako bi odbranili vlast u Nik&scaron;iću. Poručujemo im da to ne rade jer će dobiti odgovor kakav zaslužuju. Nećemo dozvoliti ni kupovinu glasova ni pritiske na zaposlene. Posebno nećemo dozvoliti da o sudbini Nik&scaron;ića odlučuju birači iz susjednih država i vikend turisti koji se uvoze sa strane da bi odlučivali o sudbini na&scaron;e đece. Neka se ne igraju nego neka ostanu kućama 13. aprila i neka ne kreću na put&rdquo;, ističe predsjednik DPS-a.
Živković je kazao da razumije bijes građana Nik&scaron;ića zbog svega &scaron;to se dogodilo u prethodne četiri godine ali da su izbori 13. aprila &scaron;ansa da se agonija prekine.
"Sa tim va&scaron;im bijesom uđite u glasačku kabinu i zaokružite Demokratsku partiju socijalista. To će biti na&scaron; odgovor na srednji prst državnoj himni, na relativizaciju antifa&scaron;izma, na ruiniranje spomenika Ljubu Čupiću, na potpuno zaustavljanje razvoja i na podno&scaron;enje izvje&scaron;taja drugim državama. Taj odgovor ćemo im dati 13. aprila i biće nikad jači&rdquo;, zaključio je Živković.
Nosilac liste "Bori se za Nik&scaron;ić" Boris Muratović kazao je da građani ne smiju nasjesti na podmetanja i manipulacije koje imaju za cilj da jedan broj birača, kroz navodno građanske stranke, prebace na tas biv&scaron;eg Demokratskog fronta.
"Zapamtite, svaki glas za Pokret Evropa sad je glas direktno za Marka Kovačevića. Zbog toga budite oprezni kome poklanjate svoje povjerenje, predstojeći izbori sudbonosni su ne samo za Nik&scaron;ić nego i za Crnu Goru. Zbog toga moramo pobijediti i to ubjedljivo. Na&scaron;a pobjeda mora da bude toliko ubjedljiva i snažna da pokrenemo talas &scaron;irom Crne Gore koji se vi&scaron;e ne može zaustaviti", navodi nosilac liste.
Zbog toga je DPS, kako je kazao Muratović, krenuo u ofanzivu.
"Krenuli smo u ofanzivu znanja, ofanzivu kulture, ofanzivu pristojnosti, ofanzivu razvoja i investicija. Krenuli smo u ofanzivu da stvarno oslobodimo i Nik&scaron;ić i Crnu Goru od mraka koji nas je zadesio proteklih 5 godina&rdquo;, zaključio je on.
Osim Živkovića i Muratovića obratili su i kandidati za odbornike Rajko Perović, Ivana Sarić, Anđela Radovanović i Milo&scaron; Mrvaljević.

Živković: Birači iz drugih država da ne dolaze jer neće ni granicu preći; Muratović: Glas za PES je glas za Marka Kovačevića

"KRENULI SMO U OFANZIVU ZNANJA, OFANZIVU KULTURE, OFANZIVU PRISTOJNOSTI"

Usagla&scaron;en je tekst pisma u kom se traži mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije povodom prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda, objavio je ministar pravde Bojan Božović.
"Očekujemo da će VK mi&scaron;ljenje donijeti po hitnoj proceduri", napisao je Božović u objavi na Facebook-u.
Kaže i da je usagla&scaron;eno da se odvojena pitanja postave u ime parlamentarne većine i opozicije.
"Pitanje koje se postavlja u ime parlamentarna većine glasi: Da li u slučaju nespornog nastupanja razloga za prestanak funkcije zbog ispunjenosti uslova za starosnu penziju, shodno članu 154 stav 1 Ustava, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija i onda kada Ustavni sud ne utvrdi očiglednu ispunjenost uslova za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda u skladu sa članom 154 stav 3, odnosno, da li je utvrđivanje razloga za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda samo deklarativnog karaktera, i s tim u vezi, da li je Ustavni odbor djelovao van okvira svojih nadležnosti, kada je na osnovu dopisa predsjednice Ustavnog suda, kao odgovora na upit o godinama života i staža svih sudija, usvojio zaključak da su u slučaju sudije Đuranović nastupili razlozi za prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju?" navodi Božović.
Zahvalio je premijeru Milojku Spajiću i parlamentarnoj većini, ambasadoru Johanu Satleru i Delegaciji EU, kao i predstavniku opozicije Milo&scaron;u Vukčeviću i ostalim kolegama iz opozicije na, kako navodi, konstruktivnom pristupu i saradnji.
"Uz tekst pisma ćemo priložiti i predlog na&scaron;eg pitanja. Pismo će sjutra, nakon zvaničnog prevoda, diplomatskim putem, biti proslijeđeno Venecijanskoj komisiji", zaključuje Božović.

