Društvo

Povodom teksta pod naslovom <a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno-26-07-2025-20-21-45">&bdquo;Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine &ndash; da li smo dotakli dno?&ldquo;</a> koji je objavljen na portalu ETV, a koji je prenio i portal Dnevno reagovali su iz Op&scaron;te bolnice Nik&scaron;ić.
Regovanje prenosimo integralno:
"Dana 26.07.2025. godine iza&scaron;ao je uznemiravajući tekst sa naslovom &bdquo;Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine &ndash; da li smo dotakli dno?&rdquo;. Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsulutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja vi&scaron;e građana Nik&scaron;ića- nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog &scaron;irenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsulutno sve &scaron;to mu je bilo potrebno, odnosno staniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvje&scaron;taj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja &ndash; odnosno kod Izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualni serum, odnosno vakcina protiv tetanusa, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ne vr&scaron;i u Bolnici, već na primarnom nivou zdravstvene za&scaron;tite tj. u Domu zdravlja. &Scaron;to se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima na primarnom nivou zdravstvene za&scaron;tite tj. u Domu zdravlja.
Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpu&scaron;ten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se sprovodi u Domu zdravlja. U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je pacijent uredno vakcinisan sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent redovno vakcinisan tzv. AT za&scaron;tita mu nije potrebna, imajući u vidu da je starosti 18 godina, pokriven je protiv tetanusa redovnom vakcinacijom.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije uredno /redovno vakcinisan, te da postoji potreba da se obavi vakcinacija, ista se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke. Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba. Za&scaron;titniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono &scaron;to on kao laik ne zna (&scaron;to je obja&scaron;njeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili. Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljena informacija odnosi, tim prije &scaron;to navedeno predstavlja ozbiljne optužbe i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna".

Opšta bolnica Nikšić: Pacijent dobio sve što mu je bilo potrebno, nije podnesena ni prijava Zaštitniku prava pacijenta

