Politika

Članovi Vlade iz redova Demokratske narodne partije (DNP), Milun Zogović i Maja Vukićević, sjutra će podnijeti ostavke na funkcije u izvr&scaron;noj vlasti, saop&scaron;tio je Zogović.
On je to kazao na koferenciji za novinare nakon sjednice Vlade na kojoj nijesu razmatrane inicijative DNP-a koje se odnose na pitanja jezika, državljanstva, simbola i postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Saop&scaron;tio je da će sjutra imati sjednicu Predsjedni&scaron;tva stranke, na kojoj će on i Vukićević ozvaničiti ostavke na funkcije potpredsjednika Vlade i ministarke.
Zogović je kazao da se njihov zahtjev odnosio na potrebu da zakonodavni okvir u Crnoj Gori uvaži ono &scaron;to je, kako je naveo, realnost, podsjećajući da su se građani na tri posljednja popisa većinski izjasnili da govore srpskim jezikom.
"Uprkos ovoj objektivnoj, statistički potvrđenoj i demokratski izraženoj činjenici, srpski jezik nije službeni", naveo je Zogović.
On je kazao da su smatrali da je to u skladu sa evropskim standardima, ali i potrebno radi prevazilaženja podjela i dodatne dru&scaron;tvene kohezije.
"Premijer Milojko Spajić je izrazio određenu vrstu lične podr&scaron;ke i saglasnosti za na&scaron;u inicijativu, ali nije izrazio spremnost da tu inicijativu sa pozicije predsjednika Vlade proslijedi Skup&scaron;tini", rekao je Zagović.
On je kazao da su se danas zahvalili Spajiću na izraženoj ličnoj spremnosti i razumijevanje za inicijativu DNP-a.
&nbsp;"Mi ćemo sjutra imati sjednicu Predsjedni&scaron;tva DNP-a, na kojoj ćemo, ispuniti obećanje građanima i podnijećemo ostavke na funkcije ministarke i potpredsjednika Vlade", rekao je Zogović.

Članovi Vlade iz DNP sjutra podnose ostavke

SAOPŠTILI NA PRES KONFERENCIJI

Iz Demokratske partija socijalista (DPS) poručuju da je nakon bjekstva Milo&scaron;a Medenice jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju.
Napominju i da neće komentarisati sudske odluke i prejudicirati bilo čiju krivicu prije pravosnažne sudske presude.
"U konkretnom slučaju, nakon prvostepene presude kojom je navedeno lice osuđeno na 10 godina i 2 mjeseca zatvorske kazne, Vi&scaron;i sud je odredio mjeru pritvora koja se očigledno, zbog nedostupnosti osuđenog ne može izvr&scaron;iti. Ovakvim stanjem stvari ugrožen je dalji tok postupka &ndash; koji će se prema najavama i Tužila&scaron;tva i odbrane, nastaviti pred Apelacionim sudom, te je apsolutno jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju",pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Ističu i&nbsp; da prebacivanje odgovornosti govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini.
"Finalno, prebacivanje odgovornosti pred licem crnogorske javnosti između MUP-a i ANB-a, iza kojeg se krije su&scaron;tinski sukob između PES-a i Demokrata, kao i zvanično ogla&scaron;avanje Vi&scaron;eg suda iz kojeg je saop&scaron;teno da je obaveza policije da spriječi optuženog da napusti stan, govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini koja u konkretnom slučaju porađa nedostatak koordinacije ključnih institucija bezbjednosnog sektora &scaron;to za posljedicu ima naru&scaron;enu bezbjednosnu situaciju u produženom trajanju", zaključili su iz DPS-a.

