Politika

Đole Lutovac iz Pokreta Evropa sad (PES) izabran je za predsjednika Op&scaron;tine Berane.
Na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine koja je jutros održana po hitnom postupku za njega je glasalo 24 odbornika iz redova koalicije PES-SNP, DF i Demokrate.
Ova postizborna koalicija ima ukupno 24 od 34 odbornika koliko broji beranski lokalni parlament.
Prije izbora Lutovca, ostavku na mjesto predsjednika koju je obavljao od uvodjenja prinudne uprave dao je Božo Premović (Demokrate).
Nakon vanrednih lokalnih izbora u parlamentu su jo&scaron; DPS sa 5, BS sa dva i građanska lista &ldquo;Zato sto volim Berane&rdquo; takođe sa dva odbornika.
Na prethodnoj konstitutivnoj sjednici odranoj prije deset dana za predsjednicu SO izabrana je Vida Ivanović(NSD).

Đole Lutovac izabran za predsjednika Opštine Berane

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da danas u 13 sati bude održan nastavak sjednice Kolegijuma predsjednika Skup&scaron;tine, saznaje Portal RTCG. S druge strane, lideri parlamentarne opozicije sastaće se danas u 15 sati sa ambasadorima Kvinte i Delegacije Evropske unije.
Kako saznaje RTCG u parlamentu, Mandićev poziv za sjednicu Kolegijuma upućen je &scaron;efovima poslaničkih klubova.
Podsjetimo, sjednica Kolegijuma predsjednika Skup&scaron;tine prekinut je pro&scaron;le sedmice, kada je opozicija napustila salu.
Tada je Mandić rekao da vlast i opozicija nijesu postigli konsenzus za razrje&scaron;enje teme blokade Skup&scaron;tine.
"Dogovorili smo sa opozicijom da ćemo ih kao parlamentarna većina obavijestiti kako mi mislimo da se treba rije&scaron;iti kriza", rekao je Mandić.
On je rekao da su saglasni da treba da arbitrira Venecijanska komisija (VK) i da bi odluka VK bila obavezujuća za sve u Skup&scaron;tini ako taj zahtjev podrži i opozicija.
Međutim, parlamentarna opozicija je saop&scaron;tila da će pripremiti sopstveni sporazum za nastavak dijaloga i poručila da sporazum za prevazilaženje političke krize koji je predložila vlast ne donosi nikakve nove elemente u odnosu na ranije iznijete stavove.
Parlamentarna opozicija saop&scaron;tila je da sporazum koji je predložila vlast ne donosi nikakve nove elemente u odnosu na ranije iznijete stavove, te da njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje.
Ustavni odbor Skup&scaron;tine Crne Gore 17. decembra konstatovao je da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od trenutnih &scaron;est sudija Ustavnog sudija i donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor novih.
Na osnovu te odluke, Skup&scaron;tina je istog dana konstatovala prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Zbog odluke Odbora opozicija nije dopustila održavanje sjednica Skup&scaron;tine.
"Sru&scaron;en je ustavni poredak zbog političkog preuzimanja Ustavnog suda, &scaron;to je ravno državnom udaru", rekao je &scaron;ef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
Iz vladajuće većine su kazali da je DPS pričom o ustavnom puču poku&scaron;ao da skrene pažnju sa procesuiranja biv&scaron;ih funkcionera zbog kriminala i uspjeha Crne Gore na evropskom putu.
Oni su opoziciju pozvali da umjesto destrukcije pruži puni doprinos u procesu evropskih integracija.
Crna Gora je 16. decembra pro&scaron;le godine na Međuvladinoj konferenciji koja je održana u Briselu, zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom. Vlada je saop&scaron;tila da planira zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine, a da se punopravno članstvo u EU može očekivati 2028. godine.

Mandić predlaže sjednicu Kolegijuma, opozicija sa Kvintom

NEIZVJESNO DA LI ĆE BITI ODRŽAN

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva, na čijem dnevnom redu je izbor predsjednika lokalnog parlamenta, biće održana danas.
Novu sjednicu SO zakazala je Vlada, u cilju, kako je saop&scaron;teno, obezbjeđivanja funkcionalnosti u radu Op&scaron;tine Budva.
Konstitutivna sjednica na čijem dnevnom redu je bio izbor predsjednika parlamenta prekinuta je 10. januara.
&nbsp;

