Politika

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skup&scaron;tini i saop&scaron;tio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Sa&scaron;e Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.
Sve ovo je do&scaron;lo nakon skup&scaron;tinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Prije ove najave obratio se ministru zdravlja Vojislavu &Scaron;imunu.
&bdquo;Postoji li mogućnost da se vanredno uvede eutanazija? Da građane Botuna i Gornje Zete, obzirom da su sad prije nekoliko dana iskopane kancerogene i radioaktivne anode na mjestu gdje je na silu započet projekat za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, a imav&scaron;i u vidu da u Botunu svaka treća kuća ima onkolo&scaron;kog pacijenta. Evo vi ste doktori, pa da ministre &Scaron;imun, počne eutanazija u Zeti&ldquo;, kazao je on.
Ističe da je Sa&scaron;a Mujović generator krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmi&scaron;ljanje a ne za &scaron;i&scaron;anje,
&bdquo;Vjerovatno ću biti prinuđen da dam saglasnost za smjenu i Sa&scaron;e Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu. Oni koji misle da su ove anode zdrave, uključujući i Ni&scaron;avića nek ih nose kući. Dabogda im se sve tako vratilo njihovim familijama. Ako je tamo sve kako treba, onda nema niko razloga da bude upla&scaron;en od ovog &scaron;to sam saop&scaron;tio. Povući se nećemo i na&scaron;a borba je tek počela. Nećemo umirati na rate a Boga mi ćemo i mnoge povući sa sobom jer jedini nećemo biti kolateral u ovoj porno vladi&ldquo;, kazao je on.

Knežević: Biću vjerovatno prinuđen da dam saglasnost za smjenu Saše Mujovića, nećete nas trovati radioaktivnim i kancerogenim anodama

SAOPŠTIO LIDER DNP-A

Stanovnici Botuna noćas su, bez prisustva javnosti, održali sastanak i dogovorili da ponovo pokrenute proteste protiv izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu nastave.
Kako prenosi Dan, na nove proteste odlučili su se zbog, kako tvrde, pronalaska anoda u iskopima postrojenja. Tvrde da je riječ o opasnom otpadu.
Milan Ćetković, stanovnik Botuna, kaže da će se tokom sjutra&scaron;njeg dana sastati sa Mihailom Asanovićem, predsjednikom Op&scaron;tine Zeta, od kojeg će tražiti odluku Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta, donijetoj nakon referenduma, kojom se ne dozvoljava izgradnja postrojenja dok se ne zavr&scaron;i razgraničenje sa Podgoricom.
&bdquo;Sa tim papirom ćemo u subotu doći na gradili&scaron;te i na osnovu njega tražiti da se radovi zaustave&ldquo;, rekao je Milan Ćetković.
Ćetković kaže da će ući na gradili&scaron;te, ne silom već sa dokumentom.
&bdquo;Tražićemo da sa nama bude i rukovodstvo Zete i op&scaron;tinska Komunalna policija. Na&scaron; je cilj da vidimo za&scaron;to se ne po&scaron;tuje odluka lokalnog parlamenta&ldquo;, naveo je Ćetković.
Mihailo Ćetković, stanovnika Botuna, kaže da su dogovorili da i sjutra ujutro budu kod kapije postrojenja od 6 do 8 sati.
&bdquo;Kontaktiraćemo rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta i tražiti papir o granicama između Zete i Podgorice. Tražimo da znamo tačno dokle je na&scaron;a teritorija. Ukoliko rade na na&scaron;oj teritoriji zahtijevaćemo da odmah obustave radove. Ukoliko se pokaže to tačnim pozvaćemo čitavu Zetu na proteste, nikoga nećemo napadati, &scaron;to se kaže &ndash; sje&scaron;ćemo na livadu. Ponavljamo da ne odustajemo od na&scaron;ih zahtjeva da se postrojenje u Zeti ne gradi&ldquo;, rekao je Ćetković.

