Politika

Nosilac liste Evropa sad- Demokrate na proteklim izborima u Podgorici Sa&scaron;a Mujović, u izjavi za Gradsku TV, saop&scaron;tio je da će u narednim danima pozvati na razgovore o formiranju vlasti u Glavnom gradu listu iza koje je stao predsjednik države Jakov Milatović.
Mujović je Gradskoj kazao da smatra da listi PES- Demokrate pripada mjesto gradonačelnika i neće odstupati od tog demokratskog principa.
Rekao je i da je dio članstva Pokreta Evropa sad mi&scaron;ljenja da sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem treba uspostaviti korelaciju i saradnju, bez obzira na razlike i sukobe u pro&scaron;losti.

Mujović: Pozvaćemo Pokret za Podgoricu na pregovore, dio članstva PES-a je za saradnju sa Milatovićem

NAREDNIH DANA

Pod uslovom da Crna Gora održi postojan reformski napredak i sprovede potrebne reforme, Savjet je spreman da započne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju, navodi se u nacrtu zaključaka Savjeta o pro&scaron;irenju, koji bi trebalo da budu usvojeni na Savjetu ministara za op&scaron;te poslove EU 17. decembra.
Lideri EU biće pozvani da podrže ove zaključke na Samitu koji će biti održan 19. i 20 decembra u Briselu.
U nacrtu zaključaka Savjet pozdravlja veoma pozitivne rezultate u ispunjavanju dugotrajnih reformskih obaveza, i pohvaljuje cilj Vlade da nastavi brzi napredak Crne Gore na putu ka EU. Istovremeno, sve političke snage se ohrabruju da slijede ambiciozni plan za zatvaranje pristupnih pregovora.
Nastaviti rad na zavr&scaron;nim mjerilima u poglavljima o vladavini prava
U nacrtu zaključaka u koje je TVCG imala uvid pozdravlja se dobar napredak postignut u dosada&scaron;njim pristupnim pregovorima, sa sva 33 otvorena poglavlja i 3 privremeno zatvorena.
&ldquo;Savjet posebno pohvaljuje Crnu Goru &scaron;to je, u cjelini, ispunila privremena mjerila iz poglavlja 23 i 24 o vladavini prava: važna prekretnica koja označava početak nove i zavr&scaron;ne faze u pristupnim pregovorima&rdquo;, navodi se u zaključcima.
Takođe, Crna Gora se podstiče da brzo nastavi implementaciju zavr&scaron;nih mjerila za poglavlja o vladavini prava.
&ldquo;Savjet se raduje &scaron;to će biti u mogućnosti da privremeno zatvori dalja poglavlja &scaron;to je prije moguće, kada se za to steknu uslovi. Pod uslovom da Crna Gora održi postojan reformski napredak i sprovede potrebne reforme, Savjet je spreman da započne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju&rdquo;, nagla&scaron;eno je u dokumentu.
Pozdravljen izbor predsjednika Vrhovnog suda
Savjet u nacrtu zaključčaka pozdravlja napredak Crne Gore ka ponovnom funkcionisanju glavnih pravosudnih organa, kako bi se &ldquo;ubrzalo i produbilo&rdquo; sprovođenje ključnih reformi pravosuđa i usvajanje novog strate&scaron;kog okvira i finaliziranje određenog broja nerije&scaron;enih imenovanja sudija, kroz transparentne procedure zasnovane na zaslugama.
&ldquo;Ove mjere pomažu u pobolj&scaron;anju nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integriteta, efikasnosti i profesionalizma pravosudnog sistema. Savjet pozdravlja imenovanje novog stalnog predsjednika Vrhovnog suda&rdquo;, ističe se u nacrtu zaključaka.
Osim toga &scaron;to pozdavljaju dobar napredak, u Savjetu podstiču Crnu Goru da nastavi svoje reformske napore, posebno u ključnim oblastima kao &scaron;to su sloboda izražavanja i medija, uključujući za&scaron;titu novinara i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i reformu javne uprave.
&ldquo;Priznajući napredak koji je postignut, Savjet ponavlja da Crna Gora mora pobolj&scaron;ati svoju evidenciju istraga krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i zapljene i konfiskacije imovine stečene kriminalom, uključujući i na visokom nivou&rdquo;, navodi se u nacrtu zaključaka.
Crna Gora, kako je ocijenjeno, takođe treba da napreduje u sveobuhvatnoj izbornoj reformi, uključujući izmjene i dopune zakona o finansiranju političkih subjekata kako bi se uskladio sa evropskim standardima, obezbjeđivanju nezavisnosti izborne komisije i transparentnosti biračkog spiska.
Prepoznat je dobar napredak postignut u upravljanju migracijama, istovremeno nagla&scaron;avajući potrebu za potpunim usklađivanjem sa viznom politikom EU i jačanjem kapaciteta za kontrolu granica.
Ekonomija: sprovesti neophodne strukturne reforme
U dijelu koji se odnosi na ekonomske kriterijume, Savjet pozdravlja snažan oporavak i stabilan rast privrede, stabilnost bankarskog i finansijskog sektora i pobolj&scaron;anje na trži&scaron;tu rada.
&ldquo;Savjet podstiče Crnu Goru da sprovede neophodne strukturne reforme, i, između ostalog, smanji javni dug i nastavi sa naporima na jačanju fiskalnog upravljanja i transparentnosti&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su&scaron;tinski elementi procesa
Savjet u nacrtu zakljuaka primjećuje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju su&scaron;tinski elementi procesa pro&scaron;irenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja.
Istovremeno, snažno pohvaljuju Crnu Goru za njenu dosljednu saradnju po pitanjima vanjske politike, kao i njeno postojano i dugotrajno puno usklađivanje sa zajednikom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU &scaron;to, kako nagla&scaron;avaju, predstavlja snažan signal strate&scaron;kog opredjeljenja Crne Gore njenom putu ka EU. Takođe pozdravlja se kontinuirano aktivno uče&scaron;će Crne Gore u misijama i operacijama EU u okviru zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike.

