Politika

Predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Andrijevica Vesko Raketić, povodom 17. jula, Dana Op&scaron;tine Andrijevica, na danas održanoj svečanoj sjednici održao je skandalozan govor, saop&scaron;teno je&nbsp; iz lokalnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS).
Raketić je u svom svečanom obraćanju kazao da oni koji kliču &ldquo;E viva Montenegro!&rdquo; na Cetinju se nikada neće vratiti na vlast, jer su to "fa&scaron;isti i montenegrini", a usputno se, pogrdno odnio i prema državnoj himni, od koje se na sjednici čuo samo instrumental- pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DPS Andrijevica.
Da skandal bude jo&scaron; veći, sjednici su prisustvovali i ministri iz aktuelne Vlade, ali i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ističu iz DPS-a.
-Svi zajedno su uredno otćutali besramno obraćanje Raketića. Najzad, ne iznenađuje &scaron;to su samoprozvane građanske i evropske partije, kakva je PES, koja je dio vlasti u Andrijevici, prećutale nakaradne Raketićeve stavove- saop&scaron;tili su iz Odbora DPS Andrijevica.
Raketić bi, poručuu da ima" zrno političkog dostojanstva, nakon dana&scaron;njeg sramotnog istupa", časa ne bi časio, već bi podnio ostavku.
- Jer ga oni kojima je nacrtao metu, nazivajući ih montenegrinima i fa&scaron;istima, kao lokalnog funkcionera plaćaju u državi čiju himnu ne priznaje - zaključili su iz DPS-a.

DPS Andrijevica: Predsjednik SO Opštine one koji kliču “E viva Montenegro”nazvao fašistima i montenegrinima

"SKANDAALOZAN GOVOR NA SVEČANOSTI POVODOM DANA OPŠTINE"

