Opštine Tuzi i Zeta još nijesu formirale sopstvene službe zaštite i spašavanja. Zato vatrogasne ekipe iz Podgorice intervenišu i na ovim područjima. Po podacima za 2024. godinu, ukupno je bilo 1.936 intervencija, a značajan broj se upravo odnosio na Tuzi i Zetu.

Povećan broj izlazaka na teren dodatno opterećuje podgoričke kapacitete, te se kao prioritet nameće potreba za formiranjem samostalnih službi u tim opštinama, što bi rasteretilo Glavni grad i omogućilo bržu reakciju na licu mjest, kazao je Pobjedi Nikola Bojanović, v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.

Bojanović je apelovao na građane da ne pale na otvorenom, ali i poručio da su vatrogasci spremni da se uhvate ukoštac i sa najvećim stihijama. Kazao je da, s obzirom na sve češće klimatske ekstreme i sve učestalije požare tokom ljetnjih mjeseci, Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice ulaže velike napore u jačanje svojih kapaciteta, kako tehničkih tako i kadrovskih.

“Nedavno je u vozni park službe stiglo novo kombinovano vatrogasno vozilo, opremljeno za gašenje požara pomoću vode, pjene i praha, čime je nastavljen proces modernizacije opreme, ključan za bezbjedno i efikasno reagovanje na terenu. Sva vozila u službi redovno se održavaju, tehnički su ispravna i registrovana, te su u svakom trenutku spremna da odgovore na najteže izazove. Ipak, kada se broj požara znatno poveća a njihov intenzitet raste zbog visokih temperatura i dugotrajne suše, sama oprema, koliko god bila savremena, nije dovoljna”, objasnio je Bojanović.

Istakao je da je, po preuzimanju funkcije, zatekao stanje koje je zahtijevalo hitne promjene i dodao da je poseban akcenat stavio na unapređenje međuljudskih odnosa i profesionalne komunikacije unutar kolektiva.

“Vatrogasna služba funkcioniše bez zamjenika i ključnih rukovodilaca. Iako prethodno rukovodstvo nije raspisalo oglas za angažovanje sezonskih radnika, što je bila njihova zakonska obaveza, pronašao sam zakonski osnov za prevazilaženje tog propusta. Znate koliko je potrebno sezonskih radnika u našoj službi tokom sezone. Kada se dese požari na većim lokacijama kao i na manjim, presudan je uticaj kadra u našoj službi. Naši vatrogasci su spremni da se uhvate ukoštac i sa najvećim stihijama i jasno je da nam treba dovoljno ljudskog faktora”, istakao je Bojanović.

Pojasnio je da Služba raspolaže sa 24 vatrogasna vozila, ali da ljetnja sezona uvijek zahtijeva dodatno angažovanje kako ljudstva, tako i dodatnih resursa.

“Upravo se zato posebna pažnja posvećuje sezonskom zapošljavanju, saradnji sa drugim institucijama, kao i razmjeni podataka i resursa sa lokalnim samoupravama. Angažovanje dodatnog broja vatrogasaca, uključivanje mladih pripravnika i stručno usavršavanje postojećeg kadra predstavljaju ključne mjere za spremno dočekivanje vrhunca požarne sezone”, poručio je Bojanović.

Rekao je da će sezonski pripadnici i ove godine biti angažovani u najkritičnijem dijelu protivpožarne sezone, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, tačnije članom 46, za koji je Direktorat za vanredne situacije dao pozitivno mišljenje.

“Ovaj korak još jednom potvrđuje spremnost Službe da bez obzira na zatečene izazove i vremenski pritisak, ispuni sve obaveze prema građanima i obezbijedi maksimalnu operativnu spremnost u periodu povećanih rizika od požara”, naglasio je Bojanović.

Poseban izazov za Službu, kako nam je rekao Bojanović, predstavlja činjenica da opštine Tuzi i Zeta još nijesu formirale sopstvene službe zaštite i spašavanja, iako se o tome godinama govori.

“Kao rezultat toga, vatrogasne ekipe iz Podgorice intervenišu i na ovim područjima, koja zbog svoje konfiguracije terena i velikih površina pod vegetacijom, predstavljaju izuzetno rizične zone u ljetnjem periodu. Po podacima za 2024. godinu, ukupno je zabilježeno 1.936 intervencija, značajan broj se upravo odnosio na teritorije Tuzi i Zete. Povećan broj izlazaka na teren dodatno opterećuje podgoričke kapacitete, te se kao prioritet nameće potreba za formiranjem samostalnih službi u tim opštinama, što bi rasteretilo Glavni grad i omogućilo bržu reakciju na licu mjesta.

Kako je zahtjevnost terena tu posebna kao i broj stanovnika, služba u narednom periodu planira intenzivirati obuke i specijalizacije za postojeći kadar, kao i osigurati kontinuirano tehničko usavršavanje, kako bi se odgovorilo na sve bezbjednosne izazove”, poručio je Bojanović.

Ukazao je da, uprkos jasnim zakonskim odredbama i predviđenim sankcijama za izazivanje požara, preventivno djelovanje u praksi i dalje ne daje željene rezultate. Kazne za one koji podmeću požare, po riječima Bojanovića, male su – za fizička lica kreću se od 30 do 1.000 eura.

“Najmanja kazna je 30 eura, a ukoliko sud utvrdi da je prestupnik više puta palio, tada je kazna 1.000 eura. Za preduzeća predviđene su novčane kazne od 150 do 3.000 eura dok za pravna lica iznose 10.000 eura. U praksi se pokazalo da ove kaznene mjere nijesu dovoljan mehanizam odvraćanja.