Ako CG održi napredak, Savjet spreman da počne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju

NAVEDENO U NACRTU ZAKLJUČAKA SAVJETA O PROŠIRENJU

Izborna ti&scaron;ina uoči lokalnih izbora, koji će u nedjelju biti održani u Beranama, počeće u ponoć.
U Beranama pravo glasa ima 23.645 birača, a na izborima će učestvovati deset lista.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac.
Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović.
U izbornoj trci učestvovaće lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa Milovanom Živkovićem.
&Scaron;esta na glasačkom lisiću je lista grupe građana &bdquo;Živimo za mladost - Milanko &Scaron;ćekić&ldquo;, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović.
U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović.
Na čelu liste Bo&scaron;njačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret &bdquo;Zato &scaron;to volim Berane&ldquo;, čiju listu predvodi Vesko Mujović.
Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) saop&scaron;tili su da izborna ti&scaron;ina započinje 24 sata prije dana održavanja izbora i traje do zatvaranja biračkih mjesta.
&bdquo;Kako su izbori zakazani za nedjelju, predizborna ti&scaron;ina počinje u petak u ponoć&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz AMU su podsjetili da u periodu izborne ti&scaron;ine nije dozvoljeno medijsko predstavljanje podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista, niti političko ogla&scaron;avanje.
Oni su kazali da nije dozvoljeno objavljivanje procjene rezultata glasanja, objavljivanje rezultata telefonskog anketiranja ili uličnih anketa sprovedenih među biračima.
Tokom predizborne ti&scaron;ine, kako su rekli iz AMU, nije dozvoljeno emitovanje slogana, rednih brojeva sa izborne liste ili drugih simbola koji se odnose na samo jednog ili određeni broj podnosilaca izbornih lista.
Oni su naveli da je potrebno da mediji posebno obrate pažnju na reprize ranije emitovanih sadržaja u kojima je vr&scaron;eno medijsko predstavljanje, a naročito debata, intervjua ili drugih sadržaja o tekućim događajima u kojima su gostovali nosioci i/ili predstavnici izbornih lista, kao i drugi subjekti uključeni u proces izborne kampanje.
Iz AMU su kazali da je potrebno da mediji obrate pažnju na reemitovane sadržaje elektronskih medija van Crne Gore, a naročito klasične informativne emisije i sadržaje o tekućim događajima, kao i na kori&scaron;ćenje pokrivalica prilikom novinarskih priloga u informativnim emisijama.
&bdquo;Nerijetko se prilikom izvje&scaron;tavanja o različitim pitanjima od interesa za javnost, kao pokrivalice za izjave ili saop&scaron;tenja političkih subjekata, koriste grafike koje sadrže slogan, redni broj sa izborne liste, logo ili drugi simboli političkog subjekta&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je prilikom preno&scaron;enja saop&scaron;tenja ili konferencija za &scaron;tampu političkih subjekata, koje se održavaju u periodu izborne ti&scaron;ine, emiter dužan da informaciju prilagodi na način da ne sadrži promociju političkog subjekta.
&bdquo;Ovo se odnosi kako na verbalnu promociju, tako i na emitovanje slogana, rednog broja sa izborne liste, logoa ili drugih simbola koji su dio scenografije prostora u kojima se konferencije za &scaron;tampu održavaju&ldquo;, rekli su iz AMU.

