Politika

Predloženi zakon o zabrani okupljanja direktno udara na temeljna prava građana i udaljava Crnu Goru od članstva u Evropskoj uniji,&nbsp; saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
"Umjesto da &scaron;titi slobodu izražavanja i pravo na protest, kao osnovne stubove svake evropske demokratije, vlast predlaže zakon koji unaprijed progla&scaron;ava svaki građanski protest prijetnjom, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Takvo rje&scaron;enje, kako poručuju, nema upori&scaron;te ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima.
"U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim članicama EU ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste na javnim povr&scaron;inama. U Crnoj Gori se sada poku&scaron;ava progurati zakon koji ne prepoznaje ni najosnovniji standard: da se svaki protest procjenjuje pojedinačno, a ne da se unaprijed zabrani svaka mogućnost okupljanja.
Ovaj zakon ne &scaron;titi ni saobraćaj, ni građane. Njegova jedina svrha je da obeshrabri svaki oblik građanskih demonstracija i da ućutka javnost. Zato i uvodi kazne koje dostižu 10.000 eura, vi&scaron;e nego za mnoga krivična djela", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Evropski put Crne Gore, kako je ističu, ne vodi preko zakona koji građanima uskraćuje osnovna ljudska i demokratska prava.
"Evropski put ne vodi preko zakona koji poku&scaron;avaju da izbri&scaron;u sjećanje na litije, na proteste iz 2015., na proteste radnika, građanskih i ekolo&scaron;kih&nbsp; aktivista, ne vodi preko zakona koji slobodu vide kao problem.
Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, mora to pokazati zakonima koji &scaron;tite građane, a ne vlast", poručeno je iz Kabineta predsjednika države.&nbsp;
Kako dalje navode, očekuju da taj zakon bude povučen.
"I da se započne izrada novog rje&scaron;enja u dijalogu sa građanima, u skladu sa mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije i u duhu evropske prakse.
Evropa je demokratski standard koji se brani svaki dan i na ulici i u Skup&scaron;tini", zaključili su u soap&scaron;tenju.&nbsp;

Kabinet Milatovića: Zakon koji zabranjuje proteste nije zakon evropske Crne Gore

"VLAST PREDLAŽE ZAKON KOJI UNAPRIJED PROGLAŠAVA SVAKI GRAĐANSKI PROTEST PRIJETNJOM"

