Politika

Predstavnici parlamentarnih partija na dana&scaron;njem sastanku iznijeli su nekoliko konkretnih predloga za rje&scaron;avanje političke krize u &Scaron;avniku, kazao je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu i poslanik Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić
"Jedan je prijedlog Centra za demokratsku tranziciju da se podnese prigovor, pa da Ustavni sud donese odluku o poni&scaron;tenju izbora. Drugi prijedlog je da Vlada povuče odluku o prinudnoj upravi", saop&scaron;tio je Ćarapić.
Istakao je da je sastanak bio produktivan.&nbsp;
"Ovo je dobar i neophodan korak. Vi&scaron;e subjekata je dalo sugestije i konsenzus je da je neohodno rije&scaron;iti ovaj problem i oključati Odbor za izbornu reformu", naveo je Čarapić.
Komuniciraće, kako je najavio, sa Vladom kako bi čuli njihov stav.
"Pričalo se o tome i da se nastave izbori na ova dva biračka mjesta uz neki politički dogovor. Spremamo se da nađemo modalitet za sprovođenje izbora na ova dva biračka mjesta", rekao je Čarapić.
Treba, prema njegovim riječima, poku&scaron;ati sve opcije.
"Ukoliko Ustavni sud bude proaktivan oni mogu da rije&scaron;e ovaj problem", ocijenio je Čarapić.
Poziv na dijalog uputio je Čarapić.
Sastanku, pored Čarapića, prisustvovali su i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, Nikola Rakočević ispred Demokratske partije socijalista (DPS), kao i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović. Među prisutnima su i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a, Maja Vučelić iz CIVISA, kao i poslanici Admir Adrović, Nikola Rovčanin, Adrijan Vuksanović i poslanica Simonida Kordić.
"Povući odluku o prinudnoj upravi"
Kopredsjedavajući Odbora i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević istakao je da je ponavljanje izbora na dva biračka mjesta jedino zakonito rje&scaron;enje za političku krizu u &Scaron;avniku.
Rakočević je rekao da je prvo prioritetno pitanje po pitanju situacije u &Scaron;avniku da se vrate radu Odbora za izbornu reformu.
&bdquo;Opozicja u Skup&scaron;tini mari za rezultate koje će Vlada napraviti na evropskom putu i zato molimo Vladu, a zamolili smo predstavnike većine na sastanku, da povuku odluku o prinudnoj upravi u &Scaron;avniku, koja je nezakonita, da bi se vratili radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva&ldquo;, naveo je Rakočević.
On je naglasio da neće napraviti nikakav dogovor koji nije u skladu sa zakonom i Ustavom.
&bdquo;Zato smo se dogovorili da po&scaron;tujemo odluke Državne izborne komisije (DIK), koje je formirala aktuelna većina&ldquo;, istakao je Rakočević.
On je podsjetio da je DIK donio zaključak da se ponove izbori na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, kao jedino zakonito rje&scaron;enje.
&bdquo;A nakon tih izbora, možemo da razgovaramo o političkom kompromisu, ali ne prije nego se zavr&scaron;e izborne radnje u &Scaron;avniku. Na&scaron;a molba jeste da se povuče odluka o prinudnoj upravi da bi se vratili radu Odbora i drugo da partije većine dopuste da se ponove izbori na dva biračka mjesta&ldquo;, naveo je Rakočević.
Kako je naglasio, to ne znači da treba da budu abolirani oni koji su &bdquo;lomili kutije i krali izborni materijal&ldquo;.
&bdquo;Pozivamo tužila&scaron;tvo da se pozabave aktivnostima pojedinaca i grupa koje su organizovale kr&scaron;enje izbornih pravila, krađu izbornih materijala i lomljenje kutija&ldquo;, rekao je Rakočević.
Upitan kako misle da će doći do ponavljanja izbora na dva biračka mjesta, ako to do sada nije bilo uspje&scaron;no, Rakočević je rekao da je jedino rje&scaron;enje da svi subjekti razgovaraju sa svojim predstavnicima u Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji &Scaron;avnik.
&bdquo;Na taj način ćemo doći do rje&scaron;enja, do rezultata izbora i formiranja lokalnog parlamenta&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je istakao da nijesu pravili kampanju od toga ko su nosioci liste ZB &Scaron;avnika i Demokrata.
&bdquo;Nedostatak legitimiteta postojao je u nizu drugih op&scaron;tina, ali samo tamo gdje je opozicija na centralnom nivou pobijedila tamo je problem&ldquo;, istakao je Rakočević.
On je dodao da neće osporavati da bilo ko od političkih subjekata inicira neki predlog prema Ustavnom sudu i DIK-u.
&bdquo;Ali predlažemo da ne čekamo, na&scaron; predlog je da &scaron;to prije rije&scaron;imo pitanje &Scaron;avnika, jer &scaron;aljemo lo&scaron;u sliku u Brisel &ndash; da institutcije nijesu u stanju da sprovedu izbore u &Scaron;avniku&ldquo;, rekao je Rakočević.
Pravni haos u &Scaron;avniku traje od oktobra 2022. godine, od kada je propalo devet poku&scaron;aja izlaska na biračka mjesta u zgradi Op&scaron;tine i selu Kru&scaron;evice jer članovi biračkih odbora iz koalicije &bdquo;Za budućnost &Scaron;avnika&ldquo; nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato &scaron;to, kako su tvrdili, ne žive u toj op&scaron;tini.
Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podr&scaron;kom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata &scaron;avničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika &bdquo;kako ne bi do&scaron;lo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje&ldquo;.
Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspi&scaron;e izbore, već zatraži da se okončaju započeti.
Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon &scaron;to je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u op&scaron;tini na sjeveru.
Milatović je ponovo konstatovao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo naru&scaron;avanje pravnog poretka.
U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skup&scaron;tine op&scaron;tine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspu&scaron;tanjem ili skraćenjem mandata.
S obzirom na to da je mandat SO &Scaron;avnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.
Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Op&scaron;tine &Scaron;avnik imaju 483 birača, a u selu Kru&scaron;evice 58 birača.