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
Nakon zavr&scaron;enog pretresa predsjedavajuća Zdenka Popović saop&scaron;tila je da će se o ovom prijedlogu zakona izjasniti naknadno.
Akcenti sa dana&scaron;nje sjednice:
Izmjene Zakona o javnim okupljanjima predložila je parlamentarna većina, ispred koje se obratio Seid Hadžić (PES), koji je rekao kako "nikako nije namjera da se ospori pravo građana da se mirno okupljaju".
"Potrebne su korekcije zakona u dijelu kada se javnim okupljanjima onemogućava saobraćaj, ugrožava bezbjednost i paralizuje funkcionisanje hitnih službi, privrede i funkcionisanja građana. Zato ove izmjene treba posmatrati kao napor poslanika da donesu pravično rje&scaron;enje", kazao je on.
Čarapić: Akademika Mujovića napali su iz SD
Vasilije Čarapić (PES) ponovio je isto &scaron;to je rekao Hadžić, dodajući kako se time "uvodi red". Onda je govorio o de&scaron;avanjima tokom obilježavanja 13. jula na Gorici.&nbsp;
"Trinaestog jula unižene su tekovine ustanka na Gorici. Određeni marginalci su akademika Sa&scaron;u Mujovića, koji je bio dekan na&scaron;eg najuspje&scaron;nijeg fakulteta, nazvali fa&scaron;istom", dodao je on.
Kazao je kako iza svega stoje Socijaldemokrate, te da njihovu politiku niko "organski ne podnosi".
"Isti ti koji su akademika priznatog kova nazvali fa&scaron;istom, njima ne smeta da u Budvi budu u koaliciji sa nekim ko je protestovao zbog toga &scaron;to će Vlada da podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici", istakao je on, navodeći kako su iz SD licemjerni i da je u pitanju partija ekstremista.
Prigovorio je SD-u kako na funkcije ne postavlja žene, te da žene neće u tu stranku jer one ne žele tamo gdje je nacionalizam.
Nenezić: Skretanje pažnje sa onoga &scaron;to žele da urade ljudima koji protestuju na Kru&scaron;evom Ždrijelu
Branislav Nenezić (SD) istakao je kako je riječ o poku&scaron;aju Čarapića da skrene pažnju sa teme o kojoj se danas govori.
"A danas žele da ljude, koji protestuju na Kru&scaron;evom Ždrijelu, koji traže pravdu za svoje najdraže, neće imati vi&scaron;e tu priliku, već će većina protiv njih na sljedećem protestu ići biber sprejem", kazao je on.
Potom je kazao kako Sa&scaron;a Mujović nije akademik.
"Jeste profesor, ali nije akademik. Ne iznosite neistine. Sve &scaron;to ste rekli, istina je kao i to da je on akademik. A &scaron;to se tiče ostalog - kakva je Va&scaron;a ideologija? Vi ste u Skup&scaron;tini Glavnog grada. Gdje je bio odbornik Va&scaron;e većine prije nekoliko dana? Kakve je poruke slao? Idete li za koji dan na parastos Draži Mihailoviću u Herceg Novom. Ne možete da se igrate malo partizana, malo četnika, malo Crnogoraca, malo Srba", naglasio je on.
Čarapiću je poručio i "Vi ste možda ono za &scaron;ta je prozvan Mujović".
"Cobi, prije mjesec ste bili na blokadi, a sad predlažete ovaj zakon?"
Nenezić je potom kazao i kako je jedan od predlagača zakona, Artan Cobi (AF), prije mjesec bio na blokadama saobraćajnice u Ulcinju.
"Gospodine Cobi, smatrate li da ste pogrije&scaron;ili tada? Jeste li prekr&scaron;ili zakon? Ajde Vi platite prvu kaznu pa dajte primjer građanima Crne Gore", dodao je on.
Čarapić: Ni&scaron;ta ne može skinuti ljagu sa va&scaron;e partije
Čarapić je odgovorio kako je Nenezić iznio "niz neljudskih optužbi na račun poslanika PES-a".
"Ni&scaron;ta ne može skinuti ljagu sa va&scaron;e partije od onoga &scaron;to ste uradili za 13. jul. Toliko neukusa je bilo da neko izađe i uradi ono &scaron;to ste uradili. Va&scaron; gradski odbor je predodbor gradskog odbora DPS-a", rekao je on.
Nikolić: Ovo je neustavno, jeste li razmi&scaron;ljali &scaron;ta traže emotivno ranjeni Cetinjani na magistrali?
Andrija Nikolić (DPS) kazao je kako bi bilo prirodno da je Vlada predložila zakon, ali da je ostavila da to za nju učine poslanici većine.
"A oni su taj posao povjerili poslaniku Hadžiću računajući da će tako biti najmanja &scaron;teta. A za&scaron;to Vlada nije dala mi&scaron;ljenje na ovaj zakon? Zato &scaron;to znaju da je neustavan. I ostavili su većini u parlamentu da odradi prljav posao za njih", istakao je on, navodeći kako je Hadžić zloupotrijebljen.
Ovakve zabrane su, dodao je, suprotne i Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama.
"Ovo je nedopustivo u demokratskim dru&scaron;tvima. A cilj ovih mjera je da se većina politički obračuna sa građanskim buntom. U atmosferi rastućeg nezadovoljstva, svaki zakonski poku&scaron;aj da se protest ugu&scaron;i direktan je udar na osnovne građanske slobode. Ovaj potez pokazuje da većina nije spremna da rje&scaron;ava probleme, već da se bave represijom onih koji traže političku odgovornost. Niko ne boravi na magistrali na 40 stepeni jer mu je tamo lijepo, već iz prijeke potrebe i te&scaron;ke nužde. Jeste li nekad razmi&scaron;ljali o tome &scaron;ta traže emotivno ranjeni građani Cetinja na onom žaropeku", upitao je on Hadžića.
"Zar nijeste vi bili oni koji su pekli prasad po bulevarima?" Istakao je i kako su mnogi iz dana&scaron;nje vlasti licemjerni, jer su i sami, dok su bili u opoziciji, proteste koristili kao glavno sredstvo borbe.
"Svojevremeno su u &scaron;atorskom naselju, koje je postavio DF, demonstranti i njihovi politički pokrovitelji pekli prasad, pu&scaron;tali nacionalističku muziku i tražili smjenu vlasti i, kako su govorili, pravdu", kazao je on.
Dodao je i kako je bilo mnogo blokada saobraćaja, pa tada, kako ističe, niko nije donosio slične akte.
"U oktobru 2015. je Andrija Mandić na anti-NATO skupu u Podgorici pričao da je Milo Đukanović pobjegao iz Crne Gore, dok je ovaj predsjedavao 500 metara dalje sjednicom Vijeća za nacionalnu bezbjednost", ustvrdio je Nikolić.
On je podsjetio na niz blokada &scaron;irom EU iz novijeg perioda, od farmera sa traktorima do klimatskih aktivista.
"Pa se ne donose zakoni da se građani disciplinuju, stavljaju u zatvor i da im se izriču novčane kazne. Pa ni Vučićev režim u Srbiji se nije usudio da donese ovakav zakon iako je ta država u blokadi mjesecima", konstatovao je on, dodajući da su zabrane protesta, kakva se predlaže danas, svojstvena jedino diktaturi Vladimira Putina.
Mugo&scaron;a: Ovo je diktatura, &scaron;ta vi mislite?
Boris Mugo&scaron;a (SD) kazao je kako su među predlagačima dvije kategorije poslanika.
"Prva su nekada&scaron;nji opozicionari, a druga partije manje brojnih naroda. Dok sam bio vlasti, ne bi mi padalo na pamet da predlažem ovakav zakon - jer je protivustavan. Vi ste u postojeći zakon, gdje stoji da su organizatori okupljanja odgovorni, dodajete - i oni koji pozivaju na okupljanje. Pa ovo je klasična diktatura, gdje vi živite, &scaron;ta je ovo? Ko će da tumači ko poziva na okupljanja. Za&scaron;to policiji dajete vruć krompir u ruke, na &scaron;ta ovo liči", upitao je on.
Obratio se i partijama manje brojnih naroda.
"&Scaron;to vam ovo ne pade na pamet dok ste bili u vlasti do 2020? &nbsp;Mislite li da se ovo vas ne tiče? E tiče se, gdje su predstavnici albanskih stranaka, je li njihov lider blokirao ulice? Tada im je to bilo OK, a sad nije OK. I ne koristite mi kao argument turizam - otkad ste oslobodili Crnu Goru, mi imamo manje letova, aerodromi imaju manje prihoda a vi&scaron;e zaposlenih... I vi kažete da oni ljudi koji od tuge protestuju na Cetinju - opstruiraju turističku sezonu? A toga ste se sjetili kad ste onima iz &Scaron;avnika rekli 'rije&scaron;ićemo to'. Oni vam nijesu smetali za turizam. Ne radite ovo", dodao je on.
"Ovo je političko zastiđe i klasični bezobrazluk Vlade"
Kazao je kako je u pitanju "klasični bezobrazluk" Vlade, koja mjesec ne daje mi&scaron;ljenje.
"Gdje je ministar pravde, gdje je ministar za ljudska i manjinska prava, gdje je MUP? Znate li za&scaron;to to rade - jer znaju koliko je pogre&scaron;an zakon. A onda će u Briselu da kažu da nemaju veze sa tim, da su to predložili poslanici", naglasio je on.
Mikić: Ne mogu da vjerujem da ovo predlažu neki koji su do 2020. kao opozicija bili na ulici
Zoran Mikić (URA) kazao je da je taktika većine da se ne javljaju za riječ, te da su nedorasli tome da rje&scaron;avaju probleme građana zbog kojih oni izlaze na ulice.
"Zloupotrebe javnih okupljanja ima, logičnije je i da se neki protesti dese ispred Skup&scaron;tine, ali nije rje&scaron;enje da imamo ovakav zakon, kojim se kr&scaron;e temeljna prava građana na okupljanja. Najveći paradoks je da ovo predlažu oni koji su, kao opozicija, veliki dio političkog rada zasnivali na ulici. Ne mogu da vjerujem da će neke od tih kolega dići ruke za ovakav zakon", konstatovao je on.
Smatra kako nikakve kazne ni zabrane neće spriječiti građane da protestuju.
"Pozivam vas da razmislite da li ćete podržati ovo. Nadam se da ćete se držati nekih principa koje smo zajedno imali dok smo bili opozicija. Nadam se da ste spremni da, pravo koje ste tada tražili za sebe, sada omogućite i drugima", konstatovao je on.
Dragović: Vi ste ovakav zakon usvojili 2005. i 2015, ali ga nijeste sprovodili u djelo
Darko Dragović (PES) rekao je da je DPS sa koalicionim partnerima 2005. godine zakonom definisala da mirnih okupljanja ne može biti u blizini bolnica, vrtića, &scaron;kola, nacionalnih parkova, spomenika, svim kategorijama puteva i na drugim mjestima "ako bi to, s obzirom na vrijeme, broj učesnika ili karakter okupljanja moglo ugroziti kretanje građana".
