Četiri ubistva u porodici za tri dana dokazuju da crnogorsko društvo skupo plaća zbog nedovoljne brige o mentalnom zdravlju na adekvatan način- To je za Pobjedu ocijenila specijalistkinja psihijatrije dr Maida Burdžović, koja je, između ostalog, naglasila da je mentalno zdravlje građana već dugo goruća tema kojoj se još ne pristupa na pravi način.

"Rekla bih da to sad postaje trend već duži niz godina, možda i decenija, i mentalno zdravlje je zaista zanemareno, a kao što sam više puta u ranijim kazivanjima rekla, ono svakog dana sve više nama dolazi na naplatu", poručila je Burdžović.

Crna Gora je u proteklih deset dana izgubila 12 života u nizu incidenata koji su uključivali nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune. Dva posebno osjetljiva i tragična događaja u kojima je otac usmrtio svoje dvogodišnje dijete, pa izvršio samoubistvo te dvostruko ubistvo u Budvi, u kojem je Svetislav Vesko Stanišić usmrtio brata i sinovca, crveni su alarm za crnogorsko društvo i za institucije da konačno počnu da preduzimaju konkretne korake u pogledu mentalnog zdravlja.

Na to ukazuje i dr Burdžović i upozorava da su svi oblici nasilja u apsolutnom porastu, od pasivne agresije pa do raznih vrsta agresije te da građani često „uzimaju pravdu u svoje ruke“.

- Nažalost, kod nas je postalo socijalno poželjno i prihvatljivo ponašanje da čovjek sam uzme pravdu u svoje ruke, kako se vrlo često može čuti. Ne vjeruje se institucijama, ljudi sami idu u rješavanje sporova koji mogu biti od porodičnih do poslovnih konflikata, kao i političkih, što vidimo često i to je ono što je problem sveukupne zajednice na koji svi moramo dati adekvatne odgovore - istakla je ona.

Voditi računa o svakoj izgovorenoj riječi

Ona je, osvrćući se na veliki porast nasilja, koje je podstaknuto dnevno-političkim temama i polemikama, istakla da su nosioci vlasti u svakom društvu dužni da obezbijede socijalno, psihičko i fizičko blagostanje svojih građana i da vode adekvatnu brigu o svakom pojedincu.

- Svaki pojedinac koji se nalazi na odgovornoj funkciji u društvu ima obavezu da vodi računa o svakoj izgovorenoj riječi, jer se ona ne upućuje samo onome kome on želi da je uputi, već je to poruka za cjelokupno društvo. Ako takvi pojedinci ne vode računa, već medije i javni diskurs koriste za lične obračune, ličnu promociju, onda ne možemo biti sigurni da oni nijesu dosta uticali na ovakve, nažalost, tragične događaje čiji smo svjedoci sada već duži period - kazala je Burdžović.

Ona ističe da briga o mentalnom zdravlju počinje od prevencije i dodaje da prvi korak ka tome znači stvoriti dobre uslove za život i rad naših građana.

- Kada to uzmemo u obzir, građani mogu sami da procijene u kakvim se životnim pozicijama nalaze u ovom trenutku, kakve su njihove brige, egzistencijalni strahovi, porodična i poslovna dinamika... To se sve pretvara u agresivnu borbu za goli život i opstanak porodice. Niko u takvoj situaciji ne brine o mentalnom zdravlju- pojašnjava ona.

Edukacija

Ključni problem Burdžović vidi u tome što naše društvo još nije dovoljno edukovano o raznim oblicima nasilja, pa čak ni oni ljudi koji se bave ovom tematikom.

- Da bi neko znao, čak i da prepozna i prijavi, prosto bi morao da bude edukovan da zna kakvi sve oblici agresije i agresivnosti postoje i kad oni mogu kulminirati u ovakve, ja bih rekla, zaista tragične događaje koje, kada se dese, onda znamo da uzrok svega toga nije od juče, već da je trajao i da je u nekim trenucima samo došlo do kulminacije takvog stanja - navela je ona.

Smatra da centri za socijalni rad, policija i školstvo imaju veliku ulogu u prevenciji i edukaciji o raznim oblicima nasilja te da nijedna od njih nije beznačajna.

- Koliko god pojedinci u našem društvu ili pojedinačne institucije vršili svoju ulogu na adekvatan način, često im nedostaje umrežavanje, odnosno ono što je jako važno – organizacija kada je postupanje u ovom smjeru potrebno. Vrlo često imamo probleme koji se ne prijavljuju čak i kada su npr. konkretno socijalni radnici u pitanju, policajci... – naglašava Burdžović.

Pojašnjava da postoji i nasilje koje se direktno dešava i tim zaposlenima, a na koje izostaje reakcija i njihova lična jer se, prema njenom mišljenju, ljudi povlače, strahuju i kao da ne vjeruju institucijama da će biti zaštićeni.

- I to je jedan od glavnih uzroka zašto se nasilje i dalje ne prijavljuje u dovoljnoj mjeri i onoliko koliko postoji nasilje u društvu, u svakom obliku - zaključuje Burdžović.

Niz tragedija

Od 16. do 26. jula u Crnoj Gori je stradalo čak 12 osoba u nesrećama, porodičnim tragedijama i oružanim sukobima.

Zbog navodnih porodičnih nesuglasica, Svetislav Vesko Stanišić prekjuče je ubio rođenog brata i sinovca Svetozara (66) i Nikolu Stanišića (26), a samo dva dana prije toga Ž. D. (34) je usmrtio dvogodišnju kćerku V. D.

Mladić iz Podgorice B. I. (32) se 20. jula utopio u Morači, dok je istog dana Đorđije Mihailović iz beranskog sela Zagrađe stradao od udara groma.

Ranije tog dana jedna osoba stradala je u saobraćajnoj nesreći u Đenovićima.

U Mojkovcu, 22. jula, braća B. M. i D. M. iz mjesta Jakovići utopili su se u rijeci Tari, kod mjesta Slatina. Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije S. P. (1957).

Kada je riječ o kriminalnim obračunima, 16. jula ubijen je Podgoričanin Igor Nedović ispred porodične kuće u Staroj varoši. Za njegovo ubistvo osumnjičen je Arjan Rečković koji je u bjekstvu.

Sumnja se da je talas kriminalnih obračuna krenuo dan ranije iz Španije, gdje je ubijen visokopozicionirani pripadnik kavačkog klana Filip Knežević.

U pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su još dvije osobe ranjene. Za

likvidaciju Milačića osumnjičen je Nikola Petrović koji je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

Zbog niza tragičnih događaja, danas je u Crnoj Gori proglašen Dan žalosti.

Brutalni napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića dogodio se 8. jula u jutarnjim časovima, a Jovanović je zadobio teže tjelesne povrede zbog čega je i hospitalizovan.

Zbog ovog incidenta, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odredilo je pritvor do 30 dana Budvaninu Jovu Mitroviću, dok je braći Vidaku i Miloradu Mitroviću, koji su takođe učestvovali u incidentu, izrečena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.

Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević saslušao je trojicu braće Mitrović, a odredio je pritvor samo Jovu Mitroviću zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Dan kasnije, šesnaestogodišnji Harun Mekić brutalno je pretučen i izboden nožem ispred jedne diskoteke u Igalu, a sumnja se da ga je napala grupa državljana Srbije. Život mu je, prema navodima očevidaca, spašen zahvaljujući brzoj reakciji slučajne prolaznice i roditelja jednog od drugova.