Božović: Usaglašen tekst pisma koji će sjutra biti proslijeđen VK, odvojena pitanja opozicije i vlasti

SAOPŠTIO MINISTAR PRAVDE

Članovi Anketnog odbora izglasali su otvaranje parlamentarne istrage povodom niza slučajeva, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave - odnosno, povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.
Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Du&scaron;ka Jovanovića, Slavoljuba &Scaron;ćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Milo&scaron;a Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Du&scaron;ka Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga &Scaron;ukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Dra&scaron;kovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.
"Treba biti rezervisan, jer ne postoje &nbsp;presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi", rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Mandić: Tražio sam tumačenje kojim ubistvima odbor može da se bavi
Andrija Mandić (ZBCG) kazao je kako je on inicijator ideje o formiranju Odbora, te da to tijelo nije sud, ali da političari treba da otvore te teme.
"Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj Odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Du&scaron;ka Jovanovića, Slavoljuba &Scaron;ćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Milo&scaron;a Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu", kazao je on, dodajući kako je zahtijevao i odgovor da li odbor može da se bavi pitanjima napada na novinare i intelektualce.
On je predložio da tokom rada odbora budu saslu&scaron;ani ljudi iz sudstva i tužila&scaron;tva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade.
Huter: Da ovo ne služi za samopromociju; Novaković-Đurović: Prvo makar usvojite pravilnik o radu
Oskar Huter (DPS) kazao je kako je veoma važno da bude utvrđena metodologija rada kakva treba da bude, a ne da služi za "samopromociju i prikupljanje jeftinih političkih poena".
Ana Novaković-Đurović (GP URA) rekla je da joj je jasno da većina ne po&scaron;tuje pravila niti Poslovnik Skup&scaron;tine.
"Ako makar ovdje postoji namjera da se ispo&scaron;tuje neki red i rad, onda prvo treba da usvojimo pravilnik o radu odbora", rekla je ona.
Knežević: Ne bismo mogli da se bavimo sa dva ili tri slučaja
Milan Knežević (ZBCG) rekao je da je Mandić u skladu sa normama zahtijevao od Ministarstva pravde pomenute informacije.
"Koliko sam ja letimično vidio iz onoga &scaron;to je poslalo Ministarstvo pravde, eventualno ne bismo mogli da se bavimo sa dva ili tri slučaja", dodao je on.
Miodrag Laković (PES) kazao je kako bi bilo preambiciozno očekivati da će odbor prikupiti neke dokaze ili rasvijetliti neko ubistvo.
"Ali rad ovog odbora je važan u fenomenolo&scaron;kom smislu - ako je bilo sprege države, politike i kriminala da se vr&scaron;e određena krivična djela ili da se prikriju ili da se pravi opstrukcija, kroz rad ovog odbora možemo na neki način objasniti taj fenomen", naglasio je Laković.
Članovi odbora potom su usvojili prijedlog pravilnika o radu tog tijela.
Mandić: Odbor može da se bavi svim pitanjima osim onih koja su trenutno predmet sudskog postupka
Mandić je nakon toga predložio da se Anketni odbor pozabavi pitanjima ubistava Pavla Bulatovića, Du&scaron;ka Jovanovića, Slavoljuba &Scaron;ćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Milo&scaron;a Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića.
"Ovaj odbor ne može da se bavi pitanjima povodom kojih je u toku sudski postupak", naveo je on.
Laković: Nijesam za to da se podaci sa &Scaron;e&scaron;eljevog odbora koriste ovdje
Laković je kazao kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.
"Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz nekada&scaron;nje zajednice Srbije i Crne Gore, kojim je rukovodio &Scaron;e&scaron;elj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu", dodao je.
Mandić: Taj odbor je uradio veliki posao
Mandić je imao drugačije mi&scaron;ljenje.
"Uradio je, prema onome &scaron;to govore na&scaron;i poslanici iz tog doba, veliki posao. &Scaron;e&scaron;elj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi", rekao je on.
Knežević: Postoje indicije da je ANB organizovala i pokrivala ubistvo Pavla Bulatovića
Milan Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.
"Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekada&scaron;njem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. &Scaron;to se &Scaron;e&scaron;eljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skup&scaron;tini tada&scaron;nje zajedničke države", dodao je on.
Nikolić: Ima indicija da neko želi da politički profitira na ovome
Andrija Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.
"Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego &scaron;to sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao poku&scaron;aj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja", dodao je.
"Možda da popričamo i o atentatu na Vuka Dra&scaron;kovića, pa i o Rambovoj grupi"
Nikolić je potom i sam uputio nekoliko prijedloga.
"Mislim da bi bilo korisno i da ovaj Odbor porazgovara o poku&scaron;aju atentata na Vuka Dra&scaron;kovića u Budvi, o ulozi obavje&scaron;tajnih službi iz Srbije u tome, da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je do&scaron;la grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohap&scaron;ena u hotelu u Podgorici, zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića", kazao je on.
Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili kori&scaron;ćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.
"Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utoči&scaron;te nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Milo&scaron;evića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umije&scaron;anost srpskih obavje&scaron;tajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori", zaključio je Nikolić.
Mandić: Ljudi iz Rambove grupe su prebijeni u policiji
Mandić je rekao da Anketni Odbor treba da se bavi atentatom na Vuka Dra&scaron;kovića u Budvi, ali imao je ne&scaron;to drugačije viđenje o grupi Ramba Kovačevića.
"Ti ljudi su bili te&scaron;ko prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.
Podr&scaron;ku da se Odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Milan Knežević.
Huter: Ovaj odbor žele svesti na sud
Anketni odbor želi se svesti na sud, kazao je Oskar Huter.
"I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Na&scaron;e uče&scaron;će vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve poku&scaron;aje manipulacije", naglasio je on.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/f-1sgWyxjk8" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