DPS: Prebacivanje odgovornosti MUP-a i ANB-a krije suštinski sukob PES-a i Demokrata

"OČIGLEDAN PROPUST U POSTUPANJU NADLEŽNIH KOJI ZAHTIJEVA ODGOVORNOST"

Ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, poručio je premijer Milojko Spajić.
&ldquo;Garantujem da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, a o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u na&scaron;oj zemlji.
Mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje jeste Skup&scaron;tina Crne Gore, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i dru&scaron;tvenih, stručnih i akademskih činilaca&rdquo;, napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Rekao je da je potpuno razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika.
&ldquo;Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup, upravo takav pristup predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori.
S druge strane, pitanje izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekolo&scaron;ko pitanje i ne treba ga dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama&rdquo;, poručio je Spajić.
On je naveo da je Vlada dala jasne i precizne garancije koje &scaron;tite svakog građanina Botuna i cijele Zete, &scaron;to dodatno potvrđuje održivost tog projekta.
"Riječ o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgrade do kraja 2035. godine, kako bi ispunili ekolo&scaron;ke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji", poručio je Spajić.
&nbsp;
&nbsp;

Spajić: Ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi

PORUČIO PREMIJER

Vanredna sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se raspravljati o Predlogu izmjene Zakona o unutra&scaron;noj trgovini zakazana je za 16. februar. &nbsp;
Sjednica će biti održana u zgradi Skup&scaron;tine, sa početkom u 12 sati, prenosi agencija Mina.
Ustavni sud ukinuo je u juče kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
&nbsp;&ldquo;Sud je ocijenio da se navedenom odredbom kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poslanički klub Pokreta Evropa sad je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
&nbsp;&bdquo;Predali smo zahtjev za održavanje vanredne sjednice sa tačkom dnevnog reda izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja&ldquo;, npisao je na nalogu na dru&scaron;tvenoj mreži X poslanik PES-a, Milo&scaron; Pižurica.

Skupština raspravlja o neradnoj nedjelji 16. februara

VANREDNA SJEDNICA

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao je za 10. februar vanrednu sjednicu crnogorskog parlamenta, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, prenosi agencija Mina.
Mandić je sjednicu, koja je zakazana za 11 sati, sazvao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević uputio Skup&scaron;tini Crne Gore 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podr&scaron;ku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podr&scaron;ka, odnosno najmanje 49 glasova.

Poslanici 10. februara o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

PREDSJEDNIK PARLAMENTA ZAKAZAO SJEDNICU

Prijetnje poslanicima i funkcionerima Demokratske partije socijalista (DPS), Ivanu Vukoviću i Oskaru Huteru i njegovoj porodici, odraz su poražavajući nezdrave armosfere koja je kreirana u crnogorskom dru&scaron;tvu, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
&bdquo;Svakodnevne prijetnje na&scaron;im funkcionerima nas neće zastra&scaron;iti niti zaustaviti u naumu da zaustavimo moralno posrnuće dru&scaron;tva i propadanje Crne Gore.
Kritiku smatramo legitimnom, jer vjerujemo da se na bazi zdrave kritike može samo rasti, ali jasno podvlačimo da prijetnje, uvrede, govor mržnje u digitalnom prostoru nijesu ne&scaron;to &scaron;to treba da prihvatimo kao normalnost i redovnost, naročito ne onda kad se prijetnjom otvoreno targetiraju i porodice funkcionera&ldquo;, poručili su iz DPS-a.&nbsp;
Kako su ocijenili, trenutni ambijent u Crnoj Gori &scaron;alje poruku da je sve dozvoljeno.
&bdquo;A nije i ne smije biti, naročito ne onda kad se poku&scaron;ava utjerati strah u kosti nečijoj djeci.
Nadležni organi zbog toga moraju pokazati veću efikasnost na polju utvrđivanja identiteta i adekvatnog sankcionisanja &bdquo;onih koji prostor na dru&scaron;tvenim mrežama koriste na način &scaron;to prijete da će ugroziti nečiju bezbjednost i, u krajnjem, život&ldquo;, poručili su iz DPS-a.

