Politika

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zatražio je od skup&scaron;tinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno kontrolno saslu&scaron;anje čelnika zdravstvenog sistema i Ministrastva finansija zbog, kako su naveli iz te partije, velikih problema u oblasti zdravstva.
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko kazao je da traže hitno saslu&scaron;anje ministra zdravlja Vojislava &Scaron;imuna, uz obavezno prisustvo ministra finansija Novice Vukovića i direktora Montefarma i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Aleksandra Bogavca i Vuka Kadića.
Zvrko je, na konferenciji za novinare u parlamentu, kazao da zdravstveni sistem vi&scaron;e ne može da čeka.
&bdquo;Vi&scaron;e nije pitanje da li zdravstveni sistem ima problema, već koliko dugo jo&scaron; može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana&ldquo;, rekao je Zvrko, prenosi agencija Mina.
On je podsjetio da je u ponedjeljak odgođena sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, na kojoj je, na zahtjev opozicije, trebalo da bude održano konsultativno saslu&scaron;anje &Scaron;imuna i Vukovića u vezi sa situacijom u zdravstvu.
Prema riječima Zvrka, o&scaron;tre ktirike koje Kadić upućuje &Scaron;imunu jasno govore da ključni donosioci odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcioni&scaron;u kao tim.
&bdquo;Na brojne zahtjeve koje je FZO upućivao, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobriv&scaron;i 30 miliona EUR za nabavku ljekova i medicinskog materijala. Sigurni smo da to nije dovoljno i zato su potrebna obja&scaron;njenja kako se vidi funckionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine&ldquo;, kazao je Zvrko.
Kako je naveo, svjedočilo se da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu. 
Zvrko je istakao da su ljekovi danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine i da građani iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu.
On je kazao da je sljedeći problem odliv kadra, dodajući da je, prema dostupnim podacima, zdravstveni sistem u posljednje tri godine napustilo 250 radnika, od čega oko 70 specijalista.
&bdquo;Direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje dodatni odlazak ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora&ldquo;, rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, to je ne&scaron;to &scaron;to treba da svakoga zabrine, jer zdravstveni radnici napu&scaron;taju javni sektor zbog toga ne funkcioni&scaron;e adekvatno. 
&bdquo;Ako direktor KCCG zna sve ovo, sigurno zna i ministar zdravlja. Važno je koje će korake preduzeti i da li će podržati na&scaron; predlog zakona za povećanje zarada srednjeg medicinskog kadra, koji će uskoro biti u proceduri&ldquo;, naveo je Zvrko.
On je naglasio da su problem i falsifikovane diplome, ali da se ne vidi značajna reakcija &Scaron;imuna.
Zvrko je istakao da se pacijenti suočavaju i sa dugim listama čekanja. 
&bdquo;Prema podacima, danas se na specijalističke preglede u KCCG čeka &scaron;est mjeseci. Ako se toliko čeka u KCCG, koliko se onda čeka u bolnicama u unutra&scaron;njosti&ldquo;, upitao je Zvrko.
On je podsjetio i na tragični događaj u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić, kada je preminulo novorođenče koje je rođeno zdravo.
&bdquo;U civilizovanom dru&scaron;tvu smrt novorođeneta ne može da se tretira kao nemili događaj. To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem i od &Scaron;imuna očekujemo da se ispita odgovornost unutar sistema i provjera kvaliteta rada u porodili&scaron;tima&ldquo;, rekao je Zvrko, a prenosi agencija Mina.

DPS traži kontrolno saslušanje zbog problema u zdravstvenom sistemu

"PITANJE JE KOLIKO DUGO JOŠ MOŽE DA IZDRŽI OVAKAV ODNOS VLASTI PREMA ZDRAVLJU GRAĐANA"