Botunjani: U subotu sa odlukom SO Zeta ulazimo na gradilište kolektora i tražimo zabranu radova

"NE ODUSTAJEMO OD NAŠIH ZAHTJEVA DA SE POSTROJENJE U ZETI NE GRADI“

Predsjednik gradskog odbora Nove srpske demokratije Rado&scaron; Zečević početkom naredne sedmice iniciraće sastanak unutar koalicije &bdquo;Za budućnost Podgorice&ldquo; kako bi sagedali stavove DNP-a o njihovom daljem djelovanju u Podgorici, pi&scaron;e Dan.&nbsp;
Taj susret biće uvertira za sastanak konstituenata vlasti, odnosno vladajuće koalcije na nivou Glavnog grada, na kojem će biti dogovoreno kako dalje nakon &scaron;to je Slobodna Crna Gora sredinom januara napustila vlast u Podgorici, a potom i četiri odbornika DNP-a 30. januara otkazala podr&scaron;ku Sa&scaron;i Mujoviću, gradonačelniku Podgorice.&nbsp;
&ndash; Unutar koalicije &bdquo;Za budućnost Podgorice" razgovaraćemo, očekujem u utorak prijepodne, a onda bi istog dana, poslijepodne, zakazali i sastanak koalicionih partnera na nivou Grada.&nbsp;
Od DNP-a tražićemo da nam kažu kako oni vide nastavak saradnje - hoće li da rade ili da opstruiraju. Ako će da dođu na koalicioni sastanak neka dođu, a ako neće da dođu onda da znamo jer je i nedolazak politički stav. Ne može 'puj pike ni&scaron;ta ne važi', ni&scaron;ta se nije desilo, ajmo dalje" &ndash; saop&scaron;tio je Zečević.
&Scaron;ef kluba odbornika DNP-a Vladimir Bulatović kaže da će se odazvati sastanku unutar koalicije &bdquo;Za budućnost Podgorice".
&ndash; Vidio sam izjavu kolege Rado&scaron;a Zečevića koji je najavio da će inicirati razgovor u okviru koalicije 'Za budućnost Podgorice'. Naravno da ćemo se odazvati pozivu da razgovaramo sa partnerima iz koalicije sa kojima smo imali zajednički nastup na poslednjim lokalnim izborima.&nbsp;
Demokratska narodna partija je uvijek otvorena za iskreni dijalog koji za cilj ima interese građana Podgorice. Da bi o potencijalnim rje&scaron;enjima govorili prvo mora da se desi razgovor i da se o svim pitanjima otvoreno razgovara. Na&scaron;i stavovi su jasni i dobro poznati javnosti, ali i na&scaron;im koalicionim partnerima &ndash; saop&scaron;tio je Bulatović.
Bulatović je međutim, drugačijeg stava kada je u pitanju sastanak vladajuće koalicije na nivou Glavnog grada.
&ndash; To nije pitanje za Demokratsku narodnu partiju, to je pitanje za na&scaron;e kolege iz ostatka koalicije u Glavnom gradu koji i pored činjenice da je gradonačelnik izgubio legitimitet i da nema podr&scaron;ku koja je potrebna da ostane na toj poziciji stvaraju atmosferu da je sve redovno i normalno, i da grad može funkcionisati i pored uzurpacije funkcije. Ukoliko bi do&scaron;lo do organizacije takvog sastanka, o uče&scaron;ću bi odlučili shodno tematici zbog koje se organizuje i ostalim učesnicima tog sastanka" &ndash; poručio je Bulatović.

Zečević iniciraće sastanak sa DNP-om: Ne može „puj pike ništa ne važi"

PREDSJEDNIK GRADSKOG ODBORA NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Predsjednik Skup&scaron;tine&nbsp;Andrija Mandić&nbsp;sazvao je za treći mart sjednicu parlamenta na Cetinju.&nbsp;
"Dnevni red ću predložiti na samoj sjednici", saop&scaron;tio je Mandić.
Sjednica bi trebalo da počne u 12 sati.&nbsp;

