Politika

Poslanik DPS Ivan Vuković saop&scaron;tio je da je podnio ostavku na funkciju predsjednika skup&scaron;tinskog Odbora za evropske integracije.
"Usvojene izmjene zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o ANB su u suprotnosti s Ustavom. Upozoravali smo kolege da to ne čine i da se vratimo za pregovarački sto", rekao je Vuković.
Ističe da mu je žao &scaron;to se ovo desilo.
&ldquo;Jer je ovome prethodilo usvajanje rezolucije o ulasku Crne Gore u EU, koju smo jednoglasno usvojili na Cetinju. Umjesto da smo se svi zajednički do kraja potrudili da Crna Gora do kraja 2026. zatvori pregovaračka poglavlja, na&scaron;e kolege iz parlamentarne većine su fokusirane na osvetu političkim partijama, ali i medijima&rdquo;, ocjenjuje poslanik DPS, prenosi Portal Analitika.
Ova zakonska rje&scaron;enja su, ističe Vuković, toliko lo&scaron;a da su uspjela da okupe ljude koji se prethodnih decenija nisu mogli dogovoriti oko bilo čega.
&ldquo;Protest su iskazali i Milan Knežević, Dritan Abazović, Miodrag Laković, NVO sektori, predstavnici medijske zajednice&hellip;&rdquo;, nabraja Vuković.
Vuković je najavio i da će DPS napustiti mjesto kopresjedavajućeg Odbora za izbornu reformu.
"Ostale vidove borbe ćemo saop&scaron;titi narednih dana", zaključio je Vuković.
Komentari&scaron;uću to &scaron;to je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da &ldquo;odlazak DPS niti odmaže niti pomaže&rdquo;, Vuković navodi da kao neko ko je korektno sarađivao sa Gorčević, kao građanin bio bih zadovoljniji da je saop&scaron;tila ono &scaron;to je njemu rekla.
&ldquo;Kazala je da ova dva zakona nijesu do kraja usklađena sa EU tokovima. Njena dužnost je bila da saop&scaron;ti građanima kako stoje stvari&rdquo;, rekao je Vuković.

Vuković podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za evropske integracije:  "Ostale vidove borbe ćemo saopštiti narednih dana"

"GORČEVIĆ MI JE KAZALA DA SPORNI ZAKONI NIJESU USKLAĐENI S EU"

U toku je sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Sjednici prisustvuju predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, ministar odbrane Dragan Krapović, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović,&nbsp;
Ranije jutros iz Kabineta Milatovića saop&scaron;tili su da&nbsp; predsjednik Vlade nije potvrdio prisustvo sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Kako je ranije najavljeno iz Kabineta predsjednika države, dnevni red biće dopunjen informacijom o novonastaloj situaciji na Bliskom istoku i njenim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim implikacijama po Crnu Goru.
<div class="flex flex-col items-start lg:flex-row lg:justify-between lg:items-center w-full gap-2 mt-6">
<div class="flex items-center flex-wrap">
<div class="w-10 h-10 relative rounded-full overflow-hidden flex justify-center items-center bg-signal-700">&nbsp;</div>
</div>
</div>

U toku sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, prisustvuje i Spajić

PREMIJER NIJE, PREMA TVRDNJAMA IZ KABINETA MILATOVIĆA, POTVRDIO DOLAZAK

Vi&scaron;e puta odgađanja sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Pljevlja, na kojoj je trebalo da se, između ostalog, usvoji budžet za ovu godinu danas je konačno počela, ali je zbog nedostatka kvoruma prekinuta i trebalo bi da bude nastavljena u 16 sati, prenosi RTCG.
Pauzu su zatražile Demokrate da bi se, kako su naveli, obezbijedio kvorum unutar parlamentarne većine.
&bdquo;Mi ćemo dati podr&scaron;ku ovako izmijenjenom budžetu Op&scaron;tine Pljevlja za 2026.godinu, ali uz podrazumijevani i vi&scaron;e puta nagla&scaron;eni uslov da parlamentarna većina mora činiti na sjednici minimum kvoruma odnosno prisustvo 18 odbornika većine.
Za budžet ili bilo koju odluku nećemo glasati sa DPS-om koji čini kvorum odnosno omogućiti da DPS napu&scaron;tanjem sjednice u političkom momentu koji im pogoduje uskrati postojeći kvorum. Kako kvorum zavisi od odbornika DPS tražimo pauze sjednice kako bi se stekli uslovi za kvorum parlamentarne većine&ldquo;, kazala je odbornica Božica Cvijetić.