Crna Gora treba da pobolj&scaron;a rezultate u pogledu krivičnih gonjenja i presuda u slučajevima korupcije, posebno na visokom nivou, ali i ukupnu efikasnost pravosuđa, uključujući smanjenje zaostalih predmeta, ocijenjeno je u godi&scaron;njem Izvje&scaron;taju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore.
U dokumentu, koji je danas predstavljen u Briselu, konstatuje se da je prekretnica napravljena u junu pro&scaron;le godine, kada su usvojena zavr&scaron;na mjerila za poglavlja 23 i 24 i otvorena nova faza u pregovorima, ali i da je Crna Gora od tada napredovala privremenim zatvaranjem dodatnih pregovaračkih poglavlja.
&ldquo;Ovi koraci u pregovorima o pristupanju EU odražavaju političku posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropske integracije, koji je dosljedno istican kao ključni prioritet za državu&rdquo;, navodi se u Izvje&scaron;taju.
Ističe se da je Vlada ostvarivala rezultate u stabilnom okruženju, uprkos velikom broju ministara i koaliciji različitih partija.
&ldquo;Crna Gora je zadržala fokus na agendi evropskih integracija, iako je proces usklađivanja zakonodavstva sa EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporio početkom ove godine zbog unutra&scaron;njih političkih izazova&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da Crna Gora i njene demokratske institucije ostaju krhke i podložne političkim krizama i mogućim institucionalnim blokadama.
EK je u Izvje&scaron;taju konstatovala da op&scaron;ti okvir u Crnoj Gori pruža osnovu za demokratsko sprovođenje izbora, podsjećajući da su, nakon dugog odgađanja, usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
&ldquo;Međutim, ove izmjene nijesu bile su&scaron;tinski konsultovane sa relevantnim akterima, uključujući EK, i samo su djelimično obuhvatile postojeće preporuke OEBS/ODIHR-a i GRECO-a&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Ukazuje se da su neophodne dodatne izmjene pravnog okvira kako bi se otklonili nedostaci i u potpunosti uskladilo izborno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o inkluzivnim i transparentnim izbornim procesima.
U Izvje&scaron;taju se navodi da crnogorski parlament efektivno ostvaruje ovla&scaron;ćenja, uključujući kontrolu izvr&scaron;ne vlasti i uče&scaron;će u zakonodavnom procesu, ali i ukazuje na neredovna pojavljivanja premijera (Milojka Spajića) u Skup&scaron;tini koja su, kako se navodi, izazvala određenu zabrinutost.
Podsjeća se i na institucionalnu i političku krizu zbog odluke parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda i prekine njegov mandat.
To je, kako je ocijenjeno, izazvalo zabrinutost u pogledu po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti utvrđenog Ustavom.
EK je ukazala da je parlament, uprkos tim de&scaron;avanjima i jasnim preporukama Venecijanske komisije, nastavio proceduru izbora zamjene za pomenutog sudiju Ustavnog suda.
U Izvje&scaron;taju je nagla&scaron;eno da preporuke Venecijanske komisije u tom kontekstu moraju biti hitno sprovedene.
 EK je ocijenila da je u poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava, Crna Gora ostvarila određeni napredak i da je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u toj oblasti.
Navodi se da bi Crna Gora trebalo da nastavi sa imenovanjima na visoke pravosudne funkcije putem postupaka zasnovanih na zaslugama i transparentnosti, uključujući Ustavni sud, kao i Sudski i Tužilački savjet.
EK je preporučila da Crna Gora pobolj&scaron;a ukupnu efikasnost pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostalih predmeta, sprovođenjem ciljanih mjera, posebno u Vi&scaron;em sudu u Podgorici, Upravnom sudu Crne Gore i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu.
I u segmentu borbe protiv korupcije Crna Gora je, prema ocjeni EK, umjereno pripremljena.
EK je preporučila Crnoj Gori da pobolj&scaron;a rezultate u pogledu proaktivnih istraga, krivičnih gonjenja i presuda u slučajevima korupcije, posebno korupcije na visokom nivou.
U Izvje&scaron;taju se navodi da je zakonodavni i institucionalni okvir za temeljna prava u velikoj mjeri uspostavljen, i dodaje da Crna Gora i dalje u značajnoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.
&ldquo;Ipak, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i obezbijedio pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za osobe u ranjivim situacijama&rdquo;, kaže se u dokumentu.
EK je ocijenila da je Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti slobode izražavanja i da je ostvaren određeni napredak u sprovođenju reformi.
&ldquo;Crna Gora i dalje sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima. U julu je Parlament imenovao tri nova člana Savjeta Radio televizije Crne Gore (RTCG)&rdquo;, kaže se u dokumentu i konstatuje da kasni imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
Navodi se da su preporuke EK iz prethodne godine u toj oblasti djelimično sprovedene, kao i da bi Crna Gora naredne godine trebalo da nastavi dosljedno sprovođenje svih zakona koji se odnose na medije i dodatno ih uskladi sa pravnom tekovinom EU, obezbjeđujući brzo imenovanje članova Savjeta AMU.
&ldquo;I da eventualne buduće izmjene medijskog zakonodavstva, ukoliko budu potrebne, ne ugroze dosada&scaron;nji napredak, posebno u pogledu za&scaron;tite političke nezavisnosti javnog servisa RTCG i AMU, uključujući za&scaron;titu uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti ovih organizacija od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja&rdquo;, kaže se u dokumentu.
U Izvje&scaron;taju je ukazano i na pravni postupak kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića, uz ocjenu da to i dalje otvara pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kr&scaron;enju zakonskih procedura.
&ldquo;Brzo pravno razrje&scaron;enje ovog slučaja od su&scaron;tinskog je značaja za obezbjeđivanje potpune usklađenosti javnog emitera sa zakonom i najvi&scaron;im standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti&rdquo;, navodi se u dokumentu.
U Izvje&scaron;taju je konstatovano da je Crna Gora dostigla stepen između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.
&ldquo;Ostvaren je ograničen napredak, započet je rad na unapređenju opreme za nadzor granica, u toku je kampanja zapo&scaron;ljavanja novih službenika granične policije, a instalirana je oprema za elektronsku registraciju migranata u prostorijama granične policije u Božaju i Pljevljima&rdquo;, kaže se u dokumentu.
EK je istakla da je neophodno dodatno ojačati kapacitete za upravljanje granicama rje&scaron;avanjem ključnih nedostataka u infrastrukturi i opremi za nadzor granica, ali i preduzeti neophodne korake za uspostavljanje sistema unaprijed dostavljenih podataka o putnicima (API) i sistema biometrijske registracije migranata.
EK je konstatovala i da je Crna Gora u decembru pro&scaron;le godine odobrila ukidanje viza za dvije dodatne zemlje &ndash; Bahrein (trajna odluka) i Uzbekistan (sezonski), kao i da je unaprijedila sezonsko ukidanje viza za Saudijsku Arabiju u trajno ukidanje, čime je, kako se navodi u dokumentu, značajno nazadovala u usklađivanju sa viznom politikom EU.
 U dokumentu je nagla&scaron;eno da vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena sa politikom EU i da Crna Gora treba da okonča sporazume o bezviznom režimu sa zemljama za čiji ulazak u EU je potrebna viza.
&ldquo;U skladu sa već preuzetim obavezama iz Reformske agende, naročito sa zemljama koje predstavljaju rizik u pogledu neregularnih migracija ili bezbjednosti EU&rdquo;, navodi se u Izvje&scaron;taju i podsjeća da puna usklađenost sa listom zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak EU predstavlja zavr&scaron;no mjerilo u okviru Poglavlja 24.
U oblasti borbe protiv te&scaron;kog i organizovanog kriminala EK je navela da bi Crna Gora trebalo da ostvari napredak u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta u Specijalnoj policijskoj jedinici (SPU), Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) i Vi&scaron;em sudu u Podgorici, ali i obezbijedi odgovarajuće prostorije za SDT i SPU.
EK je preporučila i da se obezbijedi stabilnost u svim sektorima i direktoratima policije imenovanjem rukovodilaca i direktora sa punim ovla&scaron;ćenjima, kroz objektivan i na zaslugama zasnovan postupak.
Crna Gora bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo i da ublaži rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u agencijama za sprovođenje zakona i pravosuđu.
EK je ocijenila i da je potrebno hitno reorganizovati Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i policiju u cilju jačanja prevencije korupcije i unutra&scaron;nje kontrole.

