Politika

Goran Danilović&nbsp;je ponovo na čelu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO), odlučeno je na sjednici Vlade, potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;
Upravni sud Crne Gore poni&scaron;tio je pro&scaron;log mjeseca rje&scaron;enje o smjeni Gorana Danilovića sa mjesta direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO).
Sud je odlučio meritorno, u sporu pune jurisdikcije, &scaron;to znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređa&scaron;nju funkciju.
Podsjetimo da je Vlada 14. januara na telefonskoj sjednici smijenila Danilovića sa te funkcije.

Danilović ponovo na čelu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja

UPRAVNI SUD PONIŠTIO JE PROŠLOG MJESECA RJEŠENJE O NJEGOVOJ SMJENI

Parlamentarni nadzor nad radom izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori ne postoji, jer premijer Milojko Spajić i ministri 44. Vlade ne dolaze u Skup&scaron;tinu Crne Gore, rekao je &scaron;ef poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Nikolić je na sjednici Skup&scaron;tine, na čijem dnevnom redu su poslanička pitanja ministru finansija Novici Vukoviću, rekao da Vuković danas odgovara na pitanja poslanika postavljena u martu.
&bdquo;Ministar finansija treba da u drugoj polovini juna odgovara na pitanja koja su poslanici postavili u martu. Ovakvo pona&scaron;anje parlamenta i Vlade potpuno uru&scaron;ava sve demokratske principe&ldquo;, kazao je Nikolić.
On je istakao da redovno održavanje premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura, da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvr&scaron;ne vlasti.
&bdquo;Danas nemamo informacije o stanju javnih finansija, o turističkoj sezoni, nemamo elementarni uvid u Vladine politike, jer Vlada ne dolazi u parlament&ldquo;, dodao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, bilo bi manje problematično da je to samo stvar vlade, ali je to stvar parlamenta i Kolegijuma Skup&scaron;tine, odnosno predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića koji je odbijao tri mjeseca da zakaže premijerski sat i sjednicu posvećenu poslaničkim pitanjima.
Nikolić smatra da to ne služi na čast parlamentu i da se na taj način potpuno uru&scaron;avaju demokratske procedure.
Govoreći o mi&scaron;ljenju Venecijanske komisije (VK) povodom ustavno-političke krize u Crnoj Gori, on je rekao da je ta kriza nastale odlukom parlamentarne većine da penizioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavje&scaron;tenja od Ustavnog suda.
Nikolić je naveo da je VK kazala da je prek&scaron;en Zakon o Ustavnom sudu, činjenicom da je parlamentarna većina postupala u Ustavnom odboru bez formalnog obavje&scaron;tenja Ustavnog suda.
&bdquo;Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na &scaron;ta smo se zajedno obavezali&ldquo;, rekao je Nikolić.
Kako je kazao, prva obaveza u nizu je da se stvari u Ustavnom vrate u pređa&scaron;no stanje, odnosno da Đuranović počne ponovo da dolazi na posao.
&bdquo;A onda možemo, kao &scaron;to se predlaže ovih dana, razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rje&scaron;enjakako vi&scaron;e ta rje&scaron;enja ne bi proizvodila određene nedoumice među poslanicima&ldquo;, naveo je Nikolić.

Nikolić: Ne postoji nadzor nad radom izvršne vlasti

"MINISTAR FINANSIJA DANAS ODGOVARA NA PITANJA POSLANIKA POSTAVLJENA U MARTU"