Mandić zakazao sjednicu za treći mart

NA CETINJU

Crna Gora može zaključiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do kraja ove godine ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec.
&Scaron;arec je danas, predstavljajući nacrt izvje&scaron;taja o napretku Crne Gore Odboru za vanjske poslove (AFET) EP, istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija kandidatska zemlja za članstvo u EU.
On je rekao da je pro&scaron;le godine ostvaren opipljiv napredak, da su dodatna pregovaračka poglavlja privremeno zatvorena, čime je njihov ukupan broj dostigao 13.
&Scaron;arec je podsjetio da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj &ndash; da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
&bdquo;Ovaj izvje&scaron;taj prepoznaje taj napredak. Istovremeno, jasno nagla&scaron;ava da odlučujuća faza procesa tek predstoji&ldquo;, ocijenio je &Scaron;arec.
On je rekao da Crna Gora ostaje potpuno usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere.
&bdquo;Time potvrđuje svoju strate&scaron;ku orijentaciju i geopolitičku pouzdanost. U vremenu pojačanog stranog mije&scaron;anja, hibridnih prijetnji i dezinformacijskih kampanja, takvo usklađivanje &scaron;alje važnu poruku stabilnosti&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
On je istakao da srž procesa pristupanja ostaje vladavina prava i da su poglavlja 23 i 24 &ndash; Pravosuđe i osnovna prava te Pravda, sloboda i bezbjednost &ndash; i dalje ključna mjerila napretka.
&Scaron;arec je kazao da se u izvje&scaron;taju poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, brže i transparentno imenovanje u pravosuđu i tužila&scaron;tvu i na održive rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
&bdquo;Nagla&scaron;avamo i potrebu za smanjenjem zaostalih predmeta u pravosuđu i za potpunim usklađivanjem vizne politike sa politikom EU&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Prema njegovim riječima, u oblasti demokratije, izvje&scaron;taj pozdravlja izmjene izbornog okvira, unapređenje nadzora nad finansiranjem kampanja i veću zastupljenost žena.
&bdquo;Istovremeno, ukazuje na potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i stabilno&scaron;ću, jer se reforme ne mogu efikasno sprovoditi bez saradnje između vlade i parlamenta&ldquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je dodao da sloboda medija ostaje temeljna vrijednost.
&bdquo;Osuđujemo sve oblike napada na novinare i ističemo važnost nezavisnih regulatornih organa i pluralističkog medijskog prostora. Civilno dru&scaron;tvo mora biti uključeno u kreiranje politika &ndash; ne kao formalnost, već kao pravi partner&ldquo;, poručio je &Scaron;arec.
On je kazao da u socijalnoj sferi izvje&scaron;taj bilježi kontinuiranu diskriminaciju ranjivih grupa i perzistentnost rodno zasnovanog nasilja.
&Scaron;arec je naveo da evropski put podrazumijeva i osiguravanje punog po&scaron;tovanja osnovnih prava svih građana.
&bdquo;Kada je riječ o ekonomiji, izvje&scaron;taj pozdravlja uče&scaron;će Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan i napredak u apsorpciji evropskih fondova. Podsticaćemo nastavak fiskalne odgovornosti, jačanje administrativnih kapaciteta i odlučnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
On je dodao da je posebna pažnja posvećena životnoj sredini i energetici i da Poglavlje 27 ostaje jedno od najzahtjevnijih.
&bdquo;Neophodni su konkretni koraci u pogledu pobolj&scaron;anja kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom, za&scaron;tite prirode i primjene klimatskih politika. Standardi za&scaron;tite životne sredine nijesu tehnički detalji &ndash; oni su dio evropskog identiteta i direktno su povezani sa kvalitetom života&ldquo;, istakao je &Scaron;arec.
On je ukazao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da gotovo 70 odsto crnogorskih građana podržava članstvo u EU.
&bdquo;To je značajna poruka. Evropska perspektiva ostaje čvrsto ukorijenjena u dru&scaron;tvu. Na&scaron; zadatak, kao Evropskog parlamenta, jeste da ostanemo dosljedni, pravedni i jasni&ldquo;, ocijenio je &Scaron;arec.
On smatra da je izvje&scaron;taj uravnotežen, da prepoznaje postignuća, jasno identifikuje izazove i podstiče dalje reforme.
&Scaron;arec je istakao da je Crna Gora ostvarila značajan napredak.
&bdquo;Međutim, konačni uspjeh zavisiće od održivih rezultata u oblasti vladavine prava, političke stabilnosti i sposobnosti da se strate&scaron;ki cilj članstva postavi iznad svakodnevne politike. Ukoliko se takva zrelost održi, cilj zaključivanja pregovora do kraja 2026. godine je dostižan&ldquo;, poručio je &Scaron;arec.