Na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojen je izvje&scaron;taj o razmatranju Predloga zakona o ANB-u. Predočeno je da je Vlada sinoć usvojila nekoliko amandmana i korigovala neke stavke u predlogu koje su jučera&scaron;njim učesnicima u radu Odbora bile sporne.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/NEgaMkdLX3c" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da se uvrstio amandman kojim se pristup elektronskim bazama podataka može ostvariti samo ako postoji sporazum Agencije i subjekata čijoj bazi se pristupa.
"Činjenica je da mi imamo od aprila preporuke Komiteta UN da uz ove sporazume imamo i sudsku odluku, ali kolege iz ANB smatraju da je to poprilično otežavajuća okolnost za rad Agencije i opteretila bi i sudove", kazao je Božović.
Usvijen je i amandman da se podacima o elektronskoj komunikaciji i lokaciji korisnika mogiće pristupiti samo uz odluku Vrhovnog suda, a ne kao u predlogu samo direktor ANB-a.
Sanja Raičević iz ANB-a je objasnila da su u predlogu tražili lak&scaron;i pristup elektronskim bazama podataka koje nijesu tajne, odnosno to ne bi bila mjera tajnog prikupljanja, niti je dokaz, već su to baze državnih organa kojima i druge državne institucije mogu pristupiti. Traženje zahtjeva za te podatke bi napravile zagu&scaron;enje u radu i ANB -a i sudova i tih institucija.
Objasnila je i da svaki službenik koji pristupa bazama ima svoje token i mora da sačini izvje&scaron;ta o pristupu bazama, tako da kontrola postoji.
Član Odbora Nikola Zirojević podsjetio je na zahtjev Evropske komisije koja je tražila temeljnu analizu ovih amanadmana i pitao da li je uvažen ovaj zahtjev i da li će usvajanje ovakvog predloga biti prepreka putu ka EU.
"Da li će ministar biti spreman da ponese ličnu odgovornost ako bude problema zbog ovog zakona, a i da pitam gospođu Raičević koja dugo tamo radi da prokomentari&scaron;e zloupotrebe koje su de de&scaron;avale u prethodnom periodu ako postoje ovoliki mehanizmi za&scaron;tite o kojima govori", pitao je Zirojević.
Božović je odgovorio da je obavije&scaron;ten od kolege iz Ministarstva evropskih poslova da su u kontaku sa predstavnicima EK i da je Komisija obavije&scaron;tena da je većina amandmana prihvaćena.
"Oslu&scaron;kujemo reakcije iz Brisela i nećemo uraditi ni&scaron;ta &scaron;to će nas usporiti. &Scaron;to se tiče poglavlja 23 i generalno ovog zakona i svega &scaron;to se tiče Ministarstva pravde, ako usporimo proces pristupanja logična je i poljedica &scaron;to se tiče mog angažnama", kazao je Božović.
Raičević je odgovorila da bi ostavila sudskim istancama u dijelu eventualnih zloupotreba da reaguju i da se sačeka sudski epilog.
"Mogu odgovorno da tvrdim da pripadnici Agencije odgovorno i profesionalno u sladu sa procedurama i da su svi predmet kontrole 24 sata &scaron;to se može provjeriti", naglasila je Raičević.
Zirojević je poručio ministru da se pazi da ga, kako je kazao, ne izgore, jer se to već desilo jednom ministru.
Jasno je, kaže, da nije dobro iskomunicirano sa EK i da je potrebno da se ovaj predlog povuče iz procedure.
"Ako se sve radilo po ugledu na partnerske službe, a u 20.30 sinoć stiže iskaz zabrinutosti evropskih partnera onda ne&scaron;to nije urađeno dobro", kazao je Zirojević.
Jovan Vučurović je kazao da će tokom dana i sjutra imati amandmane kako bi odagnali nedoumice u vezi sa mogućim zloupotrebama.
"Mi nećemo dozvoliti da se ponovo ANB politički instruira i zloupotrebljava", kazao je Vučurović.
Laković je dodao da kada se navode neki negativni primjeri treba imati na umu da se zloupotrebe ne mogu spriječiti zakonskim normama.
"Treba napraviti balans između po&scaron;tovanja ljudskih prava i potrebe da omogućimo efikasno zakonsko rje&scaron;enje, da bi ljudi iz Službe koji se bave za&scaron;titom svih nas mogli da rade na bolji i efikasniji način. Zato smo uključili i civilni sektor i sve koji su bili spremni da ponude rje&scaron;ena da ne dođe do zloupotreba. Vlada je imala mogućnost da povuče predlog ili da amandmanski djeluje i uradila je ovo drugo, a ona će biti odgovorna ako ovo rje&scaron;enje bude imalo neke implikacije na evropski put", kazao je Laković.
Zirojević je naglasio da su amandmani uspjeli da ublaže predloženo rje&scaron;enje i da je sada jasno da samo jedan dio parlamentarne većine želi da ozakoni zloupotrebe, ali da i dalje smatra da treba povući rje&scaron;enje i bolje ga urediti.
"&Scaron;to se tiče odgovornosti Vlade imali smo prilike da vidimo na Premijerskom satu, prilikom usvajanja Zakona o javnim okupljanima i na drugim brojnim primjerima, pa ne treba govoriti o odgovornosti, jer ona je sve samo ne odgovorna", kazao je Zirojević.
Laković se osvrnuo na pismo NVO ka Odboru smatrajući da su njihovi predlozi usvojeni amandmanima, a javna rasprava je mogla da bude, ali nije obavezna.
&nbsp;
&nbsp;

Usvojeni amandmani: Odbor većinom glasova usvojio izvještaj o Predlogu zakona o ANB-u