Sjednica Skupštine Pljevlja prekinuta, nastavak najavljen za 16 sati

PAUZU ZATRAŽILE DEMOKRATE

Premijer Milojko Spajić nije potvrdio prisustvo sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost koja je zakazana za danas u 11 sati, saop&scaron;teno je kabineta predsjednika Jakova Milatovića.
Ističe da je to već peti put od početka godine da se Spajić ne odaziva pozivu na sjednicu.
"Kontinuirano izbjegavanje uče&scaron;ća na sjednicama dovodi do blokiranja dono&scaron;enja odluka u oblasti odbrane i bezbjednosti, uključujući pitanja koja se direktno tiču funkcionisanja Vojske Crne Gore i ukupnog bezbjednosnog sistema države", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Prisustvo sjednici potvrdili su: predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, ministar odbrane Dragan Krapović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i direktor ANB-a Ivica Janović.

Kabinet Milatovića: Spajić peti put od početka godine se ne odaziva sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost

SJEDNICA JE ZAKAZANA ZA 11 SATI

Vujović: Pod plaštom evropskih integracija pokušavaju se uvesti partijska policija i tajna služba

OCIJENIO DA JE OPOZICIJA POKAZALA SPREMNOST ZA EVROPSKE REFORME, ALI VLAST ČESTO OTVARA NOVE KRIZE

Formalizacija ostavke, koju je Miodrag Laković u vi&scaron;e navrata najavljivao, jo&scaron; jedan je dokaz da mi u praksi živimo demokratiju, pa je izražavanje drugačijeg mi&scaron;ljenja za Pokret Evropa sad (PES) normalna pojava, saop&scaron;teno je iz PES-a.
Laković podnio ostavku na mjesta u skup&scaron;tinskim odborima i Poslaničkom klubu PES-a: Nastavlja kao nezavisni poslanik "Kao i ranije, i u ovom trenutku cijenimo principijelnost gospodina Lakovića, koji je u ime Pokreta Evropa sad vodio Odbor za bezbjednost i odbranu, i čvrsto vjerujemo da ćemo u budućnosti, sa različitih pozicija, dati svoj maksimum u borbi protiv organizovanog kriminala", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Laković je ostavku podnio nakon usvajanja Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, a mandat će zadržati i angažman nastaviti kao nezavisni poslanik.

PES o ostavci Lakovića: Još jedan dokaz da mi u praksi živimo demokratiju

"IZRAŽAVANJE DRUGAČIJEG MIŠLJENJA ZA POKRET EVROPA SAD NORMALNA POJAVA"