Čarapić: Više modaliteta za rješenje krize u Šavniku; Rakočević: Povući odluku o prinudnoj upravi

SASTANAK PARLAMENTARNIH PARTIJA O PRONALASKU RJEŠENJA ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Crna Gora je važan faktor stabilnosti na Balkanu i krajnje je vrijeme da postane članica Evropske unije (EU), poručio je njemački kancelar Olaf &Scaron;olc.
On je, na konferenciji za novinare sa premijerom Milojkom Spajićem, tokom Spajićeve posjete Njemačkoj, kazao da je opredijeljenost Crne Gore za reforme važna.
&ldquo;Krajnje je vrijeme da se članstvo ostvari, jer je obećanje za članstvo dato prije vi&scaron;e od 20 godina&ldquo;, rekao je &Scaron;olc.
Prema njegovim riječima, izgledi za Crnu Goru su veliki, a nijedna država u regionu ne sprovodi takve reforme.
&Scaron;olc je naglasio da je opredijeljenost za reforme važna, dodajući da Crna Gora sve odluke mora sama donijeti.
&ldquo;To važi i za dalje reforme u oblasti pravosuđa, koje treba brzo ostvariti&rdquo;, rekao je &Scaron;olc.
On je istakao je opredjeljenje Njemačke da razvija regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu.
&Scaron;olc je naglasio značaj Berlinskog procesa, navodeći da je on motor regionalne saradnje.
&bdquo;Crna Gora je važan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu, njeguje dobrosusjedske odnose sa državama u okruženju i ona je graditelj mostova. Mi želimo da pružimo podr&scaron;ku u građenju tih mostova&rdquo;, rekao je &Scaron;olc, nagla&scaron;avajući značaj osiguranja mira u regionu.
On je ukazao i na posljedice agresije na Ukrajinu.
&bdquo;Bez bezbjednosti nemamo ni&scaron;ta&ldquo;, poručio je &Scaron;olc, ukazujući na jasnu poziciju Crne Gore kada je u pitanju zajednička politika EU prema Ukrajini.
Spajić je kazao da Crna Gora u Njemačkoj vidi strate&scaron;kog partnera na evropskom i putu unaprjeđenja vladavine prava, dodajući da je bitno da Crna Gora dobije Izvje&scaron;taj o ispunjavanju privremenih mjerila (IBAR) u junu.
&ldquo;Bitno je &scaron;to ćemo dobiti &scaron;ansu da se pridružimo zajedničkom trži&scaron;tu. Pristupanje EU za Crnu Goru nije samo pitanje vrijednosti, jedinstveno trži&scaron;te je ne&scaron;to &scaron;to je jako bitno za na&scaron;u državu&rdquo;, ocijenio je Spajić.
On je naglasio da Crna Gora prednjači i u Berlinskom procesu, ali i u evropskim intergacijama.
Prema njegovim riječima, konstatovani su rezultati u borbi protiv korupcije i da je mnogo urađeno za kratko vrijeme.
Spajić je kazao da je Plan rasta za Zapadni Balkan jako važan za Crnu Goru, jer će, kako je naveo, moći da se pridruži velikom trži&scaron;tu.
On je kazao da ne želi &bdquo;vladavinu prava samo na papiru&ldquo;.
Spajić je kazao da su svi koalicioni partneri u potpunosti okrenuti EU i to ne samo deklarativno, i istakao da preko 80 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u Uniju.
On je rekao da svaka politička partija mora da se dobro zamisli prije nego &scaron;to poku&scaron;a da ide nekim destruktivnim putem.
&bdquo;U tom smislu ne očekujem neku blokadu ili bilo kakvo destruktivno pona&scaron;anje od bilo kojih činilaca&ldquo;, dodao je Spajić.
On je kazao da je Crna Gora najkonstruktivniji činilac Zapadnog Balkana, koji želi da ima dobre odnose sa svima, i poručio da će poku&scaron;ati da vrate fokus na evropsku integraciju regiona i ekonomiju.
Spajić je naglasio da je politika Crne Gore u potpunosti usklađena sa EU.
&ldquo;Već smo uveli sankcije Rusiji i u stopu pratimo evropsku politiku u tom smislu. Jako je bitno da smo zagledani prema Briselu i da se u ekonomskom smislu približavamo EU&ldquo;, rekao je Spajić.
On je rekao da je podr&scaron;ka Crne Gore Ukrajini bez premca.
Odgovarajući na pitanja o ruskom uticaju, Spajić je poručio da ruski uticaj &ldquo;ide ruku pod ruku sa osjećajem ugroženosti&rdquo;.
&ldquo;Mislimo da je jako bitna stvar &scaron;to smo uradili popis u decembru pro&scaron;le godine na jedan vrlo inkluzivan način. Crna Gora je zemlja Crnogoraca, ali i Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka. To je zemlja u kojoj je različitost nekad predstavaljala problem &ndash; a sada je prednost&rdquo;, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je prevazi&scaron;la ranije podjele i smanjila uticaj sa strane, koji je primarno dolazio iz Rusije.
&ldquo;Marginalizovali smo ruski uticaj u Crnoj Gori&rdquo;, ocijenio je Spajić.
On je rekao da će, zahvaljući medijskim zakonima na kojima se radi, biti jasno ko finansira i ko je stvarni vlasnik medija.
Kako je dodao Spajić, sa američkim partnerima rade na programu Edge, koji bi trebalo da registurje sistem kompanija kako bi imali sliku ko stoji iza njih.
&ldquo;To će nam pomoći kod oduzimanja nelegalno stečene imovine, terorističkog finansiranja, ali i situacija kada su stvarni vlasnici neki od sankcionisanih lica iz Rusije ili bilo kojih zemalja koje je EU sankcionisala&rdquo;, istakao je Spajić.
On je kazao da sa Italijom sarađuju na reformi poreskog sistema.
&ldquo;Upravo kroz poreze mnogo puta možete da otkrijete tokove novca i naročito oko sancionisanih lica iz Rusije i drugih zemalja koje su na listi EU&rdquo;, dodao je Spajić.

Šolc: Krajnje je vrijeme da Crna Gora postane članica Evropske unije; Spajić: Ne očekujem nikakvu blokadu