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), kazali su ambasadorima Kvinte da trebaju povesti računa o onome &scaron;to se de&scaron;ava u crnogorskoj Skup&scaron;tini i da ako oni nijesu u stanju da &ldquo;zauzdaju&rdquo; vladajuću većinu to morati da uradi opozicija. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore, Ivan Vuković.
- Jer ako bi se realizovali planovi ljudi na vlasti, to bi podrazumijevalo da oni imaju potpunu kontrolu nad životima svih građana - rekao je on.
Premijer Milojko Spajić u kontinuitetu, kako kaže, pokazuje neozbiljnost i nepo&scaron;tovanje Skup&scaron;tine, koja ga je birala na tu funkciju.
- Juče je trebalo da bude prvi Premijerski sat nakon četiri mjeseca. Od marta nijesmo bili u prilici da premijeru i ministrima postavljamo pitanja i na taj način se onemogućava ono &scaron;to je jedan od osnovnih postulata u političkim sistemima svih demokratskih država, a to je kontrolna funkcija parlamenta u odnosu na izvr&scaron;nu vlast. Predsjednik Vlade je juče do&scaron;ao non&scaron;alantno, gotovo dripački i za govornicom kazao da on neće da odgovara na pitanja poslanika, &scaron;to, koliko ja znam, a pratim aktivno politički život u Crnoj Gori, se nikad nije desilo - rekao je Vuković.
Prema njegovom mi&scaron;ljenju, premijer i ministri izbjegavaju obaveze prema najvi&scaron;em zakonodavnom organu koje bi morali imati po Ustavu i zakonu i po Poslovniku Skup&scaron;tine Crne Gore.
- U prethodnom periodu su nas poslanici iz vladajuće većine onemogućavali u namjeri da koristimo mehanizme kontrole, kao &scaron;to su kontrolna saslu&scaron;anja, pa nam nijesu davali kvorum na sjednicama odbora, pa su nas preglasavali, a sve je to nepoznato u političkoj praksi iole ozbiljnih demokratskih država. Siguran da je to bio dio nekog unaprijed pripremljenog plana - kazao je Vuković.
Podsjeća i kako juče u Skup&scaron;tini bilo vrlo neprijatno, te da je predsjednik DPS-a Danijel Živković reagovao i kazao kako DPS kao državno odgovorna, konstruktivna opozicija u kontinuitetu daje doprinos političkim uspjesima Crne Gore.
- Uključujući i izbornu reformu koje ne bi bilo bez Demokratske partije socijalista, ili bez potpredsjednika Skup&scaron;tine odnedavno, Nikole Rakočevića i da nam predsjednik Vlade na ovaj način vraća, odnosno pokazuje jedno nepo&scaron;tovanje prema poslanicima parlamentarne opozicije. Rekli smo to je to, od sada ćemo razgovarati drugačije sa njim, jer očito da tu ne&scaron;to ozbiljno nedostaje na planu, prije svega, lične kulture - istakao je Vuković.
Lo&scaron; utisak koji je ostavio premijer, podsjeća Vuković, nastavio se i u nastavku zasjedanja, u dijelu u kojem su ministri odgovarali poslanicima.
- Od 1.januara do 17.jula mi u maloj Crnoj Gori imamo 19 ubistava, svakih pet dana se desi neki incident u centru Podgorice i nemamo reakciju nadležnih - podsjeća on i dodaje da za sve &scaron;to se de&scaron;ava po pitanju bezbjednosti u Crnoj Gori ministar ne odgovara nikome i ne osjeća bilo kakvu vrstu moralne ili profesionalne odgovornosti.
Izbjegavajući da odgovori na pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori, ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović je, kaže, poku&scaron;ao da skrene sa teme čitajući &ldquo;nekakav papir koji je dobio ko zna od koga&rdquo; i sa neprovjerenim informacijama.
- Pokazao je stra&scaron;no nepo&scaron;tovanje prema ljudima koji su to slu&scaron;ali, među kojima je puno onih koji su nažalost doživjeli lične i porodične tragedije u proteklom periodu, a koje smo mi, pored ostalih, imali priliku da sretnemo na Kru&scaron;evom ždrijelu prije nekoliko dana - rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima čelnici bezbjednosnog sektora su se uživjeli u uloge, pa dolaze u Skup&scaron;tinu sa idejom da projektuju moć od koje bi valjda trebalo nekoga da bude strah.
- Važnije od toga je da je sve vi&scaron;e kompromitujućih podataka vezano za rad tih ljudi, ono &scaron;to su pravne posljedice, koje će doći na naplatu jednoga dana. &Scaron;to se tiče tog političkog subjekta meni djeluje da su oni sve karte bacili na ovu priču oko politizacije bezbjednosnog sektora, u formi usvajanja novog zakona o unutra&scaron;njim poslovima, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tog famoznog vetinga, jer očigledno je jedino to preostalo. Njima koji su do prije dvije godine bili možda i najpotentnija politička partija u Crnoj Gori, danas su ne&scaron;to iznad cenzusa i procjenjuju da jedino to može da ih vrati u život, u smislu zloupotrebe funkcija koje trenutno pokrivaju, a za &scaron;ta su im potrebna ova nova zakonska rje&scaron;enja - istakao je Vuković.
Zakonska rje&scaron;enja koja predlaže vladajuća većina, obja&scaron;njava on, svojstvena su vi&scaron;e poluautoritarnim režimima i huntama, nego zemlji koja ima ambiciju da zavr&scaron;i pristupne pregovore i bude prva naredna članica Evropske unije (EU).
Reformom ANB-a bi bilo omogućeno da direktor ANB prikuplja podatke o bilo kome, nagla&scaron;ava on, bez odobrenja suda, &scaron;to je siguran put u autokratiju, koji moraju zaustaviti ne samo u patlamentu, poručuje on, nego i svi građani.
- Umjesto da pričamo o tome &scaron;ta nas čeka do kraja godine, koja poglavlja treba zatvoriti, &scaron;ta ćemo sa evidentno propalom turističkom sezonom, mi se bavimo nečijom ambicijom da zaslijepljen političkom mržnjom i željom za revan&scaron;izmom stavi &scaron;apu i na policiju, i na djelove tužila&scaron;tva, i na ANB i da, u krajnjem, disciplinuje sudove kako bi mogao da sprovodi nekakvu revolucionarnu pravdu. Mi smo na to skrenuli pažnju na&scaron;im međunarodnim partnerima - poručio je Vuković.
Prvo se počelo sa resorom prosvjete, podsjeća on, u kome su čistke Vesne Bratić dovele do toga da je Crna Gora isplatila već pola milona od&scaron;tete, nastavilo se sa zdravstvom, &scaron;to će tek izaći na vidjelo i na kraju se preliva na sektor bezbjednosti.
- Uklonjeni su ljudi koji su bili politički nepodobni iz policije, Ministarstva unutra&scaron;njih poslova. Mislim da se i na taj način kumovalo bezbjednosnoj situaciji koju imamo u Crnoj Gori, sklonili su najiskusnije ljude iz sistema zato &scaron;to su im politički smetali, neke od njih samo zato &scaron;to su bili Crnogorci i zato &scaron;to nijesu htjeli da pogaze nekakve principe koji ih vode u profesionalnom radu, pa su one koje su ostali sa nekim iskustvom angažovali da čuvaju &scaron;tićene ličnosti, a na ulici su ostali ljudi koji su tek zavr&scaron;ili Policijsku akademiju. Onda se čudimo &scaron;to imamo ovakvu bezbjednosnu situaciju u zemlji.
Odgovorni se neće zaustaviti dok, ponavljam, sistem u potpunosti ne podrede svojim političkim interesima, &scaron;to bi značilo da mogu da pokreću procese istrage protiv onih koje oni vide kao političku prijetnju, da onda kroz pritisak na Tužila&scaron;tvo mogu da izdejstvuju neke optužnice i na kraju dana se niko u sudu ne usudi da sudi protivno njihovim očekivanjima. Ovo nije samo na&scaron;a politička bitka u parlamentu, nego ne&scaron;to &scaron;to bi morao biti poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti - zaključio je Vuković.