EK: Poboljšati rezultate u slučajevima korupcije i efikasnosti pravosuđa

OCIJENJENO U GODIŠNJEM IZVJEŠTAJU EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU CRNE GORE

Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos kazala je na pres konferenciji povdom usvajanja Paketa pro&scaron;irenja da je Crna Gora trenutno zemlja kandidat koja ima najveći nivo op&scaron;te spremnosti za članstvo u EU.
Ona je odgovarajući na pitanje novinara kazala da će uskoro otpočeti proces izrade ugovora o pristupanju između EU i Crne Gore.
-Crna Gora želi da u 2026. godini zaključi pregovore. Ambicije su važnije od godina i rokova i mi ih podržavamo, navela je Kos.
Kako je dodala, Crna Gora je ambicije koje je imala ispratila konkretnim rezultatima.
-Danas je to zemlja koja ima najveću generalnu spremnost za članstvo od svih kandidata. Očekujemo da će do kraja ove godine uspjeti da zatvore pet ili &scaron;est pregovaračkih poglavalja, rekla je Kos.
Ona je na početku pres konferencije istakla da danas EU "mora da uradi vi&scaron;e da bi za&scaron;titila kontinent njegovu sigurnost i prospreritet."
-Zajedno sa novim članicama želimo kreirati jo&scaron; jaču Evropu, sa puno mira i prosperiteta. Mislim da je 2025. godina bila sjajna za proces pro&scaron;irenja. Progres je očigledan i pokazali su ga četiri zemlje. Već smo počeli u određenim oblastima postepenu intergraciju zemalja i to sve dokazuje obostranu posvećenost, navela je Kos.
Dodaje da svako pro&scaron;irenje mora Uniju učiniti jačom.
-Prvo, buduće članice moraju biti odgovorne a onda i mi moramo biti spremni za veću EU. S obzirom na rezultate pojedinih država, sada je pro&scaron;irenje realnost - istakla je.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas&nbsp;kazala je da je pro&scaron;irenje neophodno "ako želimo biti jači i otproniji".
-&Scaron;ansa za pro&scaron;irenje se ne otvara često, ali sada je prozor otvoren i moramo to iskoristiti. Ne nudimo prečice, pridruženje EU ostaje proces zasnovan na zaslugama. Pro&scaron;irenje nije samo o kandidatima. EU mora takođe biti spremna. EK radi na reformama da bi bila spremna na rast. &Scaron;irenje EU je u na&scaron;em interesu i to je investicija u stabilnost - navela je Kalas.

