Politika

Crnogorske vlasti planiraju da u saradnji sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država pokrenu proizvodnju bespilotnih letjelica, a prva serija će biti donirana Ukrajini, pi&scaron;e u dokumentu Vlade Crne Gore.
Iz Vlade poručuju da je inicijativa na liniji opredjeljenja Crne Gore, koja će, uz ostalo, ojačati domaću odbrambenu industriju.
"... Unaprijediti sposobnost Vojske u odnosu na NATO, podržati odbrambene potrebe Ukrajine, kao i poziciju Crne Gore kao pozudanog snabdjevača najsavremenije odbrambene opreme na globalnom trži&scaron;tu", navela je Vlada.
Nije poznato kada će proizvodnja početi i koliko će sredstava crnogorske vlasti namijeniti za te potrebe.
U dokumentu se ističe da će sporazum do 15 miliona dolara podržati i američka administracija na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom. To je, inače, novac koji je SAD namijenila za Vojsku Crne Gore.
&Scaron;ta predviđa pismo namjere
Vlada je na sjednici 29. maja odobrila "pismo namjere" za investiranje u proizvodnju bespilotnih vazduhoplovnih sistema (Unmanned aircraft system - UAS) i razvoj izvoza sa crnogorskih aerodroma.
To pismo uskoro će potpisati potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj i Robert J. Donahue, direktor kompanije By Light professional IT services LLC.
Ono će biti uvod u ugovor koji bi trebalo da bude potpisan u septembru.
Iz njegovog Ministarstva nijesu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa gdje će biti pogon, kada bi trebalo da počne sa proizvodnjom i koliko osoba će biti zaposleno.
Crna Gora, takođe, dokumentima potvrđuje da će obezbijediti zakonodavni okvir za proizvodnju i izvoz vojnih komponenti i opasnih materija.
Inače, Vlada trenutno radi na nacrtu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, koji bi trebalo da bude gotov do kraja godine.
U aranžman je uključeno osam ministarstava, Agencija za civilno vazduhoplovstvo i Aerodrom u Podgorici.
Saradnja sa crnogorskim kompanijama
Vlada će, takođe, izdvojiti sredstva za uspostavljanje proizvodnog pogona za bespilotne sisteme sa kompanijom By Light i njenim partnerom 4WINDS LLC, koji će za potrebe projekta u Crnoj Gori osnovati firmu.
Sporazum predviđa kori&scaron;ćenje kompanija iz Crne Gore i regiona za testiranje vazdu&scaron;nih i podvodnih tehnologija bespilotnih sistema.
Posebno ističu dvije kompanije sa sjevera zemlje koje se bave proizvodnjom vojne opreme i eksplozivnih sredstava &ndash; Tara aerospace iz Mojkovca i Polimex iz Berana.
One su ranije bile u djelimičnom ili potpunom državnom vlasni&scaron;tvu, ali su u međuvremenu privatizovane.
Vlada je zadržala 12,5 odsto akcija u Tari, koja je specijalizovana za sisteme vazdu&scaron;ne bezbjednosti a pro&scaron;lu godinu je zavr&scaron;ila sa vi&scaron;e od 8,6 miliona eura dobiti.
Sa vi&scaron;e od 4,2 miliona eura profita poslovao je i beranski Poliex - koji se bavi proizvodnjom eksploziva.
I do deset sati leta
Na internet stranici američke kompanije By Light mogu se naći četiri vrste bespilotnih letjelica.
Navode da njihove letjelice imaju "dugo vrijeme leta i niske akustične potpise, dok istovremeno postižu multimodalnu sposobnost misije u vazduhu i vodi".
Najsavremeniji među njima je HALO-6 VTOL, čija maksimalna nosivost je 27,2 kilograma i može ostati u vazduhu i do deset sati.
Ova kompanija takođe omogućava obučavanje pilota dronova.
Kompanija i njene podružnice dobile su vrijedne ugovore sa američkim institucijama.
Nastavak podr&scaron;ke Ukrajini
Vlada Crne Gore saglasna je da donira prvu seriju rane proizvodnje bespilotnih sistema i prateće odbrambene opreme Ukrajini.
"Tekući sukob u Ukrajini nagla&scaron;ava hitnu potrebu za UAS sistemima i bezbjednim transportom opasnih materija", navodi se u dokumentu.
Naime, dronovi se često koriste u sukobima ruskih i ukrajinskih snaga, koji su počeli invazijom Moskve februara 2022.
Crna Gora - članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - pružila je Ukrajini od početka invazije vojnu pomoć od 11,3 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, uvela sankcije Rusiji...
Crna Gora i Ukrajina usaglasile su nedavno tekst sporazuma o desetogodi&scaron;njoj saradnji, koji se odnosi na podr&scaron;ku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavje&scaron;tajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene zemlje.
Sporazum jo&scaron; nije potpisan.
Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo oko 30 zemalja, uglavnom članica NATO.
Skup&scaron;tini Crne Gore je proslijeđen predlog odluke o uče&scaron;ću u jednoj "ukrajinskoj misiji", a koju organizuje NATO.
Ambasada SAD: Ulaganje u odbranu pokazuje ozbiljnost CG
Iz Ambasade SAD su saop&scaron;tili da njihova vlada podstiče sve partnerske zemlje da ulažu i sarađuju sa američkim firmama.
"Ulaganje u odbrambene sposobnosti, poput američkih bespilotnih vazduhoplovnih sistema, pokazuje ozbiljnost Crne Gore u pogledu ispunjavanja obaveza prema Alijansi, u vrijeme kada tražimo od Evrope da preuzme veći teret za svoju bezbjednost".
Članice NATO, prema sporazumu, treba da izdvajaju najmanje dva odsto BDP-a na odbranu.
Iz Ambasade podsjećaju da su očekavanja SAD veća.
"Kao &scaron;to je predsjednik Tramp rekao, bitno je da se svi saveznici na Ha&scaron;kom samitu obavežu da će tro&scaron;iti pet odsto BDP-a na odbranu", navode iz Ambasade.
Sporazum će - ako bude odobren - promovisati "zajedničku sigurnost, stabilnost i prosperitet", zaključili su iz Ambasade u odgovoru za RSE.