"To &scaron;to nijeste ovaj zakon sproveli u djelo, to je drugo pitanje. Ustavni sud donio je kasnije odluku kojom su te odredbe stavljene van snage, jer nijesu u skladu sa evropskom praksom. I za to im je trebalo skoro 10 godina", dodao je on.
Kazao je i kako je 2015. usvojen sličan zakon, te da je Ustavni sud opet oborio taj akt.
"Zato je DPS posljednja koja može da kritikuje ovakav zakon. Oni su poku&scaron;avali da zabrane ljudima pravo na okupljanje, ali nijesu imali kuraži i to je potpuno drugo pitanje", ocijenio je on.
Stjepović: Ovakva zakonska rje&scaron;enja postoje i u drugim državama
Du&scaron;ko Stjepović (Demokrate) kaže kako su slična zakonska rje&scaron;enja na snazi u Hrvatskoj, Francuskoj i Danskoj.
"U nekim od tih država policija može narediti da se okupljanje održi na drugom mjestu ili obavijestiti organizatora o dodatnim uslovima za održavanje skupa, posebno kad postoji rizik od naru&scaron;avanja javnog reda, uključujući i ometanje saobraćaja", dodao je on.
Janović: Da je zakon ispravan, ne bi se vlast ovako krila i isturala pojedine poslanike
Nikola Janović (DPS) istakao je kako se vlast danas ne bi skrivala iza predlaganja ovog zakona i isturala pojedine poslanike da je on ispravan.
"Kada upoređujete sa drugim državama - zaboravili ste da kažete da u tim državama postoji odgovornost. A kod nas je to deficitarna kategorija. Direktno kr&scaron;ite Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Znate li vi kolike su prosječne plate u Crnoj Gori - pa kakvu poruku &scaron;aljete o tome da će kazne biti 2.000 eura? Za vas, po ovom zakonu, organizator skupa može biti i neki građanin koji na dru&scaron;tvenim mrežama podijeli vijest o skupu", ocijenio je on.
Ne protestuju građani, dodao je on, ni na Cetinju, ni u Ulcinju, ni u Bijelom Polju zato &scaron;to im je dosadno.
"Oni traže va&scaron;u odgovornost, koju nikako da vide. Danima se raspravljalo, povodom protesta kod Vile Gorica, jesu li krivi građani ili policija. Ali ne, krivi ste vi, jer va&scaron;im potezima hu&scaron;kate i provocirate ljude. Na &scaron;ta vam je ličila ona pomrčina od dodjele Trinaestojulske nagrade. Pogledajte - tamo nije bilo državne zastave. &Scaron;ta vi to radite, za&scaron;to provocirate građane na taj način? Za&scaron;to se čudite onda kad se dese protesti", upitao je on.
Vuksanović: Po&scaron;tujem bol ljudi sa Cetinja, hoćete li da &scaron;aljete i na njih pendreke i biber sprejeve?
Adrijan Vuksanović (HGI) rekao je kako je sve jasno, no pozvao je većinu da ne podržava zakon.
"Oni ljudi koji na Cetinju svakog dana izražavaju svoju bol, nijesu tamo ni iz obijesti, ni iz dosade, već iz velike muke. Uzeti su im najdraži. I pored svega - &scaron;ta treba da se desi? Da vi ovo danas izglasate i po&scaron;aljete pendreke i biber sprejeve na njih? &nbsp;Ja često prolazim tim putem i prilagođavam se, jer po&scaron;tujem njihovu bol. A siguran sam, ako glasate za ovo, da će jednog dana na Ustavnom sudu pasti", poručio je Vuksanović.
Jedino &scaron;to možemo, dodao je, jeste da odemo pred te ljude, stanemo mirno i ćutimo.
"Jer nijesmo im pružili pravdu i sve &scaron;to im je trebalo biti pruženo. Možemo se kriti sad iza zakona i prebacivati odgovornost - ali, imamo ljude koji pate i koji će patiti cijelog života. Imajte to u vidu kad budete pritiskali tastere", rekao je on.
Pejović: Ovo su već orvelovske razmjere političkog licemjerja
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović naglasila je kako ovaj prijedlog zakona poprima "orvelovske razmjere" političkog licemjerja.
"Ljudi koji su do&scaron;li na vlast zahvaljujući ljudima koji su se na ulici borili za pravednije dru&scaron;tvo, danas predlažu zabranu tog mehanizma. Da nije bilo tih blokada, vi ne biste bili u prilici da odlučujete o bilo čemu. Bolno je gledati kreativnost sa kojom većina želi da unizi sistem koji je građen vjekovima, od Petra prvog do danas. On nije građen ni 30 godina, ni 80, ni 100, već na tekovinama građenim vjekovima", istakla je ona.
Ocijenila je i kako vlast sve radi zato &scaron;to ne smije da pogleda u oči one građane koji su danas na ulici.
"Da ste jednom oti&scaron;li na Cetinje, vidjeli biste da cijelom gradu možete izjaviti sauče&scaron;će, jer nema jedne osobe koja ne može pokazati na čitulju i reći - ovo je moje unuče, sestra, brat, rođak, kom&scaron;ija. Iako je očigledno da ste opijeni vla&scaron;ću i da sa prezrenjem gledate svaku sugestiju i upozorenje, moram vas podsjetiti da svaka diktatura jednom mora pasti", dodala je Pejović.
Živković: Vlada se boji onoga &scaron;to ide u septembru, sve će biti vi&scaron;e građana koji će tada biti na ulici
Danijel Živković (DPS) ističe kako se vlast pribojava onoga &scaron;to slijedi u septembru.
"Sve će vi&scaron;e biti građana koji su nezadovoljni situacijom i koji će pravdu tražiti na ulici. I onda bi da preveniraju i uvode pravila pona&scaron;anja, tako &scaron;to će braniti javna okupljanja gdje im odgovara. Pa ako građani budu htjeli ispred Vlade ili Skup&scaron;tine - neće moći. E to govori da je ova vlast pri kraju", istakao je on.
Povodom toga &scaron;to poslanici ZBCG ne učestvuju u raspravi, kazao je kako su isturili PES da to čini umjesto njih.
"Ovo je već progla&scaron;eno neustavnim, shvatate li vi to?" Podsjetio je kako je 2020. godine vlast uklonila ograde ispred Skup&scaron;tine i Vlade, da bi ih odmah nakon toga vratila.
"Kako smo do&scaron;li do toga da su na posao dolazili taksijima, a sad se iz službenih kola puca na ljude. Sad imamo preko 30 žrtava na Cetinju, &scaron;to iz dva masakra, &scaron;to iz kriminalnih obračuna - a nikome ne pada na pamet da podnese ostavku. Ova vlast bi mogla da stane samo u jednu riječ. A to je fotelja - najvažnija mjerna jedinica. E kad je to tako, onda imate i ovo - uvedite zabranu okupljanja", dodao je on.
Hadžiću je kazao kako je njegov akt već progla&scaron;en neustavnim.
"Jeste li vi i&scaron;ta pratili &scaron;ta je radio Ustavni sud? Jeste li čitali ne&scaron;to? Osporene su vam odredbe zakona, ovo o putevima vam je progla&scaron;eno neustavnim. Koji vam ovo đavo treba, da predlažete ne&scaron;to &scaron;to je već progla&scaron;eno neustavnim", upitao je on.
Živković je istakao kako vlast želi ugu&scaron;iti slobodu medija, a da su početkom godine poku&scaron;ali da kriminalizuju i studente.
"Pokajaćete se. Žao mi je &scaron;to ste vi iz PES-a ostali sami jer vas je DF isturio. Ovdje DF vuče konce, a vi ih samo slu&scaron;ate i idete za njima. Zato danas i imate podr&scaron;ku kakvu imate, jer slijepite njihovu nacionalističku politiku. A njima odgovara i da se zabrani okupljanje i javna riječ, za njih je Putin predsjednik", dodao je Živković.
Ni u Srbiji se ovo ne de&scaron;ava kod Vučića, konstatovao je on.
"Sad vam kažem - ne uvodite sankcije, uvedite zatvorske kazne. Stisnite petlju. Stavite odredbu da je zabranjeno okupljanje. I ja ću prvi doći na to mjesto. Neće platiti ni oni ljudi na Kru&scaron;evom ždrijelu ni niko drugi - mi ćemo biti prvi tamo. Pa dođite, izvedite snage bezbjednosti, tu partijsku policiju, a mi vam stojimo na crti", naglasio je on.
Predsjednik Demokratske partije socijalista tvrdi i da ta stranka danas ima podr&scaron;ku od 28 odsto i istakao kako su u pitanju rezultati posljednjih ispitivanja javnog mnjenja.
Živković je o tim podacima govorio tokom diskusije sa Borisom Pejovićem (PES).
"Kako ste vi izgradili svoju politiku u protekle dvije godine, govore sljedeći podaci. Mi smo sa 21 odsto danas na 28 odsto. Vi ste sa 24-25 odsto pali na 13", istakao je Živković.
Pejović ga je pitao jesu li to neke njihove ankete.
"Ja to znam kao &scaron;to znate i Vi. Jer se rade istraživanja za va&scaron;e potrebe, a ja ih gledam kao &scaron;to ih gledate i vi. I vi znate na koliko ste procenata", dodao je on.
Ćinćur: Ljudi iz Vlade, ne glasajte za Gredića, pet žena ga optužuje za mobing
Na početku dana&scaron;nje sjednice, nezavisna poslanica Radinka Ćinćur ukazala je kako će Vlada danas razmatrati prijedlog da Mersudin Gredić bude naimenovan za direktora Crnogorskog operatora trži&scaron;ne energije.
"Ironično je da će se danas na sjednici Vlade naći imenovanje direktora COTEE Mersudina Gredića kojeg pet žena optužuje za mobing. Pla&scaron;im se da će, za&scaron;tićen povećanjem naknada odboru direktoru, &scaron;to se u uređenim dru&scaron;tvima zove korupcijom, ovaj prijedlog biti izglasan. Želim da ukažem na partijski imunitet koji &scaron;titi ovakve prijedloge, a koji je jači od integriteta žena, koje u ovoj borbi gube svaku bitku", kazala je Ćinćur.
Apelovala je na Vladu da danas "pokažu da se zaista bore za rodnu ravnopravnost".
"Ne glasajte za ljude koji uru&scaron;avaju svaku pomisao na rodnu ravnopravnost. Dotični nije ispo&scaron;tovao ni instituciju mirnog rje&scaron;avanja sporova, ni u kolektivu, ni pred agencijom. Žene su na bolovanju, u stresu, a on istražuje ko je sve prijavio Centru za ženska prava. Mediji pi&scaron;u o tome, ali odgovora institucija nema", navela je ona.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/r4h5KEXhgso" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Živković: Nećete kažnjavati one sa Kruševog ždrijela - mi ćemo prvi izaći, staćemo na crtu, pa dođite