Danas sjednica SO Budva

NA DNEVNOM REDU IZBOR PREDSJEDNIKA LOKALNOG PARLAMENTA

Pitanja koja bude nagla&scaron;ena osjećanja kod građana Crne Gore, poput onih o jeziku i državljanstvu, mogu da prouzrokuju tenzije i podrivaju put zemlje ka Evropskoj uniji, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru&nbsp;Marjan &Scaron;arec.
On smatra da mnogo toga danas može biti zloupotrijebljeno, od tragedije na Cetinju pa do osjetljivih stvari povezanih sa identitetskim temama.
Odgovarajući na pitanje &ndash; da li političke partije ili pojedinci svjesno usporavaju napredak države insistiranjem upravo na ovim temama, &Scaron;arec kaže da toga ima u Crnoj Gori, te da je to prepoznatljivo u raznim postupcima.
On je poručio i da je pitanje za milion dolara &ndash; da li svi politički konstituenti, naročito oni u vlasti, istinski žele da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije.
&Scaron;arec tvrdi da je moguće i da posjete zvaničnika EU Crnoj Gori ne daju efekta, nagla&scaron;avajući kako njegova, ali i vizija ljudi iz Brisela, nije da prevaspitavaju političare, već da daju svoja mi&scaron;ljenja.
U jednom složenom trenutku boravite u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, odakle ste poslali poruku da je ovda&scaron;nja politika kompleksnija nego &scaron;to to neki misle. Da li smatrate da je, s vremena na vrijeme, izazovno objasniti briselskoj administraciji kakva je politička klima u zemlji?
&Scaron;AREC:&nbsp;Pa mislim da je to vrlo te&scaron;ko. Znate, situacija je takva, globalno, da imamo pitanja poput rata u Ukrajini. Evropska unija je sastavljena iz mnogih zemalja, različitih, iz različitih regiona. Balkanske zemlje, one se boje Rusije, imaju drugu percepciju. onda Centralna Evropa, isto Ukrajina, rat u Ukrajini, tako da to sve opterećuje Evropu, a u svemu tome Zapadni Balkan zapravo ističemo samo mi koji smo u blizini, pogotovo mi Slovenci koji znamo Balkan i koji nam je, moram reći, veoma drag.
Te&scaron;ko je za nekog ko nije toliko upoznat sa situacijom, koji ni ne razumije toliko mentalitet ovog naroda, da sve shvati. Ipak, crnogorska politika nam &scaron;alje poruku da demokratija funkcioni&scaron;e, da je prisutna diktatura sigurno ne bismo imali ovakve situacije. Uprkos tome, te&scaron;ko je razumijeti ko je s kim, ko &scaron;to želi. Dakle, to je nama te&scaron;ko razumljivo, ali Evropljanima, odnosno građanima iz zemalja sjeverne Europe, Zapadne Evrope, to je jo&scaron; teže. Zato smatram da je dobro da se ovim pitanjima bavimo mi koji shvatamo situaciju.
Kazali ste da je iz Va&scaron;e perspektive situacija vidljivija. Da li, kao neko ko bolje razumije mentalitet regije, mislite da Crna Gora zaista ima kapacitet da postane naredna članica EU 2028. godine, ako uzmemo u obzir brojne izazove, naročito činjenicu da nam godine zavr&scaron;avaju i počinju ozbiljnim političkim krizama?
&Scaron;AREC:&nbsp;Vrijeme je definitivno faktor koji nam ne ide naruku, svakog dana ističe i sve ga je manje. Doći ćemo u situaciju da budemo u cajtnotu, čak i ako bude sve i&scaron;lo kako treba. Zato bi bilo dobro da se ova kriza u Crnoj Gori zaustavi, da prestane na bilo koji način. Ne govorim kako bih ja to uradio, ja sam stranac i ne mogu diktirati crnogorsku politiku. Bilo koga da pitate, svi će reći različito. Ako pitate civilno dru&scaron;tvo, opoziciju, koaliciju na vlasti, ako pitate jo&scaron; neke ljude, svako će imati svoj izlaz iz situacije. Dakle, na svima njima je da to smisle, samo se nadam da će se sve brzo rije&scaron;iti.
Čekajući da se situacija rije&scaron;i, vidimo da su posljedice ustavno-političke krize sve vidljivije i na unutra&scaron;njem i spolja&scaron;njem planu. Crna Gora jo&scaron; nema izglasan budžet i druge važne akte, sa druge strane, usljed novonastale situacije, blokiran je rad Odbora za izbornu reformu. Kakve će biti implikacije pomenute političke disfunkcionalnosti?
&Scaron;AREC:&nbsp;Ni&scaron;ta od ovoga Crnoj Gori sigurno neće koristiti na dobro. Kada govorimo o izbornom zakonodavstvu, neobično je da se izbori u zemlji održavaju kako se održavaju, logičnije je da to bude sve u jednom danu. Ali u Crnoj Gori nije samo to problem. Potrebno je čitavo izborno zakonodavstvo urediti kao cjelinu. To je najpametnije rje&scaron;enje.
Postoji problem sa lokalnim samoupravama, da li će vlasti biti zavisne od skup&scaron;tinske većine ili ne, da li će voditi samostalniju i hrabriju politiku. Drugačije je kada neko zavisi od neke druge većine. U prvom mandatu kao predsjednik op&scaron;tine imao sam manjinu u op&scaron;tinskom vijeću, ali zbog sistema kakav jeste, a koji se može uporediti recimo s francuskim predsjedničkim sistemom, mogao sam raditi svoj posao, nijesam mogao biti smijenjen. Po meni bi bilo dobro da se to tako napravi, onda je pitanje ko može da smijeni predsjednika op&scaron;tine, da li ga može vlada smijeniti i slično.
Zakon, koliko god bio dobar, može se zloupotrijebiti. Generalno polažem ba&scaron; veliku pažnju ovim pitanjima jer mislim da su op&scaron;tine u Crnoj Gori najdirektniji motor razvoja i napretka. Zato, treba definisati njihova ovla&scaron;ćenja kroz dobar zakon. Mislim, to je jedan kompleksan proces, potrebno je kvalitetno zakonodavstvo da bismo mi izbjegli ove situacije koje imamo sada i ove rokove. Uvijek je utvrđen neki rok, pa kada istekne, opet imate nove izbore. To nije u redu, jer to je i izigravanje građana jer oni su izabrali, a kada su već birali, očekuju da se konstitui&scaron;e vlast i da normalno radi.
Zbog svega ovoga stavljam fokus na izbornom zakonodavstvu, mislim da je važno, a po meni jo&scaron; važnije od nekih drugih stvari. Vjerujte mi, ako ono bude radilo kako treba, proradiće i druge stvari.
Po pitanju zategnutih odnosa izazvanih krizom oko Ustavnog suda, rekli ste da su se svi zatvorili u svoje rovove i ne nazire se rje&scaron;enje. Gdje po Vama leži ključ izlaska iz ove situacije?
&Scaron;AREC:&nbsp;Pa konkretno ova kriza, blokada parlamenta zbog sutkinje Ustavnog suda, za mene je samo jedna simbolična stvar. Ovo predstavlja samo vrh ledenog brijega. Rekao sam da svi moraju da nađu rje&scaron;enje, ja nijesam tu da govorim kako. Postoji opcija sa Venecijanskom komisijom, neka ona kaže svoje. Mislim da to ne bi &scaron;tetilo, pod uslovom, naravno, da svi to prihvate.
To je jedna politička mudrost. Da, i kad nije presuda takva kakvu ti želi&scaron;, prihvata&scaron; je. To je vladavina prava onda, to treba Crnoj Gori. Mislim da treba sa tim da se poku&scaron;a. Ako ne tako, oni će svakako morati naći neki izlaz iz svega ovoga o čemu govorimo. I ne radi se ovdje samo o ustavnoj sutkinji, nego i o Skup&scaron;tini, tu je i Op&scaron;tina Budva, pitanje izbornog zakonodavstva i svega ostalog poput pravnog sistema i borbe protiv kriminala, korupcije&hellip; Pred Crnom Gorom je jedan kompleksan zadatak. Svi moraju biti za to da se stvari pokrenu s mrtve tačke
Kada se dese situacije poput trenutne, djeluje da je dobar dio crnogorske javnosti okrenut prema Evropskoj uniji odakle i&scaron;čekuje neko rje&scaron;enje. Malo prije Vas, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori boravila je komesarka Marta Kos, poku&scaron;avajući takođe da prenese važne poruke Brisela u kontekstu političke situacije u na&scaron;oj zemlji. Smatrate li da posjete evropskih zvaničnika ostaju bez efekta, s obzirom na to da, po va&scaron;em odlasku, sve strane nastave zastupati stavove koji su i doveli do trenutnog stanja?
&Scaron;AREC:&nbsp;Pa, to je sasvim moguće. Politika svake zemlje, pogotovo Crne Gore, vrlo je složena. Ovdje se radi i o pitanju ega. Ni za jednog političara nije dobro da se stiče utisak da su neki stranci do&scaron;li i da oni vr&scaron;e pritisak na njega kao nekog balavca. Zbog toga, ja ne nastupam sa te pozicije, upravo da ne bi sada tokom moje posjete djelovalo da ja nekog podučavam. Tu sam da kažem svoje mi&scaron;ljenje, isto tako i drugi rade.