Netrpeljivost i isključivost su u Crnoj Gori postali normalizovani elementi javnog govora a digitalni prostor je često okidač govora mržnje koji se prenese u realni svakodnevni život, ocijenjeno je na otvaranju Nacionalne platforme za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT). &nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da stanje u na&scaron;em dru&scaron;tvu u različitim oblastima nije dobro, ali da dru&scaron;tvena polarizacija nije samo problem na&scaron;eg dru&scaron;tva. &nbsp;
&bdquo;Vidimo svakodnevno da je to jedan narastajući globalni trend. Očigledan je i u zemljama koje su institucionalno stabilnije i razvijenije demokratije od dana&scaron;nje Crne Gore i u tom smislu nije zaobi&scaron;la ni Crnu Goru. &nbsp;Digitalni prostor je često okidač jednog neprihvatljivog govora mržnje, koji se kao takav prenese u realni svakodnevni život. Da se razumijemo &ndash; to nije dobro. Kao predsjednik države koja ima taj problem, želim da o tome i govorim i iskoristim ovaj skup kako bi kao dru&scaron;tvo do&scaron;li do rje&scaron;enja koja bi svima bila poželjna&ldquo;, rekao je Milatović. &nbsp;&nbsp;
Heterogenost i različitost crnogorskog dru&scaron;tva je, kako je naveo, sigurno plodno tlo za određene nedobronamjerne dru&scaron;tvene i političke aktere koji tu različitost eksploati&scaron;u.
&bdquo;I mislim da to treba jasno reći. Često se na&scaron;a raznolikost koristi u cilju političke instrumentalizacije, mislim da je to negdje svima očigledno&ldquo;, naveo je predsjednik. &nbsp;
Dodao je da u Crnoj Gori u ovom specifičnom trenutku &bdquo;imamo neznanje, netransparentnost i nedostatak opipljivih rezultata u smislu i ekonomskog razvoja i institucionalne nadogradnje i konsolididacije&ldquo;.
&bdquo;I onda se skreće tema na neke ove stvari koje se lako eksploati&scaron;u u smislu političke eksploatacije&ldquo;, kazao je Milatović. &nbsp;
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da su u Crnoj Gori netrpeljivost i i isključivost postali normalizovani elementi javnog govora te da pitanje &ndash; kako obnoviti povjerenje među građanima i institucijama postaje ključno. &nbsp;
&bdquo;Ekstremizam ne počinje eksplozijom nasilja već erozijom povjerenja, kada ljudi izgube osjećaj da ih institucije &scaron;tite, kad politički procesi ne funckioni&scaron;u i kad izgube osjećaj da imaju neki zajednički prostor za dijalog i za pripadnost. Ekstremizam ne stanuje na marginama, on je prisutan na vrhu politike, među nekim nosiocima vlasti i u državnim institucijama koje bi trebalo da budu brana ekstremizmu&ldquo;, navela je Kovačević.&nbsp;
Dodala je i da se pod izgovorom političkog pomirenja produbljuju najozbiljnije dru&scaron;tvene podjele a da se retorika pomirenja koristi za nekažnjivost. &bdquo;U institucionalnom krugu je napravljen zatvoreni krug za&scaron;tite, &scaron;tićenja i blokiranja odgovornosti. Primjer je slučaj Marka Kovačevića u kojem Skup&scaron;tina aktivno koči njegovo procesuiranje za govor mržnje. Imamo i revidiranje istorije i veličanje ratnih zločinaca u kontinuitetu, juče smo dobili jasnu poruku Evropskog parlamenta na tu temu. Imamo i zloupotrebu religijskih narativa i vjerskih zajednica u funkciji političke mobilizacije&ldquo;, navela je Kovačević.&nbsp;
Podsjetila je i da &nbsp;Nacionalni operativni tim za sprječavanje ekstremizma u posljednje četiri godine makar polovinu vremena nije funckionisao, da su promijenjena četiri nacionalna koordinatora, &scaron;to je, kako kaže, &nbsp;značilo vrlo malo realnih aktivnosti. &nbsp;
Ambasador Holandije Martajn Elhersma ističe da Holandija poku&scaron;ava da na svoj način podrži Crnu Goru, od podr&scaron;ke pitanjima vezanim direktno za pristupanje EU, kao &scaron;to je napredak u vladavini prava, ali i prevenciji radikalizacije, &scaron;to je, kako je naveo, takođe pitanje gdje EU ima ulogu. &nbsp;
&bdquo;Dobra stvar kod EU je &scaron;to ste dio grupe zemalja koje na jedan ili drugi način imaju posla sa ovakvim pitanjima. Crna Gora nije jedina zemlja koja se suočava sa polarizacijom, vidimo to i u holandskom dru&scaron;tvu, takođe i druge članice EU su to iskusile. EU pruža okvir da se sjedne i da se sagledaju najbolje prakse. Niko od nas ne zna najbolja rje&scaron;enja, ne znamo tačne uzroke, poznati su nam neki faktori koji doprinose i imamo iskustva gdje smo zabilježiili uspjehe u prevenciji radikalizacije i prepoznavanju radikalizacije u ranoj fazi&ldquo;, rekao je Elersma.&nbsp;
Istakao je da je važno da sve relevantne institucije u Crnoj Gori sjednu i zajedno sagledaju problem.
&bdquo;U holandskom dru&scaron;tvu smo imali brojne podjele, ali razne grupe su sjele zajedno, razgovarale i do&scaron;le do kompromisa sa kojim nijesu svi bili kompletno srećni, ali je bio prihvatljiv za sve. To je bio uspje&scaron;an model i tako EU funkcioni&scaron;e&ldquo;, poručio je ambasador Holandije.&nbsp;
Milatović je kazao da se o temama kao &scaron;to su ekstremizam, polarizacija i temama od svakodnevne važnosti za razvoj dru&scaron;tva ne može smisleno razgovarati kad imamo Vladu koja organizuje elektronske sjednice i Skup&scaron;tinu koja je izgubila nadzornu ulogu nad Vladom.&nbsp;
&bdquo;Pored toga mislim da je u kontekstu biranja represivnih mjera u odnosu na preventivne, sasvim sigurno da to zavisi u odnosu na generaciju koju targetirate. Mislim da kod ljudi srednjeg doba treba ići kroz neko kažnjavanje, a &scaron;to se tiče na&scaron;e omladine i budućnosti sasvim sigurno da je tu potrebna prevencija. Vi&scaron;e puta sam govorio na temu građanskog obrazovanja, mislim da je važno uvođenje građanskog obrazovanja u kurikulume starijih razreda osnovne &scaron;kole i nižih razreda srednje &scaron;kole. Mislim da je važna i medijska pismenost u dobu digitalnog prostora, u dobu kad je svaka druga informacija dezinformacija, mislim da je važno naučiti mlade ljude kako da razliku informacije od dezinformacija&ldquo;, kazao je Milatović. &nbsp;
Ambasador Holandije ukazao je da se svima mora pružiti osjećaj da su dio dru&scaron;tva i to jednak dio dru&scaron;tva.
&bdquo;Ali upravo zbog toga svi pričamo o problemima sa vladavinom prava, jer sve počinje tako &scaron;to se zakon za sve primjenjuje na isti način i da su svi jednaki pred zakonom. Crna Gora ima ogromnu &scaron;ansu da preuzme najbolje prakse od EU&ldquo;, zaključio je Elersma. &nbsp;