DPS: Prijetnje našim funkcionerima odraz nezdrave atmosfere, nadležni organi da pokažu efikasnost

"NEĆE NAS ZAUSTAVITI U NAUMU DA ZAUSTAVIMO MORALNO POSRNUĆE DRUŠTVA I PROPADANJE CG"

Zbog pasivnosti većine (parlamentarne većine i Vlade), njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne dru&scaron;tveno-političke izazove, do&scaron;li smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skup&scaron;tini i Vlada iza&scaron;li sa konkretnim alternativnim rje&scaron;enjem&rdquo;, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a
Iako je, ističe, Ustavni sud jo&scaron; u novembru podsjetio Vladu i Skup&scaron;tinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene, kako kaže "(ne)ustavnost neradne nedjelje", nijesu preduzeli neophodne aktivnosti.
&ldquo;Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog jo&scaron; jednom ukazati na neophodnost &scaron;to hitnijeg predlaganja i usvajanja rje&scaron;enja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje.
Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo &scaron;est godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa vi&scaron;e neće de&scaron;avati&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

OCJENJUJE POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA

Potrebno je dodatno ulagati u Žabljak, naročito u modernizaciju skija&scaron;ke infrastrukture kako bi se spriječile tragedije kakva se pro&scaron;le&nbsp; pro&scaron;le godine desila na Savinom Kuku kada je mladić preminuo nakon &scaron;to je ispao iz korpe ski-lifta tokom vožnje na žičari Savin Kuk 2. To je, između ostalog, rečeno na Odboru za antikorupciju tokom kontrolnog saslu&scaron;anja ministarke turizma Simonide Kordić.
Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić rekao je da je rekonstrukcija tog dijela žičare jako zahtjevna, ali da to treba učiniti. Naveo je da treba čekati nalaz istrage, te da je dokumentacija koju su imali bila čista. Instalacije su, kaže, bile ispravne.
Osim Kordić, na saslu&scaron;anju su ministarka javnih radova Majda Adžović, direktor Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković, predsjednik Op&scaron;tine Žabljak Rado&scaron; Žugić i direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić.&nbsp;
Obrazlažući inicijativu pred Administrativnim odborom, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da konačno treba obratiti pažnju na Žabljak i investirati u grad.
Prema njenim riječima, niko neće da rekonstrui&scaron;e jer će rezultate tog posla i benefite prigrliti neka naredna Vlada, a to je neodgovorno prema budućim generacijama.
"Oni ljudi koji su podnijeli moralnu odgovornost treba da objasne kakva je situacija bila na skijali&scaron;tu&ldquo;, rekla je ona.
Pejović je dodala da je ovo prilika da predstavnici Vlade prezentuju planove i izazove sa kojima se suočavamo.
Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da je nakon nesreće tražena vanredna provjera stanja žičara u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se spriječilo da se sličan incident ikada ponovi.
Ona je navela da je urađena dupla provjera postojećih postrojenja na Savinom kuku 1, dok je žičara Savin Kuk 2 stavljena van prometa.
&bdquo;Skijanje je nastavljeno na liftovima koji su dobili pozitivne nalaze vanrednog pregleda i bez učestvovanja korpi. To jeste nanijelo udarac skijanju, ali ne tako snažan da se Žabljak ne može oporaviti&ldquo;, kazala je Kordić.
Ona je dodala da je važan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem održan jer ovo pitanje prevazilazi ingerencije Ministarstva turizma i da je ključno otvoriti pitanje dugoročnijeg ulaganja u skijali&scaron;ta na Žabljaku.