ZAVRŠENA RASPRAVA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM OKUPLJANJIMA

Najava da će se u Herceg Novom ponovo održati parastos Draži Mihailoviću pokazuje da je na snazi poku&scaron;aj revizije istorije, saop&scaron;teno je iz hercegnovskog Odbora Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako dalje navode, ta najava pokazuje da je na snazi i povampirenja četni&scaron;tva.
&bdquo;To nikoga ne može iznenaditi danas u Crnoj Gori kad uzmemo u obzir činjenicu da državom upravljaju politike koje su jednom poražene, a koje su nazadne, retrogradne i nakaradne, koje besramno slave ratne zločince kao heroje&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističu da te politike i danas, osim &scaron;to negiraju postojanje nezavisne Crne Gore, podrivaju njen građanski karakter, poku&scaron;avaju da bestidno prekrajaju istoriju i nezapamćeno promovi&scaron;u četni&scaron;tvo u državi u čije biće je duboko utkan antifa&scaron;izam kao neprolazna vrijednost.
&bdquo;Ako su zaboravili, podsjećamo ih &ndash; ovo je, ma koliko ih boljelo, suverena država čiji temelj predstavljaju antifa&scaron;ističke vrijednosti, koje ne mogu obrisati ni stotine njihovih uzaludnih poku&scaron;aja oživljavanja zločinačkih ideologija", naglasili su iz DPS-a.
Prema njihovim riječima, u Crnoj Gori nikad neće proći izjednačavanje partizanskog i četničkog pokreta i rehabilitacija ratnih zločinaca.
Poručili&nbsp; su da, u ime 13. jula i svega &scaron;to on predstavlja, obećavaju borbu protiv neskrivenog fa&scaron;izma u Crnoj Gori.
&bdquo;Neka traje koliko traje, ali će u finalu sljedbenici Draže Mihailovića i sve &scaron;to on predstvalja ponovo zavr&scaron;iti tamo gdje im je i mjesto &ndash; na smetli&scaron;tu istorije&ldquo;, zaključili su iz DPS-a.