SASTANAK U BERLINU

Ministarstvo odbrane Crne Gore radi na pronalaženju adekvatne lokacije i uspostavljanju vojnog poligona u Crnoj Gori, &scaron;to je kompleksan proces koji traje. Do tada, pripadnici Vojske Crne Gore će koristiti poligone u susjednim i drugim savezničkim i partnerskim državama za unapređenje obučenosti i operativnih sposobnosti.&nbsp;
To je Pobjedi odgovoreno iz Ministarstva odbrane, na pitanje da li Vojska Crne Gore planira da do 2026. koristi poligone susjednih zemalja za obuku vojnika.
U Sporazumu koji je potpisan između ministarstva odbrane Crne Gore i Albanije u vezi sa aktivnostima vojne obuke i kori&scaron;ćenjem vojnih područja i poligona na teritorijama Republike Albanije i Crne Gore, a koji se odnosi na period od februara 2024. do kraja 2026, navedeno je da će crnogorski vojnici vježbati bojeva gađanja i pripremati se za NATO misiju u Bugarskoj na poligonima Oružanih snaga Albanije.
"Tehnički aranžman između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Republike Albanije u vezi sa aktivnostima vojne obuke ima za cilj jačanje saradnje, razvoj operativnih sposobnosti i interoperabilnosti jedinica Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Republike Albanije, dvije susjedne zemlje i članice Sjevernoatlantskog saveza ", kazali su Pobjedi iz Ministarstva odbrane.
Obuka, kako su objasnili, obuhvata zajedničku obuku ljudstva i jedinica na teritorijama obje države, zajedničko uče&scaron;će na nacionalnim i međunarodnim vježbama na teritoriji zemlje domaćina, zajedničku preduputnu obuku za uče&scaron;će u međunarodnim misijama i aktivnostima, kao i kori&scaron;ćenje poligona i objekata zemlje domaćina za aktivnosti obuke.
"Tehnički aranžman se potpisuje u skladu sa već potpisanim Memorandumom o razumijevanju između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Republike Albanije o saradnji u oblasti odbrane. Jedan od ključnih razloga za potpisivanje ovog tehničkog aranžmana je zajednička preduputna obuka jedinica Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Republike Albanije koje se zajedno angažuju u NATO aktivnosti Isturenih kopnenih snaga u Republici Bugarskoj, kao jednoj od najznačajnijih aktivnosti NATO snaga u cilju odvraćanja i odbrane istočnog krila Alijanse", navode iz Ministarstva odbrane.
U dogovoru sa albanskom stranom, a u cilju &scaron;to bolje pripreme kontingenata koji se upućuju u sastav ovih snaga, dio zajedničke obuke će se realizovati u Republici Albaniji, poja&scaron;njavaju u resoru odbrane.
"U skladu sa navedenim, a zbog ograničenja koje propisuje njihova zakonska regulativa, usagla&scaron;en je trogodi&scaron;nji sporazum, sa mogućno&scaron;ću produžetka i poslije 2026.&nbsp;
Tehnički aranžman pruža mogućnost jedinicama Vojske Crne Gore da realizuju bojeva gađanja oružjem i oruđima kalibra većim od 12,7 mm na poligonima Oružanih snaga Republike Albanije, zbog trenutne nemogućnosti izvr&scaron;enja navedenih gađanja u Crnoj Gori, a usljed nepostojanja adekvatnog poligona.
Istovremeno, pruža mogućnost i albanskoj strani za kori&scaron;ćenje poligona za obuku u Crnoj Gori, prvenstveno u razvoju sposobnosti planinskog ratovanja i obuke u zimskim uslovima ", zaključuju u Ministarstvu.

Dok tragaju za lokacijom, vojnike šalju u susjedstvo na obuku

MINISTARSTVO ODBRANE JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA VOJNI POLIGON

Dijalog predstavnika parlamentarnih partija u cilju pronalaženja modela kojim bi se razrije&scaron;ila politička kriza u &Scaron;avniku počeće danas.
Sastanak će biti održan u 12 sati u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Poziv na dijalog uputio je &scaron;ef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
Čarapić je u inicijativi naveo da je kriza u &Scaron;avniku posljedica nemogućnosti zavr&scaron;etka izbora za odbornike koji su započeti u oktobru 2022.
Ona je kazao da se izbori za odbornike u Skup&scaron;tini op&scaron;tine &Scaron;avnik ne mogu sprovesti na dva biračka mjesta već 19 mjeseci iz čisto političkih razloga.
&ldquo;Kako je evidentno da je problem u &Scaron;avniku pretežno političke, a ne pravne prirode, to smatram da je opravdano povesti &scaron;iroki politički dijalog, a sve sa ciljem da dođemo do pravnog rje&scaron;enja za ovu krizu, po&scaron;tujući na taj način vladavinu prava kao na&scaron; najznačajniji dru&scaron;tveni koncept&rdquo;, naveo je Čarapić.
Iz DPS-a su ranije poručili da prihvataju dijalog uz uslov da Vlada povuče svoju odluku o uvođenju prinudne uprave u &Scaron;avniku.