U ponoć izborna tišina uoči izbora u Beranama

NA IZBORIMA ĆE U NEDJELJU UČESTVOVATI DESET LISTA

Vlada &nbsp;Crne Gore usvojila je na dana&scaron;njoj sjednici &bdquo;Barometar 26&ldquo;, platformu o &bdquo;zajedničkim obavezama&ldquo; za okončanje pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Tim povodom premijer Milojko Spajić poručio je da je ruka Vlade pružena svima koji žele Crnu Goru u Evropskoj uniji 2028. godine.
Spajić je kazao da ovaj dokument afirmi&scaron;e zajedničku obavezu ključnih parlamentarnih političkih aktera u Crnoj Gori da sarađuju u cilju uspje&scaron;nog zaključivanja pregovora o pristupanju sa EU do kraja 2026. godine.
&ldquo;Ovo je javni izraz zrelosti crnogorskog dru&scaron;tva, kao i odlučnosti političkih partija da daju prioritet državnom interesu u odnosu na partijski, pružajući podr&scaron;ku svim reformama potrebnim za zavr&scaron;etak pregovora sa EU&rdquo;, poručio je premijer.
Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS) saop&scaron;tili su da neće prisustvovati konsultacijama premijera sa predstavnicima političkih partija povodom platforme Barometar 26.

Vlada usvojila „Barometar 26“

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos ocijenila je da postoji realna mogućnost da, do kraja mandata nove Evropske komisije (EK), jedna ili vi&scaron;e država kandidata uđe u Evropsku uniju (EU).
Ona je, na otvaranju Samita EU &ndash; Zapadni Balkan: Obnovljeni pristup regionu, kazala da se EU nalazi u istorijskom momentu.
&ldquo;Po prvi put u ovoj deceniji postoji realna mogućnost da dovedemo jednu ili vi&scaron;e država kandidata do posljednje linije pro&scaron;irenja tokom ovog mandata&rdquo;, rekla je Kos.
Ona je kazala da je to njena lična misija, navodeći da je njen život na izvjestan način oblikovan pro&scaron;irenjem EU, podsjećajući na proces pristupanja Slovenije Uniji.
Kos je poručila da je EU projekat mira i da želi da vidi sve država Zapadnog Balkana u EU.
Ona je kazala da želi da vidi i uklanjanje bilateralnih tenzija, kao &scaron;to je ranije bio slučaj u mnogim djelovima kontinenta.
&ldquo;Uradiću sve da &scaron;to je u mojoj moći da spriječim da konflikti iz pro&scaron;losti stanu trajno na put na&scaron;e zajedničke budućnosti&rdquo;, rekla je Kos.
Prema njenim riječima, nije pitanje samo u tome &scaron;ta EU može uraditi za države kandidate za članstvo, već i &scaron;ta države mogu učiniti za jaču i sigurniju Evropu.
Ona je naglasila da je proces pro&scaron;irenja zasnovan na zaslugama i dodala da njegov osnov čine demokratija i vladavina prava.
&ldquo;Ako kandidati za članstvo isporuče rezultate, onda želim da budu nagrađeni za uložene napore&rdquo;, kazala je Kos.
Ona je rekla da će, zajedno sa svojim timom, posvetiti znanje i energiju da proces pro&scaron;irenja učine efikasnim, dodajući da smatra da će ova EK biti komisija pro&scaron;irenja.
Kos je naglasila da proces pristupanja EU nije samo posao vlade, već da mora biti nacionalni projekat, u kom će učestvovati i opozicija i civilno dru&scaron;tvo.