"Netrpeljivost normalizovana, dijaloga nema kad institucije ne rade svoj posao"

ZAKLJUČAK SA OTVARANJA NACIONALNE PLATFORME ZA SPREČAVANJE NASILNOG EKSTREMIZMA

Poslanik Socijaldemokrata u Skup&scaron;tini Crne Gore Branislav Nenezić kazao je da su lideri koalicije &ldquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo;, a naročito Andrija Mandić, u potpunosti zaboravili na svoje nekada&scaron;nje ideolo&scaron;ke stavove i crvene linije &mdash; sve zarad fotelja, privilegija i pozicija vlasti. U ovakvom razvoju događaja, ako bude političkog interesa, Nenezića ne bi začudilo ni da do kraja mandata Andrija Mandić postane i Crnogorac.
&ldquo;Možemo se uvjeriti da partije koje dolaze iz koalicije &ldquo;Za budućnost Crne gore&rdquo; i njihovi lideri su zaboravili na sve svoje ideolo&scaron;ke ciljeve. Andrija Mandić je zbog pozicije predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore i fotelje zaboravio da sjedi na mjestu Skup&scaron;tine Crne Gore na kojoj je donijeta odluka o nezavisnosti Kosova koja je njemu programom crvena linija. Zaboravlja da sjedi na mjestu predsjednika Skup&scaron;tine u kojoj je donijeta odluka vezano za uvođenje sankcija Rusiji, koja je takođe njegova crvena linija. Po njegovome sada sjedi u poziciji predsjednika Skup&scaron;tine u kojoj je donijeta rezolucija o genocidu u Srebrenici čime je možda neko ko je bio na neki način jedan od ideolo&scaron;kih uzora Ratko Mladić sada ocijenjen kao ratni zločinac&rdquo;, kazao je Nenezić gostujući na RTNK.
To su, ističe Nenezić, činjenice koje lideri koalicije &ldquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo; duguju da objasne sopstvenim biračima, jer upravo su na talasu te ideologije, obećanja i vrijednosti do&scaron;li do vlasti.
&ldquo;Na kraju krajeva, ne smeta nikome od njih da predstavljaju Crnu Goru na međunarodnij sceni. Nikome od njih ne predstavlja problem da primaju plate iz budžeta Crne Gore, koju na neki način nijesu ni priznavali i protiv čije nezavisnosti su se borili. Ja sam siguran da do kraja ovog mandata,ukoliko bude potrebe, ne bi me čudilo da promijeni retoriku da Andrija Mandić do kraja mandata predsjednika Skup&scaron;tine postane i Crnogorac&rdquo;, istakao je Nenezić.