Kos: Uskoro počinje izrada ugovora o pristupanju Crne Gore

"OČEKUJEMO ZATVARANJE PET ILI ŠEST POGLAVLJA DO KRAJA GODINE"

Godi&scaron;nji izvje&scaron;taj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu biće predstavljen danas u Briselu.
Izvje&scaron;taj će predstaviti evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos, koja će sjutra i pred Odborom za spoljne poslove Evropske unije (AFET) govoriti o paketu pro&scaron;irenja za ovu godinu.&nbsp;
Mediji su ranije objavili da se u nacrtu dijela izvje&scaron;taja EK koji se odnosi na Crnu Goru navodi da je kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropskih integracija dala opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu pristupanja EU.
U dokumentu se podsjeća da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam privremeno zatvoreno.
Dodaje se da su, od posljednjeg izvje&scaron;taja, održane dvije međuvladine konferencije, na kojima su privremeno zatvorena četiri nova poglavlja, po&scaron;to je Crna Gora ispunila kriterijume za zatvaranje.&nbsp;
&bdquo;Ovo Crnu Goru čini najnaprednijom u procesu pristupanja EU. Čvrst nastavak strate&scaron;ke orijentacije ka EU ostaje ključan za dalji napredak&rdquo;, kaže se u nacrtu izvje&scaron;taja EK.
U dokumentu se konstatuje da je Crna Gora, pored Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, održala punu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
U dijelu nacrta koji se odnosi na pravosuđe, navodi se da je, nakon intenzivne faze reformi pro&scaron;le godine, sprovođenje pobolj&scaron;anog pravnog okvira koji garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa u Crnoj Gori dalo neke početne pozitivne rezultate.
Međutim, dodaje se da korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu pro&scaron;irenja moraju prioritetno da rije&scaron;e.
U nacrtu izvje&scaron;taja se konstatuje i da se &bdquo;izvjesna pobolj&scaron;anja &ldquo;mogu primijetiti u Crnoj Gori kada je riječ o slobodi izražavanja, slobodi medija i medijskom pluralizmu.
Crna Gora, je, kako se navodi, takođe jedna od zemalja regiona koja je preduzela značajne korake kako bi ojačala svoje politike borbe protiv trgovine ljudima daljim jačanjem svog pravnog, institucionalnog ili operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i pomoć žrtvama.
Dodatno, u nacrtu se konstatuje da je Crna Gora postigla napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma u protekloj godini, &scaron;to je takođe otvorilo put za pristupanje SEPA-i.
U dijelu nacrta izvje&scaron;taja navodi se i da proces pro&scaron;irenja sada funkcioni&scaron;e brže nego u posljednjih 15 godina, kao i da je ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, pro&scaron;irenje realna mogućnost.