&Scaron;to se tiče Crne Gore, mislim da je dobro da &scaron;to vi&scaron;e zvaničnika iz EU dolazi u Podgoricu. Ne toliko ni zbog politike Crne Gore, nego i zbog nas samih, jer previ&scaron;e se radilo po kancelarijama, a premalo se razgovaralo s ljudima, i to ne samo političarima, nego, generalno i sa ljudima na ulici. Tamo se vidi kakav je život, &scaron;to se radi, da li se radi, da li se ne radi.
Dakle, moj princip je takav. Sigurno ovdje nijesam posljednji put i biću prisutan i u razgovorima sa svim ljudima koji budu to željeli, zato sam i razgovarao sa civilnim dru&scaron;tvom. Ne znam da li su oni bili zadovoljni sastankom ili nijesu. Nastojao sam da ih slu&scaron;am, da zapamtim &scaron;to su mi rekli. Naravno da je civilno dru&scaron;tvo kritički orijentisano prema vlasti. Ako slu&scaron;a&scaron; civilno dru&scaron;tvo, djeluje da je sve crno, ni&scaron;ta nije u redu, ali to je svrha civilnog dru&scaron;tva. Nije svrha civilnog dru&scaron;tva da hvali vladu. To tako nije ni u Sloveniji, ni nigdje.
Kada sam bio premijer, civilno dru&scaron;tvo je mene kritikovalo. Uvijek smo razgovarali, to ne &scaron;teti nikada. Tako da, mislim da sve u svemu, ovakve posjete ipak su dobre po obje strane. Politika Crne Gore, iako se čini da se ni&scaron;ta nije promijenilo od neke posjete, ipak je drugačija i oni slu&scaron;aju, ipak ljudi razmi&scaron;ljaju o tome i važno im je to &scaron;to čuju od nas. Mene su primili svi, svi zvaničnici ove države, pa i gradonačelnici, pa civilno dru&scaron;tvo. To ukazuje na to da oni žele razgovar. Možda će reći neko da oni samo rade pi-ar, da to njima koristi ako objave da smo imali sastanak, ali mislim ipak da slu&scaron;aju i vlast i opozicija.
Svako ko je bio političar, barem jedan mandat, zna da ne zavisi sve od jednog čovjeka. Politika je timski rad. Pogotovo u ovakvoj situaciji kad imamo ne znam koliko partija u parlamentu, to je jo&scaron; toliko teže. Tako da, mislim da sve u svemu dobro je to da dolaze strani političari da kažu i &scaron;to ne valja i &scaron;to valja i da taj dijalog ide, jer na kraju krajeva pridružujete se jednoj integraciji koja se bazira na dijalogu, na po&scaron;tovanju ljudskih prava, na vrijednostima.
Ovdje razgovarate sa svim akterima javne scene, bilo da je riječ o vlasti, opoziciji, medijima, civilnom sektoru&hellip;Kakav je na kraju Va&scaron; utisak po pitanju toga &ndash; da li svi politički subjekti, a naročito pojedini koji su dio vladajuće većine, istinski žele da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije?
&Scaron;AREC:&nbsp;To je pitanje za milion dolara. Razgovarao sam sa Va&scaron;im kolegama, na televiziji sam rekao da je katkad moj posao i detektivski. Treba detektovati zaista &scaron;to ko misli. Ipak, treba isto znati i da svaki političar biva izabran od neke strane glasača i da prema tome nastoje da rade tako da oni koji su ih birali budu zadovoljni, kako bi ga eventualno ponovo birali. Tako da, to je jedno prokletstvo politike koje utiče na rad, jer svaki političar ima i tu dimenziju da treba zadovoljiti svoje birače. Vidimo u Americi sada kad je Tramp do&scaron;ao, on radi ono &scaron;to je obećao. Radi tačno ono o čemu je govorio i svi se sada čude tim dekretima, ali to je sve očekivano.
Ono &scaron;to je obećao, to i radi. Političari su zarobljenici toga. Kada je u pitanju Crna Gora, iskreno se nadam da su svi na evropskom putu. Ako neko to jo&scaron; uvijek ne misli, on se veoma vara, jer ja to mogu iz sopstvenih iskustava da kažem. Treba po&scaron;teno kazati i da je EU daleko od neke idealne tvorevine. Toga smo svi svjesni. Mi na ovim prostorima smo bili pod Turcima, pa je bila prva Jugoslavija, pa druga Jugoslavija. Uvijek smo bili u nekim tvorevinama, pa Crna Gora izgubila samostalnost tada i to sve treba znati i poznavati istoriju da bi razumjeli dana&scaron;nje vrijeme. Uvijek smo bili dio zajednice, mi Slovenci danas u EU, Crna Gora ide ka tome.
Dakle, želim reći, EU nije idealna tvorevina, kao &scaron;to nije niti jedna druga. Ali pogledajmo sve minuse i pluseve. Pluseva je mnogo vi&scaron;e. Možda neko gleda sve kroz novac, treba sagledati sve benefite. EU je do sada uvijek bila faktor i garant mira. Danas imamo zemlje koje su zajedno dio evropske porodice, a sukobljavale su se u Prvom i Drugom svjetskom ratu. I kada ne bi bilo EU, siguran sam da bi im se opet to moglo desiti. Sve u svemu, EU je jedna vrlo pozitivna zajednica i oni političari u Crnoj Gori koji misle da nije tako, njihovo je pravo da misle, ali ja kažem da se varaju i da nije dobro da se propusti &scaron;ansa.
Poruka je jasna, ako Crna Gora propusti &scaron;ansu da se pridruži EU, to će biti vrlo kobno po Crnu Goru i po njene građane, to bi bilo katastrofa.
Tokom nedavnog susreta sa jednim od crnogorskih zvaničnika govorili ste o važnosti jedinstva u političkom životu, prilikom čega ste naglasili da postoje teme koje se nikako ne bi smjele politički zloupotrijebiti. Na &scaron;to konkretno mislite i da li upravo zloupotrebu tih pitanja smatrate svjesnim podrivanjem Evropskog puta?
&Scaron;AREC:&nbsp;Tih pitanja ima, moguće ih je tražiti svuda, ali mislim da su ova identitetska pitanja takva.
Pitanje jezika, pitanje državljanstva, dakle, to su sve osjećajna pitanja. To od kog naroda, od kog jezika &scaron;to potiče, to su pitanja emocije i sve to može prouzrokovati neke tenzije. Takva ili neka drugačija politika zloupotreba. Može se zloupotrijebiti i ono &scaron;to se dogodilo na Cetinju prvog dana ove godine. To je bio jedan vrlo tragičan slučaj i ja mislim da niko od nas ne treba da sudi, a politika ne bi smjela jedno takvo pitanje da zloupotrijebi.
Dakle, svaki političar za sebe treba znati i biti toliko disciplinovan da zna da se danas to može dogoditi bilo kad, bilo gdje. Svijet je danas u nekoj situaciji koja nije dobra. Vidimo da se to događa svuda i svuda ima ljudi koji Bog zna zbog čega idu u takvu situaciju i to su neka pitanja koja onda mogu i obeshrabriti građane i prouzrokovati neke tenzije.
Politički gledano, kada me pitate za neka pitanja, to su i neka bilateralna. To ne ide toliko u prilog Crnoj Gori, mislim, na rje&scaron;avanja problema sa Hrvatskom. Smatram ipak da bi bilo bolje da Crna Gora može ući u EU i bez rje&scaron;avanja tih stvari, pa da se na tome radi poslije. To je i slučaj Slovenije i Hrvatske. Slovenija nikad nije Hrvatsku blokirala zbog nerazrje&scaron;enih pitanja, pa smo mogli u vi&scaron;e navrata da to uradimo, ali nijesmo. Nijesmo takvi ljudi. Zato mislim, na kraju krajeva, da to neće biti toliko uticajno na sam ulazak. Ali ono &scaron;to hoće i &scaron;to je bitno &ndash; to su ljudska prava i pitanje vladavine prava uop&scaron;te.
Ima tu svega, sva&scaron;ta možemo nabrojati u ovom nizu i zato politika, sada kad se ulazi u Evropsku uniju, treba se fokusirati na to i treba vlast da slu&scaron;a neke primjedbe i civilnog dru&scaron;tva i opozicije.
Situacija u Crnoj Gori nije crno-bijela, dakle treba slu&scaron;ati. Ne kažem da treba sve tako napraviti, kako kaže opozicija ili kako kaže civilno dru&scaron;tvo, ali barem da ima dijaloga, da se neke stvari tako odvijaju. Svi grije&scaron;e, nije lako kada si na vlasti. Trenutna većina u Crnoj Gori ima toliko različitih partija ima, toliko različitih stavova, toliko različitosti uop&scaron;te. Nekad je umijeće to održati zajedno i samo po sebi uspjeh.
Ono &scaron;to zaista želim jeste da se ove godine zatvaraju poglavlja, poput pro&scaron;le godine kada su i opozicija i vlast radili u korist EU integracija. Da bi se to postiglo, naravno da trebaju biti stvoreni neki uslovi. To bi bila jedna lijepa slika, lijepa poruka, ne za EU, već za građane Crne Gore.