Nenezić: Ne bi me čudilo da do kraja mandata Mandić postane Crnogorac

KAŽE POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA

Svi bismo mi željeli da sve ono &scaron;to smo imali u pro&scaron;losti, a &scaron;to nije rasvijetljeno do kraja, bude rije&scaron;eno i da se utvrde sve činjence i okolosti, naročito zbog žrtava, i nema tu ni&scaron;ta sporno, kaže za Antenu M kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Velimir Rakočević, komentari&scaron;ući rad skup&scaron;tinskog Anketnog odbora.
"Na osnovu onoga &scaron;to sam imao prilike da pročitam prije svega, u vezi sa svjedočenjima pred Anketnim odborom, nijesam, međutim, zapazio, ako mi nije promaklo, nijednu, kako mi kažemo, odlučnu činjenicu. Znači, neki direktan ili neposredan dokaz, koji bi mogao doprinjeti rasvjetljavanju nekih nerije&scaron;enih slučajeva od ranije. Vidi se da, ipak, nije to dobro pripremljeno", ocjenjuje Rakočević.
S druge strane, kako dodaje, ono &scaron;to je takođe važno kada su u pitanju osobe koje su saslu&scaron;ane pred Anketnim odborom, sve su to informacije iz druge, treće ruke.
"Nemamo ni&scaron;ta, makar do sada, &scaron;to bi imalo najvi&scaron;i stepen izvjesnosti i doprinijelo bitno rasvjetljavanju nekog od tih slučajeva. Imamo jedan broj slučajeva za koje se jo&scaron; vode sudski postupci, za to nije nadležan Anketni odbor, naravno, i on prije svega nije istražno tijelo", napominje, kriminolog.
Rakočević kaže da je očigledna politizacija.
"Jer prosto nije korektno, ako je jedna garnitura bila na vlasti, da sve a priori &scaron;to je radila bude nezakonito, protipravno i tome slično, to nikako ne možemo posmatrati crno-bijelo. Dakle, ti anketni odbori moraju da budu ravnopravno kreirani da, naravno, istraže eventualno i pro&scaron;lost, ali i sada&scaron;njost. U tom smislu je vrlo važno da postoji neka ravnoteža.
Ono &scaron;to vidim kao ključni hendikep jeste &scaron;to jo&scaron; nemamo pomaka nekog značajnijeg u vezi sa prikupljanjem činjenica sa jedne strane i sa druge strane, &scaron;to je taj protok vremena učinio svoje. I u tom smislu, naravno, treba da budemo, zaista, veliki optimisti da dođemo do nekih rezultata ili nekih dokaza koji će bitno doprinijeti razsvjetljavanju tih slučajeva", poručio je Rakočević.
Upitan za prozivke glavnog specijalnog i vrhovnog tužioca Vladimira Novovića i Milorada Markovića, koje je poslanik vlasti Milan Knežević upozorio da će biti direktni saučesnici ukoliko ne reaguju na sve &scaron;ta je saop&scaron;teno na sjednicama Anketnog odbora, Rakočević kaže da je to neprihvatljivo u demokratskom dru&scaron;tvu.
"Međutim, kod nas političar može prosto sve. Dakle, postoji jasna podjela vlasti i političari ne bi smjeli da pomisle da vr&scaron;e pritisak na državne organe, pogotovo ne na pravosuđe, odnosno sudove i tužila&scaron;tvo.
Kod nas je to očigledno postala navika i niko zbog toga ne snosi odgovornost.
Dakle, nema potrebe nikakve da bilo koji političar upire prstom u bilo koji državni organ. Državni organ treba da radi svoj dio posla u okviru svojih ovla&scaron;ćenja, odnosno nadležnosti. Ako bi političari prosto se upu&scaron;tali u to da naređuju &scaron;ta će da radi koji državni organ, onda bi mi daleko bili od vladavine prava, od demokratskih principa. Tako da ovo shvatam samo kao jedan od tih upečatljivih detalja koji razbija monotoniju", zaključio je Rakočević.