Danas predstavljanje godišnjeg izvještaja EK o napretku Crne Gore

U BRISELU

Odnosi Crne Gore i Turske su toliko snažni da ih nijedna odluka ili incident ne mogu ugroziti, kazao je ministar vansjkih poslova Ervin Ibrahimović, navodeći da ministri iz Bo&scaron;njačke stranke (BS) nijesu glasali za ukidanje bezviznog režima turskim državljanima.
Ibrahimović je to rekao na sjednici Skup&scaron;tine, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića da prokomentari&scaron;e odluku Vlade o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
&bdquo;Odnosi Crne Gore i Turske su toliko snažni i duboki da ih nijedna odluka ne može ugroziti, a to se odnosi i na incidente. Jesu te&scaron;ki i stra&scaron;ni incidenti, ali neće ugroziti odnose dvije prijateljske države&ldquo;, kazao je Ibrahimović.
On je naveo da u Turskoj, prema zvaničnim podacima te države, živi skoro 250 hiljada ljudi porijeklom iz Crne Gore. 
&bdquo;Ako tome dodamo da smo zajedno u NATO-u, da zajedno razvijamo odnose kada je u pitanju bezbjednost regiona, onda vjerujem da kao dvije ozbiljne države možemo da odgovorimo na sve izazove pred nama&ldquo;, dodao je Ibrahimović.
On je istakao da ministri iz BS-a nijesu na sjednici za Vlade glasali za izmjenu Uredbe kojom je obustavljen bezvizni režim za turske državljane.
Ibrahimović je kazao da se tokom incidenta na Zabjelu 26. oktobra svjedočilo ksenofobiji i islamofobiji. 
&bdquo;Temelj Crne Gore je multietničnost. Oni koji ne vole takvu Crnu Goru su poslali te noći poruku da ne&scaron;to ne radimo dobro, i vlast i opozicija, a da one snage koje ne podnose različitost i &scaron;ire mržnju rade dobar posao za svoj interes&ldquo;, naveo je Ibrahimović.
On je podsjetio da je dva dana nakon incidenta razgovarao sa turskim &scaron;efom diplomatije Hakanom Fidanom, a nakon toga je učestvovao i na velikom globalnom forumu u Istanbulu. 
&bdquo;Bio sam u petak na velikom forumu i počastvovan da sam bio među četiri-pet zvanica, ne kao Ervin Ibrahimović, nego potpredsjednik Vlade i i ministar vanjskih poslova. Država koja drži do diplomatije, da je htjela da po&scaron;alje poruku, ne bih sjedio na tri stolice od turskog predsjednika Erdogana i ne bi mi dozvolili da sa njim razmijenim mi&scaron;ljenje i o de&scaron;avanjima u Crnoj Gori&ldquo;, rekao je Ibrahimović.
On je naveo da je na sastanku sa Fidanom poslata poruka da su zainteresovani da se problem rije&scaron;i.
&bdquo;Mogu da podijelim dobru vijest da ćemo i ovaj problem vrlo brzo rije&scaron;iti. Optimista sam, a to potkrepljujem svim onim &scaron;to sam imao na bilateralnom razgovoru u Istanbulu&ldquo;, istakao je Ibrahimović.
Prema njegovim riječima, Vlada i oni koji žele razvoj Crne Gore, žele dobre odnose sa Turskom. 
&bdquo;Vjerujem da Vlada želi da jača odnose sa Turskom. Ako Njemačka cijeni kapital koji dolaze iz Turske, svima je jasno koliko je značajno da mi prihvatimo turske građane, ideje i inovativnosti, ali i kapital koji imaju&ldquo;, rekao je Ibrahimović.
Vuković je rekao da su u incidentu na Zabjelu, u kojem je povrijeđen Podgoričanin M.J., učestvovala tri državljanina Azerbejdžana, a da je policija iste noći saop&scaron;tila da su identifikovali i priveli dva turska državljanina koja se dovode u vezu sa tim.
&bdquo;Tragom te dezinformacije premijer Milojko Spajić saop&scaron;tio je da će Vlada sjutra po hitnoj proceduir donijeti odluku o privremenom ukidanju bezbiznog režima za državljane Turske. Ovo zvuči kao neki lo&scaron; vic i nije manir ozbiljne države&ldquo;, rekao je Vuković.
On je kazao da od Ibrahimovića očekuje da na prvoj narednoj sjednici Vlade postavi pitanje odgovornosti ljudi koji su manipulisali, podizali tenzije i zbog kojih je "neko mogao da izgubi glavu u Crnoj Gori&ldquo;.
&bdquo;Nadam se da ćemo uskoro biti u prilici da, pred nadležnim skup&scaron;tinskim Odborom, otvorimo raspravu o tome, da vidimo ko je kriv i ko bi trebalo da ponese političku odgovornost&ldquo;, dodao je Vuković.
Ibrahimović je, odgovarajući na pitanje poslanika BS-a Amera Smailovića kada očekuje okončanje procesa priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj, odgovorio da su blizu potpisivanja međunarodnog sporazuma.
&bdquo;To je važno na&scaron;im građanima u Njemačkoj jer mogu da dobiju bolji posao i da to osjeti njihova porodica, ali ne samo oni, jer svi znamo koliko stiže preko doznaka novca u Crnu Goru - od 500 pa čak i do 900 miliona EUR godi&scaron;nje&ldquo;, rekao je Ibrahimović.
On je istakao da je na državi odgovornost da poku&scaron;a da crnogorskim građanima olak&scaron;a privremeni boravak u Njemačkoj. 
&bdquo;I danas &scaron;aljemo poruku da građani mogu da računaju da će vrlo brzo biti potpisan sporazum, vjerujem možda i tokom dolaska mog kolege iz Njemačke Johana Vadefula&ldquo;, rekao je Ibrahimović.
Na pitanje poslanika DPS-a Abaza Dizdarevića za&scaron;to Crna Gora jo&scaron; nije imenovala ambasadore u Bosni i Hercegovini (BiH) i Albaniji, Ibrahimović je odgovorio da je postavljanje ambasadora odgovornost predsjednika države, Skup&scaron;tine, Vlade i ministra vanjskih poslova.
On je kazao da su, od kada je imenovan za ministra vanjskih poslova, između ostalog, imenovani ambasdori u Srbiji, na Kosovu i u Hrvatskoj.
&bdquo;I Albanija i BiH su nama prijateljske države i moramo to oslikati i kada je u pitanju postavljanje ambasadora&ldquo;, rekao je Ibrahimović.
On je naveo da su, za 15-16 mjeseci od kada je izabran za ministra, izabrali 15 ambasadora i jednog generalnog konzula.
Ibrahimović je rekao da vjeruje da u Ministarstvu vanjskih poslova ima kvalitetnih ljudi da obna&scaron;aju funkciju ambasadora u BiH i Albaniji. 
&bdquo;Jo&scaron; 12 &scaron;efova diplomatsko-konzularnih predstavni&scaron;tava moramo da izaberemo. Važno je da imamo volju i želju da to uradimo, ali to ne zavisi samo od nas&ldquo;, zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Odnose sa Turskom ne može ugroziti nijedna odluka ili incident