OO DPS Herceg Novi: Parastos  Draži Mihailoviću potvrda pokušaja revizije istorije

"NA SNAZI POVAMPIRENJA ČETNIŠTVA"

Crna Gora je primjer kako se sprovođenjem reformi postaje lider u regionu na putu ka Evropskoj uniji (EU), kazala je ministarka za evropske i međunarodne poslove Austrije, Beate Majnl-Rajzinger. Ona je, na konferenciji za novinare nakon sastanka sa &scaron;efom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, rekla da je to pokazatelj drugim državama u regionu kako se sprovode reforme i kako se lak&scaron;e može ući u EU. &bdquo;Austrija je tu da podržava pro&scaron;irenje EU i države kandidati trebalo bi da ispune sve kriterijume, ali s druge strane, mislim da bi trebalo da dođe i do reformi unutar EU, kako bi proces ulaska drugih država bio manje birokratski&ldquo;, rekla je Majnl-Rajzinger. Kako je navela, važno je da Crna Gora postepeno ulazi u EU, kako bi građani uvidjeli razne prednosti života u Uniji. &bdquo;Građani su već možda imali priliku da osjete neke vrste prednosti, a jedna od tih stvari je, na primjer, uvođenje roming zone&ldquo;, istakla je Majnl-Rajzinger. Ona je poručila da su reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa veoma važne za Crnu Goru, navodeći da je raduje &scaron;to će imati sastanke sa predstavnicima sudstva, sa kojima će govoriti o tim temama. Majnl-Rajzinger je naglasila da je u procesu evropske integracije veoma važna uloga borbe protiv kriminala, naročito sajber kriminala. &bdquo;Zaključili smo da je pred nama veoma važan put pun izazova, ali da postoji prozor kroz koji možemo vidjeti budućnost Crne Gore u EU&ldquo;, rekla je Majnl-Rajzinger. Kako je kazala, Crna Gora treba da bude na neki način nagrađena, jer je njena spoljna politika 100 odsto usklađena sa pravilima EU. "Austrija je do sada podržavala ulazak Crne Gore u EU i to će raditi i u budućnosti. Radujemo se članstvu Crne Gore&ldquo;, poručila je Majnl-Rajzinger. Ibrahimović je rekao da je posjeta Majnl-Rajzinger potvrda prijateljskih i izuzetno dobrih odnosa Crne Gore i Austrije, zasnovanih na međusobnom povjerenju. On je zahvalio Austriji na kontinuiranoj podr&scaron;ci evorpskom putu, navodeći da je ta država jedan od najsnažnijih sagovornika politike pro&scaron;irenja. &bdquo;Posebno cijenimo ulogu Austrije u grupi Prijatelji Zapadnog Balkana. Na&scaron;i austrijski prijatelji dobro razumiju koliko je integracija važna za stabilnost, ne samo Zapadnog Balkana, već i cijele Evrope&ldquo;, rekao je Ibrahimović. On je poručio da je Crna Gora odlučna da reforme sprovede do kraja, vođena vizijom da postane članica EU do 2028. godine. &bdquo;Pridruživanje EU za nas nije samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i prihvatanje evropskih vrijednosti koje vode boljem kvalitetu života&ldquo;, istakao je Ibrahimović. On je rekao da je zadovoljan jer je, kako je naveo, danas potvrđeno da se Crna Gora već posmatra kao dio EU porodice, a &scaron;to se najbolje vidi kroz stopostotno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom. Ibrahimović je kazao da je potrebno da Zapadni Balkan ostane čvrsto na evropskom putu, a da EU kroz posvećenost politici pro&scaron;irenja potvrdi svoju snagu i jedinstvo. On je naveo da je sa Majnl-Rajzinger razgovorao i o ekonomskoj saradnji, ističući da je Austrija jedan od najznačajnijih investitora u Crnoj Gori. &bdquo;Saglasili smo da postoji jo&scaron; mnogo prostora za unapređenje bilateralne saradnje, posebno u oblastima energetike, turizma, nauke, kulture i obrazovanja&ldquo;, dodao je Ibrahimović. Upitan kakvi su odnosi sa Hrvatskom i &scaron;ta se radi kako bi se rije&scaron;ilo pitanje morske granice, s obzirom da je rečeno da put Crne Gore u EU vodi preko Zagreba, Ibrahimović je rekao da put Crne Gore u EU određuju građani i niko drugi. Ibrahimović je kazao da je Hrvatska prijateljska država i da je, kada se priča o granicama, vidio da i Crna Gora i ta država žele iskreni i prijateljski dijalog u pravcu rje&scaron;avanja svih otvorenih pitanja. &bdquo;Važno je da obje države žele da unapređuju dobre odnose i da će u narednom periodu Hrvatska biti snažan promoter na&scaron;e evropske integracije&ldquo;, rekao je Ibrahimović. Upitan da li Bo&scaron;njačka stranka (BS) &scaron;alje poruku da je jedino saradnjom sa onima koji negiraju genocid u Srebrenici moguće ostvariti cilj da država postane članica EU, on je kazao da je ta partija nastavila da vi&scaron;e radi, a manje priča i da se za sve &scaron;to rade konsulutuju sa svojim biračima. &bdquo;Danas ne bi bilo nezavisne Crne Gore da bo&scaron;njački narod nije glasao 2006. godine. Ne bi bila članica NATO-a da nijesu dva poslanika BS glasala za to. I danas vjerujem da Crna Gora ne može biti u EU ako BS ne da snažnu potporu&ldquo;, rekao je Ibrahimović. On je istakao da nemaju &scaron;ta kome da poja&scaron;njavaju i da rade i kreiraju bolju i prosperitetniju Crnu Goru. Ibrahimović je rekao da i evropski partneri jasno kažu da nema evorpskog puta bez suočavanja s pro&scaron;lo&scaron;ću, navodeći da je i francuski predsjednik Emanuel Makron kazao da nema mjesta onim državama koje ne priznaju da je bio genocid u Srebrenici. Upitana da li EU sebe stvarno vidi sebe kao zajednicu vrijednosti, imajući u vidu da "konstantno ćuti&ldquo; na uru&scaron;avanje sekularnog i građanskog karaktera Crne Gore, Majnl-Rajzinger je rekla da se EU zalaže da dođe do zatvaranja određenih poglavlja i da se zavr&scaron;e neke tehničke stvari, ali da mnoge reforme, kada se radi o demokratiji i evropskim vrijednostima, država mora sama da zavr&scaron;i. &bdquo;Razvoj demokratije i antikorupcije u Crnoj Gori je na dobrom putu i Crna Gora je na neki način lider u regionu &scaron;to se toga tiče&ldquo;, kazala je Majnl-Rajzinger.