Partije danas o razrješenju krize u Šavniku

SASTANAK ĆE BITI ODŽAN U SKUPŠTINI

Sastanak predstavnika parlamentarnih partija o pronalaženju rje&scaron;enja za izbornu i političku krizu u &Scaron;avniku biće održan sjutra.
Prema informacijama Pobjede, sastanak je zakazan za 12 sati u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Kako je ranije najavljeno, sastanku će prisustvovati i poslanici najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista koji će insistirati na povlačenju odluke o prinudnoj upravi.
"Kao &scaron;to smo i ranije najavili, prisustvovaćemo sastanku, koji nije organizovan u okviru Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako bi čuli stavove predstavnika parlamentarne većine i svakako jo&scaron; jednom iznijeli svoj jasan stav, da razgovarati na ovu tu možemo isključivo nakon povlačenja Odluke Vlade o prinudnoj upravi. Ukoliko to bude odluka i stav, možemo dalje razgovarati na ovu i sve druge teme, u okviru Odbora",&nbsp; rekao je Pobjedi&nbsp; poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić.
Pravni haos u &Scaron;avniku traje od oktobra 2022. godine, od kada je propalo devet poku&scaron;aja izlaska na biračka mjesta u zgradi Op&scaron;tine i selu Kru&scaron;evice jer članovi biračkih odbora iz koalicije &bdquo;Za budućnost &Scaron;avnika&ldquo; nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato &scaron;to, kako su tvrdili, ne žive u toj op&scaron;tini.
Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podr&scaron;kom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata &scaron;avničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika &bdquo;kako ne bi do&scaron;lo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje&ldquo;.
Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspi&scaron;e izbore, već zatraži da se okončaju započeti.
Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon &scaron;to je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u op&scaron;tini na sjeveru.
Milatović je ponovo konstatovao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo naru&scaron;avanje pravnog poretka.
U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skup&scaron;tine op&scaron;tine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspu&scaron;tanjem ili skraćenjem mandata.
S obzirom na to da je mandat SO &Scaron;avnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.
Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Op&scaron;tine &Scaron;avnik imaju 483 birača, a u selu Kru&scaron;evice 58 birača.

Sjutra početak dijaloga o Šavniku; Anđušić: Povlačenje odluke o prinudnoj upravi uslov za dalje razgovore

SASTANAK ZAKAZAN ZA 12 SATI U SKUPŠTINI CRNE GORE

Neistnite tvrdnje da će usvajanjem Rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici srpski narod biti progla&scaron;en za genocidni, a Republika Srpska (RS) ukinuta, nemaju potencijal da ugroze bezbjednost Zapadnog Balkana, ocijenio je spoljnopolitički komentator&nbsp;Bo&scaron;ko Jak&scaron;ić.
Predsjednik RS Milorad Dodik kazao je ranije da će taj bosanskohercegovački entitet, u slučaju usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN, napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini (BiH) i da ne vide nikakav smisao da ostanu u federaciji.
Jak&scaron;ić je agenciji MINA rekao da je Dodik &bdquo;personalizovana opasnost po mir, ne samo u BiH, već i u regionu&ldquo;, ali da su njegove prijetnje &bdquo;iz prazne pu&scaron;ke&ldquo;.
&bdquo;Dodik misli da je može da priča &scaron;ta god hoće, po&scaron;to je već na listi američkih sankcija, nastavlja da se hvali prijateljstvom sa (Vladimirom) Putnom i prijeti secesijom&ldquo;, rekao je Jak&scaron;ić.
Dodikova izjava da bi usvajanje rezolucije UN o Srebrenici &bdquo;sahranilo&ldquo; Bosnu, je, prema ocjeni Jak&scaron;ića, &bdquo;glupost&ldquo;.
&bdquo;Dodik, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pla&scaron;e svekoliku srpsku javnost, svađaju se sa Zapadom i junače se kao neustra&scaron;ivi branitelji srpstva, ali iza svega stoji njihova želja da ostanu na vlasti i podignu lične rejtinge u javnosti koja nema pojma &scaron;ta u dokumentu UN uop&scaron;te pi&scaron;e&ldquo;, kazao je Jak&scaron;ić.
On je istakao i da su apsolutno netačne tvrdnje da će srpski narod biti progla&scaron;en za genocidni i da će se ukinuti RS.
Jak&scaron;ić je naveo da Rezolucija UN u sedam tačaka nigdje ne pominje Srbiju, RS, niti srpski narod.
&bdquo;Takve notorne manipulativne laži ipak nemaju potencijal da zapale Zapadni Balkan&ldquo;, zaključio je Jak&scaron;ić.

