Osobe koje su imale kovid-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u poređenju s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo uticati na milione Amerikanaca, izvijestili su američki naučnici .

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga miliona američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod sedam posto više onih koji su bili zaraženi kovidom u poređenju sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opštu populaciju to znači otprilike 6,6 miliona Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama kovidom, rekao je tim.

“Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke covida-19”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sistema zdravstvene zaštite za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na kovid od 1. ožujka 2020. do 15. januara 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 miliona pacijenata koji nisu imali kovid tokom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 miliona ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom grupom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizovane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospializovane i nehospitalizirane pacijente.

Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U poređenju s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi kovidom imali su 77 odsto  veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.

Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali kovid imali su 80 posto veću vjerovatnoću da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerovatnoću da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerovatnoću da će imati glavobolje i 42 odsto veću vjrovatnoću da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u poređenju s kontrolnim grupama.

Naućnici kažu da vlade i naučni sistemi moraju osmisliti planove za svijet nakon kovida.

“S obzirom na kolosalni razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinisane– ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora”, rekao je Al-Aly.