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je danas izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima usvojene su glasovima 47 poslanika, dok je protiv glasalo 12, a uzdržanih nije bilo, prenosi agencija Mina.
Usvajanje Zakona o ANB-u podržalo je 47 poslanika, deset je bilo protiv, a uzdržanih nije bilo.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) najavili su da će poslanici te partije podnijeti ostavke na fukcije potpredsjednika Skup&scaron;tine, kopredsjedavajućeg Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, predsjednika odbora za evropske integracije i za antikorupciju, ako parlamentarna većina danas usvoji zakone o unutra&scaron;njim poslovima i o ANB-u.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović je, tokom rasprave o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, rekao da sve &scaron;to je sastavni dio predloga ni u jednom segmentu nije problematizovano.
&bdquo;Uprkos manipulacijama od pojedinih političkih subjekata da je EK kazala da parlament ne bi trebalo da usvoji ove zakone, oni su jasno kazali da Crna Gora može da izabere dvije opcije &ndash; ili da usvoji ove zakone pa da se u međuvremenu oni usklade sa GDPR i LED nakon &scaron;to budu usvojeni, ili da se prvo usvoje te direktive a da se nakon toga usvoje ovi zakoni&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
On je kazao da je bio u pravu i da nema ispunjenja zavr&scaron;nih mjerila bez izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.
&bdquo;Ako samo u dva zavr&scaron;na mjerila za poglavlje 24 EK kaže da samo do kraja ove godine moramo zaposliti 446 službenika policije, pri tome ne uzimajući u obzir da će najmanje toliko poći u penziju, onda je jasno da moramo promijeniti Zakon i omogućiti rje&scaron;enje jednog od najvećih problema u Upravi policije, a to je kadrovski deficit&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Lider DPS-a Danijel Živković optužio je &Scaron;aranovića da čiste bezbjednosni sistem sa ciljem da naprave od emancipovane i savremene Crne Gore policijsku državu, a &scaron;to je &Scaron;aranović odbacio.
Živković je rekao da da je onemogućavanje čovjeka da iznese argumente, nepo&scaron;tovanje presumpcije nevinosti i retroaktivno primijenjivanje zakona na prethodne slučajeve, kr&scaron;enje Ustava.
&bdquo;Očekujete od opozicije da pod navodnim evropskim integracijama provučete kroz sistem sve &scaron;to vam padne na pamet i da na tom putu budemo konstruktivni. Naravno da nećemo&ldquo;, rekao je Živković.&nbsp;
On je poručio da je to pogre&scaron;an put za Crnu Goru.
&bdquo;Ukoliko se ovo danas usvoji, ruka koja je bila pružena zajedničkom naporu na evropskom putu, je povučena. &Scaron;to se nas tiče, mi vi&scaron;e nećemo učestvovati u Odboru za izbornu reformu, ni potpredsjednik Skup&scaron;tine nema potrebe za učestvovanjem u simuliranju demokratije na mjestu predsjednika odbora za evropske integracije i antikorupciju&ldquo;, naveo je Živković.
Kako je dodao, za DPS je sa tim zavr&scaron;eno, uključujući i rad Anketnog odbora.&nbsp;
&bdquo;Ako ste naumili da ru&scaron;ite demokratski i ustavni sistem Crne Gore, u tome mi nećemo sudjelovati, nego ćemo se organizovati na ne&scaron;to drugačiji način i plan rada u Skup&scaron;tini&ldquo;, rekao je Živković.&nbsp;

Skupština usvojila zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u

GLASOVIMA 47 POSLANIKA, DOK JE PROTIV GLASALO 12

Poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) i ljekaru Nerminu Abdiću prijećeno je na radnom mjestu zato &scaron;to je u Skup&scaron;tini govorio o potencijalnoj korupciji u zdravstvenom sistemu, kazao je lider te stranke Danijel Živković.
Živković je, na sjednici Skup&scaron;tine, rekao da je ambijent i narativ iz prethodnih sedmica i godina urodio plodom.
"Pa su ohrabreni određeni pojedinci u Crnoj Gori da se odvaže do te mjere da odu na radno mjesto i da prijete ljekaru i poslaniku da će se obračunati sa njim zbog toga &scaron;to je govorio o potencijalnoj korupciji u zdravstvenom sistemu", kazao je Živković.
On je istakao da je to alarm, prije svega za službe bezbjednosti, Upravu policije i tužila&scaron;tvo.&nbsp;
Živković je kazao da je Abdić slučaj prijavio policiji i poručio da očekuju adekvatnu reakciju Uprave policije i nadležnog tužila&scaron;tva.&nbsp;
&bdquo;Poslanici se zbog riječi progone, samo zbog toga &scaron;to ukazuju na korupciju koja se de&scaron;ava u zdravstvenom i drugim sistemima&ldquo;, rekao je Živković, prenosi agencija Mina.
Kako je naveo, to je rezultat i izjava o tome da je DPS organizovana kriminalna organizacija.
&bdquo;Od danas, sve &scaron;to se desi bilo kome od nas, ili članovima na&scaron;e porodice, smatraćemo odgovornim one koji nas targetiraju na taj način&ldquo;, poručio je Živkovića.&nbsp;
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da Skup&scaron;tina i svi u parlamentu treba da apeluju na institucije da rade svoj posao i da se utvrde činjenice.
Prema njegovim riječima, ono &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori i način na koji se radikalizuju prilike ne vodi ničemu. &nbsp;
&bdquo;Zato je potrebno da država bude efikasna, da se utvrde činjenice, da se stvari procesuiraju i da imamo zadovoljenje pravde&ldquo;, kazao je Mandić.