Vuković: Ovo nije samo naša politička bitka u parlamentu, nego poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti

PORUČUJE POTPREDSJEDNIK DPS-A

Evropska unija (EU) očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i omogući Evropskoj komisiji (EK) da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi sa procedurom.
To je Vijestima rekao portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
On je kazao da EU pažljivo prati razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB-u.
Mersije je poručio da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena, uključujući i "omogućavanje Evropskoj komisiji da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona".
On je naglasio da su zabilježili zabrinutosti, koje su tim povodom iznijele domaće organizacije civilnog dru&scaron;tva.
"Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i po&scaron;tovanja temeljnih prava", kazao je Mersije.
On je u odgovoru Vijestima naveo da se posebno očekuje da Crna Gora &ndash; kao država kandidat za članstvo u EU dosljedno po&scaron;tuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU.
Vlada je krajem pro&scaron;le sedmice na elektronskoj sjednici, bez prethodne javne rasprave, usvojila Predlog zakona o ANB-u, koji su po skraćenoj proceduri predali u skup&scaron;tinsku proceduru.
Zbog predloženih zakonskih izmjena, danima su o&scaron;tro reagovale brojne nevladine organizacije, Udruženje pravnika, opozicionari koji su naglasili da je Predlog zakona o ANB-u neustavan i protivan međunarodnim standardima, zbog čega su zatražili da se hitno povuče iz skup&scaron;tinske procedure, radi usklađivanja sa Ustavom i propisima EU.