&bdquo;To nije za nas novo jer smo se bavili pitanjem skija&scaron;kih i turističkih kapaciteta na Savinom kuku. U tom smislu je vrlo bitno otvarati dodatne sadržaje koji su se pokazali korisnim&ldquo;, istakla je Kordić.
Rekla je da su prvi sniježni topovi stigli na Savin Kuk, da postoji postojeća infrastruktura i da je ovo pravac u kojem treba ići, imajući u vidu da su skija&scaron;ki dani u svijetu upitni.
&bdquo;Da bi se efektivno moglo upravljati turizmom, važno je imati ove kapacitete. To je prvo značajno ulaganje u te kapacitete&ldquo;, rekla je Kordić.
Ona je podsjetila i da je ranije nabavljena žičara, ali da se tokom planiranja ispostavilo da nije u skladu sa odredbama UNESCO-a, zbog čega je kasnije premje&scaron;tena na drugu lokaciju, jer nije bila adekvatna za Žabljak.
Tripković je rekao da se tog tragičnog, 20. decembra sve zaustavilo, da se radio uviđaj i da se blokirao rad cijelog turističkog centra.
Do tog trenutka poslovao je centar, kako navodi, u skladu sa zakonima i dozvolama koje su bile potrebne.
"Pored korpi postoje i sidra koja se koristi, a tražili smo kompletnu analizu, dvije firme smo angažovali i ponosan sam na sve koji su preuzeli odgovornost i osigurali da ovaj centar proradi u skladu sa zakonom. Sto procentnu sigurnost za ostali dio skijali&scaron;ta smo dobili, a povjerenje jeste poljuljano i odavde treba da krene inicijativa i da svi preuzmemo dio zadatka i ovo nije ničiji projekat već je projekat svih nas", ukazao je Tripković.&nbsp;
IRF je ukupno za 12 godina, kako kaže, uložio oko četiri miliona eura u centar Durmitor.
Purić je rekao da od 2021. godine nije dobio upozorenja o ispravnosti žičare, te da nije bilo ni upitno da li je sigurna za upotrebu.
"Tehnički pregled koji smo radili je potvrdio ono &scaron;to sam tvrdio, a to je da nemamo sumnju u tehničku ispravnost inastalacija. U granicama je prihvatljivog i sve instalacije su bile spremne za eksploataciju. Žičara Savin Kuk dva je stavljena van pogona odmah nakon nesreće, upitna je za ljetnju sezonu i ta instalacija je na vrlo, vrlo, nepristupačnom terenu i rekonstrukciju je te&scaron;ko uradit", istakao je on.
Rekao je da to nije nemoguće ali da je te&scaron;ko.
"Nalazi se na velikoj litici, između stijena i jako je te&scaron;ko rekonstruisati. Mi smo 19. decembra pustili u rad žičare posle jesenjeg remonta i uradili smo sve pripreme koje su propisane i dobili smo dokumentaciju koja je potrebna i ona je slična ili ista i nijesmo imali propusta u dokumentaciji dok sam ja na čelu turističkog centra Durmitor. Istraga je jo&scaron; u toku, vje&scaron;tačenje tog dijela, ali tvrdim da nijesmo napravili propust mi u centru", rekao je Purić.
Kaže da se de&scaron;avaju nesreće i da moraju sačekati da se finalni proces u istrazi uradi.
"Treba da čujemo i povrijeđenu go&scaron;ću. Trebala je odavno rekonstrukcija da se uradi. Gledajući region - Srbiju i Sloveniju tamo su pri ministarstvima i vladi formirana tijela koja se bave sa žičarama i to je moj predlog da Vlada formira takav tim da rade nadzore i tehničke predloge. To se tako radi u svim zemljama", naveo je Purić.
Žugić je istakao da je Žabljak nekad bio popularno mjesto i imao pet ili &scaron;est skijali&scaron;ta, a da je danas sve dotrajalo.
"Ja iskazujem veliko po&scaron;tovanje prema ljudima koji rade u turističkom centru i svemu &scaron;to oni rade ali nijesmo konkurentni sa prestižnim centrima u regionu. Poljuljano je povjerenje kada je infrastruktura Žabljaka u pitanju. Nije na nivou sezona, smanjen je broj noćenja i nažalost ovo je događaj koji nas opominje da nam rekonstrukcija treba", poručuje Žugić.&nbsp;

Purić: Rekonstrukciju Savinog Kuka 2 teško uraditi, još čekamo šta će pokazati istraga