Ibrahimović na pitanje da li jedini put u EU vodi preko saradnje sa negatorima genocida: Nemamo kome šta da objašnjavamo

"BOŠNJAČKA STRANKA NASTAVILA DA VIŠE RADI, A MANJE PRIČA "

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović je komentari&scaron;ući incident na skupu posvećenom 13. julu na Gorici, istakao da mu nije bilo prijatno, posebno &scaron;to je nazvan fa&scaron;istom, ali da se nije prona&scaron;ao u tim riječima i da mu je žao &scaron;to je na jedan skup organizovan sa dobrom namjerom, bačena sjenka.
"Ja se tamo nijesam pojavio samoinicijativno, već na poziv Saveza boraca i antifa&scaron;ista sa kojima smo pripremali program &scaron;est mjeseci. Tako da ako su me oni pozvali onda sigurno najbolje znaju ko je fa&scaron;ista i takvog ne bi pozvali na proslavu. Podgorica je tog dana bila regionalni centara antifa&scaron;izma i imali smo jednu dobu namjeru. Policija je upozoravala da je skup sa rizikom, ali nijesam imao potrebu da zazirem od bilo koga. Kakva bi to bila poruka da gradonačelnik grada koji je najvi&scaron;e bombardovan tokom Drugog svjetskog rata se ne pojavi na proslavu pobjede nad fa&scaron;izmom. To bi za mene bio veliki poraz. To &scaron;to su mi zviždali nije mi problematično, zviždalo se i boljima, i moram da podnesem taj teret", kazao je Mujović u Jutarnjem programu TVCG.
Ističe da želi da na&scaron;e podjele prestanu, da prestanemo sa revizijom pro&scaron;losti i pričom o nestanku Crne Gore, te da mu nije drago &scaron;to pojedine političke partije i sa jedne i sa druge strane podgrijavaju te priče koje nas dijele.
Ocjenjuje i da ono &scaron;to se desilo na Gorici je i jedan iskorak, jer je svako dobio pravo da iskaže svoj stav.
"Tenzije, ipak, treba spustiti i zajedno doprinijeti da bolje živimo", poručuje Mujović.

Mujović: Policija me savjetovala da ne idem na Goricu, nije bilo prijatno

KOMENTARISAO INCIDENT NA SKUPU POSVEĆENOM 13.JULU

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da očekuje da Skup&scaron;tina do kraja jula usvoji zakone važne za izbornu reformu, a koji se odnose i na izbore u jednom danu.
Ona je Televiziji Crne Gore rekla da bi Crna Gora, nakon &scaron;to je zatvoreno poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke, do kraja godine mogla da zatvori jo&scaron; pet pregovaračkih poglavlja.
Gorčević je navela da smatraju da cjelokupna dinamika koja je dogovorena s Evropskom komisijom teče po planu i programu, prenosi portal RTCG.
&ldquo;Tako da već ove godine možemo očekivati zatvaranje niza poglavlja, među kojima su sloboda kretanja kapitala, poljoprivreda, ribarstvo, finansijske usluge, ali isto tako ćemo raditi na većem broju poglavlja koja interno želimo da zatvorimo&rdquo;, dodala je Gorčević.
Očekuje da se to desi na međuvladinoj konferenciji 2026.