EK: Vlada da pojasni izmjene Zakona o ANB-u

"I OMOGUĆI NAM ANALIZU PRIJE NEGO NASTAVI DALJU PROCEDURU"

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto.
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužila&scaron;tvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužila&scaron;tava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom pro&scaron;le godine.
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon jo&scaron; nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona.
&ldquo;Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori&rdquo;, dodao je Božović.
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada zavr&scaron;e, biti proslijeđen Evropskoj komisiji.
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula.
&ldquo;Imamo najvi&scaron;u stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, &scaron;to znači da je rije&scaron;eno vi&scaron;e predmeta nego &scaron;to je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je rije&scaron;eno 2.493&rdquo;, naveo je Božović.
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će jo&scaron; brže i efikasnije raditi u budućem periodu.
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu.
&ldquo;Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ni&scaron;ta, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji&rdquo;, rekao je Božović.
On je kazao da očekuje &scaron;iru podr&scaron;ku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način &scaron;alju dobru poruku da se zakonodavna, izvr&scaron;na i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi.
&Scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom.
&ldquo;Danas ste do&scaron;li u Skup&scaron;tinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno mije&scaron;anje izvr&scaron;ne grane vlasti u sudsku&rdquo;, upitao je Nikolić.
On je ocijenio da tužila&scaron;tvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije &ldquo;pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om&rdquo;.
&ldquo;Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji po&scaron;teno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate&rdquo;, rekao je Nikolić.
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do &scaron;est hiljada eura, ali ne dolazi na sjednice skup&scaron;tinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu.
&ldquo;Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i po&scaron;teni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rje&scaron;enje&rdquo;, rekao je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ni&scaron;ta protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad.
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje.
&ldquo;Niko nema ni&scaron;ta protiv da se tim ljudima povećaju plate, jo&scaron; samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija&rdquo;, rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima.
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguli&scaron;e posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan.
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužila&scaron;tvu.
&ldquo;Podr&scaron;ka ovom zakonu pokazuje na&scaron; odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog dru&scaron;tva. Ako želimo da gradimo dru&scaron;tvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da &scaron;tite pravdu u državi&rdquo;, rekla je Vuković.
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja.
&ldquo;Ako želimo da za&scaron;titimo pravosuđe od spolja&scaron;njih uticaja moramo ga jačati iznutra &ndash; materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu&rdquo;, rekla je Vuković.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rje&scaron;enja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme.
&ldquo;Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i na&scaron;ih evropskih partnera&rdquo;, naveo je Smailović.
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada.
&ldquo;Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosada&scaron;nji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosada&scaron;nje kolege&rdquo;, kazao je Smailović.

Poslanici najavili podršku povećanju zarada sudijama i tužiocima

PREDVIĐENO UVEĆANJE DO 30 ODSTO

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je dopis predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću u kojem zahtijeva da se predlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, koji je upućen jo&scaron; u maju ove godine, hitno uvrsti na dnevni red i stavi na glasanje.
"Odluka da se o ovom predlogu mjesecima ćuti, u trenutku kada Ustavni sud funkcioni&scaron;e sa svega četiri sudije, predstavlja dalje produbljivanje ustavne krize.
Neprihvatljivo je da politički interesi vladajuće većine, već godinu dana blokiraju rad Ustavnog suda. Ako želimo Crnu Goru u EU, onda moramo i da radimo kao evropske demokratije, da institucije rade svoj posao, bez političke trgovine i selektivnosti,&ldquo; istakao je Milatović u objavi na mreži X.
Milatović je poručio da neće dozvoliti opstrukciju zakonskog procesa izbora sudija Ustavnog suda, te podsjetio da Skup&scaron;tina već godinu dana ignori&scaron;e tri upražnjena mjesta u ovoj ključnoj instituciji, uključujući i mjesto sutkinje Dragane Đuranović koja je protivzakonito razrije&scaron;ena, na &scaron;to su ukazale i Venecijanska komisija i Evropska unija.
Pozvao je Skup&scaron;tinu da u najkraćem roku postupi u skladu sa Ustavom i zakonima, i da bez daljeg odgađanja odluči o predlogu koji je pred nju stavljen.
"Sve drugo bio bi otvoreni signal da parlamentarna većina nastavlja staru praksu, da drži ključne institucije kao taoce svojih partijskih interesa", zaključuje Milatović.

