Društvo

Sedamnaestogodi&scaron;njaci iz Spuža spasili su prije nekoliko dana iz Zete dvojicu stranih državljana.
Marko i Nikola su tog dana uživali na omijenom kupali&scaron;tu na rijeci Zeti u Spužu ispod mosta. U jednom momentu vidjeli su da se dave dva mu&scaron;karca.
Marko Ivanović priča da se nisu dvoumili, već da su skočili u Zetu i sa daskom odmah oti&scaron;li do njih.
&ldquo;Bili su u totalnoj panici. Bukvalno davili su se, mahali su rukama. I onda smo mi njih popeli na dasku i odmah smo ih odvezli na obalu&rdquo;, priča Ivanović.
Uspjeli su dvojicu da izvuku, a za trećeg je bilo kasno.
&ldquo;Posle jedno pet-deset minuta čuli smo da fali jo&scaron; jedan. I onda smo mi opet oti&scaron;li do tamo. Vidjeli smo ga na dnu vode, da leži i da mu nema spasa &rdquo;, navodi Marko, a prenosi portal RTCG.
Riječ je, kako saznaje TVCG, o državljanima Azerbejdžana koji su osvježenje potražili na rijeci ne poznavajući njene ćudi.
&ldquo;Svuda ih vuče i struje su brze. A mi koji smo ovdje odrasli, mi mlađi i stariji, znamo rijeku &scaron;to bi se reklo u mali prst. Navikli smo se tu i znamo kakva je. Ali za njih koji dođu sa strane i koji ne znaju, ba&scaron; je te&scaron;ko&rdquo;, ističe mladić.
Dvojica drugova kažu da su samo bili u pravo vrijeme na pravom mjestu.
&ldquo;Ja mislim da mi nismo heroji, ali smatram da bi to svako uradio, da bi bar trebalo to svako da uradi&rdquo;, kaže Marko i dodaje da bi ponovo isto uradio, bez razmi&scaron;ljanja.
Ovi odvažni sedamnaestogodi&scaron;njaci pred prepunom plažom održali su čas &scaron;ta znači biti čovjek kad je najteže.

Sedamnaestogodišnjaci iz Spuža spasili dvojicu stranih državljana

NA KUPALIŠTU NA ZETI

Požari do kojih je danas do&scaron;lo u podgoričkom naselju Kokoti, na Ćemovskom polju i u op&scaron;tinama Tuzi i Zeta stavljeni su pod kontrolu, saop&scaron;tio je gradonačelnik Glavnog grada Sa&scaron;a Mujović.
&ldquo;Danas je na teritoriji Glavnog grada, usljed jakog sjevernog vjetra i neodgovornog pona&scaron;anja pojedinaca, do&scaron;lo do vi&scaron;e požara na lokacijama Ćemovsko polje, Kokoti, kao i u op&scaron;tinama Tuzi i Zeta&rdquo;, naveo je Mujović na Fejsbuku.&nbsp;
U ga&scaron;enju požara učestvovali su i vatrogasci iz op&scaron;tina Nik&scaron;ić i Bar, kazao je Mujović i zahvalio im na brzom odzivu.
"Zahvalnost dugujemo i Direktoratu za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.
Molim građane da se suzdrže od svih aktivnosti koje mogu doprinijeti stvaranju i &scaron;irenju požara, kao i da prijave namjerno podmetanje istih od strane neodgovornih pojedinaca&rdquo;, poručio je Mujović.