Gorčević: Očekujem da do kraja jula Skupština usvoji važne reformske zakone

"CJELOKUPNA DINAMIKA KOJA JE DOGOVORENA S EVROPSKOM KOMISIJOM TEČE PO PLANU"

Crna Gora dočekuje 13. jul podijeljena i dru&scaron;tveno i politički, sa snažnim poku&scaron;ajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca.
Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fa&scaron;ista i okupatora.
Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fa&scaron;izma.
Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fa&scaron;izmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima.
Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide.
Quo vadis Montenegro
Crna Gora je možda tim op&scaron;tenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu.
Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvr&scaron;na direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan &Scaron;ćekićodgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul.
Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore.
- Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih dru&scaron;tvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno &ndash; sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmi&scaron;ljavaju &ndash; smatra Uljarević.
Ona ističe da umjesto afirmacije antifa&scaron;izma, slobode i na&scaron;eg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji pro&scaron;losti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta.
- Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj za&scaron;titi i očuvanju njegovog dostojanstva &ndash; poručila je ona.
Istoričar Milan &Scaron;ćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena vi&scaron;e nego &scaron;to je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine&hellip;
- Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko dru&scaron;tvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema pro&scaron;losti i identitetskim pitanjima &ndash; kazao je on.
U Crnoj Gori danas, sve vi&scaron;e političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fa&scaron;izma &ndash; do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku pre&scaron;li na &bdquo;tamnu stranu&ldquo;.
Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pi&scaron;u pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, &Scaron;ćekić odgovara da - istoriju pi&scaron;u istoričari.
- U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom &ndash; istakao je &Scaron;ćekić.
A na pitanje kako je do&scaron;lo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja dru&scaron;tva, istoričar odgovara da nema vi&scaron;e kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioni&scaron;e one koji mu se protive.
- Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislin&scaron;kih pokreta na prostorima biv&scaron;e Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj dru&scaron;tva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko dru&scaron;tvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislin&scaron;ki pokreti proglase za antifa&scaron;ističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti &ndash; rekao je &Scaron;ćekić.
Ko nam kreira realnost
Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina dru&scaron;tveni i politički problemi nijesu nestali&ndash; a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta dru&scaron;tvena realnost zapravo stvarna.
Za Daliborku Uljarević izvori&scaron;te na&scaron;ih problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se dru&scaron;tvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima.
- Politika uglavnom kreira &bdquo;realnost&ldquo; kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, uru&scaron;avanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smi&scaron;ljeni napadi na građansko tkivo i održivost države &ndash; ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju &ndash; poručila je ona.
Nagla&scaron;ava da ta paralelna, vje&scaron;tački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja.
- No, svaka obmana ima svoj kraj&hellip; - kaže Uljarević.
Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifa&scaron;ističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podr&scaron;ku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore.
- Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifa&scaron;izam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog dru&scaron;tva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u su&scaron;tinu ovog dru&scaron;tva &ndash; odlučna je ona.
Poručuje da zato sada vodimo &bdquo;odsudnu bitku&ldquo; - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i uru&scaron;avanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa.
- Na kraju krajeva, crnogorski antifa&scaron;izam je preživio i veće oluje od ove &ndash; kazala je Uljarević.
Razlozi za slavlje
Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom dru&scaron;tvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kr&scaron;enje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fa&scaron;ista jasne su poruke koje se &scaron;alju, nažalost najče&scaron;će od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemu&scaron;to od onih koji su na vlasti.
Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama.
- Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, dru&scaron;tvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, &scaron;to ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i &scaron;tite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti &ndash; poručila je ona.
Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podr&scaron;ku i ohrabrenje.
- I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih poku&scaron;avaju da ga poni&scaron;te. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu &ndash; tvrdi ona.
Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo
Milan &Scaron;ćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga &scaron;to nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi nara&scaron;taji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi &scaron;to ne razlikuju ta dva događaja.
- Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih &scaron;kola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba vi&scaron;e da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku &ndash; ističe &Scaron;ćekić.
On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim &scaron;kolama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju.
- Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve &scaron;to nam se danas de&scaron;ava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, pona&scaron;amo se infantilno i zgražavamo se &scaron;to istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, &scaron;to ne znaju mnogo o antifa&scaron;izmu, i &scaron;to dio njih ima afirmativan stav prema kvislin&scaron;kim pokretima &ndash; kazao je on.
Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega.
- Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skup&scaron;tina, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifa&scaron;istički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pi&scaron;u o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom dru&scaron;tvu u 21. vijeku &ndash; naglasio je &Scaron;ćekić.
CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, dru&scaron;tvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u dru&scaron;tvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promovi&scaron;e podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, &scaron;to značajno i neminovno oblikuje njihove stavove.
- Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, &scaron;to ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mi&scaron;ljenja i uvažavanja različitosti &ndash; istakla je Uljarević.
Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji.
- Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u op&scaron;toj populaciji. Ali, zato &scaron;to od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija &ndash; pojasnila je ona.
Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane
- Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislin&scaron;kih pokreta &ndash; kazao je &Scaron;ćekić.
On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: &bdquo;Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi&ldquo;.
Nakon vi&scaron;edecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomi&scaron;ljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. &Scaron;ćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio:
- Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislin&scaron;kih pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobavije&scaron;tenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... &ndash; kazao je on.
Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, &scaron;to nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu.
- Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv dru&scaron;tveni i kulturolo&scaron;ki preobražaj.
Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje &scaron;kole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom &scaron;ezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar &ndash; Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioni&scaron;e, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju...
Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati &scaron;to smo prije 1945. godine od toga imali? &ndash; podsjetio je &Scaron;ćekić na ono &scaron;to je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata.
On nagla&scaron;ava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti.
- Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine do&scaron;li četnici. U socijalizmu je to bilo moguće &ndash; zaključio je on.

Uljarević: Umjesto afirmacije antifašizma, slobode i identiteta, svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica

"POSTOJI SISTEMSKI NAPOR AKTUELNE VLASTI DA POTISNE TEKOVINE 13. JULA"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp čestitao je crnogorskom kolegi Jakovu Milatoviću i građanima Crne Gore ‪13. jul, Dan državnosti, saop&scaron;teno iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Tramp je u čestitki naveo da su Crna Gora i SAD danas NATO saveznice, posvećene izgradnji sigurnije i prosperitetnije budućnosti za dvije zemlje.
"Postoji izuzetna prilika da Crna Gora i SAD pro&scaron;ire svoje partnerstvo, ulažući u ključne sektore kao &scaron;to su energetika, infrastruktura, odbrana i bezbjednost i tehnologija.
Neka naredne godine prodube na&scaron;u ekonomsku i odbrambenu saradnju i doprinesu većem stepenu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu&rdquo;, navodi se u čestitki Trampa.

Tramp čestitao Dan državnosti: Imamo izuzetnu priliku da proširimo naše partnerstvo

ČESTITKA OD AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Grupa građana organizovala je danas okupljanje na kapiji na ulazu u park-&scaron;umu Gorica u Podgorici. Na tom mjestu je postavljena i izložba pod nazivom &ldquo;Sunovrat Crne Gore&rdquo;.
Dekan FCJK Aleksandar Radoman poručio je da je Crna Gora podijeljena o&scaron;trim linijama razgraničenja.
"I ovoga 13. jula kao i onoga koji danas slavimo, Crnu Goru dijeli o&scaron;tra linija razdvajanja ne po etničkom nego po vrednosnom kriteriju. Razlike su samo personalne. Ostalo je sve manje-vi&scaron;e isto. Na jednoj strani su oni koji ba&scaron;tine slobodarsku borbu crnogorskoga naroda, međunarodno potvrđenu 13. jula 1878. i opet obnovljenu 13. jula 1941. Na drugoj su duhovni potomci Joanikija Lipovca koji je dan uoči 13. jula 1941. držao zdravicu okupacionome guverneru Biroliju i poklonici četnika koji su od jeseni 1941. do sramotnoga sloma 1945. bili izdajnička, zločinačka banda koja je radila za interese naci-fa&scaron;ista i etnički homogene Velike Srbije. Njihovi ideolo&scaron;ki potomci danas blasfemično uručuju 13-julsku nagradu promoterima svega onoga &scaron;to je antipod crnogorskome 13. julu", rekao je Radoman.
Ali, kako je istakao, nema sumnje da će ishod ove borbe biti isti kao i svaki put kad se Crna Gora borila s onima koji su je tretirali kao prćiju jednog genocidnog, velikodržavnog projekta.&nbsp;
- Isti kao i onda kad su crnogorske heroine i heroji kao dio velike antifa&scaron;ističke koalicije dali svoj ogromni doprinos slomu naci-fa&scaron;izma. Ova je borba perfidnija od one prije 80 godina jer danas se ne puca. Zato je potrebno osvje&scaron;ćivati građane ba&scaron; onako kako su to nekad radili ilegalci - dodao je Radoman.
Pokret je, smatra on, pokret koji će imati jasan cilj - dugoročnu emancipaciju Crne Gore "kako se ne bismo na svakih pola vijeka morali boriti protiv povampirene bjela&scaron;ko-četničke ideologije".
&nbsp;
&nbsp;

Održan protest na Gorici; Radoman: Crna Gora je podijeljena oštrim vrijednosim linijama razgraničenja

POSTAVLJENA I IZLOŽBA POD NAZIVOM “SUNOVRAT CRNE GORE”

Grupa slobodnih građana pozvala je na okupljanje danas, u devet sati, kod kapije na ulazu u park-&scaron;umu Gorica.
Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje pro&scaron;losti i zaborav.
- Borba protiv fa&scaron;izma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici - poručeno je u pozivu.
U pozivu je navedeno i da će na tom mjestu biti postavljena i izložba &ldquo;Sunovrat Crne Gore&rdquo;.
- Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fa&scaron;izacije dru&scaron;tva i poku&scaron;aja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas - pi&scaron;e u pozivu.
Okupljenima će se obratiti akademik Vukić Pulević, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan FCJK Aleksandar Radoman, izv. direktor NVO 35 mm Darko Ivanović i aktivista Sa&scaron;a Jovetić.
Režiser Danilo Marunović pozvao je juče građane na skup uz poruku: Vidimo se na "crvenoj liniji".
Nakon izložbe, okupljeni će, kako je najavljeno, otići do spomenika da polože vijenac.

Protestno okupljanje građana kod Gorice: Ne pristajemo na prekrajanje prošlosti i zaborav

"CRVENA LINIJA ZBOG SUNOVRATA CRNE GORE"

Predsjednik budvanskog odbora Demokratske partije socijalista Milan Tičić objavio je na Tviteru fotografije grafita koje su osvanule na &scaron;etali&scaron;tu Pržno &ndash; Sveti Stefan.
&ldquo;Kad BIA radi kampanju za izbore u Budvi, onda to izgleda ovako&rdquo;, napisao je Tičić.
<blockquote class="twitter-tweet">
Kad BIA radi kampanju za izbore u Budvi, onda to izgleda ovako👇🏻 <a href="https://t.co/lCb0urVcLX">pic.twitter.com/lCb0urVcLX</a>
&mdash; Milan Ticic (@MilanTicic) <a href="https://twitter.com/MilanTicic/status/1577716025793122304?ref_src=twsrc%5Etfw">October 5, 2022</a></blockquote>
&nbsp;

Tičić: Ovako izgleda kad BIA radi kampanju za izbore u Budvi