Milatović pisao Mandiću: Neprihvatljivo da politički interesi vladajuće većine već godinu blokiraju rad Ustavnog suda

TRAŽI HITNO ODLUČIVANJE O SUDIJI MIRJANI VUČINIĆ

Direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović tvrdi da ni u jednom trenutku nije iznio koji operativni podatak, te da je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović juče iznio neke koji njemu nijesu poznati.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović saop&scaron;tio je juče u Skup&scaron;tini da je, prema podacima iz arhive Službe bezbjednosti starih 25 godina, biv&scaron;i vozač Brana Mićunovića svjedočio da je Ivan Delić ubio savjetnika predsjednika Gorana Žugića po nalogu Belog Raspopovića i Mićunovića.
Motiv je, kako tvrdi &Scaron;aranović, bio Žugićevo saznanje o kriminalnim poslovima te grupacije, uključujući &scaron;verc droge i cigareta.
&Scaron;aranović je kazao da je to informacija koja je zavedena u Službi državne bezbjednosti, prije 25 godina. U njoj se, kako je dodao, navodi da su operativni podaci i saznanja u odnosu na kriminalnu grupaciju sa područja Crne Gore i njihova sprega sa službenicima Službe državne bezbjednosti i MUP-a RCG potvrđeni iz vi&scaron;e izvora.
Na to je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter danas tokom Odbora za bezbjednost i odbranu istakao da od 2020. godine brojni ministri licitiraju povjerljivim informacijama, targetiraju brojne osobe&hellip; Pita da li je izno&scaron;enje povjerljivih informacija mahanje sa operativnim saznanjima.
&ldquo;V.D direktora UP ni ostali službenici ni u jednom trenutku nijesu iznijeli bilo koji operativni podatak. &Scaron;aranović je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica, uzimajući u obzir da je 2005-2006. godine bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti, tako da ministar dobija određene podatke, kao &scaron;to i ja dobijam. Niti sam pomeno bilo koje lice, niti sam ga označio kao osumnjičenog, niti ga nazvao kriminalcem. To je netačna konstatacija&rdquo;, kazao je &Scaron;ćepanović.
Kazao je da UP po&scaron;tuje senzibilitet i vodi se pretpostavkom nevinosti, te da su u svakom saop&scaron;tenju o kriminalnim djelima navodili inicale.
&Scaron;ćepanović je onda naknadno objasnio da direktor UP vodi kompletne analize hladnih slučajeva.
&ldquo;Upoznat sam sa svim nerasvijetljenim ubistvima, i sa ovim predmetom. O ovom sam upoznat i od ministra i o novim saznanjima, upoznato je i tužila&scaron;tvo. Upoznat sam o policijskim aktivnostima. Ono &scaron;to neko dobija na otvorene izvore ili drugi način ja ne moram sve da znam&rdquo;, naveo je &Scaron;ćepanović.

Šćepanović: Nijesam iznio nijedan operativni podatak

TVRDI I DA JE MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA  JUČE IZNIO NEKE KOJI NJEMU NIJESU POZNATI

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dosta argumenata opozicije o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na fonu nedoumica koje imaju oni koji su učestvovali u njegovoj izradi.
-I mi imamo dilema i internih nedoumica, tako da, vjerovatno ćemo mi sami ili sa vama djelovati amandmanski, kazao je Božović na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu.
Kako je dodao, žele da čuju sva mi&scaron;ljenja i vide &scaron;ta je najracionalnije.
Poslanik SD-a i član Odbora Nikola Zirojević rekao je da mnoge stvari u teoriji zvuče sjajno.
-Ja govorim o zloupotrebama i činjenici da imamo ljude koji su spremni da glasaju za ovaj zakon, a juče su nam govorili da se dokumentacija spaljivala. Dakle, ja sada Vas pitam može li se desiti da neko spali službene zabilje&scaron;ke o kojima Vi pričate. Sve ovo izgleda teorijski sjajno, ali vraćam vas na istoriju nekih zloupotreba, rekao je Zirojević.
Dodaje da je ministar dobro rekao da i sami imaju dilema.
-Ja ba&scaron; zato pozivam da se ne izja&scaron;njavamo tokom ovog skup&scaron;tinskog zasijedanja o ovom zakonu. Ovo je veoma važno, mjesec ili dva ni&scaron;ta neće promijeniti da svi dođemo do najkvalitetnijeg rje&scaron;enja do kojeg možemo. Onda može proći na plenumu mnogo lak&scaron;e nego &scaron;to bi to bilo u ova tri dana, naveo je.
Raičević: Predlog zakona usagla&scaron;en za partnerskim službama
Predstavnica ANB-a Sanja Raičević, koja je radila na pisanju Predloga zakona o ANB-u, navela je da se na izradi ovog akta radilo skoro pet godina.
-Neophodno je bilo da se mijenja Zakon o ANB, koji je star 20 godina, ali i bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način, objasnila je Raičević.
Kompletan Predlog je, kako je naglasila Raičević, usagla&scaron;en sa partnerskim službama ali i uz mi&scaron;ljenje Agencije za za&scaron;titu ličnih podataka.
- Za skoro veći dio mjera isključiva nadležnost su vi&scaron;e sudske instance - predsjednik Vrhovnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuju ili vijeća kod najsloženijih mjera kao &scaron;to je pregled unutra&scaron;njosti prostora ili vozila i predmeta. Direktor može u izuzetno hitnim situacijama, razlozima opravdanosti kada odlaganje mjere može da onemogući dostizanje cilja, pokrenuti primjenu mjere. To je izuzetak, ne pravilo. Taj izuzetak se mora obrazložiti sudskoj instanci od koje se mora dobito odobrenje u roku od 48 sati. Ukoliko nema saglasnosti, kompletni podaci se uni&scaron;tavaju, zapisnik se dostavlja vijeću ili predsjedniku Vrhovnog suda, evidencije se ne bri&scaron;u, već ostaju, objasnila je Raičević.
Ona je navela da ANB, kako je rekla, "najkontrolisaniji organ u sistemu bezbjednosti NATO-a".