SAOPŠTIO MINISTAR VANSJKIH POSLOVA

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u redovnom godi&scaron;njem izvje&scaron;taju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU). Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države, navodi se u izvje&scaron;taju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana, pi&scaron;e RSE.
Srbija i dalje zaostaje kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. U izvje&scaron;taju je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usljed talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana.
Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocjenjuje, zaostaje u reformama usljed &ldquo;političkih tenzija&rdquo;, kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh entitetu Republika Srpska. Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala jo&scaron; u januaru, kada poslanici stranke biv&scaron;eg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU.
U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvje&scaron;taju, postoje različiti rizici &ldquo;zarobljavanja države&rdquo; u kontekstu borbe protiv korupcije.
&ldquo;Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu pro&scaron;irenja moraju prioritetno da re&scaron;e&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
U izvje&scaron;taju se navodi i generalna ocjena za sve države kandidate da &ldquo;proces pro&scaron;irenja sada ide brže nego u posljednjih 15 godina&rdquo;.
Pohvale Crnoj Gori
Crna Gora je, prema izve&scaron;taju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja.
Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja.
&ldquo;Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Evropska komisija pohvalila je u izvje&scaron;taju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gdje su, kako se navodi, sprovedene &ldquo;intenzivne faze reformi 2024. godine&rdquo; na pravnom okviru koji treba da garantuju nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa.
Ove reforme, prema ocjeni EU, dale su &ldquo;inicijalne pozitivne rezultate&rdquo;.
Crna Gora je preduzela pro&scaron;le godine korake ka pobolj&scaron;anju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabilježen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu.
Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za &Scaron;engen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende.
Evropska unija ponudila je 2024. &scaron;est milijardi eura zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju.
Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). To, kako se navodi u izvje&scaron;taju, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA &scaron;emama plaćanja, &scaron;to olak&scaron;ava transfere u eurima i otvara put smanjenju tro&scaron;kova i vremenu obrade.
Primjena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope.
Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
&lsquo;Spor tempo sprovođenja reformi&rsquo; u Srbiji
Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.
Evropska komisija je ocijenila da su vlasti u Srbiji &ldquo;nastavile da progla&scaron;avaju članstvo u EU svojim strate&scaron;kim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen&rdquo;.
EU ukazuje da &ldquo;Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima&rdquo;, a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
&ldquo;Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbjegava anti-EU retoriku&rdquo;, navodi se u izve&scaron;taju.
Iz EU je u vi&scaron;e navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije.
Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Bjelorusiju) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon &scaron;to je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
&ldquo;Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ostaje niska&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju i dodaje da Srbija treba značajno da pobolj&scaron;a stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU.
U izvje&scaron;taju se navodi i da za EU predstavlja bezbjednosni rizik to &scaron;to državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo &ldquo;na putovanje bez viza u EU&rdquo; dodjeljivanjem srpskog državljanstva.
Izvje&scaron;taj ukazuje na to i da je do&scaron;lo do produbljivanja &ldquo;polarizacije u srpskom dru&scaron;tvu&rdquo; usljed &ldquo;masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju &scaron;irom Srbije od novembra 2024. godine&rdquo;.
&ldquo;(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno dru&scaron;tvo&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.
Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primjenjuju hap&scaron;enja i druge prisilne mjere koje &ldquo;imaju zastra&scaron;ujući efekat na civilno dru&scaron;tvo&rdquo;.
To je, kako se ističe, pogor&scaron;ano &ldquo;verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika&rdquo;.
Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, u izvje&scaron;taju se navodi da su u određenoj mjeri &ldquo;neprimjerni uticaj (vlasti) i poku&scaron;aji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji&rdquo;.
Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je do&scaron;lo do pogor&scaron;anja &ldquo;slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja&rdquo;.
Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, u izvje&scaron;taju se navodi i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma.
Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dvije strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa.
&ldquo;I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obje strane rizikuju da propuste velike prilike&rdquo;, pi&scaron;e u izve&scaron;taju.
Srbija je, kako se navodi u izvje&scaron;taju, jedna od zemalja koja je iskoristila dio novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
&lsquo;Zastoj u reformama&rsquo; u Bosni i Hercegovini
U izvje&scaron;taju se navodi da se Bosna i Hercegovina (BIH) suočila sa &ldquo;političkim tenzijama&rdquo; i &ldquo;zastojem u reformama&rdquo;.
&ldquo;Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsjednik entiteta Republika Srpska je smijenjen sa funkcije, a prijevremeni izbori su zakazani za 23. novembar&rdquo;, navodi se.
Inače, bh entitet Republika Srpska nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, biv&scaron;em predsjedniku tog entiteta, zbog nepo&scaron;tovanja odluka visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 evra, kao i na &scaron;est godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
&ldquo;Reforma državnih institucija radi obezbjeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
U izvje&scaron;taju se ukazuje i na ka&scaron;njenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
&ldquo;Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak dru&scaron;tvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
Ipak, u izvje&scaron;taju BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.
Takođe, navodi se i da BiH jo&scaron;&nbsp; radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.