Šarec: Zloupotreba pitanja o jeziku i državljanstvu može podrivati put ka EU

OCJENUJE IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Sporazum za prevazilaženje političke krize koji je predložila vlast ne donosi nikakve nove elemente u odnosu na ranije iznijete stavove, &scaron;to znači da njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje, saop&scaron;teno je iz parlamentarne opozicije.
&ldquo;S obzirom na to da smo već jasno definisali svoj politički i institucionalni odnos prema tim pitanjima, ovaj prijedlog smatramo neprihvatljivim&rdquo;, poručili su iz opozicije.
Oni su kazali da, imajući u vidu posvećenost pronalaženju rje&scaron;enja za izlazak iz aktuelne političko-institucionalne krize, rade na izradi sopstvenog Sporazuma.
Kako su najavili iz opozicije, su&scaron;tinske odrednice tog predloga predstaviće ambasadorima Kvinte i Delegaciji Evropske unije u Podgorici na sastanku zakazanom za sjutra.
&ldquo;Spremni smo da isti predstavimo i parlamentarnoj većini na nastavku sjednice Kolegijuma, koju predlažemo da održimo tokom naredne sedmice&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju parlamentarne opozicije.

Parlamentarna opozicija: Predložićemo sporazum za nastavak dijaloga, ponuđena verzija nam nije prihvatljiva