S radom počeo Anketni odbor: Od Ministarstva pravde tražiće informaciju kojim slučajevima mogu da se bave

MANDIĆ PREDLAŽE DA SE ODBOR BAVI SLUČAJEVIMA DEVET UBISTAVA

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović boraviće od sjutra do petka u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da je zvanična posjeta Milanovića Crnoj Gori prilika da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog po&scaron;tovanja, saradnje i dobrosusjedstva.
&bdquo;Posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije predstavlja važnog partnera u nastojanjima Crna Gora da do 2028. godine postane punopravna članica Unije&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović će, kako je najavljeno, dočekati Milanovića u Vili Gorica, uz najvi&scaron;e državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
U saop&scaron;tenju se navodi da će Milatović i Milanović dati izjave za javnosti.
&bdquo;Na kraju dana, Milatović će prirediti svečanu večeru u čast predsjednika Hrvatske&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Milanović od sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ispred poslaničkog kluba DPS obratio se medijima, jer kako kaže kukavička parlamentarna većina je svjesna da joj se bliži kraj, te se svim silama trude da parlamentarnoj opoziciji oduzmu riječ.
"U minut do 12 su se sjetili da oduzmu opoziciji da postavljaju pitanja ministrima.
Danima su im puna usta narativa da parlamentarna demokratija treba da bude inkluzivna, a sada su odlučili da je isključe", navodi Nikolić.
Obrazloženje koje su, kaže, dobili iz Kabineta predsjednika Skup&scaron;tine odnosilo se isključivo na mjere udaljenja.
"Ali nije bilo najave o ovakvom tretmanu opozicije kada je u pitanju premijerski sat i pravo da postavljamo pitanja premijeru i ministrima", kazao je Nikolić.
Nikolić pita za&scaron;to je toliko trebalo Administrativnom odboru da odluči o ukidanju imuniteta Marku Kovačeviću, kao i gdje je investitor iz nik&scaron;ićke Željezare, te koliko iznosi dug Fonda PIO u prvih nekoliko mjeseci 2025.
"Ovo su samo neka od pitanja koja žele da sakriju pod tepih, i zato se nama oduzima pravo da postavljamo pitanja. Potrebno je uraditi sve da se fotelje sačuvaju", dodao je Nikolić.
Na pitanje o upućivanju zahtjeva Venecijanskoj komisiji kaže da su svjesni da rokovi cure.&nbsp;
"Mi smo se obratili Milo&scaron;u Vukčeviću i on nas je obavijestio da je u petak dostavio predlog teksta, a onda smo obavijesteni da je u toku usagla&scaron;avanje unutar parlamentarne većine. Ono &scaron;to su posljednje informacije je da će vjerovatno biti upućena dva pitanja sa dva obrazloženja, i vjerujemo da će se do kraja dana ili sjutra steći uslovi da Spajić stavi potpis", naveo je.
Nikolić je odgovarao i na pitanje o ukidanju prava na postavljanje pitanja tokom premijerskog sata, navodeći, da bi bilo logično da ako se već potpisuje Sporazum o prevazilaženju parlamentarne i ustavne krize, da se takve stvari ne rade.&nbsp;
"Ovo je izum u 5 do 12 da bi se izbjegla kompromitacija politika u susret nik&scaron;ićkim izborima. Ovo je odluka koju su donijeli sami protiv sebe, bila opozicija u Parlamentu tokom premijerskog sata ili ne, to nas neće spriječiti da iskoristimo poslovnička prava", kaže Nikolić.

Nikolić: Vjerovatno će Venecijanskoj komisiji biti upućena dva pitanja sa dva obrazloženja