U SKUPŠTINI KONTROLNO SASLUŠANJE ZBOG NESREĆE NA SKIJALIŠTU

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đura&scaron;ković reizbaran je danas na tu funkciju glasovima 17 odbornika Skup&scaron;tine Prijestonice.
Podr&scaron;ku Đura&scaron;koviću dali su odbornici kluba Socijaldemokratska partija i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba &ldquo;Za Evropsku Prijestonicu&ldquo; i Socijaldemokrata, prenosi RTV Cetinje.
Odbornici Demokratske partije socijalista i dva nezavisna odbornika njesu prisustvovala sjednici lokalnog parlamenta, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s dana&scaron;njeg zasijedanja.
Đura&scaron;ković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu će mandat biti produžen do juna naredne godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim op&scaron;tinama.

Đurašković reizabran za gradonačelnika Cetinja

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

U analizama koje su ovog mjeseca objavili vodeći zapadni mediji i istraživački instituti, kako prenosi Dan, provlači se gotovo jedinstven zaključak: Crna Gora je trenutno jedina država Zapadnog Balkana "koja ne poku&scaron;ava da bude pametnija od Brisela".
Upravo ta "dosadna" dosljednost, kako je neformalno nazivaju pojedini autori, postaje njen najjači politički kapital.
Za razliku od većine zemalja regiona, koje istovremeno traže oslonac u Va&scaron;ingtonu, Pekingu, Moskvi ili drugim centrima moći, Podgorica je, prema ocjenama stranih analitičara, svjesno izabrala put strogog tehničkog i institucionalnog usklađivanja sa Evropskom unijom &ndash; bez geopolitičkih improvizacija i bez "prečica".
Ovu tezu razrađuju analize uticajnih platformi kao &scaron;to su Atlantic Council, The Parliament Magazine, kao i specijalizovani regionalni portali poput European Western Balkans, koji pitanje pro&scaron;irenja EU posmatraju kroz prizmu sve izraženijeg geopolitičkog takmičenja između Brisela i Va&scaron;ingtona.
Dok se druge zemlje regiona sve če&scaron;će bave "velikom diplomatijom", Crna Gora je, kako navode analitičari, koncentrisana na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja i tehničke reforme. Kao primjer u stranim medijima se navodi i nedavno zatvaranje poglavlja 32, koje se odnosi na finansijski nadzor, &scaron;to se u Briselu čita kao signal institucionalne zrelosti.
Posebno se ističe i činjenica da Podgorica ne poku&scaron;ava da "igra na dvije stolice". U analizama se nagla&scaron;ava da je spoljna i bezbjednosna politika Crne Gore u potpunosti usklađena sa zajedničkom politikom EU, &scaron;to joj u evropskim institucijama donosi status najpredvidljivijeg i najlak&scaron;eg kandidata za dalju integraciju.
Za&scaron;to je crnogorski model najuspje&scaron;niji?
Zaključak koji se u januaru 2026. godine sve če&scaron;će pojavljuje u zapadnim analizama glasi: Brisel ne voli prečice. Pod pritiskom da proces pro&scaron;irenja ostane strogo zasnovan na zaslugama, Evropska komisija traži primjere koji potvrđuju da pravila i dalje važe.
U tom kontekstu, Crna Gora se profili&scaron;e kao "evropsko dijete" &ndash; država koja ne poku&scaron;ava da nadmudri sistem, već ga dosljedno sprovodi. Albanija, Srbija i drugi regionalni akteri, naprotiv, u tim analizama se opisuju kao zemlje koje vjeruju da im bilateralni odnosi sa velikim silama mogu donijeti vi&scaron;e koristi nego iscrpljujuće usklađivanje sa hiljadama stranica evropskih propisa.
Jo&scaron; jedan element koji izdvaja Crnu Goru jeste unutra&scaron;nji politički konsenzus: uprkos čestim podjelama na domaćoj sceni, u strate&scaron;kom smislu ne postoji spor oko toga da je Evropska unija jedini prioritet.
Za razliku od crnogorskog pristupa, pojedini zapadni analitički krugovi ukazuju da su druge države regiona sklonije traženju dodatnih političkih oslonaca. U tom kontekstu, u tekstovima i analizama Atlantic Council-a, kao i u medijima koji se bave američkom spoljnom politikom, Albanija se često pominje kao država koja održava izrazito intenzivne i bliske odnose sa SAD.
Albanski premijer Edi Rama se u tim osvrtima opisuje kao politički akter koji nastoji da snažno partnerstvo sa Va&scaron;ingtonom iskoristi za jačanje međunarodne pozicije svoje zemlje. Pri tome se ukazuje na visok stepen političke i bezbjednosne saradnje Albanije sa SAD, kao i na spremnost Tirane da aktivno podrži američke inicijative u regionalnom i globalnom kontekstu.
Sličan obrazac prisutan je i kod drugih aktera Zapadnog Balkana. Srbija se u međunarodnim analizama najče&scaron;će opisuje kao najkompleksniji slučaj, država koja istovremeno vodi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, ali paralelno razvija i snažne bilateralne odnose sa SAD, Kinom i Rusijom. Takav pristup se u stranim komentarima često tumači kao poku&scaron;aj očuvanja &scaron;ireg manevarskog prostora u spoljnoj politici, uz svjesno prihvatanje činjenice da ta strategija usporava napredak ka članstvu u EU.Kosovo se najče&scaron;će posmatra kroz prizmu izrazite oslonjenosti na Va&scaron;ington kao ključnog bezbjednosnog i političkog partnera. Istovremeno se ukazuje da odnos Pri&scaron;tine sa Evropskom unijom ostaje opterećen brojnim izazovima, posebno u kontekstu dijaloga sa Beogradom i sprovođenja dogovorenih obaveza.
Bosna i Hercegovina se, u većini zapadnih analiza, i dalje opisuje kao država u kojoj su unutra&scaron;nje političke podjele i institucionalne blokade glavna prepreka evropskom napredovanju, zbog čega se stabilnost zemlje i dalje u znatnoj mjeri posmatra u &scaron;irem okviru međunarodnog, prije svega američkog i evropskog, diplomatskog angažmana.