Jakšić: Neistine o Rezoluciji UN-a o Srebrenici nemaju potencijal da zapale region

OCIJENIO SPOLJOPOLITIČKI KOMENATOR

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović biće nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Budvi kao, kako je sam kazao, nestranačka ličnost. Koliko je ovaj potez pregovarača pogre&scaron;an u momentu kad bi sva energija izvr&scaron;ne vlasti trebala da bude usmjerena na dobijanje IBAR-a u junu, za Portal Analitika analizirao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković.
&bdquo;Ovaj potez Vlade, odnosno PES-a kao trenutno najbrojnije političke grupacije u parlamentarnoj većini, koja ima i premijera, krajnje je neodgovoran, posebno imajući u vidu važnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi na putu ka EU&ldquo;, ističe Mirković.&nbsp;
Ukazuje da su na ovaj način u potpunosti su ogoljene neiskrene i puko deklarativne poruke o prioritetnosti pitanja EU integracija.&nbsp;
&bdquo;Su&scaron;tinski je poslata, za crnogorske prilike dobro poznata, poruka da su partijski interesi uvijek ispred državnih. U ovom slučaju, imamo i radikalnu varijantu &ndash; jedan lokalni izborni ciklus, u jednoj op&scaron;tini, iznad je onog &scaron;to bi, posebno sada, trebalo da bude apsolutni fokus i Vlade, a posebno glavnog pregovarača&ldquo;, nagla&scaron;ava Mirković.
Dobijanje IBAR-a zahtijeva punu posvećenost pregovarača
Posao glavnog pregovarača, kako obja&scaron;njava sagovornik Analitike, u dugotrajnom i složenom procesu, kakav jeste proces pregovora Crne Gore sa EU, je vrlo ozbiljan i zahtijevan, ako se radi kako treba.&nbsp;
To je, dodaje, nagla&scaron;eno trenutnom dinamikom, koja nosi dodatne izazove i iziskuje potpunu posvećenost.&nbsp;
&bdquo;Uz brojne promjene pregovaračke strukture, ali i pregovarača, za očekivati bi bilo da neko ko dolazi u sistem po prvi put, iz akademske sfere, kao &scaron;to je to slučaj Predraga Zenovića, ovom pristupi temeljno, kako bi nadoknadio i prethodni izostanak iskustva ali i poku&scaron;ao &bdquo;krpiti rupe&ldquo; u institucionalnoj memoriji, koja je presudno važna za uspjeh procesa, a u na&scaron;em slučaju potpuno uru&scaron;ena&ldquo;, ističe Mirković.
Nama su se, ukazuje on, ponovo i bez ikakve zasluge u zemlji, otvorile određene mogućnosti, pa smo sticajem tih okolnosti, kaže, u jako intenzivnoj i osjetljivoj fazi u trci za dostizanjem IBAR-a, &scaron;to zahtijeva punu pažnju i posvećenost pregovarača.&nbsp;
&bdquo;Jasno je i laiku da se ne može taj posao kvalitetno raditi uz ono &scaron;to nose obaveze predvođenja liste na lokalnim izborima, jer je u kampanju neophodno uložiti i truda i vremena i to onda kad taj trud i vrijeme u 100% okviru pregovarač mora usmjeriti na EU integracije Crne Gore&ldquo;, podvlači Mirković.