Živković: Abdiću prijećeno na radnom mjestu jer je govorio o potencijalnoj korupciji u zdravstvu

SAOPŠTIO NA SJEDNICI SKUPŠTINE

Na dana&scaron;njoj sjednici Zakonodavnog odbora na dnevnom redu, pored ostalog, bili su amandmani (pet) na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, koje je podnio poslanik PES-a Miodrag Laković.
Amandmani su izglasani sa &scaron;est glasova ZA, prenosi Antena M.
Za razliku od prethodnog puta, kada amndmani Lakovića nijesu dobili podr&scaron;ku poslanika većine, među njima ni njegovih kolega iz PES-a Jelene Nedović i Vasilija Črapića, ovoga puta podr&scaron;ku je dao Čarapić, &nbsp;Seid Hadžić i Darko Dragović.
Amer Smailović iz Bo&scaron;njačke stranke je takođe bio za, a protiv je bio jedino poslanik Demokrata Du&scaron;ko Stjepović.
Sjednica Skup&scaron;tine na kojoj bi trebalo da bude rasprava o zakonima o ANB-u i unutra&scaron;njim poslovima pomjerena je za 13 sati.

Na Zakonodavnom odboru prihvaćeni amandmani Lakovića, ovoga puta ih podržali i poslanici PES-a