REAGOVANJE

Četiri ubistva u porodici za tri dana dokazuju da crnogorsko dru&scaron;tvo skupo plaća zbog nedovoljne brige o mentalnom zdravlju na adekvatan način- To je za Pobjedu ocijenila specijalistkinja psihijatrije dr Maida Burdžović, koja je, između ostalog, naglasila da je mentalno zdravlje građana već dugo goruća tema kojoj se jo&scaron; ne pristupa na pravi način.
"Rekla bih da to sad postaje trend već duži niz godina, možda i decenija, i mentalno zdravlje je zaista zanemareno, a kao &scaron;to sam vi&scaron;e puta u ranijim kazivanjima rekla, ono svakog dana sve vi&scaron;e nama dolazi na naplatu", poručila je Burdžović.
Crna Gora je u proteklih deset dana izgubila 12 života u nizu incidenata koji su uključivali nesreće, porodične tragedije, oružane sukobe i kriminalne obračune. Dva posebno osjetljiva i tragična događaja u kojima je otac usmrtio svoje dvogodi&scaron;nje dijete, pa izvr&scaron;io samoubistvo te dvostruko ubistvo u Budvi, u kojem je Svetislav Vesko Stani&scaron;ić usmrtio brata i sinovca, crveni su alarm za crnogorsko dru&scaron;tvo i za institucije da konačno počnu da preduzimaju konkretne korake u pogledu mentalnog zdravlja.
Na to ukazuje i dr Burdžović i upozorava da su svi oblici nasilja u apsolutnom porastu, od pasivne agresije pa do raznih vrsta agresije te da građani često &bdquo;uzimaju pravdu u svoje ruke&ldquo;.
- Nažalost, kod nas je postalo socijalno poželjno i prihvatljivo pona&scaron;anje da čovjek sam uzme pravdu u svoje ruke, kako se vrlo često može čuti. Ne vjeruje se institucijama, ljudi sami idu u rje&scaron;avanje sporova koji mogu biti od porodičnih do poslovnih konflikata, kao i političkih, &scaron;to vidimo često i to je ono &scaron;to je problem sveukupne zajednice na koji svi moramo dati adekvatne odgovore - istakla je ona.
Voditi računa o svakoj izgovorenoj riječi
Ona je, osvrćući se na veliki porast nasilja, koje je podstaknuto dnevno-političkim temama i polemikama, istakla da su nosioci vlasti u svakom dru&scaron;tvu dužni da obezbijede socijalno, psihičko i fizičko blagostanje svojih građana i da vode adekvatnu brigu o svakom pojedincu.
- Svaki pojedinac koji se nalazi na odgovornoj funkciji u dru&scaron;tvu ima obavezu da vodi računa o svakoj izgovorenoj riječi, jer se ona ne upućuje samo onome kome on želi da je uputi, već je to poruka za cjelokupno dru&scaron;tvo. Ako takvi pojedinci ne vode računa, već medije i javni diskurs koriste za lične obračune, ličnu promociju, onda ne možemo biti sigurni da oni nijesu dosta uticali na ovakve, nažalost, tragične događaje čiji smo svjedoci sada već duži period - kazala je Burdžović.
Ona ističe da briga o mentalnom zdravlju počinje od prevencije i dodaje da prvi korak ka tome znači stvoriti dobre uslove za život i rad na&scaron;ih građana.
- Kada to uzmemo u obzir, građani mogu sami da procijene u kakvim se životnim pozicijama nalaze u ovom trenutku, kakve su njihove brige, egzistencijalni strahovi, porodična i poslovna dinamika... To se sve pretvara u agresivnu borbu za goli život i opstanak porodice. Niko u takvoj situaciji ne brine o mentalnom zdravlju- poja&scaron;njava ona.
Edukacija
Ključni problem Burdžović vidi u tome &scaron;to na&scaron;e dru&scaron;tvo jo&scaron; nije dovoljno edukovano o raznim oblicima nasilja, pa čak ni oni ljudi koji se bave ovom tematikom.
- Da bi neko znao, čak i da prepozna i prijavi, prosto bi morao da bude edukovan da zna kakvi sve oblici agresije i agresivnosti postoje i kad oni mogu kulminirati u ovakve, ja bih rekla, zaista tragične događaje koje, kada se dese, onda znamo da uzrok svega toga nije od juče, već da je trajao i da je u nekim trenucima samo do&scaron;lo do kulminacije takvog stanja - navela je ona.
Smatra da centri za socijalni rad, policija i &scaron;kolstvo imaju veliku ulogu u prevenciji i edukaciji o raznim oblicima nasilja te da nijedna od njih nije beznačajna.
- Koliko god pojedinci u na&scaron;em dru&scaron;tvu ili pojedinačne institucije vr&scaron;ili svoju ulogu na adekvatan način, često im nedostaje umrežavanje, odnosno ono &scaron;to je jako važno &ndash; organizacija kada je postupanje u ovom smjeru potrebno. Vrlo često imamo probleme koji se ne prijavljuju čak i kada su npr. konkretno socijalni radnici u pitanju, policajci... &ndash; nagla&scaron;ava Burdžović.
Poja&scaron;njava da postoji i nasilje koje se direktno de&scaron;ava i tim zaposlenima, a na koje izostaje reakcija i njihova lična jer se, prema njenom mi&scaron;ljenju, ljudi povlače, strahuju i kao da ne vjeruju institucijama da će biti za&scaron;tićeni.
- I to je jedan od glavnih uzroka za&scaron;to se nasilje i dalje ne prijavljuje u dovoljnoj mjeri i onoliko koliko postoji nasilje u dru&scaron;tvu, u svakom obliku - zaključuje Burdžović.
Niz tragedija
Od 16. do 26. jula u Crnoj Gori je stradalo čak 12 osoba u nesrećama, porodičnim tragedijama i oružanim sukobima.
Zbog navodnih porodičnih nesuglasica, Svetislav Vesko Stani&scaron;ić prekjuče je ubio rođenog brata i sinovca Svetozara (66) i Nikolu Stani&scaron;ića (26), a samo dva dana prije toga Ž. D. (34) je usmrtio dvogodi&scaron;nju kćerku V. D.
Mladić iz Podgorice B. I. (32) se 20. jula utopio u Morači, dok je istog dana Đorđije Mihailović iz beranskog sela Zagrađe stradao od udara groma.
Ranije tog dana jedna osoba stradala je u saobraćajnoj nesreći u Đenovićima.
U Mojkovcu, 22. jula, braća B. M. i D. M. iz mjesta Jakovići utopili su se u rijeci Tari, kod mjesta Slatina. Dva dana kasnije, 24. jula, u saobraćajnoj nesreći u mjestu Blizikuće kod Budve stradao je državljanin Srbije S. P. (1957).
Kada je riječ o kriminalnim obračunima, 16. jula ubijen je Podgoričanin Igor Nedović ispred porodične kuće u Staroj varo&scaron;i. Za njegovo ubistvo osumnjičen je Arjan Rečković koji je u bjekstvu.
Sumnja se da je talas kriminalnih obračuna krenuo dan ranije iz &Scaron;panije, gdje je ubijen visokopozicionirani pripadnik kavačkog klana Filip Knežević.
U pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, 20. jula, ubijen je Ivan Milačić, dok su jo&scaron; dvije osobe ranjene. Za
likvidaciju Milačića osumnjičen je Nikola Petrović koji je uhap&scaron;en i nalazi se u pritvoru.
Zbog niza tragičnih događaja, danas je u Crnoj Gori progla&scaron;en Dan žalosti.
Brutalni napad na predsjednika op&scaron;tine Budva Nikolu Jovanovića dogodio se 8. jula u jutarnjim časovima, a Jovanović je zadobio teže tjelesne povrede zbog čega je i hospitalizovan.
Zbog ovog incidenta, Osnovno državno tužila&scaron;tvo (ODT) u Kotoru odredilo je pritvor do 30 dana Budvaninu Jovu Mitroviću, dok je braći Vidaku i Miloradu Mitroviću, koji su takođe učestvovali u incidentu, izrečena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru &Scaron;piro Pavićević saslu&scaron;ao je trojicu braće Mitrović, a odredio je pritvor samo Jovu Mitroviću zbog opasnosti od ponavljanja djela.
Dan kasnije, &scaron;esnaestogodi&scaron;nji Harun Mekić brutalno je pretučen i izboden nožem ispred jedne diskoteke u Igalu, a sumnja se da ga je napala grupa državljana Srbije. Život mu je, prema navodima očevidaca, spa&scaron;en zahvaljujući brzoj reakciji slučajne prolaznice i roditelja jednog od drugova.