ODGOVORILI NA SPORAZUM ZA PREVAZILAŽENJE POLITIČKE KRIZE KOJI JE PREDLOŽILA VLAST

U Sarajevo, Beograd, Pariz, Ženevu, Njujork, Baku, Kopenhagen, Rigu, Montreal, Tbilisi, Solun, Rejkjavik, Atinu, Rim, Va&scaron;ington i na brojne druge evropske i svjetske destinacije stizali su crnogorski poslanici pro&scaron;le godine &ndash; o tro&scaron;ku građana. Putovanja &scaron;ezdesetak crnogorskih poslanika pro&scaron;le godine su poreske obeznike ko&scaron;tala 352.000 eura.
Službeno su putovali mahom u inostranstvo, a znatno manje po Crnoj Gori, ali i po regionu.
Pro&scaron;le godine je o tro&scaron;ku građana najvi&scaron;e putovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović &ndash; čak 18 puta, a parlament je za njena službena putovanja, dnevnice, smje&scaron;taj i prevoz isplatio 24.594 eura. Ona je u martu pro&scaron;le godine 19 dana provela na službenim putovanjima &ndash; raznim povodima bila je u Brižu, Tivtu, Atini i Ženevi. Službeno je putovala i u Herceg Novi, Kotor, Bratislavu, kao i u Budimpe&scaron;tu i Jerevan. Pejović je lani bila i u Budvi, Dablinu, Ženevi i Tbilisiju.
U novembru je čak 21 dan, u svojstvu poslanice, provela van Crne Gore &ndash; od 1. do 7. novembra u Va&scaron;ingtonu, od 8. do 14. u Rejkjaviku, od 19. do 21. u Briselu i od 26. do 29. novembra u Dohi. U decembru je bila u Rimu i Sarajevu.
Prema onome &scaron;to su zvanični podaci parlamenta, poslanicima, povodom službenih samita, foruma, molitvenih doručaka, obilježavanja raznih povoda, posjeta i slično, pripadaju tro&scaron;kovi na ime dnevnica, a Skup&scaron;tina im pokriva tro&scaron;kove smje&scaron;taja i prevoza, osim ako tro&scaron;kove za neku od tih stavki, na primjer, snosi organizator skupa.
Ogroman tro&scaron;ak za putovanja imao je i poslanik PES-a Gordan Stojović. Njegovi odlasci u Rabat, Ženevu, Madrid, Rim, Njujork, Buenos Ajres, Tbilisi, Ženevu i Istanbul poreske obveznike su ko&scaron;tali 19.406 eura.
Tro&scaron;kovi za 10 putovanja poslanika Demokrata Du&scaron;ka Stjepovića iznosili su 17.261 euro. On je lani bio u Trstu, Briselu, Brižu, Talinu, Rimu, Sofiji, Var&scaron;avi, Montrealu i dva puta u Va&scaron;ingtonu.
Službena putovanja potpredsjednika Skup&scaron;tine Nikole Camaja ko&scaron;tala su 15.868 eura. On je u pro&scaron;loj godini tri puta službeno bio u Strazburu, a putovao je i u Pariz, Bragu, Kopenhagen, Srebrenicu, Valonu, Budvu, Rigu, Budimpe&scaron;tu, Atinu, Montreal, Pariz i Barselonu.
Za 10 službenih putovanja poslanice Demokrata Anđele Vojinović utro&scaron;eno je 14.440 eura. Ona je u pro&scaron;loj godini putovala u Strazbur, Brisel, Herceg Novi, Njujork, Budimpe&scaron;tu i Rejkjavik.
I poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović pre&scaron;la je zavidnu kilometražu u 2024, a njena službena putovanja parlament su ko&scaron;tala 13.198 eura. Ona je lani službeno bila u Strazburu, Herceg Novom, Njujorku, Budimpe&scaron;ta, Beogradu i po dva puta u Ženevi i Briselu.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke (BS) Admir Adrović učestvovao je na događajima u Brižu, Strazburu, Bakuu, Luksemburgu, Budimpe&scaron;ti u Njujorku, a njegova putovanja ko&scaron;tala su 13.008 eura.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović u pro&scaron;loj godini službeno je bila u Bakuu, Beču, Tirani, Herceg Novom, Kotoru, Lisabonu, Kola&scaron;inu, Bukure&scaron;tu, Srebrenici, norve&scaron;kom Stavangeru, Budvi, Dablinu, Ta&scaron;kentu i Rejkjaviku. Njena putovanja, dnevnice i smje&scaron;taj ko&scaron;tali su 11.501 euro.
Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović lani je putovala u Davos, Tivat, Atinu, Herceg Novi, Kotor, Kola&scaron;in, Srebrenicu, Berlin, Rejkjavik, Brisel i Va&scaron;ington, a za njene tro&scaron;kove i dnevnice utro&scaron;eno je 11.447 eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević službeno je putovao u Talin, dva puta u Va&scaron;ington, Var&scaron;avu, Tbilisi i Budvu, a na ime dnevnica za putovanja, smje&scaron;taj i prevoz isplaćeno je 10.313 eura.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke (BS) Amer Smailović pro&scaron;le godine se, zahvaljujući poslaničkoj funkciji, na&scaron;ao na 13 lokacija, a ta putovanja poreske obveznike su ko&scaron;tala 10.263 eura. Smailović je službeno putovao u Baku, Madrid, Tiranu, Lisabon, Bratislavu, Bukure&scaron;t, Stavanger, Budvu, Dablin, Berlin, Ta&scaron;kent, A&scaron;habad i Sarajevo.
Za putovanja Branke Marković (PES) u pro&scaron;loj godini je utro&scaron;eno 9.490 eura, a ta poslanica je lani putovala u Brisel, Tivat, Herceg Novi, Kola&scaron;in, Kotor, Budvu, Rejkjavik, Berlin i Ženevu.
Službena putovanja poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron;a Konatara ko&scaron;tala su 9.351 euro, a on je po dva puta bio u Strazburu i Parizu, kao i u Lisabonu i &scaron;panskoj Terasi.
Nađa Laković (PES) lani je tri puta bila u Strazburu i dva puta u Parizu, a putovala je i u Lampedusu i Istanbul. Tro&scaron;kovi tih putovanja iznosili su 9.156 eura.