SAOPŠTIO POSLANIK DPS-A

Da je zatvaranje devet pregovaračkih poglavlja do kraja godine, kako je to najavio glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, realan scenario, nada se predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Nekada&scaron;nja ministarka za evropske integracije kazala je to za Antenu M, dodajući da ćemo &scaron;to se tiče poglavlja 31 vjerovatno čekati 2026.&nbsp;
&ldquo;Po sada&scaron;njim procjenama može se reći da nas manji broj poglavlja tokom predsjedavanja Poljske, te ne&scaron;to malo vi&scaron;e optimizma tokom predsjedavanja Danske u drugoj polovini 2025. godine, mogu dovesti do tog nekog okvirnog broja. To ne znači da nam u 2026. godini ne ostaje jedan zaista značajan broj poglavlja, koji treba da ostvarimo, posebno imajući u vidu ukupnu političku scenu kod nas i koordinaciju između velikog broja resora, koja nekad nije ba&scaron; tako uspje&scaron;na u ovoj fazi pregovora i koja mora biti jo&scaron; intenzivnija&rdquo;, poručila je Đurović.
Dosta je, kaže faktora unutar same administracije, u dinamici rada parlamenta, u efikasnosti rada pravosuđa, koji mogu da preciznije nas upute prema tome da li je ovaj plan realan, posebno imajući u vidu &scaron;ta nas onda sve čeka u 2026. godini.
&ldquo;Vjerovatno bi nam bilo lak&scaron;e da je taj plan, ne samo realan, nego da može biti i veći, onda bi mogla biti realnija i procjena za 2026. Ovako nas u 2026. po ovom sada&scaron;njem planu zaista čeka jako mnogo pregovora, koji treba da vode ka zatvaranju velikog broja poglavlja. Ostaju neka 23 poglavlja, &scaron;to zaista nije mali broj za jednu pregovaračku godinu, ali uz dobru političku volju i konsolidaciju na&scaron;e strane ne bi bio prvi put da Crna Gora bude prijatno integracijsko iznenađenje, &scaron;to je nekad bilo u ranijim fazama procesa stabilizacije i pridruživanja&rdquo;, navela je Đurović.
2025. izazovna i turbulentna godina
Pred Evropom su zaista veliki izazovi, poručuje Đurović, upitana da li se brza pruga za Crnu Goru ka Evropskoj uniji može zatvoriti.
"Preispituju se transatlantska partnerstva, obim pomoći Ukrajini, odnosi sa Sjedinjenim Američkim državima i po tom osnovu, odnosi sa Rusijom, ekonomski i tehnolo&scaron;ki uspon, migracije, demografski problemi, energetska bezbjednost, pa do nove teme kao &scaron;to je rast zaduženosti i zajedničko zaduživanje za odbranu kroz program, koji će se vjerovatno zvati Spremno 2030 (Readiness 2030). To je taj pro&scaron;ireni program za zajedničku evropsku odbranu, tako da EU zaista ima puno izrazova pred sobom i postavlja se jedan rizik da se prioriteti mogu promijeniti", navodi Đurović.
Međutim, kako dodaje, imajući vidu značaj unutra&scaron;njeg evropskog regiona, kao &scaron;to je to region Zapadnog Balkana, sigurno da je EU vrlo važna i njegova stabilnost i da konsolidacija evropske integracije, zajednička odbrana i svi izazovi vode ka tome da ustvari treba integrisati &scaron;to vi&scaron;e region i preusmjeriti ga prema zajedničkim ciljevima, a to je članstvo u EU.
"Na tom fonu, u tom kontekstu i na tom putu, Crma Gora jeste na jedan način izuzeta kao potencijalno prva moguća država regiona, koja bi mogla zavr&scaron;iti pristupne pregovore do kraja 2026. godine. Evropskoj uniji treba stabilnost na Zapadnom Balkanu, a činjenica je da se Crna Gora, kao i Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, suočavaju sa utra&scaron;njim političkim krizama i sa spoljnim pritiscima, tako da članstvo bi u tom smislu Crnoj Gori veoma pomoglo i zato je važno da proces pro&scaron;irenja bude &scaron;to izvjesniji i da time se ustvari sprečavaju bilo kakve eskalacije nacionalizama i jačanja proruskih i euroskeptičnih snaga u regionu", istakla je predsjednica CPEU.
Zato je dobro, kaže, da Crna Gora drži ovu trasu, i da se udruže sve snage &scaron;to se tiče ekspertiza, koje mogu pomoći koordinaciji i radu Vlade, i drugih grana vlasti na ovom putu.
"Naravno prozivka je najveća prema Skup&scaron;tini, da sve partije participiraju, da se potpisani Sporazom pretvori u upit prema Vencijanskoj komisiji i po&scaron;alje koliko je danas i da to istovremeno znači aktivan parlament i dinamično usvajanje evropskih propisa bez kojih nema zatvaranja pregovaračkih poglavlja", kazala je Đurović.
Albanija kao konkurent
Albanija je potencijalni konkurent, međutim, ispred nje je zaista jo&scaron; dosta posla, kaže Đurović upitana o ocjeni evropske komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos da bi Albanija mogla biti naredna članica EU 2027. godine.
"Otvorila se velika debata oko toga gdje je Albanija u procesu u odnosu na Crnu Goru, da li nas može stići i prestići, mislim da to jo&scaron; nije realna opcija, ali ne treba to ni potcijeniti. Znači, treba iskoristiti ovaj momentum, uvažavajući zdravu konkurenciju, ali ipak oslanjajući se na sve rezultate koje smo do sada ostvarili na putu integracija. Mislim da u tom smislu imamo mnogo izgledniju putanju pristupanja nego &scaron;to to u ovom momentu ima Albanija, bez obzira na taj nijihov rastući optimizam.
Nama je sad ključna pretpostavka politička stabilnost, odnosno aktivan parlament. Iz toga proizilazi i kvalitetniji rad struktura pregovaračkih, odnosno bliži smo ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila i bliži smo tom na&scaron;em cilju. Zaista, &scaron;ansa je na Crnoj Gori, moramo je iskoristiti", zaključila je Đurović.