Rakočević o Anketnom odboru: Očigledna politizacija, bez ijednog odlučnog dokaza, uz neprihvatljivo prozivanje tužilaca

"KOD NAS POLITIČAR MOŽE PROSTO SVE"

&nbsp;Lideri Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Hrvatske građanske inicijative (HGI), pozvali su premijera Milojka Spajića da bez odlaganja preduzme sve neophodne institucionalne korake radi pune primjene mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (VK) o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Lider DPS-a Danijel Živković, predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir &Scaron;ehović i predsjednik HGI-a Adrijan Vuksanović, u dopisu Spajiću su podsjetili da je članom 1 stav 3 Sporazuma od 15. marta predviđeno da se &bdquo;strane sagla&scaron;avaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mi&scaron;ljenja VK u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja.&ldquo;
&bdquo;Budući da su svi potpisnici Sporazuma u posjedu mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (CDL(2025)023), smatramo da su se stekli svi preduslovi za njegovu punu implementaciju u skladu sa preuzetim obavezama&ldquo;, kaže se u dopisu.
Dodaje se da je VK u mi&scaron;ljenju, između ostalog, navela da je &bdquo;čak i ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtijeva formalno obavje&scaron;tenje od Ustavnog suda, morala biti ispo&scaron;tovana od strane parlamenta&ldquo;.
U dopisu Živkovića, &Scaron;ehovića i Vuksanovića navodi se da na osnovu toga nesporno proizilazi da je parlament postupio suprotno proceduri jasno propisanoj Zakonom o Ustavnom sudu, čime je dovedena u pitanje pravna sigurnost i institucionalni integritet Ustavnog suda.
Kako su rekli, s obzirom na to da se radi o ustavno-pravnom pitanju od naročite važnosti za funkcionisanje institucija, važno je da svi potpisnici Sporazuma dosljedno po&scaron;tuju preuzete obaveze.
&bdquo;Stoga Vas, kao potpisnika Sporazuma i predsjednika Vlade, pozivamo da bez daljeg odlaganja preduzmete sve neophodne institucionalne korake radi pune primjene mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije, na način i u rokovima definisanim Sporazumom&ldquo;, navodi se u dopisu.
Živković, &Scaron;ehović i Vuksanović su kazali da, s obzirom na ustavno-pravni značaj tog pitanja, očekuju da se implementacija mi&scaron;ljenja sprovede u najkraćem roku, uz puno uvažavanje principa vladavine prava i međuinstitucionalnog povjerenja, kako bi se izbjegle dalje političke i pravne posljedice.

DPS, ES i HGI: Implementaciju mišljenja VK sprovesti u najkraćem roku

PISALI PREMIJERU

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao je za 27. jun Premijerski sat.&nbsp;
"Podsjećam da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice. Predlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skup&scaron;tine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice", navedeno je u saop&scaron;tenju predsjednika Skup&scaron;tine.
Početak sjednice zakazan je za 13 sati.

Premijerski sat zakazan za 27. jun

SAOPŠTENO IZ SKUPŠTINE

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU) biće održana 27. juna, saop&scaron;tila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
"Raduje me &scaron;to ćemo 27. juna, kao &scaron;to smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja", napisala je Gorčević u objavi na mreži X.
Kako je istakla, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvje&scaron;taja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

Međuvladina konferencija sa EU 27. juna

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Evropski parlament usvojio je Rezoluciju Evropskog parlamenta (EP) o Crnoj Gori, izvjestioca Marjana &Scaron;areca. Za Rezoluciju je od ukupno 649 poslanika glasalo njih 470, dok su 102 bila protiv, a 77 poslanika je bilo uzdržano.
U Izvje&scaron;taju EP o Croj Gori koji je usvojen u formi rezolucije navodi se da Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pridruživanja EU,i ukazije na ogromnu podr&scaron;ku građana Crne Gore i većine političkih aktera pridruživanju EU 2028. godine.
Poslanici pozdravljaju napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera u vezi sa EU, &bdquo;podstaknuti ambicioznim vremenskim okvirom&ldquo;.
Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su državne institucije da koordiniraju napore za postizanje političke stabilnosti i nastavak njihovog su&scaron;tinskog napretka u reformama, posebno izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U izvje&scaron;taju se pozdravlja kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, između ostalog one koje se odnose na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, i zemlja pohvaljuje za njenu podr&scaron;ku međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima na nivou Ujedinjenih nacija.
Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog zlonamjernog mije&scaron;anja zemalja koje nijesu članice EU, napora na destabilizaciji, sajber-napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija, uključujući poku&scaron;aje uticaja na političke procese i javno mnjenje u Crnoj Gori.
Glasanje u Evropskom parlamentu
Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu harmonizacije izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanje i medija, kao i finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Takođe apeluju na crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni izborni dan za lokalne izbore u cijeloj zemlji, kako bi se unaprijedila efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije, i ističu da je ovaj reformski korak uslov za buduću isplatu sredstava u okviru Fonda za reformu i rast.
Napominje se da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo vanjskog uticaja, osuđuje svako neopravdano mije&scaron;anje Srpske pravoslavne crkve u tom pogledu i nagla&scaron;ava važnost izgradnje sposobnosti otpornosti na manipulaciju stranim informacijama i mije&scaron;anje.
Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.