Poslanik PES-a Miodrag Laković putovao je u Va&scaron;ington, Montreal, Brisel, Beč, Sofiju, Srebrenicu i Var&scaron;avu. Ta putovanja poreske obveznike su ko&scaron;tala 8.693 eura.
Tro&scaron;kovi putovanja poslanice Drite Lole (DPS) u Madrid, Strazbur, Tivat, Atinu, Rejkjavik, Herceg Novi i Budvu iznosili su 8.210 eura.
Poslanik Ivan Vuković putovao je Namur, Tbilisi, Strazbur, Bukure&scaron;t, Bratislavu, Berlin, Budimpe&scaron;tu i Beograd, a tro&scaron;kovi tih putovanja iznosili su 7.309 eura.
Tro&scaron;kovi službenih putovanja Jevta Erakovića (DPS) u Bukure&scaron;t, Dablin i Va&scaron;ington iznosili su 6.486 eura.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić lani je tri puta bio u Beogradu, dva puta u Briselu, te u Stokholmu, Rimu, Valeti, Rabatu, Bragi, Palma de Majorki i Beču, za &scaron;ta su iz budžeta utro&scaron;ena 6.252 eura.
Tro&scaron;kovi putovanja poslanika Jovana Subotića iznosili su 6.205 eura, a on je lani bio u Sarajevu, dva puta u Bukure&scaron;tu, u Beogradu, Berlinu, Budimpe&scaron;ti, Ženevi i Namiru.
Tro&scaron;kovi putovanja u Beč, Bukure&scaron;t, Dablin, Va&scaron;ington i dva puta u Budvu poslanika Momčila Lekovića iznosili su 6.175 eura.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković putovao je u Rabat, Berlin, Luksemburg, Petrovac i Rim, &scaron;to je ko&scaron;talo 5.202 eura.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović lani je bila u Va&scaron;ingtonu, Strazburu, Srebrenici, Berlinu i Budvi. Ta putovanja ko&scaron;tala su 5.074 eura.
Vasilije Čarapić (PES) bio je tri puta u Parizu, a putovao je i u Strazbur i Budvu. Ta putovanja ko&scaron;tala su 4.767 eura.
Za službena putovanja Slađane Kaluđerović (SNP) dato je 4.610 eura, a ona je pro&scaron;le godine po dva puta bila u Beču i Briselu, kao i u Strazburu, Beogradu i Budvi.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a putovao je tri puta u Strazbur, kao i u Madrid, Kotor, Kola&scaron;in i Budvu, a tro&scaron;kovi njegovih putovanja iznosili su 4.601 euro.
Lider GP URA Dritan Abazović bio je u Londonu i Briselu, &scaron;to je parlament ko&scaron;talo 4.570 eura.
Poslanik SD Nikola Zirojević lani je dva puta bio u Sarajevu, kao i Tirani, Var&scaron;avi, Brižu, Ljubljani, Briselu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Jerevanu, Berlinu i Budvi. Tro&scaron;kovi njegovih putovanja iznosili su 4.497 eura.
Putovanja Dejana Đurovića (NSD) u Brisel (dva puta), Nik&scaron;ić, Kola&scaron;in, Bragu, Budvu i Bukure&scaron;t ko&scaron;tala su 3.874 eura.
Službena putovanja Vladislava Bojovića ko&scaron;tala su 3.755 eura, Maje Vučelić 3.401 euro, Zoje Bojanić Lalović 3.374 eura, Borisa Pejovića 2.905 eura, Mihaila Anđu&scaron;ića 2.705 eura, Milo&scaron;a Pižurice 2.609 eura, Seida Hadžića 2.440 eura, Andrije Nikolića 2.267 eura, Adrijana Vuksanovića 2.171 euro, Nikole Milovića 2.061 euro, Danijela Živkovića 1.998 eura, Radinke Ćinćur 1.763 eura, Velimira Đokovića 1.692 eura, Dražena Petrića 1.586 eura, Aleksandre Vuković Kuč 1.338 eura, Aleksandre Despotović 1.296 eura, Branislava Nenezića 1.271 euro, a Kenane Strujić Harbić 1.014 eura.
Strazbur česta destinacija
Biv&scaron;a poslanica, a sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević do sredine juna tri puta je bila u Strazburu, Va&scaron;ingtonu, dva puta u Parizu, Tivtu, Atini, Herceg Novom, Kotoru, Oslu i Kola&scaron;inu. Njena putovanja parlament su ko&scaron;tala 13.119 eura.
Sada&scaron;nja ministarka turizma Simonida Kordić kao poslanica je bila u Tbilisiju, Atini, Solunu, Lisabonu i Bukure&scaron;tu, a ta putovanja su ko&scaron;tala 5.775 eura.
Biv&scaron;i poslanik, a sada&scaron;nji ministar urbanizma Slaven Radunović je sa poslaničke funkcije putovao u Baku, Beč, Strazbur, Tiranu i Lisabon, &scaron;to je poreske obveznike ko&scaron;talo 5.566 eura.
Dok je bio poslanik, aktuelni potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović boravio je u Va&scaron;ingtonu, Pri&scaron;tini, Dortmundu, Istanbulu i Srebrenici, a tro&scaron;kovi tih putovanja iznosili su 4.632 eura.
Službena putovanja sada&scaron;njeg ministra socijalnog staranja Damira Gutića dok je bio član parlamenta ko&scaron;tala su 3.200 eura.
Uro&scaron;ević na ime dnevnica dobio devet eura
Skromnije tro&scaron;kove putovanja imali su poslanici Jasmin Ćorović (940 eura), Nikola Rovčanin (911 eura), Jelenka Andrić (563 eura), Sonja Milatović (400 eura), Jelena Kljajević (269 eura), Abaz Dizdarević i Oskar Huter (po 268 eura), Jovan Jole Vučurović (194 eura), Albin Ćeman (166 eura) i Milica Rondović (128 eura).
Minimalne tro&scaron;kove putovanja u pro&scaron;loj godini imali su Bojana Pićan (90 eura), Vaso Obradović (76 eura), Darko Dragović (27 eura) i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević, kojem je na ime dnevnica uplaćeno devet eura.
Poslanik Artan Čobi nije primio nijedan euro na ime dnevnica, pa ni za odlazak u Nik&scaron;ić u radnu posjetu EPCG.