Kos: Do kraja mandata EK jedna ili više država kandidata mogu biti dio EU

OCIJENILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Nosilac liste "Budva na&scaron; grad" Nikola Jovanović kazao je da su prije objavljivanja Javnog poziva donijeli odluku da neće istupati od unaprijed utvrđenog plana i programa "Za spas Budve".
Kako dalje navodi, shodno tome, njihovo prisustvo sastanku na poziv koalicije &ldquo;Za budućnost Budve- Budva mora naprijed&rdquo; izostati.
&ldquo;Ne negirajući da ćemo u narednim fazama pregovora, koje čine pet ključnih tačaka, uputiti poziv i ostalim partijama u okviru koalicije&rdquo;, poručio je Jovanović.

Jovanović: Nećemo na sastanak koalicije Za budućnost Budve

SAOPŠTIO NOSILAC LISTE "BUDVA NAŠ GRAD"

Crna Gora bi trebalo &scaron;to prije da naimenuje ambasadora pri NATO-u, zaključeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom.
Kako je saop&scaron;teno iz Kabineta predsjednika, Milatović je sa Ruteom razgovarao tokom radne posjete Briselu.
&bdquo;Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba &scaron;to prije da imenuje ambasadora pri NATO-u&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je dodao, on će, u razgovorima sa Vladom, predložiti da za ambasadora pri NATO-u bude izabran karijerni diplomata.
&bdquo;Mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi&ldquo;, kazao je Milatović.
On je istakao da je vi&scaron;e od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima pokaže odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
&bdquo;Nažalost, to nije urađeno. Ono &scaron;to mislim da treba &scaron;to hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rje&scaron;enje za na&scaron;eg ambasadora u NATO-u&ldquo;, rekao je Milatović.
On, kako je dodao, smatra da je to razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože.
&bdquo;Da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju&ldquo;, zaključio je predsjednik Milatović.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Milatović i Rute su razgovarali i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podr&scaron;ke Ukrajini, &scaron;to je bio jedan od zaključaka samita u Va&scaron;ingtonu.
&bdquo;Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda&ldquo;, rekao je Milatović.
On je dodao da se nada da će Crna Gora preuzeti obavezu na koju se obavezala Va&scaron;ingtonskim samitom.
Milatović je ocijenio da NATO i Rute cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
&bdquo;Crna Gora, takođe, učestvuje u misijama podr&scaron;ke i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo na&scaron;e kredibilno članstvo u okviru NATO-a&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je istakao, trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala.
&bdquo;Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane&ldquo;, kazao je Milatović.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Milatović je pozvao Rutea u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navodeći da bi to bila potvrda posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