Đurović: Ne bi bio prvi put da Crna Gora bude prijatno integracijsko iznenađenje, ali postoji i rizik da se prioriteti EU mogu promijeniti

OCJENUJE PREDSJEDNICA CRNOGORSKE PANEVROPSKE UNIJE

Evropski parlament EP, u brojnim amandmanima na Izvje&scaron;taj Evropskog parlamenta o Crnoj Gori pozdravlja sporazum između premijera i opozicionih lidera da zatraže mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije u vezi sa prestankom mandata sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović i da se opozicija vrati u parlament, javio je dopisnik RTCG iz Brisela.
Navodi se da su međustranačka politička posvećenost i funkcionisanje parlamenta neophodni za postizanje značajnog napretka u ključnim reformama vezanim za EU, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U amandmanima, poslanici pozivaju vladajuću većinu i opozicione stranke da daju prioritet pronalaženju adekvatnog rje&scaron;enja za ustavnu krizu kroz parlamentarni dijalog, prenosi portal RTCG.
Poslanici u izmjenama i dopunama žale zbog promjena u usvojenom reformskom zakonodavstvu ubrzo nakon &scaron;to je EU dobila pozitivno mi&scaron;ljenje (posebno na skup zakona &bdquo;IBAR&ldquo;) i nagla&scaron;avaju da se usvojene reforme moraju efikasno i dosljedno sprovoditi kako bi se obezbijedio istinski napredak i potpuno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.
Dodatno, pozivaju crnogorski parlament i vladu da spriječe da politika identiteta skreće pažnju sa dnevnog reda EU ili da zao&scaron;tri odnose sa susjedima, osiguravajući da Crna Gora ostane čvrsto na putu ka EU, istovremeno nagla&scaron;avajući da se svaka diskusija o politici identiteta mora voditi s najvećom osjetljivo&scaron;ću kako bi se izbjegla dalja &scaron;iroka polarizacija i da bi trebalo težiti ka &scaron;irenju konsenzusa; u tom kontekstu izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kontroverznih predloga o državljanstvu i jeziku, prenosi portal RTCG.
U amandmanima poslanici izražavaju zabrinutost da bi sve izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, posebno one koje dozvoljavaju dvojno državljanstvo, mogle imati ozbiljne i dugoročne implikacije na procese dono&scaron;enja odluka i nacionalni identitet u zemlji.
Pojednini europoslanici osvrnuli su se na uče&scaron;će predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića na Svesrpskom saboru u Beogradu i izražavaju žaljenje zbog njegove podr&scaron;ke tom prilikom usvojenoj deklaraciji o &ldquo;podrivanju suvereniteta Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.&rdquo;
Takođe, izražava se zabrinutost zbog &ldquo;podr&scaron;ke koju su Mandić i drugi članovi vladajuće koalicije dali secesionističkoj i destabilizujućoj politici predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nakon suđenja u susjednoj Bosni i Hercegovini&rdquo;.
Konstatuje se da poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. i poziva na preduzimanje konkretnih koraka od strane Crne Gore i njenih susjeda kako bi se dugotrajni bilateralni sporovi rije&scaron;ili na konstruktivan i susjedski način, uključujući nerije&scaron;ena pitanja demarkacije granice, &scaron;to je prije moguće tokom procesa pristupanja, dajući tako prioritet interesima građana. Poslanici pozdravljaju i bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore održane 27. januara 2025. o statusu nerije&scaron;enih bilateralnih pitanja.
Jedan od predloga amandmana konstatuje i da je Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije Skup&scaron;tine Crne Gore i potpredjsednik Demokratske partije socijalista (DPS) priveden u Beogradu 15. marta.
Ističe se i ozbiljna zabrinutost zbog nepravilnog vođenja izbornog procesa u op&scaron;tini &Scaron;avnik u kojem su se izbori ponavljali vi&scaron;e od dvije i po godine bez konačnog ishoda. Dodaje se da EP žali zbog izbornih nepravilnosti, uključujući promjenu pravne adrese birača za glasanje u &Scaron;avniku i organizovano prevoženje autobusima birača od strane DPS-a da glasaju na dan izbora. Državna izborna komisija i vlada se pozivaju da osiguraju da se izborni proces zavr&scaron;i.
Na nacrt izvje&scaron;taja Marjana &Scaron;areca poslanici su uložili vi&scaron;e od 230 amandmana. Do kraja aprila poslanici imaju rok da se dogovore o kompromisnim amandmanima, o kojima će se potom glasati na Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta.