Za putovanja poslanika 350.000 eura o trošku građana

PODACI ZA PROŠLU GODINU

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je da on nikada nije tražio odgovornost nekog političara, te da mu se ne sviđa &scaron;to se poku&scaron;ava nametnuti obrazac da se tragedije iznose na teren politike i da se zbog njih traže ostavke.
On je gostujući na TV Prva komentarisao proteste studenata u Podgorici sa kojih je zatražena njegova ostavka, zatim i smjena.
- Ako vi uvedete to kao obrazac postupanja, praksu u nekom dru&scaron;tvu da se na svaki takav događaj podnose ostavke i etiketiraju i prevode na teren politike vlada, premijera, ministara. Pa, neformalni centri moći će lako izlogicirati i reći će kako je lako ovdje ovaj sistem i državu držati u stanju destabilizacije jer oni uvode obrazac da se bilo koja tragedija bez obzira na okolnosti iznosi na teren politike i pripisuje Vladi, premijeru, ministru - ističe Bečić.
Navodi da su to trenuci za empatiju, solidarnost, jedinstvo i zajednički pristup da bi se sistemski odgovorilo na probleme koje imamo i koji su izazovi različitih vremena, godina, decenija i nasljeđa.

Bečiću se ne sviđa što se stvara obrazac da se nakon tragedija traže ostavke

"JA NIKADA NIJESAM TRAŽIO ODGOVORNOST NEKOG POLITIČARA"

Da je Crna Gora iole normalna država i da imamo iole &bdquo;normalan&ldquo; Ustavni sud, situacija u kojoj se trenutno nalazimo bila bi rije&scaron;ena na jednoj sjednici tog suda od petnaestak minuta, uz dopunu koja bi podrazumijevala izmjene protivurječnih propisa koji se odnose na uslove penzionisanja sudija i prihvatanje rje&scaron;enja koja se odnose na sve, kazao je za Pobjedu prof. dr Neboj&scaron;a B. Vučinić povodom problematične situacije u ovom dijelu pravosudnog sistema, a koja je izazvana odlukom Ustavnog odbora da penzioni&scaron;e sudiju Draganu Đuranović.
&ldquo;Međutim, situacija je takva kakva je. Po mom mi&scaron;ljenju, u Crnoj Gori su sve institucije zarobljene od ove većine, tačnije rekao bih da je na djelu tiranija većine. Zarobljene su institucije i iskren da budem ne vidim način na koji sve ovo može da se rije&scaron;i. Mislim da bi nam mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, uz prethodnu obavezu svih aktera da to i prihvate, bilo od velike pomoći, ljekovito i blagotvorno&rdquo;, istakao je prof. Vučinić.
Iako je riječ o savjetodavnom tijelu, prof. Vučinić smatra da je Venecijanska komisija tijelo od najvi&scaron;eg moralnog, stručnog, pravnog i političkog autoriteta u Savjetu Evrope.
&ldquo;Nalazimo se u pat poziciji tako da čekanje na mi&scaron;ljenje VK neće prouzrokovati dodatne probleme. S obzirom na postojeći politički kontekst možemo očekivati jo&scaron; goru blokadu Ustavnog suda&rdquo;, kazao je prof. Vučinić navodeći da nije pesimista, već da je samo realan.
Na pitanje da li je utopistički očekivati da Ustavni sud bude oslobođen političkog uticaja, prof. Vučinić kaže &bdquo;da je sreće, to bi tako trebalo da bude&ldquo;.
&ldquo;To je u stvari njegova funkcija. On je poseban organ i nije dio redovnog sudstva. Ustavni sud je pravni organ sa značajnim političkim uticajem jer rje&scaron;ava sporove koji su pravni i politički i da je sreće usmjeravao bi tokove dru&scaron;tvenog razvoja u Crnoj Gori. Međutim, po&scaron;to je na djelu tiranija većine, sve je blokiran&rdquo;, zaključio je prof. Vučinić.
Osvrćući se na nedavno održanu prvu rundu konsultacija o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske u kojoj su učestvovali državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Peri&scaron;a Kastratović i Frano Matu&scaron;ić sa druge strane, prof. Vučinić je kazao da je &bdquo;u kontekstu evropskih integracija taj susret uobičajen&ldquo;.
&ldquo;Pregovori su prvo sredstvo za rje&scaron;avanje sporova. Ako se u pregovorima konstatuje da su polazi&scaron;ta toliko udaljena, postoji čitav dijapazon mirnih načina rje&scaron;avanja sporova do Međunarodnog suda pravde&rdquo;, ponovio je raniji stav prof. Vučinić i podsjetio da Crna Gora ima hipoteke iz pro&scaron;losti, ali i da najnoviji razvoj situacije sa &bdquo;nesretnom&ldquo; i nepotrebnom Rezolucijom o Jasenovcu i te kako može da utiče na međusobno povjerenje i stav Hrvatske koja je punopravna članica EU.
&ldquo;To je jedna potpuno besmislena i nepotrebna rezolucija, odnosno politički stav koji i te kako može da iskomplikuje odnose između dvije države, a posebno u kontekstu evrointegracija&rdquo;, kazao je prof. Vučinić.
Na pitanje koliko je realno očekivati da se sa postojećim kadrovskim rje&scaron;enjima na čelnim pozicijama u ministarstvima odbrane, evropskih i vanjskih poslova može očekivati pomak u stabilizaciji odnosa dvije države, prof. Vučinić je ocijenio da, s obzirom na značaj i kompleksnost pitanja, naročito kada je riječ o sporu oko Prevlake, tu se moraju uključiti najautoritativnije strukture i na političkom i na intelektualnom i ekspertskom planu.
&ldquo;Taj spor oko Prevlake, da ne pominjemo brod &ldquo;Jadran&ldquo;, klasičan je teritorijalni spor. On uključuje pitanje granice na kopnu, moru i podmorju. I za države koje nijesu imale nikakvih sporova u novijoj istoriji to je preveliki i dosta težak spor. Tu na nivou ministarstava se mogu konstatovati određene stvari, može se doći do određenih zaključaka, ali mislim da je za početak rje&scaron;avanja tih sporova važno da se uključe najodgovornije strukture u obje države&rdquo;, kazao je prof. Vučinić i dodao da se ovakvi sporovi ne rje&scaron;avaju &bdquo;preko noći&ldquo;, bilo u pregovorima, bilo uz posredovanje treće strane ili pred Međunarodnim sudom pravde.
On je istakao da se s obzirom na dugogodi&scaron;nje iskustvo najvi&scaron;e zalaže sa sudsko rje&scaron;enje uz opasku da &bdquo;u ovom trenutku treba pokazati dobru volju da se sjedne za pregovarački sto i otvoreno raspravlja kako bi otkrili &scaron;to je sporno&ldquo;.
U fazi pregovora dvije strane, prema riječima prof. Vučinića, oni ne mogu biti javni, već zahtijevaju visok stepen diskrecije jer je takva diplomatska praksa, ali tu će se, kako kaže, izdefinisati oko čega postoji spor kada je u pitanju Prevlaka.
"Studenti opravdano traže odgovornost za propuste nadležnih"
Na pitanje da prokomentari&scaron;e aktuelne proteste studenata u Crnoj Gori pod nazivom &bdquo;Kamo śutra?&ldquo;, prof. Vučinić je kazao da je riječ o potpuno legitimnom načinu iskazivanja bunta s obzirom na jednu negativnu i tragičnu dru&scaron;tvenu pojavu koja se dogodila na Cetinju. On je dodao da podržava zahtjeve studenata za smjene odgovornih u bezbjednosnom sektoru.
&ldquo;Ni&scaron;ta nije naučeno iz onog prvog masakra koji se dogodio na Medovini i sasvim je normalno da se traži moralna, vaspitna i politička odgovornost nosilaca funkcija. Promjene Zakona o posjedovanju oružja i njegovo poo&scaron;travanje ima smisla, ali to je od sekundarnog značaja jer kod nas u Crnoj Gori izgleda da su najjednostavnija i najbolja rje&scaron;enja &ndash; najudaljenija. Niko ne postavlja pitanje gdje su nam pozornici u kvartovima koji su ukinuti prije desetak i vi&scaron;e godina, niko se ne pita &scaron;to radi komunalna policija, da li je ona opremljena, da li možda treba angažovati i neki dio penzionisanih &bdquo;čistih&ldquo; službenika MUP-a da pomognu u stvaranju op&scaron;te bezbjednosne klime&rdquo;, kazao je prof. Vučinić i podsjetio da se većina ubistava de&scaron;ava usljed kori&scaron;ćenja nelegalnog oružja.
Ipak, problem vidi u činjenici da posljednjih 30 godina, kako kaže, imamo legitimizaciju i opravdanje nasilja da je ovakva bezbjednosna situacija sasvim očekivana.
&ldquo;Situacija koja se dogodila na Cetinju može da se ponovi u bilo kom drugom gradu zato je neophodno sprovesti radikalne političko bezbjednosne mjere. Zaista smatram da je neophodno da odgovorni u bezbjednosnom sektoru podnesu ostavke&rdquo;, poručio je prof. Vučinić.
S obzirom na genezu i porijeklo Vučića, u Srbiji ne bih isključio ni najgori scenario
Nakon gotovo tri mjeseca od pokretanja protesta u Srbiji, koji su počeli poslije tragedije u Novom Sadu gdje je nakon pada nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici stradalo 15 osoba, 28. januara je pod pritiskom javnosti ostavku podnio premijer Vlade Srbije Milo&scaron; Vučević na &scaron;to prof. Vučinić kaže da je &ldquo;malo kasno, ali može imati ljekovit uticaj&ldquo;.
&ldquo;Tragedija koja se desila u Novom Sadu je posljedica korumpiranog sistema koji je i te kako zloupotrijebio svoja ovla&scaron;ćenja na &scaron;tetu građana. Ti protesti su veoma ozbiljni i masovni i vjerovatno će dovesti do promjena. S obzirom na političku genezu i porijeklo gospodina Aleksandra Vučića, koji je izvorni radikal, tu ne bih isključio ni najgori scenario&rdquo;, dodao je prof. Vučinić