U najvećem broju slučajeva požari nastaju kao posljedica ljudske nepažnje, nesavjesnog spaljivanja biljnog otpada, paljenja vatre na otvorenom bez nadzora, čak i namjernog izazivanja požara. Ovakve učestale situacije mogu izazvati uništavanje privatne imovine i ugroziti ljudske živote, kao i devastirati prirodnu sredinu. Smatramo da bi trebalo razmotriti izmjene zakonskog okvira i uvođenje strožih kaznenih mjera za one koji izazovu požar, naročito u slučaju namjere ili grubog nemara”, naveo je Bojanović.

Objasnio je i da njihova Služba blisko sarađuje sa Upravom policije i Ministarstvom unutrašnjih poslova, naročito, kako je rekao, kada je riječ o otkrivanju uzroka požara i identifikaciji počinilaca.

“Ipak, proces dokazivanja odgovornosti je često otežan zbog nedostatka konkretnih dokaza na terenu. Zbog toga je jedan od pravaca djelovanja sve češća upotreba savremenih tehnologija: nadzornih kamera, dronova, GPS uređaja i softverskih alata za analizu podataka. Ovi alati omogućavaju preciznije praćenje sumnjivih aktivnosti i bližu reakciju nadležnih organa.

Osim toga, u planu je uvođenje dodatnih sistema ranog upozoravanja i geolokacijskih alata koji bi mogli pomoći u predikciji potencijalno rizičnih područja, naročito nakon ekstremno sušnih dana. Iako Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice funkcioniše stabilno i odgovorno, trenutni izazovi ukazuju na potrebu za dodatnim ulaganjima, bolju međuinstitucionalnu koordinaciju i jačanje zakonodavnog okvira – pojasnio je Bojanović.

Ukazao je da, uz formiranje službi u Tuzima i Zeti, kao i dodatno zapošljavanje obučenog kadra, modernizaciju opreme, strože kazne i jače preventivne kampanje, može se doprinijeti smanjenju broja požara i zaštiti života, imovine i prirode.

Bojanović, takođe, očekuje da se, uz podršku lokalne zajednice i građana i zajedničkog rada svih nadležnih institucija, može stvoriti bezbjedan ambijent tokom ljetnje sezone, ali i za dugoročno unapređenje sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

Iskustva

Grci za izazivanje požara plaćaju kazne do 50.000 eura. U toj zemlji nakon velikih požara 2022. godine uveli su nove zakonske mjere za one koji podmeću požare – deset puta veće kazne od onih koje su bile nakon izazivanja većih požara širom države. Radi se o novčanim kaznama do 50.000 eura i kazni zatvora do deset godina.

U Hrvatskoj za izazivanje požara novčane kazne iznose od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nemara kazne su od 260 do 1.990 eura. Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara, odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ukoliko su ova djela učinjena iz nemara kazne su do tri godine zatvora.

Na osnovu zakona član 317 Krivičnog zakona BiH, kazna je od 100 do 1.000 KM. Za izazivanje šumskog požara predviđene su zatvorske kazne koje su jedinstvene u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za krčenje i paljenje neophodno je obavijestiti vatrogasnu službu. Praksa pokazuje da se to ne poštuje u velikoj mjeri. Kazna je od 100 do 1.000 KM.

Za izazivanje šumskog požara predviđene su zatvorske kazne koje su jedinstvene u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ko izazove šumski požar usljed kojeg nastupi šteta velikih razmjera, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Ako je požar izazvan u zaštićenom području kao što je šuma, nacionalni park ili voćnjak, kazna može biti od dvije do 12 godina zatvora.

U Srbiji su kazne niske. Zakonom o zaštiti od požara zabranjeno je spaljivanje biljnih ostataka, otpadaka od usjeva i smeća na otvorenom prostoru kao i paljenja vatre u šumi i na rubu šume od 200 metara, za čije nepoštovanje su novčane kazne i to od 10.000 do 50.000 dinara za fizička i od 300.000 do 1.000.000 dinara za pravna lica.

Vatrogasci branili kuće, posao im otežavao jak vjetar

Požari su juče buktali u okolini Podgorice, a gašenje vatre otežavao je jak vjetar. Najteže je bilo u okolini Tuza, gdje su izgorjela dva automobila, a dvijema osobama ukazana je hitna pomoć jer su se nagutale dima. Vatra je zahvatila veliku površinu između Tuza, Milješa i Karabuškog polja.

Vatrena stihija u Donjim Kokotima zahvatila je ogromnu površinu polja, a potom se vatra proširila ka domaćinstvima. Tamo je bilo i prekida u snabdijevanju električnom energijom usljed intervencije vatrogasaca. Gorjelo je i Ćemovsko polje, nedaleko od Starog aerodroma. Vatrogasci su intervenisali i u Ljajkovićima u Zeti, gdje se takođe vatra bila primakla kućama.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ističe da su blagovremenom reakcijom Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada svi požari stavljeni pod kontrolu.

“U gašenju požara učestvovali su i vatrogasci iz opština Nikšić i Bar, kojima se ovim putem zahvaljujemo na brzom odzivu. Takođe, zahvalnost dugujemo i Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a. Molim građane da se suzdrže od svih aktivnosti koje mogu doprinijeti stvaranju i širenju požara kao i da prijave namjerno podmetanje koje rade neodgovorni pojedinci”, poručio je Mujović na Facebook-u.

Zbog izrazito visokih temperatura i sušnog perioda koji je zahvatio naš region, policija apeluje na sve građane da pokažu maksimalnu odgovornost i oprez kako bi se spriječilo izbijanje požara na otvorenom prostoru.

“Podsjećamo da i najmanji nemar, poput odbacivanja opuška od cigarete ili staklene ambalaže, može izazvati velike požare koji ugrožavaju živote ljudi, imovinu i prirodnu sredinu”, navode oni.