U saradnji sa SAD, Crna Gora planira proizvodnju dronova, a prvu seriju doniraće Ukrajini

NIJE, MEĐUTIM, POZNATO KADA ĆE TAČNO PROIZVODNJA POČETI

Iz Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tili su da je Radna grupa za kontrolu biračkog spiska nastavila terenske provjera u op&scaron;tini &Scaron;avnik i utvrdila da postoji sumnja uistinitost prijave prebivali&scaron;ta za 75 osoba.
"Tokom terenskih provjera prebivali&scaron;ta za 136 lica, njih 27 zatečeno je na adresama na kojima su prijavili prebivali&scaron;te, a identifikovano je ukupno 75 lica za koja postoji sumnja u istinitost prijave prebivali&scaron;ta.
Kada je riječ o dva biračka mjesta na kojima nije okončan izborni proces, terenskim provjerama je utvrđeno da &scaron;est lica, koja se nalaze na biračkom spisku za biračko mjesto broj 14, &nbsp;ne boravi na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivali&scaron;te, dok je za 10 lica, koja se nalaze na biračkom spisku za biračko mjesto broj 1, utvrđeno da ne borave na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivali&scaron;e", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, protiv ovih osoba, kako navode, biće pokrenut upravni postupak u skladu sa članom 15a Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta.
"Podsjećamo da je analiza stanja biračkog spiska u op&scaron;tini &Scaron;avnik pokazala značajan porast broja upisanih birača &ndash; sa 1.597 evidentiranih 13. aprila 2022. godine, na 1.968 evidentiranih 12. oktobra 2022. godine, &scaron;to predstavlja povećanje od 371 birača. Većina ovih lica su osobe koje su u izbornoj godini odjavile prebivali&scaron;te iz drugih op&scaron;tina i prijavile ga u &Scaron;avniku.
Nakon &scaron;to izborni proces nije okončan, utvrđeno je da se od tih 371 novo prijavljenih birača njih 236 vratilo u prethodne op&scaron;tine prebivali&scaron;ta, usljed čega su ista lica istovremeno evidentirana na biračkim spiskovima dvije op&scaron;tine. Na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, gdje je izborni proces bio prekinut, upisano je ukupno 207 novih birača, od kojih se 153 kasnije vratilo u op&scaron;tine u kojima su ranije imali prebivali&scaron;te.
Radna grupa će nastaviti aktivnosti na unapređenju procesa verifikacije biračkih spiskova u cilju za&scaron;tite integriteta izbornog sistema i po&scaron;tovanja zakonskih procedura", poručuju iz MUP-a.