Poslanici EP zabrinuti zbog izmjena Zakona o državljanstvu, žale zbog Mandićeve podrške podrivanju suvereniteta Crne Gore, BiH i Kosova

AMANDMANI PARLAMENTARACA EU

&nbsp;Parlamentarna većina odlučila je da poslanicima kojima su bile izrečene mjere udaljenja uskrati pravo na postavljanje poslaničkog pitanja na premijerskom satu, kazao je &scaron;efa Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić. &bdquo;Kukavička i nedemokratska parlamentarna većina odlučila je da poslanicima kojima su bile izrečene mjere udaljenja uskrati pravo na postavljanje poslaničkog pitanja&rdquo;, naveo je Nikolić u objavi na platformi X. Poručuje da je to lo&scaron;a - antievropska poruka &bdquo;prepla&scaron;ene većine&rdquo;, u trenutku kad je postignut dogovor o prevazilaženju ustavne krize.
Sjednica Skup&scaron;tine posvećena Premijerskom satu biće održana u srijedu.

Nikolić: Poslanicima kojima su bile izrečene mjere uskraćeno pravo postavljanja pitanja

PREMIJERSKI SAT ZAKAZAN JE ZA SJUTRA

Grupa poslanika podnijela je danas u skup&scaron;tinsku proceduru set izmjena i dopuna vi&scaron;e zakona, u cilju, kako su objasnili, vraćanja upravljanja morskim dobrom op&scaron;tinama.
Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, izgradnji objekata i o lukama podnijeli su poslanici koji dolaze iz kluba Albanske alijanse, Albanskog foruma, Bo&scaron;njačke stranke, kao i poslanik Demokrata Momčilo Leković, na inicijativu &scaron;est primorskih op&scaron;tina.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni kazao je na konferenciji za novinare da je to važna zakonodavna inicijativa, koja ima za cilj reformu upravljanja morskim dobrom u Crnoj Gori.
On je rekao da je Morsko dobro bilo jako agilno u ubiranju naknada za kori&scaron;ćenje, ali jako tromo i neefikasno kada je riječ o ulaganju u primorske op&scaron;tine.
&ldquo;Ovaj set zakona koji smo podnijeli rezultat je zajedničnog rada svih primorskih op&scaron;tina i Zajednice op&scaron;tina, &scaron;to svjedoči o &scaron;irokom konsenzusu i potrebi za decentralizacijom upravljanja morskim dobrom&rdquo;, naveo je Čapuni.
Ključna promjena koju ovi zakoni donose odnosi se na vraćanje upravljanja morskim dobrom op&scaron;tinama.
&ldquo;Smatramo da lokalne samouprave najbolje razumiju potrebe svih svojih zajednica i da mogu efikasnije upravljati tim vrijednim resursom na održiv i odgovoran način, shodno odredbama evropske povelje o lokalnoj samoupravi&rdquo;, saop&scaron;tio je Čapuni.
Predloženim izmjenama i dopunama zakona predviđeno je da integralno upravljanje morskim dobrom obavlja novo preduzeće koje osniva Vlada i koje će imati koordinacionu i strate&scaron;ku ulogu.