Rute: Crna Gora što prije da naimenuje ambasadora pri NATO-u

PREDSJEDNIK DRŽAVE U BRISELU SA PRVIM ČOVJEKOM ALIJANSE

Nadležni organi, posebno Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT), imaju različite ar&scaron;ine postupanja u slučajevima kada postoji sumnja da zakon kr&scaron;e predstavnici vlasti, u odnosu na kriterijum koji se primjenjuje na osobe koje ne pripadaju vladajućem establi&scaron;mentu, smatra lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković.
On je kao primjer naveo reakciju SDT-a povodom izvje&scaron;taja Budžetske inspekcije Ministarstva finansija i Državne revizorske institucije (DRI) koje su utvrdile nezakonito postupanje u slučaju ministra odbrane Dragana Krapovića i njegova dva prethodnika, jer su preko varijabila sebi i drugima podijelili preko tri miliona eura.
Živković je uporedio odnos SDT-a prema tom slučaju sa hap&scaron;enjem biv&scaron;e direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, ističući da se u slučaju Perović pominje &scaron;teta koja je nekoliko desetina puta manja od one koja je navedena u slučaju Ministarstva odbrane.
&bdquo;Ne ulazim u to da li je neko kriv, niti da preuzimam ulogu nekog ko će suditi da li je neko zakonito ili ne podijelio varijabilu&rdquo;, naveo je Živković u saop&scaron;tenju.
Kako je kazao, u zaključku nalaza Budžetske inspekcije objavljenom u novembru, a rađenom prije lokalnih izbora u Podgorici, pi&scaron;e da je isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i pro&scaron;le godine izvr&scaron;ena nenamjenska i nezakonita potro&scaron;nja budžetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3,2 miliona eura.
&ldquo;Takođe, u nalazu DRI stoji da je Ministartvo odbrane u decembru pro&scaron;le godine isplatilo po 700 eura, ukupno 1,56 miliona eura i dalo određene preporuke&rdquo;, podsjetio je Živković.
On je istakao da je Budžetska inspekcija dala isto mi&scaron;ljenje oko podjela varijabilnog dijela zarade i da je zbog toga SDT uhapsilo Perović na radnom mjestu i odredilo joj zadržavanje u kućnom pritvoru.
&ldquo;Tu se radi o nekoliko desetina hiljada eura, u slučaju Ministarstva odbrane i preko tri miliona eura. Onda neko nama postavlja pitanje - za&scaron;to vi iz opozicije kategori&scaron;ete rad tužila&scaron;tva kao selektivan&rdquo;, naveo je Živković.
On je podsjetio da je Perović uhap&scaron;ena na radnom mjestu, da su bile prisutne televizijske kamere i osobe sa fantomkama i dugim cijevima.
"Kao da je pripadnik najvećeg narko-kartela i da je počinila ne znam kakvo krivično djelo&rdquo;, dodao je Živković.
Prema njegovim riječima, nekoliko mjeseci kasnije isto mi&scaron;ljenje je dobila druga institucija.
&ldquo;Po&scaron;to je Perović uhap&scaron;ena zbog nalaza Budžetske inspekcija, ja sad postavljam pitanje: gdje je sad SDT, gdje su fantomke, gdje je televizija, gdje su kamere&rdquo;, naveo je Živković.
On je upitao za&scaron;to se SDT ne oglasi o tom slučaju i istakao da hap&scaron;enja nema jer je Državno tužila&scaron;tvo selektivno u postupanju.
&ldquo;A za&scaron;to je tako &ndash; zbog toga &scaron;to smo čuli da je Vrhovni državni tužilac (VDT), Milorad Marković, izabran u Vladi Crne Gore&rdquo;, rekao je Žuvković.
On je kazao da je poslanik Milan Knežević na jednoj sjednici izjavio da su izabrali VDT-a u Vladi Crne Gore, kao i da su to potvrdili u Skup&scaron;tini.
&ldquo;Naravno da će VDT da &scaron;titi predstavnike vlasti&rdquo;, dodao je Živković.
Prema njegovim riječima, na sceni je &ldquo;ogoljeni revan&scaron;izam&rdquo;, koji će, kako je naveo, dobiti svoj odgovor.
&ldquo;Kada pristupate na ovaj način politici gdje mislite da je tužila&scaron;tvo sredstvo da se obračunavate sa političkom konkurencijom o tome treba dobro da razmislite, jer kada ne postupate onako kako ste postupali u prethodnim slučajevima, sebe diskreditujete i gubite pravo da govorite o pravdi&ldquo;, zaključio je Živković.

Živković: Javnost ima formalnu potvrdu da Tužilaštvo postupa selektivno

"NA SCENI JE OGOLJENI REVANŠIZAM”

Ministarstvo javne uprave(MJU) pokrenulo je nadzor nad primjenom Zakona o lokalnoj samoupravi u pogledu razrje&scaron;enja potpredsjednice Op&scaron;tine Budva Jasne Dokić i naimenovanja novog potpredsjednika, saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su rekli da su nadzor pokrenuli u odnosu na vijest da je predsjednik Op&scaron;tine Budva Milo Božović razrije&scaron;io Dokić zbog nepostupanja u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Op&scaron;tine.
Oni su kazali da će o ishodu nadzora informisati javnost.
&bdquo;U kontekstu okolnosti u Op&scaron;tini Budva i činjenice da Skup&scaron;tina op&scaron;tine nije konstituisana, nagla&scaron;avamo da, shodno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, skup&scaron;tina daje saglasnost na odluku o imenovanju i razrje&scaron;enju potpredsjednika skup&scaron;tine i da predsjednik op&scaron;tine imenuje i razrje&scaron;ava potpredsjednika op&scaron;tine, uz saglasnost skup&scaron;tine&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da su, od početka političke krize u Budvi, preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti u cilju uspostavljanja funkcionalne lokalne uprave i pravilne primjene propisa u toj op&scaron;tini.
Kako su naveli, Vlada i Ministarstvo su zahtijevali od Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva suspendovanje predsjednika op&scaron;tine, imenovanje potpredsjednice op&scaron;tine i izvr&scaron;avanje drugih obaveza u skladu sa zakonom.
Iz Ministarstva su podsjetili da je tada Skup&scaron;tina op&scaron;tine Budva donijela odluku o skraćenju svog mandata, nakon čega su raspisani lokalni izbori.
&bdquo;Čak ni lokalni izbori nijesu rezultirali rje&scaron;enjem krize, Skup&scaron;tina op&scaron;tine Budva nije konstituisana u skladu sa Zakonom, nakon čega su raspisani novi izbori&ldquo;, kazali su iz Ministarstva.
Oni su podsjetili da su vr&scaron;ili nadzor u odnosu na primjenu članova 59 i 67 Zakona o lokalnoj samoupravi, a povodom inicijative za vr&scaron;enje nadzora koju su podnijeli Turistička organizacija Budve, Muzeji i galeriji Budva, ali i Ministarstvo turizma.
Ministarstvo je, kako su naveli, u postupku nadzora ukazalo da potpredsjednik op&scaron;tine zamjenjuje predsjednika op&scaron;tine u slučaju njegove odsutnosti, ili spriječenosti isključivo u okviru ovla&scaron;ćenja koja mu predsjednik povjeri.
&bdquo;I da potpredsjednik prati rad organa lokalne uprave i javnih službi isključivo u oblastima za koje ga zaduži predsjednik op&scaron;tine i stara se o sprovođenju politika u tim oblastima, iz čega proističu prava i obaveze i predsjednika op&scaron;tine i potpredsjednika op&scaron;tine&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo javne uprave pokrenulo nadzor u Opštini Budva