MUP: Identifikovano 75 osoba za koje postoji sumnja u istinitost prijave prebivališta u Šavniku

OD 136 PROVJERAVANIH

Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, &Scaron;paniji, Nizozemskoj i &Scaron;vajcarskoj.
Kada je u pitanju&nbsp; naimenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se na&scaron;a konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i &scaron;est misija.
- Svih &scaron;est mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni.
&Scaron;to se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na &scaron;esnaest lokacija.
- U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje jo&scaron; &scaron;est ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.
Sa novim naimenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu vi&scaron;e od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavni&scaron;tava ćemo imati ambasadore, &scaron;to je značajan iskorak u odnosu na prethodni period.
- Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete na&scaron;ih predstavni&scaron;tava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora.
Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja

SAOPŠTENO IZ  MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore odbili su danas, većinom glasova, inicijativu dijela opozicionih partija za razrje&scaron;enje predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Za smjenu Mandića, na tajnom glasanju, glasalo je 20, dok je protiv bio 41 poslanik.
U inicijativu za smjenu Mandića, koju su podnijeli poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD), navodi se da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine, integritet predstavničkog doma svih građana smi&scaron;ljeno uru&scaron;ava.
&ldquo;Najodgovorniji za grubu zloupotrebu Skup&scaron;tine i ustupanje njenih resursa bezbjednosno interesantnim osobama, zatim za ukidanje njene kontrolne uloge, kao i za sprovođenje nacionalističke i antievropske politike i remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima, je Mandić&rdquo;, navodi se u inicijativi.
&Scaron;ef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je, obrazlažući inicijativu, da je Mandić čitavu karijeru posvetio služenju interesima druge države, a protiv interesa sopstvene.
&ldquo;Crna Gora je jedina država na svijetu u kojoj je moguće da visoki državni zvaničnici postanu ljudi koji ne vole sopstvenu zemlju&rdquo;, naveo je Nikolić.
On je rekao da je decenijama interesna grupa koju predvodi Mandić &ldquo;politički parazitirala&rdquo; na spinu o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, dok je u međuvremenu postao jedan od najbogatijih ljudi u Crnoj Gori, &scaron;to pokazuju imovinski kartoni.
Nikolić je kazao da je Mandić ranije htio da diže revolucije u Skup&scaron;tini Crne Gore povodom mnogo ozbiljnijih i legalnijih poslova nego &scaron;to je saradnja sa Mohamedom Alabarom, ali da danas ćuti jer vjerovatno ima neke interese u tom poslu.
Kako je naveo, Mandić je uspostavio zid ćutanja u Skup&scaron;tini u odnosu na poku&scaron;aj te&scaron;kog ubistva, kako ga je tužila&scaron;tvo prvobitno kvalifikovalo, a koje je počinio pripadnik njegovog ličnog obezbjeđenja.
&ldquo;Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo je danas prekvalifikovalo to krivično djelo i kaže da nije poku&scaron;aj te&scaron;kog ubistva nego izazivanje op&scaron;te opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja. Sa kim se vi spradate? Kome se rugate i kome pričate o vladavini prava?&rdquo;, naveo je Nikolić.
Nikolić je rekao da je Mandić &ldquo;uhapsio&rdquo; svaku instituciju u državi i da drži morale pridike, ali da nije objasnio kako je bezbjednosno interesantna osoba član njegovog obezbjeđenja, kako je mogla da nosi pi&scaron;tolj i duži oružje, i ko je tu osobu ovlastio da vozi auto Skup&scaron;tine Crne Gore, kojim je poku&scaron;ano krivično djelo koje je danas prekvalifikovano.