Izvještaj Evropske komisije: Najveći napredak ostvarila Crna Gora, zaostaju BiH i Srbija

CRNA GORA  PREGOVORE O ČLANSTVU SA EU POČELA PRIJE 13 GODINA

Godi&scaron;nji izvje&scaron;taj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu biće predstavljen sjutra u Briselu.
Izvje&scaron;taj će predstaviti evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos, koja će sjutra i pred Odborom za spoljne poslove Evrospke unije (AFET) govoriti o paketu pro&scaron;irenja za ovu godinu. 
Mediji su ranije objavili da se u nacrtu dijela izvje&scaron;taja EK koji se odnosi na Crnu Goru navodi da je kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strate&scaron;kom cilju evropskih integracija dala opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu pristupanja EU.
U dokumentu se podsjeća da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam privremeno zatvoreno.
Dodaje se da su, od posljednjeg izvje&scaron;taja, održane dvije međuvladine konferencije, na kojima su privremeno zatvorena četiri nova poglavlja, po&scaron;to je Crna Gora ispunila kriterijume za zatvaranje. 
&bdquo;Ovo Crnu Goru čini najnaprednijom u procesu pristupanja EU. Čvrst nastavak strate&scaron;ke orijentacije ka EU ostaje ključan za dalji napredak&rdquo;, kaže se u nacrtu izvje&scaron;taja EK.
U dokumentu se konstatuje da je Crna Gora, pored Albanije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, održala punu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
U dijelu nacrta koji se odnosi na pravosuđe, navodi se da je, nakon intenzivne faze reformi pro&scaron;le godine, sprovođenje pobolj&scaron;anog pravnog okvira koji garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa u Crnoj Gori dalo neke početne pozitivne rezultate.
Međutim, dodaje se da korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu pro&scaron;irenja moraju prioritetno da rije&scaron;e.
U nacrtu izvje&scaron;taja se konstatuje i da se &bdquo;izvjesna pobolj&scaron;anja &ldquo;mogu primijetiti u Crnoj Gori kada je riječ o slobodi izražavanja, slobodi medija i medijskom pluralizmu.
Crna Gora, je, kako se navodi, takođe jedna od zemalja regiona koja je preduzela značajne korake kako bi ojačala svoje politike borbe protiv trgovine ljudima daljim jačanjem svog pravnog, institucionalnog ili operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i pomoć žrtvama.
Dodatno, u nacrtu se konstatuje da je Crna Gora postigla napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma u protekloj godini, &scaron;to je takođe otvorilo put za pristupanje SEPA-i.
U dijelu nacrta izvje&scaron;taja navodi se i da proces pro&scaron;irenja sada funkcioni&scaron;e brže nego u posljednjih 15 godina, kao i da je ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, pro&scaron;irenje realna mogućnost.

Sjutra predstavljanje godišnjeg izvještaja EK o napretku Crne Gore

PREDSTAVIĆE GA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE MARTA KOS

Demokratska partija socijalista (DPS) zatražiće hitno kontrolno saslu&scaron;anje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića zbog pogor&scaron;anja odnosa sa Turskom, najavio je poslanik te stranke Oskar Huter.
On je, na konferenciji za novinare u Skup&scaron;tini, kazao da Ibrahimović treba da objasni da li se slaže sa postupcima državnih organa.
"I da kaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori ovakva kratkovida i neodgovorna politika aktuelne Vlade", rekao je Huter, prenosi agencija Mina.
On je rekao da je Vlada zbog krivičnog djela zbog kojih se terete dva državljana Azerbejdžana, kaznila 90 miliona građana Turske.
Huter je poželio brz oporavak povrijeđenom Podgoričaninu.
On je rekao da je Vlada brzopleto i nepromi&scaron;leno uvela vizni režim građanima Turske.
Huter je kazao da potpuno, pogre&scaron;ne i "vjerovatno nezakonite reakcije sektora bezbjednosti", doprinijele su eksalaciji ksenofobije i komplikacijama u odnosima sa Turskom.
On je upitao da li će premijer Milojko Spajić ili iko u Vladi podnijeti odgovornost za "sramotu nanijetu ugledu Crne Gore".
&nbsp;

Huter: DPS će tražiti saslušanje Ibrahimovića zbog pogoršanja odnosa sa Turskom

"VLADA ZBOG KRIVIČNOG DJELA ZBOG KOJIH TERETE DVA DRŽAVLJANA AZERBEJDŽANA, KAZNILA 90 MILIONA GRAĐANA TURSKE"