Vučinić: Parlamentarna većina zarobila sve institucije

"STUDENTI OPRAVDANO TRAŽE ODGOVORNOST ZA PROPUSTE NADLEŽNIH"

Potpredsjednik op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović oglasio je na Fejsbuku povodom prijedloga nosioca liste ''Za budućnost Budve'' Mladena Mikijelja da Marko Carević bude zajednički kandidata za predsjednika Budve.
"Sjajna ideja! Ako nam fali jo&scaron; kandidata, možda da probamo i sa Svetim Stefanom?", naveo je Jovanović na svom FB profilu.

Jovanović o prijedlogu Mikijelja: Sjajna ideja, ako nam fali još kandidata, možda da probamo i sa Svetim Stefanom?

ODGOVORIO NOSIOCU LISTE ''ZA BUDUĆNOST BUDVE''

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva zakazana je za ponedjelja, to je odlučeno na&nbsp; jučera&scaron;njoj telefonskoj sjednici.
Iz Vlade su podsjetili da su 27. januara usvojili informaciju o stanju u SO Budva u pogledu održavanja prve sjednice novoizabrane Skup&scaron;tine.
Navodi se da je saglasno navedenoj informaciji, Vlada donijela odluku o sazivanju prve sjednice novoizabrane SO Budva, sa jednom tačkom dnevnog reda &ndash; izbor predsjednika SO Budva za 11. februar.
&ldquo;No, u cilju obezbjeđenja funkcionalnosti u radu Op&scaron;tine Budva, na telefonskoj sjednici Vlade održanoj danas donijeta je odluka o izmjeni zaključka od 27. januara, i o zakazivanju sjednice novoizabrane SO Budva za ponedjeljak sa početkom u 15 sati, sa jednom tačkom dnevnog reda &ndash; izbor predsjednika SO Budva&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.

Sjednica SO Budva u ponedjeljak

ODLUČENO NA TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE

Biv&scaron;i predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović na predstojećem Kongresu biće predložen za počasnog predsjednika te stranke, najavio je lider DPS-a Danijel Živković.
Živković je, na tribini u Rožajama u okviru kampanje za deseti Kongres DPS-a, istakao da se ne smiju zaboravljati rezultati prethodne generacije u partiji koja je, kako je rekao, postigla rezultate koji su ponos i legat stranke i koji im daju moralno superiornu političku poziciju.
&ldquo;Mi smo sačuvali mir, spriječili da Crna Gora bude bombardovana, uveli monetarnu stabilnost i modernizovali ekonomiju, obnovili nezavisnost, uveli državu u NATO i otvorili sva poglavlja u pregovorima sa Evropskoj unijom&rdquo;, naveo je Živković.
To su, prema njegovim riječima, dostignuća vrijedna za vijek jedna politike, a kamoli za 20 ili 25 godina.
Živković je kazao da je lider svih tih uspjeha bio dugogodi&scaron;nji predsjednik DPS-a Milo Đukanović.
&ldquo;Zbog toga će on, kao odraz zahvalnosti novog rukovodstva, na predstojećem Kongresu biti predložen za počasnog predsjednika&rdquo;, rekao je Živković.
&nbsp;

Živković: Predložićemo Đukanovića za počasnog predsjednika DPS-a