&ldquo;Ovim se &scaron;alje poruka da svi mogu da pucaju u noge i da dobiju lak&scaron;u kaznu od one koju propisuje Krivični zakonik&rdquo;, rekao je Nikolić i dodao da čelnici iz bezbjednosnog sektora nijesu na&scaron;li za shodno da čestitaju policiji na brzo rasvijetljenom krivičnom djelu.
Nikolić je rekao da je najgore od svega toga &scaron;to Mandić nikada, od obnove crnogorske nezavisnosti, građanima ne čestita taj državni praznik.
&ldquo;Građanima i ne treba Va&scaron;a čestitka zato &scaron;to bi bila licemjerna i neiskrena. Sjedite na mjestu predsjednika parlamenta države koju ne priznajete, ali vi ne mijenjate svoju politiku, a ovi politički manipulatori koji se predstavljaju kao građanska opcija daju vam alate i instrumente da ostvarujete svoju politiku&rdquo;, naglasio je Nikolić.
Nikolić je kazao da Mandić sjedi u fotelji predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore koju ne priznaje.
&ldquo;I svako ko Vam dopu&scaron;ta da sjedite u njoj, gori je od Vas&rdquo;, dodao je Nikolić.
Kako je rekao, možda ne bi bilo &scaron;trajka povodom priznanje nezavisnosti Kosova da je Mandić ranije dobio neku fotelju.
Nikolić je kazao da su Mandić i parlamentarna većina na &ldquo;daljinskom upravljaču Aleksandra Vučića i Srpske pravoslavne crkve&rdquo; i da sve dok ponizno služe Beogradu ne moraju da brinu.
On je rekao i da je Mandić za zapadne partnere &ldquo;potro&scaron;ni materijal&rdquo; i da će biti u većini onoliko koliko ne bude opstruirao osnovnu orjentaciju Crne Gore &ndash; a to je članstvo u Evropskoj uniji.
&ldquo;Ako može Marko Kovačević da ostane predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, neka i Mandić ostane predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore. Ne treba to razdvajati. A oni koji danas glasaju da odbranite fotelju grđi su od Vas deset puta&rdquo;, rekao je Nikolić.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da je postala tradicija da ovakva inicijativa stiže od kolega iz DPS-a.
&bdquo;DPS-u najmanje smeta Mandić. Oni žele da naprave neki pritisak na manjinske partije i da stvore priliku kako bi pričali protiv PES-a&ldquo;, dodao je Čarapić.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je da se danas ne radi o Mandiću, već o nemirenju sa činjenicom da Srbin bude na čelu Skup&scaron;tine ili bilo kojoj poziciji odlučivanja.
&bdquo;Jer se mi ne uklapamo u njihov postreferendumski kalup&ldquo;, rekao je Knežević.
Mandić je kazao da se danas čuo veliki broj optužbi.
&ldquo;Mnogo toga &scaron;to je rečeno nije istina, ali je u političkoj borbi sve dozvoljeno. Kolege iz opozicije imaju pravo da saop&scaron;te stvari za koje misle da nisu najsrećnije rečene i koje su o&scaron;tre i da očekuju da će svi koji su čuli povjerovati u optužbe, pa na sljedećim izborima glasati za njih&rdquo;, rekao je Mandić.
Manidć je kazao da on &ldquo;priča o budućnosti&rdquo; i da Crna Gora može biti sljedeća članica EU.
&ldquo;Kao &scaron;to sam isti bio &lsquo;92 godine na onome čemu je bio DPS. Ja sam isti oduvijek. Živim od &scaron;estog razreda osnovne &scaron;kole na istoj adresi &ndash; u kući koju je sagradio moj otac. Nijesam uvećao bogatstvo za jedan cent, bez ono &scaron;to sam naslijedio od roditelja&rdquo;, rekao je Mandić.
On je, govoreći o svom brataniću Danilu Mandiću, kazao da se ne odriče onih koji su mi najbliži.
&ldquo;Za razliku od onih koji su bili spremni da izdaju rođaka 1941. do 1945. godine. Moramo da se držimo jedni drugih. Ako je neko prekr&scaron;io zakon &ndash; nema različitih ar&scaron;ina ni za mog sinovca, ni za mog sina, ni za mene&rdquo;, kazao je Mandić.
On je, u obraćanju poslanicima DPS-a, rekao da su oni danas elita DPS-a.
&ldquo;Nemojte da branite njihova nepočinstva. Vi to nijeste radili. Za&scaron;to zalažete mladost i političke karijere koji su bili spremni za to? Uzeli su milijarde eura i ubijali ljude. Za&scaron;to nam obja&scaron;njavate da su oni stvorili Crnu Goru kad su sa mnom &lsquo;92 bili i govorili da čuvamo zajedničku državu. Za&scaron;to preskačete jedan dio partijske istorije?&rdquo;, kazao je Mandić.

Odbijena inicijativa za smjenu Mandića; Nikolić: Oni koji danas glasaju da odbranite fotelju grđi su od Vas deset puta

PROTIV JE  BIO 41, ZA 20 POSLANIKA

Vlada Crne Gore je danas, na elektronskoj sjednici, imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednosti (ANB) u punom mandatu, saznaju "Vijesti" iz vi&scaron;e izvora.
Ovaj predlog dostaviće se Skup&scaron;tini, odnosno nadležnom Odboru za bezbjednost i odbranu, radi davanja mi&scaron;ljenja u skladu sa zakonom, rečeno je "Vijestima".
Janović je 12. decembra pro&scaron;le godine naimenovan za vr&scaron;ioca dužnosti direktora ANB-a, nakon &scaron;to je dotada&scaron;nji &scaron;ef ANB-a Boris Milić podnio ostavku poslije razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem.

Janović naimenovan za direktora ANB-a u punom mandatu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Zoran Lazarević&nbsp;je razrije&scaron;en na dana&scaron;njoj sjednici Savjeta za odbranu bezbjednost - saop&scaron;tio je predsjednik Crne Gore&nbsp;Jakov Milatović&nbsp;zahvaljujući mu na dosada&scaron;njem angažmanu.
Pukovnik Miodrag Vuksanović je, sa druge strane, unaprijeđen u brigadnog generala i naimenovan na čelo General&scaron;taba Vojske Crne Gore.
Osim toga, kako je u izjavi za medije nakon sjednice SOB saop&scaron;tio Mialtović, Darko Vuković je, takođe, unaprijeđen i biće Admiral mornarice.
Ministar odbrane&nbsp;Dragan Krapović&nbsp;je čestitao brigadnom generalu Vuksanoviću na izboru.
"Takva odluka je veoma značajna. Dana&scaron;njom sjednicom i odlukama demonstrirali smo odgovornost u zahtjevnim geopolitičkim okolnostima i demonstrirali državno jedinstvo uoči samita NATO-a koji će se održati za dvadesetak dana", poručio je Krapović.
Milatović je naglasio i da je usvojena odluka o povećanju izdvajanja za odbranu u skladu sa članstvom u NATO. On je kazao da je atmosfera na sjednici SOB bila konstruktivna.
"Živimo u nepredvidivim geopolitičkim okolnostima i danas smo pokazali ozbiljnost i odgovornost", ocijenio je on.

Milatović: Zoran Lazarević razriješen, Vuksanović naimenovan na čelo GŠVCG

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI SAVJETA ZA ODBRANU BEZBJEDNOST

Evropska komisija (EK) u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kazala je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos. Ona je, u govoru pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, istakla i da je u prethodnih sedam mjeseci zatvoreno vi&scaron;e poglavlja sa zemljama kandidatima, nego u proteklih deset godina. Kos je rekla da Crna Gora brzo napreduje, da je privremeno zatvoreno &scaron;est poglavlja, kao i da se uskoro očekuje zatvaranje jo&scaron; poglavlja. "Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave, i mi ga u potpunosti podržavamo", kazala je Kos. Ona je ocijenila i da su oređene države kandidatkinje razumjele da je pred njima ozbiljan &ldquo;momentum&rdquo; i da ispunjavaju reforme brže nego ranije. Kos je podsjetila da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, te da je uz Crnu Goru najnaprednija zemlja kandidat posebno u vladavini prava. &ldquo;Ali ipak, &scaron;ta god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji ne&scaron;to &scaron;to ja zovem &ldquo;orlovskim pogledom&rdquo;. Dakle, mi smo jak kontrolor onoga &scaron;to se tamo de&scaron;ava. Nije dovoljno da usvoje zakon. Moramo da vidimo implementaciju. A to je najteži dio&ldquo;, navela je Kos. Govoreći o ostalim zemljama regiona, Kos je istakla da stvarni napredak u Srbiji zavisi od vraćanja povjerenja javnosti i angažovanja svih zainteresovanih strana. &bdquo;Rekla sam i predsjedniku (Aleksandru) Vučiću da njegova posjeta Moskvi &scaron;alje pogre&scaron;an signal i otežava na&scaron;e napore da se zalažemo za Srbiju&ldquo;, navela je Kos. Osvrćići se na situaciju na Kosovu, ona je istakla da je od su&scaron;tinske važnosti da se nakon februarskih izbora brzo formiraju institucije i krene naprijed sa ključnim reformama u pravosuđu, medijima i javnoj upravi. &bdquo;Funkcionalna vlada i skup&scaron;tina su od ključne važnosti da Kosovo ima koristi od mehanizma za reformu i rast", rekla je Kos. Kako je naglasila, EK je spremna da pripremi mi&scaron;ljenje o članstvu Kosova u EU kada ga Savjet zatraži. "Ali da budem jasna, put Kosova ka EU ide kroz normalizaciju sa Beogradom kroz dijalog uz posredovanje EU, a ne kroz jednostrane akcije&ldquo;, istakla je Kos. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini (BiH), Kos je kazala da politička situacija nastavlja da odlaže napredak. &bdquo;Vrata ka EU ostaju &scaron;irom otvorena, ali BiH sada mora ispuniti preostale obaveze. Sesionistička politika Milorada Dodika vuče zemlju nazad, a ne naprijed, i vrijeme je da oni koji vjeruju u EU budućnost zemlje udruže svoje snage i provedu reforme&ldquo;, rekla je Kos. Ona je istakla i da je cilj Komisije da sa Sjevernom Makedonijom otvori pregovore o klasteru koji se odnosi na fundamentalne reforme čim se usvoje neophodni ustavni amandmani.

Kos: Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave

PORUČILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Marko Kovačević reizabran je za predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić sa 22 glasa za i 16 protiv.
&Scaron;ef Kluba odbornika DPS-a&nbsp;Boris Muratović&nbsp;komentarisao je prijedlog za predsjednika Op&scaron;tine. Kako je rekao, Demokrate su u Kovačevićevoj sjenci i da će &bdquo;ubrzo nestati&ldquo;.
&bdquo;Kazali smo da nema razlike između Demokrata, PES-a i DF-a i to pokazuju danas. Oni Kovačeviću daju podr&scaron;ku zbog fotelja. Ne zaboravite kolege iz PES-a da je podr&scaron;ka Kovačeviću ujedno i podr&scaron;ka onom srednjem prstu u toku intoniranja himne, skrnavljenje spomenika Ljubu Čupiću, glasate i za onaj poziv za obračun sa svim neistomi&scaron;ljenicima&ldquo;, rekao je Muratović, prenosi portal Antena M.
Nik&scaron;ićka skup&scaron;tina konstituisana je juče kada je za predsjednicu izabrana Milica Lalatović Žižić, dok su mandati novim odbornicima verifikovani na prethodnom zasijedanju 27. maja.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13. aprila, a koalicije Za budućnost Nik&scaron;ića (15 mandata), Demokrate-Plenum 083 (3 mandata) i Pokret Evropa sad (5 mandata) čine većinu u nik&scaron;ićkoj skup&scaron;tini.
U opozicionim klupama su DPS (16 mandata) i Evropski savez (dva mandata).

Kovačević ponovo izabran za predsjednika Opštine Nikšić; Muratović: Podrška Kovačeviću je i podrška srednjem prstu tokom intoniranja himne, skrnavljenju spomenika Čupiću

SA 22 GLASA ZA I 16 PROTIV

Shodno zakonu, Jelena Perović je u ovom momentu direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, a vidjećemo kakvu će novu odluku donijeti Savjet te institucije.
To je Pobjedi kazao advokat Veselin Radulović, komentari&scaron;ući jučera&scaron;nji poku&scaron;aj Perović da sa svojim zakonskim predstavnikom, Nikolom Martinovićem, uđe u direktorsku kancelariju ASK.
Povod je bila odluka Upravnog suda koji je poni&scaron;tio raniji dokument Savjeta ASK o razrje&scaron;enju nekada&scaron;nje čelne osobe te državne institucije.
"Prema onome &scaron;to smo mogli do sada da vidimo, za očekivati je da ta odluka opet bude njeno razrje&scaron;enje, ali joj se moraju omogućiti sva prava koja ima u postupku", kazao je Radulović.
Shodno zakonu, kako je pojasnio Radulović, kada Upravni sud poni&scaron;ti neku odluku, predmet se vraća u stanje u kojem je bilo prije dono&scaron;enja odluke. U ovom slučaju, to znači da se cijela situacija vraća na trenutak prije razrje&scaron;enja Perović, preciznije, onda kada je bila direktorica ASK.
- Bez obzira na to kakav je bilo čiji lični stav i odnos prema Perović i njenom radu dok je bila na toj funkciji, zakon propisuje da je ona u ovom momentu direktorica ASK. A posebno zbog činjenice da ASK u međuvremenu nije izabrala novo lice na istu funkciju, već je ta pozicija u stanju vr&scaron;ioca dužnosti &ndash; precizirao je sagovornik Pobjede.
Ovakva odluka Upravnog suda stiže usred procedure za izbor novog rukovodioca ASK. No, prema riječima Radulovića, taj proces ne mora biti pauziran niti poni&scaron;ten.
S druge strane, Savjet ASK je &bdquo;dužan da otkloni one povrede zakona koje je konstatovao Upravni sud&ldquo;.
- One se odnose na to da se Perović omogući uče&scaron;će u postupku i da se izjasni na razloge koje Savjet smatra argumentima za razrje&scaron;enje. To, naravno, obavezuje Savjet da u novoj odluci d&acirc; obrazloženje i osvrne se na sve ono &scaron;to bi, eventualno, Perović u tom pravcu iznijela &ndash; dodao je on.
Radulović je skrenuo pažnju i na to da Savjet ASK treba &bdquo;hitno da postupi po odluci Upravnog suda&ldquo;.
- Vjerujem da će oni to brzo uraditi, da neće odugovlačiti. Morali bi, u najkraćem mogućem roku, da postupe po odluci Upravnog suda koja je takva da je poni&scaron;tena odluka za razrje&scaron;enje Perović. Savjet ASK je dužan da donese novu odluku, a kakva će ona biti, možemo samo da naslutimo &ndash; zaključuje Radulović u izjavi Pobjedi.
U skladu s tim je i najava da će naredna, 35. sjednica Savjeta ASK biti održana u petak, 6. juna. Očekivano, na dnevnom redu je &bdquo;upoznavanje sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 16. maja 2025. godine i definisanje koraka za postupanje po istoj&ldquo;, te tekuća pitanja. No, to ne znači i da će Savjet već istog dana eventualno donijeti novu odluku o radnom statusu Perović.
&nbsp;

Radulović: Prema zakonu, Perović je direktorica ASK

SMIJENJENA ČELNICA ASK-A, NAKON PRESUDE UPRAVNOG SUDA, POKUŠALA JUČE DA PRISTUPI SVOM KABINETU

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, na kojoj će biti razmatran predlog za razrje&scaron;enje načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika biće održana danas.
"Savjet će razmotriti prijedlog o razrje&scaron;enju brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore. Članovi Savjeta biće upoznati sa Izvje&scaron;tajem o upotrebi jedinica pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za 2024.", saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika države.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika, prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik General&scaron;taba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević.
"Takođe, jedno od važnih pitanja na sjednici Savjeta biće i dinamički plan izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja. U tom dijelu, na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Savjet će, kako dalje navode, razmatrati prijedloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrje&scaron;enjima, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Savjet za odbranu i bezbjednost danas o razrješenju Lazarevića

SJEDNICU ZAKAZAO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Predsjednik države Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, sa početkom u 11 sati, u Vili &bdquo;Gorica&ldquo; u Podgorici.
"Savjet će razmotriti prijedlog o razrje&scaron;enju brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore. Članovi Savjeta biće upoznati sa Izvje&scaron;tajem o upotrebi jedinica pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za 2024.", saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika države.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika, prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik General&scaron;taba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević.
"Takođe, jedno od važnih pitanja na sjednici Savjeta biće i dinamički plan izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja. U tom dijelu, na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Savjet će, kako dalje navode, razmatrati prijedloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrje&scaron;enjima, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Milatović zakazao sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za sjutra