Mujović: Požari pod kontrolom

GORJELO NA VIŠE LOKACIJA

Novim zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je da fakulteti mogu da se opredijele za određeni model studiranja - 3+1+1+3 (osnovne, specijalističke, magistarske, doktorske), 3+2+3 (osnovne, master, doktorske) ili 4+1+3 (osnovne, magistarske, doktorske), &scaron;to je najvažnija novina koju donosi ovaj akt, rečeno je Pobjedi iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore.
Dono&scaron;enje novog zakona o visokom obrazovanju čeka se godinama. Jo&scaron; je u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić pokrenut proces, ali javnosti nije razja&scaron;njeno za&scaron;to je stopiran. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jak&scaron;ić-Stojanović. Iz tog resora Pobjedi nije odgovoreno kada se može očekivati usvajanje zakona i koje su ključne novine u vezi sa kojima se usaglasila radna grupa. Nijesu odgovorili ni sa Univerziteta Crne Gore.
Posljednji sastanak
Studentski parlament UCG kritikuje donosioce odluka i smatra da dono&scaron;enje akta kasni. Oni su kazali Pobjedi da je u maju radna grupa imala posljednji sastanak i da su ugovorili &scaron;to će sve da se nađe u tom aktu. Insistirali su, kako obja&scaron;njavaju, da se utvrdi prijedlog zakona do maja kako bi bio usvojen u Skup&scaron;tini, ali to nije realizovano.
- Ono &scaron;to sa sigurno&scaron;ću možemo reći &ndash; i to je informacija koju provjereno znamo, jeste da je radna grupa posljednji sastanak održala 19. maja i tom prilikom je usagla&scaron;en konačni tekst nacrta zakona koji je upućen u dalju proceduru. Prema informacijama iz Ministarstva, koje smo dobili neformalno, zakon se nalazi u fazi ,,razmatranja pred Sekretarijatom za zakonodavstvo Vlade Crne Gore&ldquo; &ndash; rekli su oni.
Imajući u vidu da je konkurs za upis u prvu godinu studija raspisan, kažu da je prilično izazovno, odnosno gotovo nemoguće da fleksibilan model studiranja počne da se primjenjuje od septembra. Studenti su ranije u vi&scaron;e navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine &ndash; 3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na trži&scaron;tu studenti sa zavr&scaron;enim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa zavr&scaron;enim masterom &ndash; prekvalifikovani za razne poslove.
Novina od septembra
Iz Studentskog parlamenta, s druge strane, ukazuju na važnost toga &scaron;to je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rje&scaron;enje uredi status studenata dvogodi&scaron;njih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspje&scaron;no zavr&scaron;ene prve godine dvogodi&scaron;njih master studija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija &ndash; NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da zavr&scaron;e studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija.
- Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodi&scaron;nja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije &ndash; naveli su oni.
Iz Studentskog parlamenta ističu da su se sa posebnim problemima suočavali studenti iz zakonom regulisanih profesija &ndash; kao, recimo, pravnici, ali i oni iz ostalih profesija &ndash; budući da javni, ali i privatni sektor nijesu ,,pratili&ldquo; sistem visokog obrazovanja, već su se zadržali na zahtjevu da studenti treba da imaju zavr&scaron;ene četvorogodi&scaron;nje studije, odnosno 240 ECTS i VII-1 stepen kvalifikacija za najveći broj poslova.
- Na&scaron;i studenti, po novom modelu studija, nijesu ni u jednom trenutku to mogli steći &ndash; rekli su oni.
Iz Studentskog parlamenta kažu da put do prelaznog rje&scaron;enja u nacrt novog zakona nije bio lak.
- Postojao je otpor prema ovom rje&scaron;enju i ovakav, pozitivan, krajnji ishod je posljedica zagovaranja, lobiranja, vaninstitucionalnih i institucionalnih pritisaka koje je vr&scaron;io Studentski parlament, uključujući i peticiju podr&scaron;ke ovom na&scaron;em prijedlogu koju je u svega nekoliko dana potpisalo vi&scaron;e od 3.000 studenata Univerziteta Crne Gore &ndash; a koju smo u novembru pro&scaron;le godine predali Ministarstvu - podsjetili su oni.
Iz Studentskog parlamenta precizirali su da je novim zakonom, pored ostalog, uređeno da se zadrži obaveza Agencije za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja da utvrdi metodologiju i rangira ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Praktična nastava je redefinisana i postavljena na drugačiji način od prethodnog &ndash; iznosi najmanje 30 ECTS po studijskom programu osnovnih studija, a realizuje se u realnom radnom okruženju ili prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom. Podsjećaju da se ne radi vi&scaron;e o procentualnom iznosu, te da je aktuelnim propisom predviđeno da praksa iznosi najmanje 25 odsto u odnosu na ukupnu opterećenost studenta po predmetima, odnosno godini, u zavisnosti od ishoda učenja za pojedini studijski program.
- Praksa mora biti organizovana na način koji je pristupačan licima sa invaliditetom i u skladu sa njihovim individualnim potrebama &ndash; naveli su oni.
Studentski parlament zaključuje da je radna grupa radila vrlo efikasno i svoj posao zavr&scaron;ila jo&scaron; u novembru 2024. godine, da je nacrt zakona u toku tog mjeseca bio na javnoj raspravi u sklopu koje je održan i jedan okrugli sto, ali da je onda do&scaron;lo do određenog zastoja &ndash; iako je to pitanje, kako smatraju, trebalo da bude ako ne prvo na listi prioriteta, onda svakako &ndash; visoko rangirano, uzimajući u obzir njegov značaj i brojnost populacije na koju se odnosi.
- Čini se da je karakter tih izazova bio najvi&scaron;e institucionalno-administrativne prirode, i kad to kažemo &ndash; napominjemo da u obzir treba uzeti i stepen ,,političke volje&ldquo; da se određeni problemi prioritetno rje&scaron;avanju. Ističemo da su ovi problemi, koji pogađaju crnogorski sistem visokog obrazovanja, a koje bi novi zakon ispravio ili u nekim segmentima bar ublažio takvi da bi donosioci odluka trebalo ne samo institucionalno, već i lično da se založe za njihovo rje&scaron;avanje &ndash; istakli su iz Studentskog parlamenta.
Predviđeni centri za posredovanje pri zapo&scaron;ljavanju studenata
Iz Studentskog parlamenta istakli su da je nacrtom zakona normirano pravo ustanova visokog obrazovanja da osnivaju centre za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova &ndash; &scaron;to je jedan od preduslova za stvaranje pravnog okvira za obavljanje studentskih poslova u državi i osnivanje studentskog servisa.
- Takođe, u okviru prava iz studentskog standarda, normirano je pravo studenta na obavljanje studentskog standarda &ndash; &scaron;to je korak u istom smjeru. Stavljamo sve svoje kapacitete i iskustvo na raspolaganje Ministarstvu rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga kako bi se donio zakon o obavljanju studentskih poslova i kako bi Crna Gora, na ovom planu, i&scaron;la ukorak za državama iz regiona i Evrope. Ovim bi se stvorio fleksibilni zakonski okvir u okviru koga bi studenti mogli obavljati privremene i povremene poslove, zaraditi dodatna novčana sredstva (i steći određeno radno iskustvo i navike), a ne ugroziti uspjeh na studijama &ndash; obrazložili su oni.