NAKON SMJENE DOKIĆ I NAIMENOVANJA JOVANOVIĆA

Potpredsjednica Op&scaron;tine Budva Jasna Dokić u izjavi za portal RTCG kaže da je iz medija saznala za odluku o njenoj navodnoj smjeni sa te funkcije.
Podsjetimo, Vijesti su jutros objavile da je pritvoreni predsjednik Op&scaron;tine Budva Milo Božović razrije&scaron;io potpredsjednicu Jasnu Dokić zbog nepostupanja u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom op&scaron;tine. To pi&scaron;e u rje&scaron;enju u koje su Vijesti imale uvid.
U izjavi za portal RTCG Jasna Dokić je saop&scaron;tila da je putem medija saznala za odluku o, kako je rekla, navodnom razrje&scaron;enju.
Ona smatra da je Crna Gora dovoljno ozbiljna država i da će dati jasan odgovor i sud na njeno navodno razrje&scaron;enje i na postavljanje "samoprozvanog Nikole Jovanovića".
Kako se navodi u aktu o razre&scaron;enju, Ministarstvo javne uprave je kontroli&scaron;ući rad potpredsjednice utvrdilo da nije imala ovla&scaron;ćenja za preduzimanja službenih radnji i nikada od predsjednika Op&scaron;tine nije zatražila ovla&scaron;ćenje za to iako je zakonom imperativno propisano da potpredsjednik vr&scaron;i funkciju u okviru ovla&scaron;ćenja koje mu predsjednik povjeri.
Dokić, kako je Vijestima rečeno, ovih dana nije produžila ugovore o djelu za mnoga lica zbog čega su ostali bez posla i primanja a pojedine ugovore je držala u svojoj fioci duže od mjesec dana.
Kako bi se spriječilo, kako pi&scaron;e u rje&scaron;enju, dalje nezakonito postupanje i zloupotreba službenog položaja, Božović je razrije&scaron;io aktuelnu potresjednicu , a imenovao je Nikolu Jovanovića za potpredsjednika Op&scaron;tine, koji će do konstituisanja vlasti i izbora novog predsjednika faktički vr&scaron;iti najodgovorniju funkiciju u tom gradu.

Dokić: Očekujem odgovor države na postavljanje samoprozvanog Nikole Jovanovića

KAŽE DA JE IZ MEDIJA SAZNALA ZA ODLUKU

Skup&scaron;tina Crne Gore nastaviće rad u petak, najavio je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
&ldquo;Upravo sam obavijestio &scaron;efove poslaničkih klubova u Skup&scaron;tini Crne Gore da ćemo na&scaron; rad nastaviti u petak, 28. juna. Nažalost, prethodnih dana nismo nai&scaron;li na razumijevanje kolega iz redova opozicije kada je u pitanju nedostatak neophodnog broja poslanika za rad i odlučivanje, &scaron;to je rezultat brojnih diplomatskih aktivnosti koje ovih dana sprovode narodni predstavnici iz redova parlamentarne većine&rdquo;, napisao je Mandić u objavi na mreži &ldquo;Iks&rdquo;.
Podsjetimo, &scaron;esta sjednica Prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja koja je bila zakazana za danas nije održana jer nije bilo kvoruma.
&nbsp;

Skupština u petak nastavlja rad