Usvojena Rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori

ZA JE GLASALO 470 POSLANIKA

Izvje&scaron;taj Evropskog parlamenta o učinku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji jasno pokazuje da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve, kao i njen politički uticaj, i te kako veliki problem, kazao je evropski parlamentarac Tomislav Sokol za 24 sata Televizije E.
Kad se to stavi u kontekst &bdquo;srpskog sveta&ldquo;, &scaron;irenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore, istakao je Sokol.
Učinak Crne Gore na evropskom putu je pred evropskim parlamentarcima. U dokumentu, koji je sačinio izvjestilac Marjan &Scaron;arec, navodi se da je Crna Gora predvodnica među kandidatima za članstvo u EU. &nbsp;&nbsp;
Važnim je ocijenjeno i to &scaron;to u Crnoj Gori postoji značajna podr&scaron;ka evropskom putu. Kao poizitivan primjer političkog konsenzusa navedeno je to &scaron;to su u reformi zakona i njihovom usvajanju učestvovali i vlast i opozicija.&nbsp;
Međutim, tokom debate europarlamentarci su ocijenili da je politički sistem podijeljen, nezavisnost pravosuđa ograničena, a korupcija i dalje veliki izazov. Jedan od europarlamentaraca, Tomislav Sokol, kaže da izvje&scaron;taj o napretku najbolje oslikava realnost evropskog puta Crne Gore.&nbsp;
Smatra da je Crna Gora najdalje odmakla, ali da su pred njom i dalje brojne prepreke. U Evropskom parlamentu problematizovao je pitanje uticaja Beograda i Moskve, u kojem važnu ulogu igra Srpska pravoslavna crkva&nbsp;
"Istakao sam da je to ključni problem danas u Crnoj Gori, pogotovo jer su predstavnici tog uticaja u samoj vladajućoj koaliciji, dakle od (Andrije) Mandića, (Milana) Kneževića, (Alekse) Bečića i cijele te ekipe. Drago mi je da se pitanje srpskog uticaja, pogotovu onog negativnog Srpske pravoslavne crkve, takođe na&scaron;lo u samom izvje&scaron;taju. Imamo situaciju da Izvje&scaron;taj Evropskog parlamenta vrlo jasno govori o tome da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve i politički uticaj u Crnoj Gori i te kako veliki problem. Kad to sve stavimo u kontekst 'srpskog sveta', &scaron;irenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to ono &scaron;to je trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore", kaže Sokol.
Negativni uticaj Srpske pravoslavne crkve sada se direktno navodi i u službenom dokumentu Evropskog parlamenta.
"Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nik&scaron;iću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi do&scaron;lo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore", kaže Sokol.
Evropske parlamentarce podsjetio je i na rizike koje nosi ideja o uvođenju dvojnog državljanstva.
"Svako malo se takve ideje, kao probni baloni, pu&scaron;taju u javnost. Jasno je da bi, ukoliko bi se realizovale, do&scaron;li u situaciju da nekoliko stotina hiljada ljudi u Srbiji de facto bira crnogorsku vlast. Praktično bi crnogorsku vlast formirali faktori unutar Srbije, dakle, izvan Crne Gore. To je isto istaknuto u samom izvje&scaron;taju. Drago mi je &scaron;to je tako, jer sam bio jedan od predlagača amandmana, kojima je to ubačeno u izvje&scaron;taj", poručuje Sokol.
Odnos Crne Gore i Hrvatske
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu govorio je i odnosima na relaciji Podgorica &ndash; Zagreb. Kaže da nije samo riječ o bilateralnim pitanjima, već o temeljnim, civilizacijskim temama.&nbsp;