Diploma poslije prve godine mastera, fleksibilan model studiranja

STUDENTSKI PARLAMENT UCG ZADOVOLJAN NACRTOM ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano i malo svježije.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz uslove za ponegdje slabu ki&scaron;u tokom prijepodneva i osjetno svježije.
U većem dijelu zemlje će duvati umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura 13 do 28, najvi&scaron;a dnevna od 20 do 35 stepeni.

Danas do 35 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Crnogorski reditelj i kolumnista Portala Analitika Danilo Marunović pu&scaron;ten je na slobodu iz prostorija Bezbjednosno-informativne agencije i biće deportovan iz Srbije, prenosi Antena M.
Portal Analitika javlja da je povod za akciju srpske BIA protiv reditelja Marunovića bila njegova kolumna "Vidovdanom protiv Vučića", koja je objavljena u srijedu na tom portalu.
Tu informaciju Portalu Analitika potvrdio je i član njegove porodice.
Analitici je saop&scaron;teno da je informativni razgovor u sjedi&scaron;tu BIA bio iscrpljujuće dug.

Marunovića protjerali zbog kolumne: "Saslušanje bilo iscrpljujuće"

CRNOGORSKI REDITELJ I KOLUMNISTA

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u osam sati i 59 minuta registrovao&nbsp; je zemljotres srednje jačine sa epicentrom na 22 km sjeverozapadno od Tirane.&nbsp;
Zemljotres se osjetio i u Crnoj Gori.
"Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žari&scaron;tu) iznosila je 4.1 jedinicu Rihterove skale, &scaron;to odgovara epicentralnom intenzitetu od V-VI stepeni Merkalijeve skale (MCS)". saop&scaron;teno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.&nbsp;
Žari&scaron;te ovog zemljotresa locirano je na dubini od 15 km.
"Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne &scaron;tete u epicentralnom području", navedeno je na sajtu Zavoda.