Šarec: Održati napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

PREDSTAVLJEN NACRT IZVJEŠTAJA O NAPRETKU CRNE GORE ODBORU ZA VANJSKE POSLOVE

Poslanik Evropskog parlamenta i stalni izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec predstaviće danas Nacrt izvje&scaron;taja o napretku Crne Gore.
Dokumentom, koji će danas biti pred evropskim poslanicima, potvrđuje se da je Crna Gora najnapredniji kandidat za prijem u EU, ali se upozorava i da se moraju dati konkretniji rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačati nezavisnost pravosuđa, te suzbiti strani uticaj.&nbsp;
Dokument predstavlja sveobuhvatnu procjenu o napretku Crne Gore u ispunjavanju uslova za pristupanje EU tokom parlamentarnog mandata 2024&ndash;2029, navode iz &Scaron;arecove kancelarije.
Kada je riječ o posvećenosti pristupanju EU, u izvje&scaron;taju se pozdravlja stabilan napredak u reformama u vezi sa EU i ambicija da se pregovori zaključe do kraja 2026. godine. Podsjeća se da je tokom pro&scaron;le godine zatvoreno &scaron;est pregovaračkih poglavlja, a potom jo&scaron; jedno 2026, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao 13.
&ndash; Svi politički akteri pozivaju se da zadrže fokus i dinamiku kako bi se pristupni pregovori uspje&scaron;no priveli kraju. Politička stabilnost i konstruktivna saradnja između partija su od presudnog značaja. Stvarni napredak zavisi od efikasne primjene usvojenih reformi i konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava, posebno u okviru poglavlja 23 i 24 &ndash; navodi se u nacrtu izvje&scaron;taja.
Pozdravlja se i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere, kao i uspostavljanje dijaloga o bezbjednosti i odbrani između EU i Crne Gore.
&ndash; Istovremeno, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog zlonamjernog stranog mije&scaron;anja, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja, pozivajući na snažnije protivmjere i jačanje otpornosti dru&scaron;tva, uz ciljanu strate&scaron;ku komunikaciju o koristima pro&scaron;irenja EU &ndash; navodi se u dokumentu.
U izvje&scaron;taju se ukazuje i na neophodnost bržih, transparetnih i na zaslugama zasnovanim imenovanjima u pravosuđu, te poziva na dalje usklađivanje pravnog okvira sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima u pogledu nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa, kao i na veću efikasnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
&ndash; Zahtijevaju se pojačani napori u istragama i procesuiranju korupcije na visokom nivou, kao i jačanje pravosudnih i antikorupcijskih tijela. Preporučuju se sveobuhvatne politike integriteta radi za&scaron;tite organa za sprovođenje zakona i pravosudnih institucija od korupcije i organizovanog kriminala, posebno pranja novca. Crna Gora se takođe poziva da u potpunosti uskladi viznu politiku sa politikom EU, naročito u odnosu na zemlje koje predstavljaju bezbjednosni rizik, kako je predviđeno u okviru poglavlja 24 &ndash; navodi se u dokumentu.
Kada je riječ o ljudskim pravima, EP izražava žaljenje &scaron;to ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ+ osobe, i dalje trpe diskriminaciju, govor mržnje i zločine iz mržnje. Ponovo se upućuje poziv na usvajanje novog zakona o zabrani diskriminacije usklađenog sa standardima EU.
Kao i vi&scaron;e puta do sada iz Brisela ukazuju da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja temelj procesa pro&scaron;irenja, te da se očekuje da se otvorena bilateralna pitanja rje&scaron;avaju konstruktivno uz davanje prioriteta interesima građana.
Nesuglasice da ne ugroze put ka cilju
Zatvaranje pregovaračkih poglavlja u pro&scaron;loj i ovoj godini pokazuje konkretan napredak, navodi se u izvje&scaron;taju uz napomenu da je crnogorski pregovarački tim postavio ambiciozan cilj da sva poglavlja zatvori do kraja ove godine.
&ndash; Ipak, evropski put Crne Gore ne zavisi samo od tehničkog toka pregovora već i od unutra&scaron;njih političkih prilika. Primjer projekta postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u glavnom gradu pokazuje kako političke konfrontacije mogu usporiti ključne reforme. Pred izuzetno zahtjevnom godinom, uz ograničeno vrijeme i obimne obaveze, izvje&scaron;taj predstavlja i priznanje ostvarenog napretka i podsticaj za nastavak rada. Pozivaju se svi akteri da djeluju mudro i odgovorno kako manje nesuglasice ne bi zasjenile ili ugrozile &scaron;ire strate&scaron;ke ciljeve Crne Gore &ndash; napominje se u izvje&scaron;taju.

