Spoljnopolitički odbor američkog Senata odobrio je juče prijedlog zakona o Zapadnom Balkanu i poslaće ga na izjašanjavanje pred puni sastav gornjeg doma Kongresa, javlja Glas Amerike.

Zakon je Senatu u maju prošle godine podnijela demokratska senatorka Džin Šahin, predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podršku kolega iz obje političke stranke. U pisanoj izjavi za Glas Amerike, Šahin je u naglasila da je odobravanjem zakonskog prijedloga, spoljnopolitički odbor "poslao poruku o obnovljenoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana".

"Napisala sam ovaj zakonski prijedlog da bi se usredsredili na prilike da se osnaži naša posvećenost i investicije u regionu, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, i da bi se pooštrili američki mehanizmi da se riješi pitanje malignog uticaja, korupcije i drugih napora kojima se pokušavaju podriti demokratske aspiracije regiona. Najvažnije je to što će, ako bude potpisan, zakon kodificirati uredbe o rješevanju koruptivnog i anti-Dejtonskog ponašanja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu. Radujem se saradnji sa jednim od autora zakonskog prijedloga, senatorom (Rodžerom) Vikerom na usvajanju zakona ", poručila je Šahin.

Zakonski prijedlog, između ostalog, predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvršne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.

U tekstu zakonskog prijedloga se, između ostalog, navodi da je korupcija i dalje problem na Zapadnom Balkanu i da je jedna od najvećih prepreka ekonomskom i političkom razvoju regiona, te da kampanje dezinformacija podrivaju kredibilnost demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zapadnobalkanskih zemalja.

Ukazuje se i na zavisnost Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva, što "ometa njihove aspiracije za evropskim integracijama", i poručuje da je smanjenje te zavisnosti u nacionalnom interesu SAD. Upozorava se i na sve veći uticaj Kine na Zapadnom Balkanu koji bi "takođe mogao da ima štetan uticaj po stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom".

Ocjenjuje  se i da je u obostranom interesu SAD i zemalja regiona da promovišu stabilni i održivi ekonomski rast i razvoj u regionu, da su reforme i integracija sa Evropskom unijom doveli do značajnog demokratskog i ekonomskogh napretka, ali da su stopa siromaštva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veći nego u susjednom članicama EU i da odlazak građana, naročito mladih, utiče na demografsku sliku svake zemlje. Dodaje se da postojeći regionalni ekonomski napori, kao što su Zajedničko regionalno tržište, Berlinski proces i Otvoreni Balkan, imaju potencijal da poboljšaju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu.

U zakonskom prijedlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se "usklade napori što je više moguće" da bi se pokazala jasna posvećenost poštovanju demokratskih principa.

Navedeno je i da je neophodno da Amerika poveća napore da se suprostavi ruskim malignim kampanjama širenja uticaja i "drugim destabilizujućim i remetilačkim aktivnostima čija je meta Zapadni Balkan", kroz saradnju sa vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim društvom i poslovnim liderima (industry leaders).

U zakonskom prijedlogu se poziva i na podršku ubrzanoj integraciji zemalja u EU i NATO, za one koje to žele i ispunjavaju uslove. Traži se i nastavak američke podrške razvoju civilnih društva, nezavisnih medija, političke stabilnosti i modernih tržišnih ekonomija.

Sjedinjene Države bi trebalo da daju "prioritet partnerstvima i programima za zemljama Zapadnog Balkana koje pokazuju posvećenost jačanju demokratija i poštuju ljudska prava", navodi se u prijedlogu američkog zakona u kojem se ističe da je region ključan za mir, stabilnost i prosperite evropskog kontinenta.

U izmijenjenom tekstu prijedloga zakona, objavljenom na sajtu Spoljnopolitičkog odbora, između ostalog se izražava duboka zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.

Region Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija.

Da bi zakonski prijedlog bio usvojen, mora prvo da ga odobri puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego što ga potpiše predsjednik Džo Bajden. Još nije poznato kad bi Senat mogao da se izjasni o prijedlogu zakona o Zapadnom Balkanu.