Zemljotres kod Tirane, osjetio se u Crnoj Gori

SREDNJE JAČINE

U Crnoj Gori 61,8 odsto žena koristi drogu, &scaron;to je u poređenju sa zemljama Evrope vi&scaron;e skoro 20 odsto. Psihoaktivne supstance, s druge strane, koristi 38 odsto mu&scaron;karaca, &scaron;to je manje nego u Evropi, gdje se bilježi 59 odsto.
To je pokazala analiza Instituta za javno zdravlje Crne Gore o kojoj se juče u toj instituciji govorilo na konferenciji za medije. Oni su obilježili Svjetski dan borbe protiv upotrebe droga i nezakonitog prometa, te su poručili da svi nadležni treba da se uključe kako bi se upotreba psihoaktivnih supstanci smanjila.
Dr Ljiljana Golubović kazala je za Pobjedu nakon prezentacije rezultata da se u Crnoj Gori povećava broj ovisnika koji konzumiraju drogu. Najvi&scaron;e je, prema njenim riječima, onih koji koriste marihuanu, potom kokain.
Golubović je istakla da se problemi sa kojima se suočava crnogorsko dru&scaron;tvo bilježe i u državama Evrope i svijeta.
- Problemi koji zabrinjavaju i na koje treba obratiti pažnju jesu trži&scaron;te droge u smislu ponude, različitih mje&scaron;avina i različitih kombinacija. Tako da postoji velika zabrinutost i to ujedno predstavlja opasnost za javno zdravlje u državi &ndash; rekla je ona.
Istakla je da sva istraživanja koja rade pokazuju da je u porastu upotreba droge u zavisnosti od ponude, odnosno toga čime raspolaže trži&scaron;te.
- Tu imamo razne trendove koji prednjače &ndash; kanabis, odnosno marihuana pokazalo se da je, kako u zemljama u regionu, tako i u Crnoj Gori, najče&scaron;će kori&scaron;ćena droga - kazala je ona.
Dodala je da raste upotreba &bdquo;benzodiazepina&ldquo;, te da je riječ o ljekovima za smirenje i da se kupuju bez ljekarskog recepta.
- Znači nijesu dobijeni na osnovu zdravstvenog stanja, već na drugi način &ndash; rekla je Golubović.
Ona je istakla da svako uzimanje na svoju roku ovih vrsta ljekova predstavlja rizik po zdravlje.
- Iako smo svi pod nekim pritiskom, puni anksioznosti ili nestrpljivosti, treba se truditi da samoinicijativno ne posežemo za bilo kojim od tih sredstava. Pomenuću da se na evropskom trži&scaron;tu pokazalo da neki od tih ljekova sadrže psihoaktivne supstance i poznato je da predstavljaju opasnost za zdravlje &ndash; kazala je Golubović.
Analize Instituta
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore tokom prezentacije i analiza koje su predstavili povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv upotrebe droga i nezakonitog prometa droga, naglasili su da je sve prisutniji izazov upotrebe psihoaktivnih supstanci. Ukazali su na važnost zajedničkog i odlučnog djelovanja svih aktera - na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou, a sve kako bi se izgradilo dru&scaron;tvo bez droga.
- Ujedinjene nacije ovogodi&scaron;njom temom nagla&scaron;avaju važnost prekidanja začaranog kruga zavisnosti i stvaranja okruženja u kojem će podr&scaron;ka biti dostupna svakome ko se suočava sa problemima povezanim sa upotrebom droga &ndash; bez obzira na godine, pol, ekonomski ili socijalni status. Cilj je da se dru&scaron;tvo osnaži u borbi protiv stigmatizacije osoba koje se bore sa zavisno&scaron;ću, promovi&scaron;ući pristup zasnovan na saosjećanju i naučno dokazanim metodama &ndash; rekli su oni.
