Nova studija njemačkih naučnika ukazuje na to da je naša sklonost slatkim i masnim zalogajima i grickalicama nešto što mozak može da nauči, a manje je povezana s nedostatkom volje da ih izbjegavamo. Iako znate da ne bi trebalo, opet ste posegnuli za slatkim ili masnim zalogajem. Bilo da se radi o čokoladici, kesici čipsa ili manjoj porciji prženih krompirića, jednostavno niste uspjeli da im odolite.

I onda u svoju odbranu kažete da vas je „đavo na to natjerao“, ali nova studija pokazuje da vas je zapravo na konzumaciju slatkog ili masnog natjerao – vaš mozak, piše Index.hr.

Nastojeći da istraže ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim naučnika, koji su vodili stručnjaci s Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma, odabrao je grupu ljudi normalne tjelesne težine kojima je dvaput nedeljno u osam nedelja davao da konzumiraju puding s visokim procentom mlječnih masti. Istovremeno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu.

Prije i za vrijeme studije naučnici su pratili njihovu moždanu aktivnost. Kontrolna grupa dobijala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.

„Naša sklonost da jedemo hranu s visokim procentom masti i šećera, takozvani zapadnjački način ishrane, može biti urođena ili se razvija kao rezultat prekomjerne tjelesne težine. Ali vjerujemo da nas na ovakvu naviku zapravo nauči naš mozak“, rekao je Šarmili Edvin Tanarajah, naučni saradnik na Institutu Maks Plank i jedan od autora studije, izlažući glavnu hipotezu studije.

On i njegove kolege su ustanovile da se moždana aktivnost znatno povećala u grupi koja je jela puding s visokim procentom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sistem (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu.

Dopamin je poznat kao hormon koji nam omogućuje „osjećaj prijatnosti“ i važan je s evolucionog stanovšta. Mozak oslobađa velike količine dopamina kada praktikujemo stvari nužne za preživljavanje i reprodukciju, a to su konzumiranje hrane i seks.

„Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi ‘preusmjerava’ kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera“, objasnio je voditelj studije Mark Titgemejer.

Kombinacija masnoće i šećera posebno je „nagrađujuća kombinacija“. Istraživači su u studiji istakli da „mnoge vrste današnje prerađene hrane imaju visoku energetsku vrijednost i često sadrže i masnoće i šećere“, što narušava zdravlje.

Naučeno se sporo zaboravlja

Za vrijeme trajanja istraživanja ispitanici se nisu udebljali ništa više od onih iz kontrolne grupe, a ni nivo šećera i holesterola u krvi nije im se bitno promijenio. Ali istraživači pretpostavljaju da će se njihova sklonost prema masnoj i slatkoj hrani nastaviti i nakon završetka studije.

„U mozgu se stvaraju nove veze koje ne uspjevaju tako brzo da se raskinu. Uostalom, cijela poenta učenja i jeste u tome da, jednom kada nešto naučite, to ne zaboravite tako brzo“, rekao je Titgemejer. Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom naučnom časopisu Cell Metabolism.

Naučnici koji su je sproveli upozorili su da studija podupire, ali ne dokazuje njihovu hipotezu, dijelom i zbog malog broja ispitanih, njih samo 57. Ističu da bi rezultati mogli da budu drugačiji kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, drukčijim prehrambenim navikama ili u slučaju kraćeg trajanja studije.