Božović: I mi imamo neke dileme o Predlogu zakona o ANB-u

MINISTAR PRAVDE KAZAO DA ĆE TRAŽITI NAJRACIONALNIJE RJEŠENJE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je set izbornih zakona i poručio da očekuje ključne korake od nadležnog skup&scaron;tinskog Odbora kako bi izborna reforma u &scaron;to skorijem roku postala sveobuhvatna.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, proglasio set zakona, uključujući Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
&nbsp;Pozdravio je započeti proces reforme izbornog zakonodastva, ali i ukazao na to da je, u procesu pripreme seta izbornih zakona, bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena.&nbsp;
&bdquo;Takođe, neophodno je bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rje&scaron;enja&ldquo;, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora &ndash; Centralne izborne komisije &ndash; &scaron;to se oslanja na prethodne nacrte zakona i &scaron;to je korak naprijed u teorijskom smislu.&nbsp;
&bdquo;Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi&ldquo;, istakao je Milatović.
Kako je rekao, u odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
&bdquo;Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava &ndash; održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih op&scaron;tih lokalnih izbora&ldquo;, kazao je Mialatović, dodajući da to znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih op&scaron;tih lokalnih izbora.&nbsp;
To je, prema njegovim riječima, izuzetno važna promjena sa aspekta za&scaron;tite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu.
Ukazujući na činjenicu da je dodat član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama na najmanje 40 odsto, Milatović je ocijenio da je i to izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti.
&bdquo;Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi op&scaron;ti lokalni izbori održati 13. juna 2027. godine. Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju tro&scaron;kova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa&ldquo;, rekao je Milatović.
On je upozorio da način na koji je ta promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima.&nbsp;
&bdquo;Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rje&scaron;enja. Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju op&scaron;tina&ldquo;, pojasnio je Milatović.
Kako je istakao, produženje mandata duže od godinu je predviđeno na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici.
&bdquo;Pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara&ldquo;, naveo je Milatović, dodajući i da je finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče.
Prema njegovm riječima, drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se tim Zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
&bdquo;Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
To je, kako je rekao, već drugi put da se političkim dogovorom u Skup&scaron;tini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
&bdquo;Princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost&ldquo;, upozorio je Milatović.&nbsp;
Milatović je naglasio i da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala nerije&scaron;ena.
&bdquo;Poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima uče&scaron;će na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika op&scaron;tina, zavr&scaron;etka započetog izbornog procesa u &Scaron;avniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska&ldquo;, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da je propu&scaron;tena &scaron;ansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave.
U saop&scaron;tenju se navodi da Milatović, imajući u vidu sve gore navedeno, očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podr&scaron;ku partnera iz Evropske unije (EU), nastavi jo&scaron; intenzivnije sa radom u narednom periodu.
&bdquo;I učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u &scaron;to skorijem roku, a sve u cilju kako bi se prvi op&scaron;ti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović proglasio set izbornih zakona