Naveli su da je važno da razumijemo da osobe sa zavisno&scaron;ću nerijetko doživljavaju dvostruku stigmu &ndash; kako zbog same zavisnosti, tako i zbog povećanog rizika od razvoja mentalnih problema.
- Prava, dostojanstvo i po&scaron;tovanje osoba koje se bore sa mentalnim poremećajima, uključujući i zavisnosti nijesu pitanje saosjećanja ili tolerancije, već osnovna ljudska prava &ndash; kazali su oni.
Ovogodi&scaron;nja kampanja ističe da efikasne politike u borbi protiv upotrebe droga moraju biti zasnovane na naučnim istraživanjima, po&scaron;tovanju ljudskih prava, saosjećanju, kao i razumijevanju &scaron;ireg dru&scaron;tvenog, ekonomskog i zdravstvenog konteksta, kazali su iz Instituta.
Dodali su da ovaj dan poziva na ulaganje u preventivne mjere &ndash; kroz obrazovanje, jačanje zdravstvene za&scaron;tite, pravedan pravosudni sistem i pružanje alternativnih izvora prihoda &ndash; kao temelje dugoročne otpornosti zajednice i podr&scaron;ke osobama koje se bore sa zavisno&scaron;ću.
- Zajedničkim naporima, vođeni principima nauke, saosjećanja i solidarnosti, možemo da doprinesemo stvaranju dru&scaron;tva u kojem će svaki pojedinac imati priliku da ostvari svoj puni potencijal i vodi zdrav i ispunjen život &ndash; naveli su oni.
Pozvali su sve zdravstvene i prosvjetne radnike, zakonodavce, poslodavce, medije i građane da se uključe u razbijanje stigme, &scaron;irenje tačnih i provjerenih informacija i izgradnju sistema koji ne isključuje, već osnažuje.
&nbsp;Poseban izazov predstavlja &scaron;irenje droga putem interneta&nbsp;
Oglasili su se juče i iz Ministarstva zdravlja povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga, te su istakli da je važna borba protiv te pojave, ali i podr&scaron;ka osobama koje se bore sa zavisno&scaron;ću.
Istakli su da ovogodi&scaron;nji slogan &ndash; &bdquo;Razbijanje lanaca: Prevencija, liječenje i oporavak za sve&ldquo; &ndash; ukazuje na neophodnost sistemskog i sveobuhvatnog pristupa problemu, koji pogađa sve slojeve dru&scaron;tva.
-Zloupotreba droga, kao i njihovo krijumčarenje, ima dalekosežne posljedice po pojedince, porodice i cijelo dru&scaron;tvo. Velika dostupnost različitih psihoaktivnih supstanci, uključujući i nove sintetičke droge, zahtijeva jačanje preventivnih i terapijskih mjera, kao i efikasan odgovor nadležnih institucija na nacionalnom i međunarodnom nivou &ndash; naveli su oni.
Dodali su da prema najnovijem Evropskom izvje&scaron;taju o drogama za 2025. godinu, trži&scaron;te droga u Evropi karakteri&scaron;e visoka dostupnost različitih supstanci &ndash; često veoma potentnih i čistih &ndash; uz sve prisutniju integraciju novih psihoaktivnih supstanci i oblika konzumacije.
-Poseban izazov predstavlja &scaron;irenje droga putem interneta, uključujući pojavu novih oblika kanabisa, sintetičkih stimulansa i benzodiazepina bez recepta &ndash; rekli su oni.
Podsjetili su da je Vlada na prijedlog Ministarstva zdravlja donijela Strategiju za droge za period 2024&ndash;2027, sa pratećim Akcionim planom.
-Jedna od važnih aktivnosti već realizovanih u okviru Strategije je sprovođenje Evropskog internet istraživanja o upotrebi droga, koje je realizovao Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Agencijom Evropske unije za droge (EUDA). Istraživanje je pokazalo da je kanabis najče&scaron;će kori&scaron;ćena droga među ispitanicima, a slijede kokain i benzodiazepini bez ljekarskog recepta &ndash; istakli su oni.