Zapadni mediji: Crna Gora ne pokušava da bude pametnija od Brisela

ANALIZE SVJETSKIH MEDIJA

Na dana&scaron;njoj sjednici Vlade nije razmatrana inicijativa DNP-a da se da podr&scaron;ka identitetskim pitanjima poput srpskog jezika, trobojke i izmjena zakona o državljanstvu, saznaje nezvanično Pobjeda.
Premijer Milojko Spajić je jedino zeleno svjetlo dao da se kandidovana identitetska pitanja razmatraju u parlamentu. On je na Skup&scaron;tinu uputio Miluna Zogovića, člana Vlade iz redova DNP-a.
Spajić je istakao da je pitanje o postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu rije&scaron;eno, a garancije koje predstavila Vlada Botunjanima može da potvrdi i parlament.
Podsjećamo, iz DNP-a su ranije saop&scaron;tili da će njihovi ministri na Vladi inicirati da se da podr&scaron;ka identitetskim pitanjima, ali i dijalogu oko rje&scaron;avanja pitanja kolektora u Botunu.
Kako su vi&scaron;e puta ponovili, ako Vlada to ne uradi, DNP će napustiti vlast na državnom nivou, ali i u Podgorici.
Spajić je ranije danas kazao da mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje jeste Skup&scaron;tina Crne Gore.
On je u objavi na mreži "X" rekao da je legitimno težnja da se pokrene pitanje srpskog jezika, ali da je evropski put prioritet i da "ucjenjivački model saradnje nikome neće biti dozvoljen".

Vlada se danas neće izjašnjavati o zahtjevima DNP-a