Šarec predstavlja izvještaj: Stvaran napredak traži konkretne rezultate

DOKUMENT DANAS PRED EVROPSKIM POSLANICIMA

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biće održana kada se premijer odazove na poziv za njeno održavanje, koji mu je u posljednjih mjesec dana upućen vi&scaron;e puta, rečeno Pobjedi iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Povod je bila jučera&scaron;nja objava Ministarstva odbrane o otkazivanju uče&scaron;ća pripadnika Vojske Crne Gore na međunarodnoj vježbi koja se održava u Grčkoj. Iz MO su indirektno prozvali &scaron;efa države, navodeći da je izostanak crnogorskih vojnika na vježbi u Grčkoj posljedica neodržavanja sastanaka najvi&scaron;eg kolektivnog tijela koje donosi ključne odluke o bezbjednosti, a koje uz Milatovića čine i predsjednici Skup&scaron;tine Andrija Mandić i Vlade Milojko Spajić.
U saop&scaron;tenju Ministarstva na čijem je čelu Dragan Krapović precizira se da je VCG &bdquo;prinuđena da otkaže uče&scaron;će&ldquo; vazduhoplovaca VCG sa helikopterom &bdquo;bell 412&ldquo; na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi &bdquo;INOCHIOS 26&ldquo; u Grčkoj, jer Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o uče&scaron;ću jedinica VCG u međunarodnim vježbama i obukama za ovu godinu. Smatraju da to predstavlja &bdquo;propu&scaron;tenu priliku za unapređenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke&ldquo;.
- Otkazivanje uče&scaron;ća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice NATO, direktno utiče na sposobnosti VCG, borbenu spremnost i nivo obučenosti, te ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO saveza i partnerskih inicijativa &ndash; dodali su iz Ministarstva odbrane.
Uz to, podsjetili su i na vi&scaron;e otvorenih pitanja zbog kojih su Milatović i Krapović trenutno u tihom sukobu.
- Neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rje&scaron;avanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrje&scaron;enja i unapređenja oficira i oficirki VCG, &scaron;to negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu. U svjetlu ovih posljedica, neophodno je da predsjedavajući Savjeta u &scaron;to skorijem periodu sazove sjednicu, kako bi se omogućilo dono&scaron;enje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore &ndash; navodi se u saop&scaron;tenju.
Na kraju se konstatuje kako će VCG &bdquo;ostati posvećena za&scaron;titi države i građana&ldquo;, ali da je &bdquo;ostvarivanje ove misije moguće jedino uz pravovremeno odlučivanje i stabilan sistem upravljanja u sektoru odbrane&ldquo;.
Na pitanje Pobjede kada se očekuje sazivanje nove sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, kako bi se rije&scaron;io i ovaj problem, iz kabineta Milatovića je precizirano da će &bdquo;biti održana kada se premijer odazove na poziv za održavanje iste, koji mu je u posljednjih mjesec dana upućen vi&scaron;e puta&ldquo;.
- Naime, predsjednik države je u prethodnih mjesec dana tri puta inicirao održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost imajući u vidu stanje u Vojsci Crne Gore i potrebu da se donesu važne odluke o pitanjima koja ne trpe odlaganje. U tom periodu predloženi su i različiti termini za održavanje sjednice. Međutim, svaki put smo obavije&scaron;teni da premijer ne može da prisustvuje. Predsjednik Skup&scaron;tine je, sa svoje strane, potvrdio dolazak &ndash; precizirali su u odgovoru za na&scaron; list.
Ovakav odnos predsjednika sa predstavnicima izvr&scaron;ne vlasti samo je nastavak sada već vi&scaron;egodi&scaron;nje lo&scaron;e prakse.
Savjet je, između ostalog, trebalo da razmatra pitanja koja je navelo Ministarstvo odbrane na sjednici koja je samo započeta 24. decembra pro&scaron;le godine. Razlog njenog prekida nije zvanično objavljen, ali se u medijima nastavila polemika Milatovića i Krapovića o različitom viđenju upravljanja VCG &ndash; posebno kadrovskih rje&scaron;enja za pojedina oficirska mjesta.
Da se ovaj sukob dodatno produbljuje, ukazuje i činjenica da je &scaron;ef države početkom pro&scaron;le sedmice poslao Ustavnom sudu na ocjenu Zakon o Vojsci kako bi se ta instanca odredila o eventualnoj suprotnosti pomenutog akta sa ustavnim nadležnostima predsjednika.
S obzirom na to da posljedice izostanka sjednica Savjeta mogu biti i mnogo teže od nedlaska crnogorskih vojnika na vježbu u Grčku, ostaje da se vidi ko će biti spremniji da popusti. I pod kojim uslovima.