Burdžović: Crnogorsko društvo skupo plaća nebrigu o mentalnom zdravlju

SPECIJALISTKINJA PSIHIJATRIJE UPOZORAVA DA RASTE BROJ SVIH OBLIKA NASILJA

Najavljeni veting u sudstvu, prema ocjeni prof. dr Neboj&scaron;e Vučinića, nije ni&scaron;ta drugo nego politička čistka sudova, odnosno eliminisanje svih sudija, bez obzira na njihov integritet, dostojanstvo, moral, stručnost i profesionalnost, koji ne rade po mjerilima velikosrpske-velikoruske većine u Crnoj Gori.
- Ni&scaron;ta novo. Nastavlja se uru&scaron;avanje crnogorske države i dru&scaron;tva i svih institucija. To je politička odluka. To je, po mom dubokom uvjerenju, taj veting koji oni zagovaraju &ndash; kategoričan je u razgovoru za Portal ETV, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i biv&scaron;i sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Na nedavnoj Svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda Crne Gore konstatovano je, kaže Vučinić, da postojeći zakonski propisi - zakoni o sudovima i sudskom savjetu i sudijama, omogućavaju da se provjeri svaki sudija &ndash; od onih za prekr&scaron;aje do predsjednika Vrhovnog suda.
- Da se provjeri njihov rad, integritet, moral, stručnost, profesionalnost. Zaključeno je da je takav veting poželjan, ali ne nikako politička čistka. Čistka da bi se dovele sudije koje će da sude po nalozima velikosrpske i velikoruske većine u Crnoj Gori &ndash; ističe Vučinić.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, dodaje Vučinić, bila je tada vrlo jasna i precizna da je protiv čistke, ali je za to da se provjeri rad i integritet sudija.
- Vi&scaron;e od 90 odsto sudija u Crnoj Gori, od sudija za prekr&scaron;aje do Vrhovnog i Ustavog suda su časni i po&scaron;teni, moralni i stručni ljudi. Ima desetak odsto onih koji treba da budu smijenjeni i podvrgnuti odgovornosti, ali sve se to može postići kroz odgovarajuće propise, bez političke čistke &ndash; kaže Vučinić.
Premijer Milojko Spajić 23. jula sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a nakon ozbiljno naru&scaron;ene bezbjednosne situacije u zemlji. U svega nekoliko dana dogodila su se dva mafija&scaron;ka ubistva, a brutalno je pretučen i predsjednik Op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović, koji tvrdi da iza napada na njega, takođe, stoji mafija bliska crnogorskim vlastima, konkretno predsjedniku Skup&scaron;tine Crne Gore Andriji Mandiću.
Vijeće je, kako je saop&scaron;teno, predložilo hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija. Kako proizilazi iz saop&scaron;tenja, to je odlučeno, jer je na sjednici za zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju okrivljen pravosudni aparat, prevashodno sudska grana vlasti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedono&scaron;enja presuda u roku od tri godine. Vijeće je konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog dono&scaron;enja presuda &ndash; saop&scaron;teno je poslije sjednice ovog tijela, kojoj nije prisustvovao niko iz sistema sudstva.
Za profesora Vučinića nije nikakvo iznenađenje da su ovakve odluke done&scaron;ene bez konsultacija sa ljudima iz pravosudnog sistema.
- To &scaron;to oni ne konsultuju pravosuđe je potpuno normalno, jer oni žele političku kontrolu nad pravosuđem čiji je cilj dalje uru&scaron;avanje crnogorske države i institucija ove zemlje &ndash; kategoričan je on.
Upozorava da će crnogorski sudovi biti paralisani ako se u djelo sprovede ideja vetinga, onako kako su ga zamislile crnogorske vlasti.
- Crnoj Gori fali puno sudija. Mladi ljudi koji zavr&scaron;e pravni fakultet potupno su obeshrabreni da se prijave za sudijsku profesiju, jer su svjesni kakvim političkim i drugim pritiscima se izlažu. Onako kako vlasti planiraju da sprovedu veting, to ne samo da ugrožava opstanak sudova, nego ugrožava elementarno pravo građana na pristup sudu, na pravičan, zakonit sudski postupak. U situaciji kada svakako imamo nedostatak dobrih i kvalifikovanih sudija, oni žele da postave ljude vrlo sumnjivih kvalifikacija i opredjeljenja kojima mogu da izdaju komande. Svakodnevno gledamo kako predstavnici ove velikosrpske većine upravo to ističu - naređuju kako sudovi treba da sude i presuđuju &ndash; nagla&scaron;ava Vučinić.
Veting, u smislu generalne čistke sudstva u Albaniji, upozorava sagovornik Portala ETV, pokazao se kao vrlo lo&scaron;, &scaron;to je i ocjena Savjeta Evrope.
- Mislim da su organi Savjeta Evrope istakli da to vi&scaron;e ne treba ponavljati. Zato sam siguran da ova inicijativa crnogorskih vlasti neće proći tek tako. Treba alarmirati Savjet Evrope, Venecijansku komisiju, Međunarodno udruženje sudija. Ovo &scaron;to oni planiraju je atak na nezavisno i nepristrasno sudstvo i uskraćuje se građanima ono &scaron;to je propisano članom &scaron;est Evropske konvencije &ndash; pravo na nezavisan, nepristrasan, fer sudski postupak, &scaron;to je preduslov za za&scaron;titu svih ostalih sudskih prava &ndash; kategoričan je Vučinić.
Ukazuje i da crnogorski sudovi imaju ozbiljan problem sa prosjekom godina sudija, odnosno njihovim životnim i profesionalnim iskustvom.
- A to je posljedica ovog političkog ataka na pravosuđe. Prvo su kroz sistem netranasparentnih i diskriminatornih penzionisanja eliminisane najiskusnije i neke od najboljih sudija. Složene predmete ne mogu da rje&scaron;avaju neiskusni ljudi. Za sudiju treba veliko životno i profesionalno iskustvo. Neshvatljivo je da se za sudije najvi&scaron;ih sudova biraju iz osnovnog ili suda za prekr&scaron;aje. Ali, to je rezulatat političkog pritiska, odnosno političke težnje da se sudstvo stavi pod kontrolu &ndash; ističe Vučinić.
Poručuje da se esnaf mora odlučno suprotstaviti namjerama vlasti &ndash; od udruženja pravnika, sudija, tužilaca do pravnih fakulteta, ali i čitavo dru&scaron;tvo.
- Najveći dru&scaron;tveni interes je vladavina prava. Interes države je da postoji nezavisno i nepristrasno sudstvo, a ne sudstvo koje će biti pod kontrolom određene političke opcije i koje će suditi po političkim nalozima. Ne možete da budete ni član Savjeta Evrope, a ne Evropske unije sa takvim političkim tendencijama koje žele da uspostave potpunu kontrolu nad nezavisnim i nepristrasnim sudom. Svakog nedostojnog i korumpiranog sudiju, a ima ih, treba procesuirati. Preispitati svaki pojedinačni slučaj, &scaron;to treba da rezultira ličnom i profesionalnom odgovorno&scaron;ću. I to je to &ndash; kategoričan je Vučinić.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost naložilo je Ministarstvu pravde i da zatraži saglasnost Evropske komisije za izmjene Zakona o krivičnom postupku, primarno za produženje pritvora, odnosno povećanje sada&scaron;nje granice od tri godine za najteža krivična djela, &scaron;to je za profesora Vučinića, takođe, sporno.
- Pritvor se transformisao u kaznu i mi ćemo da platimo cijenu, građani Crne Gore. Svi oni koji su bili žrtva neopravdanog produžavanja pritvora na kraju će da se žale Evropskom sudu i u većini tih slučajeva plaćaćemo mi, poreski obveznici. Ali, to njih ne interesuje. Oni žele sudstvo i tužila&scaron;tvo pod svojom kontrolom, da bude instrument za politički obračun sa političkim neistomi&scaron;ljenicima &ndash; upozorava Vučinić.
Za njega je očekivano i da je Vijeće dalo punu podr&scaron;ku v.d. direktora Uprave policije Lazaru &Scaron;ćepanoviću, koji je i sam odgovornost za naru&scaron;enu bezbjednosnu situaciju u zemlji delegirao sudskoj grani vlasti.
- Napad je najbolja odbrana. Kada nemate argumenata, onda napadate druge da su oni krivi i odgovorni za ono &scaron;to vi treba da radite. Bezbjednosna situcija u Crnoj Gori je katastrofalna. To svi znamo. Na ulici nema ko da vas za&scaron;titi ako vas neko napadne. Pozornika na ulici nećete naći ni satelitskom navigacijom da ga tražite. S obzirom na činjenicu da je bezbjednosna situacija katastrofalna očekivano je da čelnik policije sada za svoje neuspjehe optužuje sudsku, odnosno pravosudnu granu vlasti &ndash; konstatuje Vučinić, koji zaključuje da aktuelna većina terori&scaron;e Crnu Goru.
Naumu vlasti o&scaron;tro se usprotivila i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić koja je poručila da je sudstvo spremno na veting u okviru zakona i Ustava, ali ne i na ucjene i pritiske, upozoravajući da takve inicijative, bez konsultacija sa sudskom vla&scaron;ću, otvaraju brojna ustavnopravna pitanja i prijete da dovedu do institucionalne disfunkcionalnosti.
Neprimjereno je i neoprezno, kako je saop&scaron;tila, povezivati sudstvo sa organizovanim kriminalom bez uvida u sudske podatke i statistiku.
Iz Udruženja sudija Crne Gore poručili su da se ne pla&scaron;e vetinga, ističući da svaki oblik provjere nosilaca sudijske funkcije mora biti li&scaron;en bilo kakvog političkog uticaja.
Sudski savjet nije se ogla&scaron;avao.