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru&nbsp;Marjan &Scaron;arec.
&Scaron;arec je u intervjuu za agenciju Mina kazao da je Crna Gora i dalje predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.
Komentari&scaron;ući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, &Scaron;arec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.
&ldquo;Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-vi&scaron;e donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze&rdquo;, pojasnio je &Scaron;arec.
Kako je kazao, sporo dono&scaron;enje je odluka glavna činjenica koja navodi ka razmi&scaron;ljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.
&ldquo;Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje naru&scaron;avaju jedinstvo&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se pla&scaron;e da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.
Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, &Scaron;arec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.
&ldquo;Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može naru&scaron;iti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom&rdquo;, istakao je &Scaron;arec.
On je, kako je naveo, na osnovu dosada&scaron;njeg iskustva, ubjeđen da to ne bi i&scaron;lo brzo.
&ldquo;Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za jo&scaron; jedno neuspje&scaron;no pro&scaron;irenje&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali pote&scaron;koće.
&ldquo;Ali u vidu imam vi&scaron;i cilj&rdquo;, dodao je &Scaron;arec.
Upitan da li je Crna Gora, kao &scaron;to navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspje&scaron;nije zemlje u pregovorima sa EU, &Scaron;arec je kazao da smatra da država jo&scaron; ima tu poziciju.
&ldquo;Realno gledano, jo&scaron; uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve &scaron;to pi&scaron;e u medijima, čitam i slu&scaron;am analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.
Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.
Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, &Scaron;arec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.
&ldquo;Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne &scaron;anse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da &ldquo;stvaramo neki paket po svaku cijenu&rdquo;.
&ldquo;Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Po&scaron;teno je da ko izvr&scaron;i sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale&rdquo;, pojasnio je &Scaron;arec.
Kako je dodao, ipak ima jo&scaron; dosta posla.
Komentari&scaron;ući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužila&scaron;tvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, &Scaron;arec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužila&scaron;tva može smatrati pritiskom.
&ldquo;Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osječati kao pritisak&rdquo;, naglasio je &Scaron;arec.
Kako je naveo, tužila&scaron;tvo je uspje&scaron;no onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.
Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.
Na pitanje u kojoj mjeri de&scaron;avanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, &Scaron;arec je kazao da se u Briselu čuje svako de&scaron;avanje u zemlji kandidatkinji.
&ldquo;Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom pro&scaron;irenja to moraju čuti, jer inače bi lo&scaron;e obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih de&scaron;avanja na sam proces&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.
&ldquo;U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje&rdquo;, pojasnio je &Scaron;arec.
Kako je kazao, njega brinu dru&scaron;tvena de&scaron;avanja na koje utiče politika.
&ldquo;Po&scaron;tujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u te&scaron;kim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država&rdquo;, poručio je &Scaron;arec.
On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.
&ldquo;Isto tako, te&scaron;ko razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se pona&scaron;aju prema simbolima te zemlje u kojoj žive&rdquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.
Komentari&scaron;ući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, &Scaron;arec je podsjetio da je iz Unije vi&scaron;e puta nagla&scaron;eno da Crna Gora treba da promijeni vizni režim.
&ldquo;To je bio i zahtjev u procesu&rdquo;, naveo je &Scaron;arec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.
Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način &scaron;titi prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno dru&scaron;tvo, &Scaron;arec je kazao da je integracija stranaca u dru&scaron;tvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspje&scaron;ne.
&ldquo;Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogor&scaron;ava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca&rdquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je &scaron;titio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.
&ldquo;Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u ko&scaron;tac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uni&scaron;tavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, &Scaron;arec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.
&ldquo;Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to te&scaron;ko shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo te&scaron;ko kontrolisati&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve lo&scaron;e &scaron;to se de&scaron;ava u zemlji.
&ldquo;Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati ne&scaron;to pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.
&ldquo;Generalizovanje jedne populacije ne donosi ni&scaron;ta dobro, treba gledati pojedince&rdquo;, poručio je &Scaron;arec.

Šarec: Reformu EU sprovoditi nakon proširenja, svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može se smatrati pritiskom

" IZ UNIJE VIŠE PUTA NAGLAŠENO DA CRNA GORA TREBA DA PROMIJENI VIZNI REŽIM"

Crna Gora će morati ne&scaron;to da uradi povodom svoje odluke o uvođenju viza turskim državljanima ili će u suprotnom njegova zemlja povući neke recipročne mjere, kazao je turski ambasador Bari&scaron; Kalkavan.
Kalkavan je to rekao tokom posjete Baru gdje je obi&scaron;ao svoje sunarodnike kojima su prethodnih dana demolirani lokali, prenosi Portal RTCG.
&ldquo;Ne samo to, mislimo da ima jo&scaron; koraka koje se moraju napraviti. S obzirom na to da u temeljima na&scaron;ih odnosa, između dvije države imaju neke odluke koje su donesene zajedno, ako se ne naprave koraci i na&scaron;a strana će biti primorana na neke korake da preuzme u skladu sa ovim &scaron;to se desilo&rdquo;, kazao je Kalkavan.
On je naveo da u Turskoj živi 250 hiljada ljudi iz Crne Gore.
&ldquo;Rodbina im je ovdje, tako da se oni obilaze svakako. Tako da će oni morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga&rdquo;, rekao je Kalkavan.

Kalkavan: Ako Crna Gora ne preispita odluku o vizama, Turska će odgovoriti recipročno

PORUČIO TURSKI AMBASADOR

Premijer Milojko Spajić zakazao je za večeras sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti razmotrena aktuelna bezbjednosna situacija u državi, sa fokusom na strane državljane koji borave u Crnoj Gori.
"Sjednica se održava u skladu sa Zakonom utvrđenom nadležno&scaron;ću Vijeća, radi razmatranja pitanja od značaja za državu i koordinacije rada nadležnih organa.
Zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za uče&scaron;će na sjednici upućen je i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, v.d. direktoru policije Lazaru &Scaron;ćepanoviću, načelniku SPO Predragu &Scaron;ukoviću i predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić.
Nakon sjednice biće objavljeno saop&scaron;tenje za javnost", navode iz Vlade.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Spajić za večeras zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost