U Evropskom parlamentu (EP) postoji široka većina koja podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU), kazao je predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajs.

On je, na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu, kazao da je od ključnog značaja da oba parlamenta učestvuju u ovom procesu.

„A naročito je značajno da imamo dva parlamenta koji doprinose odlukama koje se donose na putu pristupanja EU“, dodao je Vajs.

On je zahvalio predstavnicima opozicionih partija što su podržali zakone koji se tiču pristupanja EU.

Vajs je rekao da je EP spreman da podrži Crnu Goru na EU putu.

„U EP postoji spremnost veliki broj grupa, jedna široka većina, koja podržava pristupanje Crne Gore kao 28. članice EU u najkraćem roku. To nije stav samo parlamentaraca već i vlada i Evropske komisije (EK), tako da postoji velika spremnost da vas podržimo u ovom procesu i da ga ubrzamo ako je to potrebno“, kazao je Vajs.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler podsjetio je da predsjednica EK Ursula fon der Lajen u nedavnoj posjeti Crnoj Gori poslala pozitivnu poruku.

„Ona je rekla da ambiciozni cilj koji ste sebi postavili je dostižan ukoliko se održi fokus na reformama. To je ta pozitivna poruka koju ste svi čuli. Generalno govoreći, proširenje se vratilo u prioritet EU. To nijesu samo riječi, već je spremna da podrži i ubrza integraciju Zapadnog Balkana“, kazao je Satler.

Prema njegovim riječim, sve to je stvorilo pozitivnu energiju u regionu.

Satler je kazao da je Crna Gora posebno napredovala u ispunjavanju onih obaveza koje se tiču poglavlja u oblasti vladavine prava.

On je ocijenio da je Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) veliki uspjeh države i naročito parlamenta, „jer je dobar dio zakona, koliko znam, usvojen jednoglasno i taj duh želimo da vidimo“.

„IBAR je otključao mogućnost da se privremeno zatvore četiri poglavlja do kraja godine. Mi smo obazrivo otpimistični da ćemo imati pozitivan rezultat i imati Međuvladinu konferenciju do kraja ove godine“, rekao je Satler.

Govoreći o Izvještaju EK, Satler je rekao da dokument potvrđuje napredak, ali i ukazuje šta još treba da se učini i koja su otvorena pitanja, dodajući da ih „ima dosta“.

„Podstakao bih sve aktere da to iskoriste kao set instrukcija šta sve treba uraditi u svakom poglavlju da bi se zaokružio pregovarački proces“, kazao je Satler.

Govoreći o zadacima za predstojeće dvije godine, Satler je istakao tri ključna izazova.

Satler je, kao prvo, naveo da je IBAR dostignuće, ali istovremeno i polazna tačka.

On je rekao da je bio potreban značajan napor da se do IBAR-a dođe „ali sada je potreban popriličan napor da bi se mapa puta Vlade zaista realizovala i zatvorili pregovori do 2026. godine“.

„Drugo, upravljanje procesom podrazumijeva starteška opredjeljivanja ljudskih resursa, koordinacija rada mnogih instituicionalnih aktera biće od presudnog značaja“, rekao je Satler.

On je istakao da je potrebna kombinacija brzine i kvaliteta.

„Treba nam detaljna diskusija, treba da se uključe svi relevantni akteri kako bismo imali najkvalitetnije propise. Mislim da sve ovo ne bi bilo moguće bez jake političke volje i stava koji podrazumijeva konsenzus“, kazao je Satler.

On je naveo da treća komponenta predstavlja važan dio Izvještaja i tiče se dobrosudsjedskih odnosa.

Potreban je, kako je naveo, kontinuiran napor kako bi bila riješena sva bilateralna pitanja.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da su geopolitička dešavanja u prethodnim godinama uslovila učvršćivanje unutarevropske solidarnosti i veće interesovanje za integrisanje država kandidata u jedinstven politički i bezbjednosni evropski okvir.

Kako je rekla, nužnost ujedinjenja Evrope u odgovaranju na izazove oživjela je politiku proširenja.

„Istovremeno u Crnoj Gori se desio osjetan impuls. Prije godinu formirali smo proevropsku Vladu sa najširom parlamentarnom podrškom u crnogorskoj istoriji, koju smo nedavno proširili na dvotrećinsku, čime smo obezbijedili predulove za društvenu stabilizaciju i depolarizaciju“, navela je Gorčević.

Prema njenim riječima, široka politička podrška reflektovana je i postignutim društvenim konsenzusom oko evropske budućnosti, koja je programski temelj Vlade koju čine ideološki raznolike partije.

Gorčević je kazala da je Crna Gora, u prethodnih godinu, postala epicentar evrooptimizma.

Ona je rekla da su Vlada i Skupština zajedničkim djelovanjem, u rekordno kratkom vremenu, uspjeli da donesu 12 sistemskih zakona i četiri ključna strateška akta u oblasti pravosuđa, medija i temeljnjih prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„Uporedo sa tim, radili smo na jačanju kapaciteta pravosudnih institucija, a svjedoci smo i odlučne borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. O tome, između ostalog, svjedoče i postupci protiv dva bivša direktora policije, direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, kao i više akcija usmjerenih na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, trgovinu ljudima, krijumčarenje cigareta i opojnih droga“, navela je Gorčević.

Prema njenim riječima, procesuiranjem tih predmeta Crna Gora nastavlja da šalje poruku demokratske zrelosti, da niko nije iznad zakona i da je napredak u oblasti vladavine prava od suštinskog značaja za proces demokratske tranzicije i izgradnju povjerenja građana u institucije države.

Kako je navela Gorčević, uloženom radu i trudu najbolje svjedoči dobijenje IBAR-a.

Ona je kazala da su najzrelija poglavlja koja planiraju za zatvaranje 7, 10, 20 i 31, podsjećajući da su za njih usvojeni izvještaji o ispunjenju završnih mjerila i uručeni EK, a za koja čvrsto vjeruju da će biti privremeno zatvorena u decembru na Međuvladinoj konferenciji.

„Ukoliko u tome uspijemo, to će značiti da je zatvoreno više poglavlja u jednoj godini nego u cijeloj protekloj deceniji“, navela je Gorčević.

Ona je rekla da je u narednoj godini planirano zatvaranje više poglavlja.

„Dodatno, ovih dana otpočinjemo reviziju programa pristupanja Crne Gore EU za programski period koji će se odnositi na period od 2025. do 2026. godine“, kazala je Gorčević.

Ona je dodala da naročito važan podsticaj za Crnu Goru, posebno u kontekstu ubrzavanja procesa pristupanja EU, predstavlja Plan rasta za Zapadni Balkan.

„Postignuti rezultati nijesu samo naši, samo Vlade, već je to široki konsenzus između Vlade i parlamenta. Oni su i plod zajedničkog rada sa našim evropskim partnerima, koji su nam pružili kontinuiranu podršku i znanje da istrajemo i damo novi snažni impuls reformskim procesima u Crnoj Gori“, istakla je Gorčević.

Crna Gora je, kako je ponovila, dobila najpozitivniji izvještaj Evropske komisije i pohvaljena je za veliki napredak u odnosu na prethodnu godinu.

„Ocjene iz izvještaja za nas su dodatna motivacija da nastavimo sa posvećenim ispunjavanjem obaveza iz pregovaračkog procesa i time damo puni doprinos ostvarivanju našeg strateškog državnog cilja, a to je učlanjenje Crne Gore u EU“, navela je Gorčević.

Ona je kazala da su potpuno svjesni da će dalji put do pune integracije u EU biti kompleksan i da će njohovi napori u naredne dvije godine biti ključni za evropsku budućnost Crne Gore.

„Vjerujemo da će trenutni saziv EP, kao i sastav EK biti usmjereni na jačanje politike proširenja, kao najvažnijeg stuba spoljne politike EU i njenog geopolitičkog uticaja“, navela je Gorčević.

Ona je poručila da ambiciozna agenda za ispunjavanje pregovaračkih poglavlja, koju je Crna Gora postavila u saradnji sa evropskim partnerima, zahtijeva puni fokus svih političkih i društvenih aktera.

„Što će nas u krajnjem dovesti do punopravnog članstva u EU do 2028. godine. Crna Gora je svoj put odabrala, na njemu radimo danonoćno i nećemo posustati dok ne ispunimo san generacija crnogorskog društva“, navela je Gorčević.