Da li ste čuli za pojam „tihog otkaza“ koji se u posljednje vrijeme pominje sve češće, a odnosi se na situacije na poslu u kojima pojedinac ne želi da eksplicitno da otkaz, ali ne trudi se ni nešto posebno da sačuva posao?

U pitanju je trend koji se sve češće spominje na TikToku, a koji predstavlja neku vrstu komentara na (ne)zadovoljstvo poslom, postavljanje granica i, na neki način, tihu pobunu protiv poslovnog sistema čiji ste dio.

Ovaj pojam najčešće se povezuje sa mlađim ljudima, prvenstveno članovima generacije Z, a CareerContessa istražila je detaljno šta sve to podrazumijeva. Kako prenosi 24sata.hr, ovo su odlike tihog otkaza.

1. U pitanju je trend

Svaki naslov koji tvrdi da je određena generacija grupa neprilagođenih pojedinaca nije pošten. Jednako kao što se milenijalcima nameće krivica za krizu sa cijenama nekretnina i lošom demografskom slikom, pripadnicima generacije Z često se pripisuje osobina da uništavaju svoja radna mjesta. Iako je teško „tihi otkaz“ odrediti kao posebnost generacije Z, analizom ovih elemenata možete prepoznati jeste li i vi u kategoriji onih koji ga praktikuju.

Elementi tihog otkaza

Psihički ste se odvojili od posla, sastanaka i poslovne korespondencije kompanije. Osjećate se iscrpljeno zbog obima posla, pa se stoga trudite sve manje i zapravo nemate entuzijazma. Nećkate se da prihvatite ili jednostavno odbijate učestvovanje u novim projektima, a posao obavljate uz najmanju moguću količinu truda.

Ovaj opis mogao bi prikazivati i čovjeka koji je doživio burnout, na poslu nema dovoljno izazova ili osjeća da ga je posao iscrpio. Zaposleni, naročito oni mladi, u savremenoj ekonomiji nemaju naročito zahvalnu poziciju jer ih svi stalno podsjećaju da bi trebalo da vjeruju kako su srećni što uopšte imaju priliku da rade i da bi zato trebalo da učine sve u njihovoj moći da zadrže posao.

Ponekad taj pojam „sve što je u njihovoj moći” podrazumijeva i poslove koji su iznad njihovog platnog ranga. Možda su pripadnici generacije Z odrastali slušajući priče svojih roditelja o neskladu između posla i slobodnog vremena te ne žele ponavljati isto. Umjesto toga, oni stvaraju zdrave granice u ravnoteži između poslovnog i privatnog i uništavaju kulturu prekomjernog rada koja je gotovo uništila njihove roditelje.

Neki smatraju da taj pristup pokazuje nečiju lijenost. Stvara se generacijski jaz u trenutku kad na istom radnom mjestu susrećete više različitih generacija nego ikad prije. No, umjesto da govorimo o podelama, možda bis trebalo otkriti način da bolje sarađujemo.

2. To je poziv na stvaranje ravnoteže između poslovnog i privatnog

Kao što smo rekli, „tihi otkaz“ čini se kao poziv na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. U 2020. i 2021. godini širom svijeta se javio iznenadni talas otkaza. Naposljetku, osjećajući sopstvenu smrtnost, činilo se da poslodavci slušaju svoje zaposlene. Da, mogli bismo raditi od kuće! Ne, to ne bi uništilo našu produktivnost! Da, to je povećalo sreću i zdravlje! Rad od kuće bio je sjajan sve dok više nije bio jedina opcija.

Zatim je ekonomija počela da se raspada. Odjedanput su svi, od Ilona Maska do Malkolma Gladvela, isticali žestok stav da rad od kuće uništava ekonomiju. Mame i njegovatelji bili su spremni da urade sve kako bi ostali kod kuće, ali svi moraju živjeti od nečega pa su ljudi postali stvarno tihi. Umorni od svega.

3. „Tihi otkaz“ je obavljanje posla sa postavljanjem granica

Zašto biste morali da dovršite posao u panici? Neki su ljudi „tihi otkaz“ nazvali mnogo poznatijim imenom – samo obavljamo svoj posao. No čini se da je to uvredljiva ideja u svijetu koji neuspješno pokušava da se odvoji od užurbanog načina života. Zašto jednostavno ne možemo da radimo svoj posao kako nam stoji u opisu radnog mjesta? Zašto ne možemo biti zadovoljni na dovoljno dobrom poslu, zaraditi svoje plate i živjeti svoje stvarne živote izvan posla?

Možda, pretpostavljaju ljudi, „tihi otkaz“ podrazumijeva samo obavljanje posla s postavljenim granicama i ogradama. Iako možda želite biti timski igrač, ponekad morate reći „ne” i na poslu. Iako možda želite unapređenje u budućnosti, treba li zaista da žrtvujete desetine sati svog slobodnog vremena mjesečno da biste ga možda, eventualno, potencijalno dobili? Možda je „tihi otkaz“ protivotrov za užurbani svijet i rad koji vas iscrpljuje sve dok vam više ništa ne ostane. Shvatili smo to kratko tokom 2020, ali kako smo to brzo opet zaboravili?

4. „Tihi otkaz“ nije stvaran, ali toksična radna mjesta jesu

Sve što se opisuje kao TikTok trend predodređeno je da traje vrlo kratko. Iako mnogi govore o „tihom otkazu“, je li on zapravo stvaran? Neki ljudi kažu da nije. „Tihi otkaz“ zapravo predstavljaju ljudi koji su umorni od loših šefova, toksičnih radnih mjesta i potpuno neprijateljskog radnog okruženja. Sve je to sada samo predstavljeno jednim novim pojmom.

To nije simptom lenjosti ili privilegovanosti. Umesto toga, to je simptom mnogo veće bolesti koja je srž kulture moderne kompanije, a to vodi i do posljednjeg stava o toj temi.

5. „Tihi otkaz“ je odraz straha zaposlenih u zastrašujućoj ekonomiji

Konačno, možda je tiho odustajanje znak umorne, izgorjele i prestravljene radne snage. Vrlo je lako uprijeti prstom u jednu generaciju i reći im da su lijenji. Istovremeno, nije lako pošteno pogledati cijelu radnu snagu kako bismo shvatili zašto radimo na način na koji radimo.

Zašto je vrijeme provedeno u stolici pod fluorescentnim svjetlom u nasumičnim zgradama važnije od promišljenog rezultata kvalitetnog rada? Zašto je visina plate važnija od učenja djece da budu pristojni ljudi? Zašto se toliko bojimo da promijenimo radnu kulturu koja funkcioniše samo za nekolicinu privilegovanih?

Umjesto da posmatraju problematične generacije na radnom mjestu i ponavljaju mantru kako danas više niko ne želi da radi, poslodavci bi možda trebalo da pogledaju stope zadržavanja zaposlenih, ispitaju koliko su zaposleni zadovoljni radnim mjestom i s vremena na vrijeme razgovaraju s njima. Nije potrebno puno da se drugom čovjeku pokaže kako je na neki način važan, čak i ako je to samo zato što je na vašoj platnoj listi.

Prije nego što neku pojavu u društvu nazovemo novim terminom koji će generacija Z širiti po TikToku, pogledajmo što mladi zaposleni žele. Nije tako radikalno. To su poštene plate, razuman obim posla, realan raspored rada, privatni životi, manje stresa i nekakav privid mentalnog zdravlja.

Čemu zapravo učimo sljedeću generaciju zaposlenih prije nego što počnemo da ih krivimo za probleme koje sami nikada nismo ispravili?