&ldquo;To preduzeće će osigurati saradnju između državnih i lokalnih organa, pripremati plan upravljanja morskim dobrom na period od pet godina, obezbjeđivati istraživanje od značaja za upravljanje morskim dobrom, upravljati za&scaron;tićenim prirodnim dobrima od državnog značaja i voditi bazu podataka i obavljati druge ključne funkcije u skladu sa zakonom&rdquo;, objasnio je Čapuni.
S druge strane, lokalne samouprave će preuzeti upravljanje morskim dobrom na teritoriji svojih op&scaron;tina, &scaron;to uključuje za&scaron;titu i unapređenje morskog dobra, dono&scaron;enje planova organizacije kupali&scaron;ta, luka i privremenih objekata, upravljanje komunalnom infrastrukturom i uslogama u zoni morskog dobra, kao i sprovođenje postupaka davanja morskog dobra na kori&scaron;ćenje.
Čapuni je kazao da su predlozi izmjena i dopuna zakona rezultat konsenzusa primorskih op&scaron;tina, koje su, kako tvrdi, ekonomska osovina Crne Gore.
On je pozvao poslanike svih političkih opcija da podrže predlog, jer on donosi dugoročnu korist cijeloj državi i svim njenim građanima.
Leković je saop&scaron;tio da se stavljanjem ovih predloga zakona u sku&scaron;tinsku proceduru otvara, prije svega, dialog i pokreće proces koji je potreban Crnoj Gori i primorskim op&scaron;tinama.
On je naveo da je njegov potpis na te akte prevashodno njegov lični stav kao poslanika koji dolazi sa primorja.
&ldquo;Danas je jako važan dan za primorske op&scaron;tine u Crnoj Gori, ali i za sve građane koji su decenijama svjedočili devastaciji na&scaron;eg najvećeg prirodnog bogatstva, &scaron;to je svakako na&scaron;a obala&rdquo;, saop&scaron;tio je Leković.
Prema njegovim riječima, građani su decenijama bili svjedoci nesistematskog i često &scaron;tetnog raspolaganja obalom, &scaron;to je rezultiralo nekontrolisanom urbanizacojom, degradacijom prirodnih resursa i izostankom dugoročne vizije razvoja primorskog regiona.
&ldquo;Ovim zakonima jačamo lokalne samouprave i omogućavamo im da odlučuju o planiranju i kori&scaron;ćenju obale, naravno uz kontrolnu ulogu i strikne mehanizme za&scaron;tite i održivog razvoja&rdquo;, rekao je Leković.
On je dodao da će predložena rje&scaron;enja stvoriti uslove da primorski region konačno postane primjer odgovornog upravljanja prirodnim resursima, gdje se balansiraju ekonomski razvoj i očuvanje prostora za sve buduće generacije.
Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu saop&scaron;tio je da ovo treba cijeniti kao jedan od najvećih demokatskih iskoraka u Crnoj Gori u novijoj istoriji sarađivanja.
"Bili smo dovoljno mudri i ponudili fer rje&scaron;enje. Ovo nije politikanski set zakona, već demokratski i decentralizirajući, koji vraća ingerencije lokalnim samoupravama. Bilo ko, ko u Skup&scaron;tini neće podržati ovaj zakon, to će raditi iz politikanskih razloga&rdquo;, zaključio je Nimanbegu i dodao da računaju na podr&scaron;ku.