PORUČIO DA OČEKUJE KLJUČNE KORAKE OD NADLEŽNOG SKUPŠTINSKOG ODBORA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, odgovarajući na poslanička pitanja, rekao je da je prema operativnim informacijama biv&scaron;e službe javne bezbjednosti ubistvo biv&scaron;eg savjetnika &scaron;efa države Gorana Žugića izveo Budvanin Ivan Delić.
Ivan Vuković (DPS) rekao je da ministar bježi od informacija o ključnim ubistvima i zločinima, i da je do&scaron;ao nespreman na sjednicu. Kazao je da je čuo kako je ministar u jednom razgovoru sa građanima Cetinja pitao "otkud ideja da se zakon zove Markov i Ma&scaron;anov zakon". Po njegovom sudu, to sasvim dovoljno govori.&nbsp;
"Prije 2020. godine, u to vrijeme koje tako o&scaron;tro kritikujete, de&scaron;avalo se da u sektoru bezbjednosti neko podnese ostavku. Ja pitam, &scaron;ta je potrebno da danas vi osjetite odgovornost i podnesete ostavke", rekao je Vuković.&nbsp;
&Scaron;aranović je rekao da je vrlo spreman, i da je do&scaron;ao do dokumentacije, koja je predata tužla&scaron;tvu, i pomenuće imena.&nbsp;
"Krvavi pir počinje 31. maja 2000. godine, ubistvom Gorana Žugića. Informacija broj 1, zavedena u službi javne bezbjednosti prije 25 godina, sadrži ove informacije. Prema neprovjerenim podacima, Goran Žugić je ostvario posredan ili neposredan kontakt sa Naserom Orićem 20-ak dana prije pogibije, kada je boravio u Bratuncu i tom prilikom se sreo sa Milovanom Žugićem, svojim rođakom. Preko saradničke pozicije, radi provjere navedenih operativnih podataka, ostvaren je kontakt sa Naseriom Orićem. Orić nam je poručio da se ne mučimo mnogo, dakle, jer imamo čovjeka u MUP-u koji zna sve i koji je saučesnik u tome", naglasio je &Scaron;aranović.
Kako je izjavio, operativni podaci i saznanja o djelovanju kriminanalne grupacije sa područja Crne Gore, njihova sprega sa pripadnicma SDB i MUP RCG, potvrđeni su iz vi&scaron;e izvora.
"Prema izjavi biv&scaron;eg vozača i tjelohranitelja Brana Mićunovića, ubistvo Gorana Žugića izvr&scaron;io je Ivan Delić, po nalogu Darka-Belog Raspopovića i Brana Mićunovića, iz razloga saznanja Žugića o kriminalnim aktivnostima ove grupacije. A posebno oko krijumčarenja cigareta i droge. U saznanju smo da je ovo lice to i saop&scaron;tilo Branu Mićunoviću. Prilikom obavljanja razgovora sa ovim licem, insistirao je na razgovoru sa predsjednikom Republike, nedvosmisleno tvrdeći da iza ubistva Gorana Žugića stoje Beli Raspopović i Brano Mićunović koje diretno dovodi u vezu sa likvidacijama u Crnoj Gori i Srbiji - Pavićevića, Vujičića, Jovanovića, Ćosovića, Nedovića, Labovića i drugih", rekao je &Scaron;aranović.&nbsp;

Šaranović: Prema operativnim informacijama, ubistvo Gorana Žugića izveo Ivan Delić

SAOPŠTIO TOKOM MINISTARSKOG SATA

Vlada je na telefonskoj sjednici utvrdila osam amandmana na Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Tim amandmania predviđeno je između ostalog, predviđeno da Agencija pristupa podacima iz evidencija, registara i zbirki&nbsp; na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starje&scaron;inom organa ili odgovornim licem u pravnom licu.
&bdquo;Pristup elektronskim putem podacima iz evidencija, registara i zbirki podataka koje vode državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti iz stava 1 ovog člana, Agencija vr&scaron;i na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starje&scaron;inom organa, odnosno odgovornim licem u pravnom licu&ldquo;, navodi se u prvom amandmanu.
Kako se dalje navodi, u prvom amandmanu, zaključivanje sporazuma obavlja se uz prethodno pribavljeno mi&scaron;ljenje organa uprave nadležnog za za&scaron;titu tajnih podataka i nezavisnog nadzornog tijela nadležnog za za&scaron;titu podataka o ličnosti.&nbsp;
Drugim amandmanom Vlade predviđeno je da je Agencija ovla&scaron;ćena da prikupija podatke nadzorom nad elektronskim komunikacijama i po&scaron;tanskim po&scaron;iljkama koji se odnosi na: sadržaj elektronske komunikacije, podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspje&scaron;nom uspostavljanju komunikacija, podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika, međunarodne telekomunikacione veze i sadržaj i vrstu po&scaron;tanske po&scaron;iljke, odnosno usluge.&nbsp;
Jednim od amandmana Vlade predviđeno je da se radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog ogla&scaron;avanja.&nbsp;
&bdquo;Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog ogla&scaron;avanja utvrđuju se aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije&ldquo;, predviđeno je amandmanom.

Vlada utvrdila amandmane na predlog zakona o ANB-u