Zenović izgubio nestranački oreol
Sagovornik Analitike nagla&scaron;ava da je Zenović kao nestranačka ličnost naimenovan za glavnog pregovarača i tako je trebalo da ostane.&nbsp;
&bdquo;Stajanjem na čelo jedne partijske liste on je izgubio nestranački oreol i tu nema nikakve sumnje&ldquo;, izričit je Mirković.
Napominje i da nije sporno pravo Zenovića da se aktivno uključi u izborni proces, ali je sporno da to radi sa zahtjevne državničke funkcije i uz jasnu namjeru onih koji su ga predložili da na taj način vode tzv. funkcionersku kampanju.&nbsp;
&bdquo;Uz sve ono &scaron;to smo vidjeli do sada u političkom životu Crne Gore, a nagledali smo se tih funkcionerskih kampanja, minimum očekivanja i od PES-a i od Zenovića, koji se ranije predstavljao kao kritičar tih lo&scaron;ih praksi vlasti, bio bi da se od ovakvih avantura uzdrže&ldquo;, ističe Mirković.
Čini se, kako dodaje, da ponovo svjedočimo situaciji u kojoj osobama koja treba da su primarno fokusirane na državne poslove prioritet daju plaćanju faktura partijama koje su ih na te pozicije postavili.&nbsp;
&bdquo;Nezavisno od toga da li ovo Zenović radi nevoljno ili sa entuzijazmom, rezultat je isti a na ovo sigurno na&scaron;i evropski partneri ne mogu gledati pozitivno, čime se potvrđuje da vlast uzimajući zdravo za gotovo IBAR izražava i nepo&scaron;tovanje prema ogromnim naporima EU i država članica da Crnu Goru istakne kao dobru priču&ldquo;, ocjenjuje Mirković.
Dobijanje IBAR-a tek pola puta do EU
Stava je da je IBAR, u ovom slučaju, prije ohrabrenje od strane EU nego bilo kakva oznaka da se ne&scaron;to kvalitativno promijenilo u Crnoj Gori. Poručuje i da je dosta puta jo&scaron; do zavr&scaron;etka pregovora.&nbsp;
&bdquo;Dobijanje IBAR-a je, zapravo, tek pola puta. Zahtjevi u procesu pristupanja su imperativni i tek kada se u cjelosti ispune onda smo ne samo na pragu EU, već smo do&scaron;li do onog uređenog dru&scaron;tva o kojem mnogi na&scaron;i građani i građanke sanjaju&ldquo;, ističe Mirković.
Svakako da je, kako dodaje, poslije duže vremena stagniranja, pa i regresije, svaki pomak stimulativan.&nbsp;
&bdquo;Ipak, &scaron;anse koje su pred Crnom Gorom, Vlada i parlamentarna većina moraju ozbiljnije i posvećenije da koriste, jer primjer poput ovoga jasno govori da je uspjeh na lokalnim izborima važniji od dobijanja IBAR-a, odnosno da su partijski interesi ispred državnih, a time se &scaron;teta pravi i ovom velikom državnom cilju &ndash; evropeizaciji na&scaron;eg dru&scaron;tva&ldquo;, zaključuje Mirković.

Mirković: Još jednom poslata poruka da su partijski interesi iznad državnih

KOMENTAR NA ODLUKU DA ZENOVIĆ BUDE NOSILAC LISTE U BUDVI

Ministarstvo javne uprave dostavilo je Glavnom gradu Rje&scaron;enje o naredbi za uklanjanje nepravilnosti u slučaju Zdravka Blečića, napisala je odbornica DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada Ksenija Aranitović na dru&scaron;tvenoj mreži X.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/blecicu-zabranjen-rad-klikovac-i-sta-cemo-sad-spajicu-16-04-2024-20-17-47">Blečiću zabranjen rad; Klikovac: I &scaron;ta ćemo sad, Spajiću?</a>
&bdquo;Hoće li Injac konačno postupiti po zakonu i smijeniti Blečića ili će nastaviti da kr&scaron;i sve pravne propise i naredbe UI čime direktno čini krivično djelo zloupotrebe službenog položaja?&ldquo; - pita Aranitović.
<blockquote class="twitter-tweet">
MJU dostavilo je GG Rje&scaron;enje o naredbi za uklanjanje nepravilnosti u slučaju Zdravka Blečića. Hoće li Injac konačno postupiti po zakonu i smijeniti Blečića ili će nastaviti da kr&scaron;i sve pravne propise i naredbe UI čimi direktno čini krivično djelo zloupotrebe službenog položaja? <a href="https://t.co/deUAM3cZPY">pic.twitter.com/deUAM3cZPY</a>
&mdash; Ksenija Aranitović (@KAranitovic) <a href="https://twitter.com/KAranitovic/status/1784155378550268231?ref_src=twsrc%5Etfw">April 27, 2024</a></blockquote>
.

Aranitović: Hoće li Injac konačno razriješiti Blečića?