"To su temeljni standardi po&scaron;tovanja vladavine prava i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Prvenstveno tu mislim na pitanja rje&scaron;avanja od&scaron;tete za žrtve iz Domovinskog rata, pogotovo za žrtve ratnih zločina i njihove porodice, zatim pitanje rje&scaron;avanja statusa nestalih i procesuiranje ratnih zločina. Dakle, to su glavne teme koje stoje na putu odnosa Hrvatske i Crne Gore i nadilaze same bilateralne odnose. Njihovo rje&scaron;avanje temelj je po&scaron;tovanja vrijednosti, na kojima je i Evropska unija stvarana", jasan je Sokol.
Opstimističan je, kaže, zbog toga &scaron;to je određeni pomak u rje&scaron;avanju pitanja na relaciji Podgorica &ndash; Zagreb, postignut. Portal i Televizija E ranije su objavili da je, tokom nedavnog boravka delegacije Hrvatske u Crnoj Gori, do&scaron;lo je do pomaka u pregovorima o ustupanju Doma kulture &bdquo;Josip Marković&ldquo; u Tivtu hrvatskoj Vladi, te isplati ratne od&scaron;tete i obe&scaron;tećenja logora&scaron;a zatočenih u Morinju. &nbsp;
"Ne bih licitirao, ni prejudicirao kakvo će biti konačno rje&scaron;enje. Ali, mislim da stvari idu u dobrom smjeru i to je svakako dobar iskorak, odnosno pokazatelj volje crnogorske vlasti, ili barem njenog dijela, da se otvorena pitanja s Hrvatskom rje&scaron;avaju. Jo&scaron; jednom nagla&scaron;avam da to nije pitanje samo odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego temeljno pitanje civilizacijskih standarda, koje se mora rije&scaron;iti. Recimo da sam umjereno optimističan. Ali, naravno, pored toga postoje jo&scaron; i oni dublji, strukturni problemi koji se moraju rje&scaron;avati", kaže hrvastski zastupnik u Evropskom parlamentu.&nbsp;
Zna se ko jedno misli, drugo govori, treće radi&hellip;
Govoreći o tome &scaron;to je Hrvastka nepoželjnim osobama proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika &ndash; predsjednika Skup&scaron;tine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, Sokol podsjeća da je to rezultat usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.
"Ta Rezolucija je bila apsolutna provokacija i način kompenzacije za Rezoluciju o Srebrenici. Jasno se vidjelo da se dobrim dijelom crnogorske vlasti, nažalost, daljinski upravlja iz Beograda. Važno je da je nepoželjnom osobom, pored Mandića i Kneževića, za koje svi znamo ko su i &scaron;ta su, progla&scaron;en i Aleksa Bečić. On se dugo predstavljao kao veliki evropejac, kao neko sa zapadnim vrijednostima, ko gleda prema Evropskoj uniji. Ali, nažalost, na ovom i na mnogim drugim primjerima, kao i iz načina na koji Demokrate obavljaju vlast u Crnoj Gori, vidi se da su oni povezani sa Beogradom, a rekao bih i sa Moskvom.
Hrvatska je vrlo jasno pokazala koga smatra odgovornim, dobro prati stanje u Crnoj Gori, zna se ko jedno misli, drugo govori, a treće radi... Ako neko u crnogorskoj vlasti zastupa interese Beograda i Moskve te&scaron;ko može biti pozitivan faktor na putu prema Evropskoj uniji i Hrvatska te&scaron;ko takvu osobu može podržavati i imati nekakve iole normalne odnose", zaključio je Sokol.

Sokol: Zagreb zna da je Bečić na vezi sa Beogradom i Moskvom

"ZNA SE KO JEDNO MISLI, DRUGO GOVORI, TREĆE RADI"

Predsjednica OIK Rožaje Elvira &Scaron;krijelj rekla je za portal Dnevno da je do&scaron;lo do nestanka električne energije na četiri biračka mjesta, ali da nije do&scaron;lo do prekida glasanja ni na jednom biračkom mjestu.
"Na dva biračka mjesta je do&scaron;lo do dužeg prekida električne energije i pre&scaron;lo se na vizuelnu identifikaciju", kazala je &Scaron;krijelj.
Navela je da Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji nije prijavljena nijedna nepravilnost.&nbsp;

Škrijelj: Zbog nestanka struje na dva biračka mjesta vizuelna identifikacija birača