Žene u Crnoj Gori više koriste drogu nego muškarci

POKAZALA ANALIZA INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Na sjeveru Crne Gore sjutra danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a na jugu pretežno sunčano.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kazali su se da se na sjeveru od sredine dana očekuje nestabilno vrijeme, uz mjestimičnu ki&scaron;u pljuskove i grmljavinu, prolazno jak vjetar, a lokalno moguć i grad.
Na jugu veći dio dana pretežno sunčano, poslijepodne prolazna oblačnost, a u planinama je lokalno moguća kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana ili tokom noći u umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura 12 do 24, najvi&scaron;a dnevna od 25 do 38 stepeni.

Danas promjenljivo, na sjeveru moguća kiša

DO 38 STEPENI

Ministar pomorstva Filip Radulović saop&scaron;tio je medijima da je brod "Kotor" zarobljen u luci Savana već sedmicu zbog niza nepravilnosti. On je na konferenciji za medije rekao da se radi na otklanjanju neregularnosti, te da će do sjutra veče zvanično biti jasno da li će, i kada, brod moći da isplovi.
Radulović je istakao da će zbog niza nepravilnosti u dužem periodu u ponedjeljak biti smijenjen Odbor direktora Crnogorske plovidbe, te da su podnijete kivične prijave protiv nepoznatih lica zbog kvarova na brodu iako je država 2022. godine potro&scaron;ila 1,4 miliona eura za remont.
&ldquo;Radi se na otklanjanju tih nepravilnosti i u velikoj mjeri smo uspjeli u tome za ovih nedjelju dana. Očekujemo da će do sjutra biti izvr&scaron;ena zavr&scaron;na kontrola i da ćemo sjutra veče znati da li će i kada brod moći da isplovi&rdquo;, kazao je Radulović.
On je kazao da je jako čudno da se pojavljuju kvarovi na djelovima na kojima ne bi smjelo, iako je izvr&scaron;en petogodi&scaron;nji remont 2022. godine.
&ldquo;Taj remont je nas ko&scaron;tao 1,4 miliona eura, ali očigledno imamo problema sa djelovima koji su morali biti zamijenjeni i popravljeni&rdquo;, rekao je on.
Istakao je da je jo&scaron; 2023. brod u&scaron;ao u kategoriju D, &scaron;to je nezadovoljavajuće stanje.
&ldquo;To ne bi smjelo da se de&scaron;ava naročito nakon remonta. Neko će za ovo morati da odgovara&rdquo;, poručio je Radulović.
Istakao je da su zbog toga podnijeli krivične prijave protiv nepoznatih osoba zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi u produženom trajanju.
"Ovi problemi traju godinama unazad, ali su se ubrzali u posljednjih 10-15 dana, &scaron;to je čudno jer se de&scaron;ava odmah nakon potpisivanja ugovora Crnogorske i Barske plovidbe. Zato će ovaj Odbor direktora biti smijenjen u ponedjeljak", kazao je Radulović.&nbsp;
Objasnio je da će nezavisna kompanija iz Dubailja obaviti analizu i broda "Kotor" i "21. maj".&nbsp;
&nbsp;"Za brod "Kotor" biće zavr&scaron;ena analiza za pet dana, a brod "21. maj" do sredine jula", kazao je on.&nbsp;
Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović kazao je da su dobili informacije da je stanje na brodu Kotor alarmantno. Takođe je rekao da su kontrole broda &ldquo;21. maj&rdquo; pokazale velike nepravilnosti.
"Remont brodova Kotor i 21. maj su plaćeni 70 odsto vi&scaron;e nego brodova Barske plovidbe, a rezultati su poražavajući", kazao je Mihajlović.
Istakao je da nije smjelo da se desi da brod uđe u kategoriju D tri godine nakon remonta.&nbsp;
"Ovi brodovi su u dugom periodu su obezvređivani. Negdje se gubi 15 miliona od knjihovođstvene do stvarne vrijednosti. Izuzetno velika vrijednost je izgubljena", rekao je on.&nbsp;
Objasnio je i da brodovi Barske plovidbe vrijede mnogo vi&scaron;e od brodova Crnogorske plovidbe zbog neadekvatnog održavanja.&nbsp;
Istakao je i da su prvi problemi nastali kada su Gruzijci, kojih je, prema podacima u posadi oko 30 odsto, počeli da prijavljuju nepravilnosti ITF-u. &nbsp;
"Postavio bih pitanje ko je dozvolio da se Gruzijsci ukrcaju na brod jer mi nemamo sporazum sa Gruzijom. Pitanje je imaju li oni pravo da budu na na&scaron;im brodovima", kazao je Mihajlović.&nbsp;

Radulović o brodu Kotor: U ponedjeljak smjena Odbora direktora Crnogorske plovidbe, podnijete krivične prijave

SAOPŠTIO MINISTAR SAOBRAĆAJA

Iz Agencije za sprječavanje korupcije saop&scaron;tili su da je sjednica Savjeta Agencije odgođena zbog nedostatka kvoruma.
"O novom terminu održavanja sjednice javnost će biti blagovremeno obavije&scaron;tena", navode u saop&scaron;tenju.
Sjednica je bila zakazana za 15 sati.&nbsp;
&nbsp;

Odgođena sjednica Savjeta ASK-a

ZBOG NEDOSTATKA KVORUMA

Predsjednica Skup&scaron;tine Danijela Đurović izrazila je najdublje sauče&scaron;će porodici i prijateljima novinara i publiciste Marka Novakovića, koji je juče iznenada preminuo.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/preminuo-novinar-marko-novakovic-11-09-2022-10-03-59">Preminuo novinar Marko Novaković</a>
&ldquo;Oti&scaron;ao je čovjek koji je svojim radom ostavio dubok trag u crnogorskom novinarstvu i bio uzor mladim generacijama poslenika javne riječi kako treba da se hrabro i beskompromisno bave ovim ozbiljnim poslom&rdquo;, rekla je Đurović.
Njegove emisije će, kako je kazala, sasvim sigurno pamtiti brojni građani i pominjati ih sa posebnim emocijama.

Đurović: Novaković svojim radom ostavio dubok trag u crnogorskom novinarstvu