Grupa poslanika: Opštinama da se vrati upravljanje morskim dobrom

U SKUPŠTINSKU PROCEDURU PREDAT SET IZMJENA I DOPUNA VIŠE ZAKONA

Prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana sjutra, saop&scaron;teno je iz crnogorskog parlamenta.
Na dnevnom redu je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skup&scaron;tinskog tijela.
Iz Skup&scaron;tine su saop&scaron;tili da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslu&scaron;anje.
Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je 20. februara.
&nbsp;
&nbsp;

Sjutra prva sjednica Anketnog odbora

BAVIĆE SE "CRNIM TROJKAMA"

Nesrećna <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/politika/-/kovacevic-zaprijetio-sa-onima-koji-nam-ne-budu-braca-postupacemo-kao-sa-turcima-16-06-2024-15-41-49">izjava Marka Kovačevića</a>, umjesto ozbiljnijeg komentara, zaslužuje samo prezir i žaljenje, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Damir &Scaron;ehović.
"Jer su mudriji s punim pravom davno kazali da mržnja nikada nije bila usmjerena prema drugima, budući da ona razara samo onoga ko je nosi", saop&scaron;tio je &Scaron;ehović.
Ističe da će gore od izjave Kovačevića biti samo ćutanje parlamentarne većine.
"Od njega i njegovih &scaron;ovinističkih poruka, kojima je inače sklon da zatrpava javni prostor, jedino će biti gore njegove kolege iz parlamentarne većine ukoliko ovu skandaloznu i ničim izazvanu izjavu prećute. Primitivizam koji je s pravom zgrozio crnogorsku javnost, će vjerujem otvoriti oči i onima koji se jo&scaron; uvijek premi&scaron;ljaju da li da sa Kovačevićem i njemu sličnima uskoče u 'evropsku' Vladu", napisao je &Scaron;ehović na platformi X.

Šehović: Nesrećna izjava Kovačevića zaslužuje samo prezir i žaljenje