Kabinet Milatovića: Savjet će zasijedati kada se premijer Spajić odazove

MO KRIVICU ZA NEODLAZAK CRNOGORSKIH VOJNIKA NA VJEŽBU U GRČKU PREBACILO NA ŠEFA DRŽAVE, A ON NA PREDSJEDNIKA VLADE

Nekada&scaron;nja predsjednica Skup&scaron;tine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog &scaron;efa parlamenta Andrije Mandića, odlučeno je na dana&scaron;njoj sjednici Anketnog odbora.
Đurović je za novu savjetnicu predložio Mandić. &nbsp;Svi članovi Odbora podržali su njeno naimenovanje, prenosi Pobjeda.
Podsjetimo, Đurović je bila predsjednica Skup&scaron;tine, u vrijeme kada je bila članica Socijalističke narodne partije.

Danijela Đurović nova savjetnica Mandića

NEKADAŠNJA PREDSJEDNICA SKUPŠTINE

Apsolutno podržavamo veću uključenost očeva tokom ranog razvoja djeteta, ali se to ni po koju cijenu ne smije činiti na &scaron;tetu majki, poručuju iz&nbsp; Klub poslanika DPS-a.
"Zato ćemo ponovo predložiti da se u dnevni red uvrsti prijedlog kojim tražimo produžetak roditeljskog odsustva na 18, odnosno na 24 mjeseca, jer to smatramo jednom od ključnih mjera koje su potrebne Crnoj Gori da bi se mladi bračni parovi ohrabrili na rađanje vi&scaron;e djece", poručuju iz DPS-a.
Uvažavajući činjenicu da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi, na &scaron;ta su ukazali i rezultati popisa, i posebno imajući u vidu važnost nataliteta, ali i obezbjeđenje uslova za bolju njegu djece, poslanici DPS-a su predložili da se roditeljsko odsustvo produži na 18 mjeseci za drugo dijete, a za treće i svako naredno na 24 mjeseca", podsjećaju iz te partije.
"Taj prijedlog su poslanici vlasti po diktatu odbili i&nbsp; sad jasno i za&scaron;to &ndash; bez obzira na to &scaron;to su Crnoj Gori nasu&scaron;no potrebne mjere kojima bi se pospije&scaron;io natalitet i zaustavilo iseljavanje, dosjetili su se, u saradnji sa Vladom Crne Gore, da roditeljsko odsustvo skrate majkama za dva mjeseca.
Umjesto da u vremenu kad stanovni&scaron;tvo Crne Gore stari, kad mladi odlaze, Vlada osmi&scaron;ljava natalitetne politike, ona kroz svoje paf-paf metode, bez adekvatne analize i sprovedenih konsultacija, na &scaron;ta ukazuju negativne reakcije javnosti, uskraćuje prava majkama", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DPS-a.