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Kada je u pitanju prijem novih članica u EU, Evropska komisija ima jedan glavni prioritet: osigurati se da se nijedna država ne pretvori u novu Mađarsku.
Da bi se to postiglo, plan je da se Crna Gora, koja je blizu zavr&scaron;etka pregovora o članstvu, iskoristi kao pokusni kunić, pi&scaron;e POLITICO, prenosi Pobjeda.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za POLITICO da vodi razgovore o tome kako bi to sve izgledalo sa EU i zemljama članicama, a o tome je, kaže, bilo riječi i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će predsjedavati Savjetom EU u drugoj polovini ove godine.
Dugoročne za&scaron;titne mjere
Komisija želi uvesti &bdquo;dugoročne za&scaron;titne mjere&ldquo; u pristupni ugovor Crne Gore kako bi osigurala da blok može reagovati ako mala balkanska zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Evropske komisije za POLITICO.
Zvaničniku je, kako se navodi, data anonimnost da govori o osjetljivim pregovorima.
-Ovo će biti ugovor koji će definisati buduće ugovore o pristupanju- rekao je zvaničnik EU.
Crna Gora nije jedina zemlja koja se bori da se pridruži EU, podsjeća POLITICO. Ukrajina se zalaže za članstvo u EU 2027. godine kako bi bila uključena u mirovni sporazum s Kremljom, a Island će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU.
Milatović je za briselski POLITICO kazao da ipak &bdquo;niko zapravo ne zna&ldquo; kako će tekst ugovora na kraju izgledati.
Podgorica čeka da Komisija dostavi vi&scaron;e informacija, dodao je.
Debata u sjedi&scaron;tu Komisije u Berlaymontu vodi se o tome koje su &bdquo;lekcije koje smo naučili iz pro&scaron;irenja 2004. godine&ldquo;, rekao je zvaničnik Komisije, misleći na trenutak kada su se Mađarska, Slovačka i osam drugih zemalja pridružile bloku.
-Da li na&scaron;a Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Ne ba&scaron;- dodao je.
Mađarska se pokazala kao svojevrsna opomena za EU. Budimpe&scaron;ta pod Viktorom Orbanom bila je trn u oku bloka i pro&scaron;log mjeseca je blokirala 20. rundu sankcija EU protiv Rusije i 90 milijardi eura za Kijev.
Prioritet Komisije je sada osigurati da Crna Gora i druge nove članice ne postanu Mađarska 2.0.
Ugovor o pristupanju Crne Gore - efektivno pravila prema kojima zemlje pristupaju EU - izradiće radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih zemalja članica EU.
Radna grupa za nekoliko sedmica?
Portparol kiparskog predsjedni&scaron;tva odbio je reći kada će radna grupa biti formirana. Ali je zvaničnik Komisije rekao za POLITICO da će to biti u roku od "nekoliko sedmica", a dvojica evropskih diplomata potvrdila su da se to očekuje ovog mjeseca.
Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos izjavila je za POLITICO da se Komisija "trenutno nalazi u zavr&scaron;noj fazi pripreme nacrta ugovora", bez navođenja vremenskog okvira.
Francuska se jedino protivi, rekao je jedan od diplomata.
Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup pro&scaron;irenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, rekao je za POLITICO jo&scaron; jedan visoki diplomata EU.
-Svi poku&scaron;avaju uvjeriti Francusku da se složi s tim- rekao je treći diplomata.
Pitanje veta
Malo je jasno o tome kakav će oblik imati za&scaron;titne mjere EU.
-Kruže neke ideje, ali niko nije do&scaron;ao sa konkretnim prijedlogom- rekao je za POLITICO evropski diplomata koji je učestvovao u diskusijama.
Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekr&scaron;e temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Druga tema razgovora iza kulisa je koliko dugo bi za&scaron;titne mjere trebale ostati na snazi.
Postojale su za&scaron;titne klauzule za zemlje koje su se pridružile 2004. godine, o temama kao &scaron;to je neuspjeh u implementaciji pravila unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta, ali su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile ba&scaron; robusne, rekao je diplomata.
Jedina crvena linija za Crnu Goru su ograničenja njenog prava glasa, rekao je crnogorski zvaničnik za POLITICO.
Podgorica nema ni&scaron;ta protiv ako joj EU nametne druge za&scaron;titne mjere, ali ne bi željela odustati od svog glasa za stolom dono&scaron;enja odluka.
Na večeri u srijedu u Briselu, održanoj između ambasadora EU i &scaron;efa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjoerna Seiberta, razgovaralo se o pro&scaron;irenju. Međutim, prijedlog Komisije da se ubrza članstvo zemalja kandidata putem procesa nazvanog "obrnuto pro&scaron;irenje" - dodjeljivanje članstva u EU s ograničenim privilegijama i pravom glasa - snažno je odbijen, prema riječima trojice diplomata EU.
Domaći sukobi
Čitav proces zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti svoj ambiciozni cilj da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Da bi to postigla, mora usvojiti mnogo zakona kako bi se uskladila s pravilima EU, podsjeća POLITICO.
Ali, munjevito brz tempo reformi uzrokuje određene unutra&scaron;nje političke sukobe. Pro&scaron;log mjeseca, crnogorski predsjednik kritikovao je poslanike zbog usvajanja zakona bez pravilnog čitanja ili rasprave o njima, u početku odbijajući da ih potpi&scaron;e.
-Nije evropski standard da u osnovi samo podignete ruku i dobijete platu- rekao je Milatović za POLITICO, dodajući da čak i ako je zakonodavstvo neophodno za pridruživanje EU, zakonodavci bi ipak trebali voditi računa.
-Istina je da Crna Gora efektivno prepu&scaron;ta svoju demokratiju Briselu- rekao je drugi evropski diplomata.
-Ali ona nema izbora ako želi da se pridruži EU do 2028- dodao je.
Uprkos tempu kojim Crna Gora napreduje, veliko je pitanje da li se može pridružiti do 2028. godine, podsjeća POLITICO.
Podgorica ima jo&scaron; 20 od 33 pristupna poglavlja za zatvoriti i planira zatvoriti sledeće - Poglavlje 21, o transevropskim mrežama - u martu, rekao je crnogorski zvaničnik.
Očekuje se da će jo&scaron; četiri biti zatvorena u junu. To bi joj dalo &scaron;est mjeseci da ostvari svoj cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, kada bi svih 27 sada&scaron;njih zemalja EU - uključujući Mađarsku - trebalo da ratifikuje njeno članstvo, &scaron;to je samo po sebi dugotrajan proces.
Zvaničnik Komisije potvrdio je da je ambiciozni cilj članstva Crne Gore "tehnički moguć", posebno uz čvrstu posvećenost Podgorice.
-Ali postoji politika, a postoji i život- rekao je zvaničnik.
Milatović je saglasan da je pred državom veliki zadatak.
-Nije tako lako zavr&scaron;iti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci- rekao je crnogorski predsjednik.
-I tu zaista moramo raditi čak i vi&scaron;e nego &scaron;to se sada radi- naveo je.

Politico: Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

"CRNA GORA ĆE BITI POKUSNI KUNIĆ"

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strate&scaron;ke rezerve naftnih derivata koje omogućavaju normalnu potro&scaron;nju oko dva mjeseca.
"Zahvaljujući reformama Vlade od pro&scaron;le godine- Crna Gora raspolaže strate&scaron;kim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost trži&scaron;ta i normalnu potro&scaron;nju za oko dva mjeseca", napisao je Spajić na mreži X.
On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima.
"Na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija", zaključio je Spajić.

Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca

Vuković podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za evropske integracije: "Ostale vidove borbe ćemo saopštiti narednih dana"