PITA ODBORNICA DPS-A U SKUPŠTINI GLAVNOG GRADA

Predsjednik Bo&scaron;njačke stranke Ervin Ibrahimović pozvao je Vladu da, kako je rekao, bez kalkulacija i dvoumljenja stane uz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
On je ukazao da je cilj Rezolucije podizanje svijesti o genocidu u Srebrenici i genocidu uop&scaron;te kroz globalizaciju kulture sjećanja na taj genocid, zabranu njegovog negiranja, odavanje počasti žrtvama, uspostavljanje edukativnih mehanizama kroz obrazovne sisteme, komemoracije i druge aktivnosti.
&bdquo;Sve sa krajnjim ciljem da se nikada i nikome ne dogodi ni&scaron;ta slično&ldquo;, naveo je Ibrahimović.
On je istakao da Crna Gora, kao država koja je svoj stav o genocidu u Srebrenici već iskazala kroz dva dokumenta Skup&scaron;tine, treba da kroz kosponzorstvo Rezolucije bude dio globalnog nastojanja da se podizanjem svijesti o genocidu u Srebrenici iskaže jedino ispravan civilizacijski odnos prema tom i genocidu uop&scaron;te.
&bdquo;Ovo posebno iz razloga &scaron;to su već 22 države svijeta, među kojima su i neki od najvažnijih spoljnopolitičkih partnera na&scaron;e zemlje, kosponzorisanjem ove Rezolucije iznijele svoj jasan stav o važnosti i potrebi da se kroz ovakvu globalizaciju kulture sjećanja na genocid u Srebrenici iskaže odgovoran odnos prema pro&scaron;losti i budućnosti&ldquo;, rekao je Ibrahimović.
On je kazao da o&scaron;tro odbija svaki poku&scaron;aj da se namjerno pogre&scaron;nom interpretacijom cilja Rezolucije ona predstavi kao poku&scaron;aj inputiranja kolektivne krivnje bilo kojem narodu, ali i da se pričom o okrenutosti budućnosti relativizuje i retrogradnom predstavi kultura sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ibrahimović je pozvao Vladu da bez kalkulacija i dvoumljenja, jasno, nedvosmisleno i snažno stane uz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici
&bdquo;I time Crnu Goru smjesti tamo gdje je do sada bila i gdje joj je mjesto - u klub država razvijene demokratije i sa visokim civilizacijskim standardima koje imaju jedino ispravan odnos prema ovom pitanju i koje ne podržavaju genocid njegovim javnim negiranjem, niti negiranjem kroz ćutanje o njemu&rdquo;, poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Vlada da bez dvoumljenja stane uz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

PORUČIO PREDSJEDNIK BOŠNJAČKE STRANE

Premijer Milojko Spajić odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine koja je zakazana za devetog maja, saop&scaron;teno je iz Skup&scaron;tine.
Premijerski sat prvobitno je bio zakazan za 30. april, ali je termin promijenjen jer će Spajić u tom periodu biti u zvaničnoj posjeti Njemačkoj.
Rok za dostavljenje pitanja premijeru je najkasnije 72 sata prije početka posebne sjednice parlamenta.
Na dnevnom redu su i poslanička pitanja u vezi sa određenom temom.
Sjednica Skup&scaron;tine zakazana je za 12 sati.&nbsp;

Spajić pred poslanicima devetog maja

SAOPŠTENO IZ SKUPŠTINE

Predstavnik Pokreta Evropa Sad Vasilije Čarapić nije glasao za ulazak Kosova u Savjet Evrope! Rezultat: 131 za, 29 protiv i 11 (među kojima i Čarapić) uzdržan, naveo je potpredsjednik Demorkatske partije socijalista Ivan Vuković na mreži X. &nbsp; Kako je istakao, nekoliko sati ranije, njegov partijski &scaron;ef i premijer Spajić u Briselu uvjeravao&nbsp; je evropske partnere da je Crna Gora snažno posvećena vanjskopolitičkim ciljevima i da &lsquo;ruski uticaj u CG nikada nije bio manji&rsquo;.
&bdquo;Prethodno je ministarka Gorčević (takođe članica PES-a), u Pri&scaron;tini najavila podr&scaron;ku učlanjenju Kosova u SE&ldquo;, napisao je Vuković.
Prema njegovim riječima, od toga da u okviru PES-a, evidentno, i dalje vlada haos, mnogo je važnije to &scaron;to, uprkos proevropskoj retorici, vladajuća koalicija skreće Crnu Goru s puta trasiranog 2006.&nbsp;
&bdquo;V. Putin komponuje. A. Vučić diriguje. A. Mandić svira. M. Spajić i njegovi igraju&ldquo;, zaključuje Vuković.

Vuković: Putin komponuje, Vučić diriguje, Mandić svira, a Spajić i njegovi igraju