DPS: Nerazuman predlog Vlade, ponovo ćemo predložiti produžetak roditeljskog odsustva

"KAKO BI SE MLADI BRAČNI PAROVI OHRABRILI NA RAĐANJE VIŠE DJECE"

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bo&scaron;njaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bo&scaron;njacima koji u njoj žive.Ovim je riječima poslanica Bo&scaron;njačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za Pobjedu, pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji &bdquo;Geopolitičke promjene i pozicija Bo&scaron;njaka na Zapadnom Balkanu&ldquo;, a koji je nai&scaron;ao na o&scaron;tre kritike predstavnika ovda&scaron;nje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to &scaron;to je narod kome pripada u Crnoj Gori prepu&scaron;ten sami sebi, rekla kako Bo&scaron;njaci Bosnu i Hercegovinu &bdquo;gledaju kao svoju matičnu državu&ldquo;.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bo&scaron;njaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou &ndash; rekla je Strujić-Harbić.
Komentari&scaron;ući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za&nbsp; Pobjedu poručila kako je dobro to &scaron;to se, kako je rekla, prati ono &scaron;to govori i ono &scaron;to kao funkcionerka Bo&scaron;njačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bo&scaron;njaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bo&scaron;njaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat &ndash; naglasila je poslanica BS-a.
Kao jo&scaron; jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to &scaron;to ovda&scaron;nji Bo&scaron;njaci &bdquo;Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta&ldquo;.
- Fakat je i to da su Bo&scaron;njaci dali mnogo Crnoj Gori, kao &scaron;to je i Crna Gora dala mnogo Bo&scaron;njacima. Bo&scaron;njaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili &ndash; poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bo&scaron;njaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to &scaron;to je vi&scaron;e od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bo&scaron;njaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bo&scaron;njaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih &ndash; zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bo&scaron;njaci BiH doživljavaju kao maticu juče je poku&scaron;ao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je &bdquo;činjenica da brojni Bo&scaron;njaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bo&scaron;njaka&ldquo;.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to &scaron;to BS i Bo&scaron;njaci i pored svega &scaron;to su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, ba&scaron; zato &scaron;to je Crna Gora na&scaron;a država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bo&scaron;njaci do&scaron;li u Crnu Goru, nego je Crna Gora do&scaron;la Bo&scaron;njacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je na&scaron;a matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je na&scaron;a domovina, ne damo da je ikome vi&scaron;e ili manje bliža, vi&scaron;a i ljep&scaron;a. To &scaron;to volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bo&scaron;njaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa kom&scaron;ijama &ndash; saop&scaron;tio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bo&scaron;njaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, &scaron;to su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na &bdquo;Oj svijetla majska zoro&ldquo;. Neka ovo bude upozorenje svima koji poku&scaron;avaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok jo&scaron; imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mi&scaron;ljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam odu&scaron;evljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao op&scaron;ti, kao stav svih Bo&scaron;njaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga &scaron;to Bo&scaron;njaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontroli&scaron;em i molim sve da se suzdrže &ndash; napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je &bdquo;shvatanje Bo&scaron;njaka po mjeri Bo&scaron;njačke stranke pogubno po na&scaron;e dru&scaron;tvo&ldquo;.
- Nakon niza neuspjelih poku&scaron;aja da svakog ko je Bo&scaron;njak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje jo&scaron; da nam kažu da nijesmo Bo&scaron;njaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previ&scaron;e liče svojim koalicionim partnerima. Drž&rsquo;te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
Crna Gora nikada nije bila Bosna
U poku&scaron;aju da odbrani stavove poslanice Bo&scaron;njačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović oti&scaron;ao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je &bdquo;sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna&ldquo;.
Komentari&scaron;ući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako &bdquo;jedino &scaron;to na to može da kaže je da je to nebuloza&ldquo;.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića poku&scaron;ano spajanje Bosne i Ra&scaron;ke, kontrola nad sada&scaron;njim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Bal&scaron;ića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne &ndash; zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

POSLANICA BOŠNJAČKE STRANKE OBJAŠNJAVA NA ŠTA JE MISLILA KADA JE U SARAJEVU REKLA DA JE BIH MATIČNA ZEMLJA SVIH BOŠNJAKA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a dvije lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saop&scaron;teno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Baru tri, Bijelom Polju dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Pljevljima.
 Izdato je 628 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 68 prekr&scaron;ajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda