Test krvi uzet u vrijeme infekcije kovidom-19 mogao bi predvidjeti kome prijeti rizik od razvoja takozvanog dugog kovida, pokazali su rezultati nove, male studije koju su vodili britanski naučnici s UCL-a.

U spomenutoj studiji, koja je objavljena u časopisu Lancet eBioMedicine, analizirani su proteini ​​u krvi zdravstvenih radnika zaraženih virusom SARS-CoV-2, te upoređeni s uzorcima zdravstvenih radnika koji nisu bili zaraženi, prenosi Zimo.hr.

Obično su nivoi proteina u tijelu stabilni, ali istraživači su otkrili dramatičnu razliku u nivoima nekih proteina do šest sedmica nakon infekcije, što ukazuje na poremećaj niza važnih bioloških procesa u tijelu.

Koristeći vještačku inteligenciju, identifikovali su “potpis” u obilju različitih proteina koji su uspješno predvidjeli hoće li osoba imati ​​trajne simptome COVID-19 i godinu dana nakon infekcije. Naučnici kažu da bi se, ako se njihovi rezultati ponove u većoj, nezavisnoj grupi pacijenata, potencijalno mogao ponuditi test krvi uz standardni PCR test, koji bi mogao predvidjeti vjerovatnoću dugog kovida kod pacijenata.

Test bi se mogao uvesti brzo i na isplativ način

“Naša studija pokazuje da čak i blagi ili asimptomatski covid-19 remeti profil proteina u našoj krvnoj plazmi. To znači da čak i blagi covid-19 utiče na normalne biološke procese na dramatičan način, do najmanje šest sedmica nakon infekcije. Naš alat za predviđanje dugotrajnog kovida tek treba da ude potvrđen u nezavisnoj, većoj grupi pacijenata. Međutim, koristeći naš pristup, test koji predviđa dugi covid u vrijeme početne infekcije mogao bi se uvesti brzo i na isplativ način. Metoda analize koju smo koristili lako je dostupna u bolnicama i ima visoku propusnost, što znači da može analizirati hiljade uzoraka u popodnevnim satima”, pojasnila je dr. Gaby Captur, vodeća autorka studije.

Ako možemo identifikovati ljude kod kojih je vjerovatno da će dugo razviti kovid, to otvara vrata ranijem ispitivanju tretmana kao što su antivirusni lijekovi, početnoj fazi infekcije, kako bismo vidjeli može li smanjiti rizik od kasnijeg dugog kovida, dodala je dr. Wendy Heywood, jedna od koautorki studije s UCL-a.

Naučnici su analizirali uzorke krvne plazme 54 zdravstvena radnika šest nedjelja, u proljeće 2020., i uspoređivani s uzorcima uzetim u istom razdoblju od 102 zdravstvena radnika koji nisu bili zaraženi s COVID-19.

Autori studije koristili su ciljanu masenu spektrometriju, oblik analize koji je veoma osjetljiv na male promjene u količini proteina u krvnoj plazmi, kako bi vidjeli kako je COVID-19 uticao na te proteine ​​tkom šest sedmica.

Pronašli su abnormalno visoke nivoe 12 proteina od 91 proučavanog među zaraženima SARS-CoV-2, a stepen abnormalnosti ukorak je pratila i ozbiljnost simptoma.

Istraživački tim otkrio je da su u vrijeme prve infekcije velike razine 20 proučavanih proteina bile prediktivne za trajne simptome nakon godinu dana. Većina tih proteina bila je povezana s procesima antikoagulacije (protiv zgrušavanja) i protivupalnim procesima.

Algoritam strojnog učenja, uvježban na proteinskim profilima učesnika , uspio je razlikovati svih 11 zdravstvenih radnika koji su prijavili barem jedan uporni simptom u godini dana od zaraze, od zaraženih zdravstvenih radnika koji nisu prijavili uporne simptome nakon godinu dana.

Drugi alat za strojno učenje korišten je za procjenu vjerovatnoće greške i predložio je moguću stopu grešaka od šest odsto za navedenu metodu.