Vučinić: Veting je politička čistka crnogorskih sudija

"NIŠTA NOVO, NASTAVLJA SE URUŠAVANJE CRNOGORSKE DRŽAVE I DRUŠTVA I SVIH INSTITUCIJA"

Vlada Crne Gore proglasila je ponedjeljak, 28. jul, Danom žalosti u znak po&scaron;tovanja prema žrtvama tragičnih događaja u prethodnih nekoliko dana.
Odlukom je, podsjećamo, predviđeno obavezno isticanje zastava na pola koplja na svim zgradama državnih organa, lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
Na Dan žalosti zabranjeno je održavanje programa javnog, kulturnog i zabavnog karaktera na javnim mjestima, a u ugostiteljskim objektima neće biti dozvoljeno emitovanje muzike.
Elektronski i drugi mediji, kako se navodi u odluci, dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju Dana žalosti.
&nbsp;

U Crnoj Gori Dan žalosti

POVODOM VIŠE TRAGIČNOH DOGAĐAJA POSLJEDNJIH DANA

J.P. (33), majka dvoje maloljetne djece, i njen suprug, 12. jula oko 21.30. proživljavali su najteže trenutke u svom životu, koji su ličili na horor scene iz filmova. U njihovu porodičnu kuću, u kotorskom naselju &Scaron;kaljari, upao je raskrvavljeni mladić u stanju neuračunljivosti uzvikujući: &bdquo;Molim vas otvorite mi, ubiće, ubiće me, krvav sam, ranjen sam..&ldquo;
- Da je taj mladić imao oružje, danas ne bih sjedjela ovdje sa vama i ovo vam pričala. U Kotoru bi se ponovila tragedija sa Cetinja, a moja porodica bi bila jo&scaron; jedna u nizu iz vijesti crne hronike. Pitam se da li to čekamo da se dogodi tako ne&scaron;to, pa da nadležne institucije počnu raditi svoj posao i da se kolektivno probudimo i shvatimo da svakodnevno možemo biti nasumične mete ljudi sa psihičkim problemima i koji su pod dejstvom narkotika. Ovo je alarm za sve &ndash; ističe u ispovijesti za Pobjedu J. P.
Prije upada u kuću, Kotoranin N. M. (20) je polomio stakla na prostorijama Crvenog krsta, a potom, krvavih ruku od povreda, obi&scaron;ao nekoliko kuća u koje nije mogao ući jer su vrata bila zaključana. Nakon toga je preskočio ogradu i upao u porodičnu kuću J. P. kod kojih su vrata bila otključana, nakon čega su uslijedile traumatične scene.
- Dana 12. jula oko 21.30 časova, suprug, na&scaron;e dvoje djece, starosti četiri i sedam godina, i ja nalazili smo se u porodičnom domu, provodili uobičajenu porodičnu noć. Suprug se igrao sa djecom, ja sam slikala i odjednom sam čula da neko viče: &bdquo;Ubiće me, ubiće me&ldquo;. Mu&scaron;ki glas se čuo sve glasnije, instinktivno sam se okrenula prema mužu i rekla mu - trči, brzo zatvori vrata, na &scaron;to je on odmah odreagovao i uspio u posljednjem momentu da zaključa. Sa druge strane vrata, pomahnitali mladić već je bio uhvatio kvaku i poku&scaron;avao da otvori zaključana vrata.
Nakon toga počinju scene koje su ličile na one iz horor filmova. U tom momentu mi ne znamo ko je mladić, da li im oružje kod sebe i shvatamo ozbiljnost i opasnost situacije. Dosjetila sam se i potrčala da djecu sakrijem u ormar u dječjoj sobi, jer nijesmo imali gdje da pobjegnemo, a i da ih za&scaron;titim od eventualnih nemilih prizora i scena. Mladić je uporno navaljivao na vrata, poku&scaron;avajući da ih otvori, urlajući i ponavljajući riječi: ,,Ubiće me, ubiće me, molim vas otvorite mi, ranjen sam i krvav...&ldquo; Odmah sam pozvala policiju. Dok nijesu stigli, muž i ja smo stajali iza vrata i molili provalnika da ode &scaron;to je on kategorički odbijao, a potom jo&scaron; grublje navaljivao i nagovarao nas da mu otvorimo da uđe, jer će ga neko ubiti i da ga jure. Policija je do&scaron;la brzo, za pet minuta i 56 sekundi, ali nama su ti momenti bili kao vječnost. On nije odustajao, poku&scaron;avao je na sve moguće načine, bio je uporan u naumu da uđe, a kada smo mu rekli da smo pozvali policiju, tek onda je počeo burno da reaguje - priča na&scaron;a sagovornica.
U međuvremenu, a prije dolaska policije, mladić se zaključao u hodniku kuće, između donjeg i gornjeg sprata gdje se nalazila četvoročlana porodica.
- On je prvobitno provirio na donji sprat i vidio da nema nikoga, zaključao vrata i krenuo da se penje stepenicama na gornji sprat gdje smo mi bili zaključani. Kada je do&scaron;la policija, molili su ga i poku&scaron;avali urazumiti da otključa vrata i da se preda, međutim - on se u jednom momentu iz hodnika uputio na terasu. Policija je ponovo poku&scaron;avala da ga privoli da siđe, &scaron;to je on odbijao i odjednom je skočio sa visine od četiri-pet metara. Pao je leđima na beton i onda se ređaju jo&scaron; nevjerovatnije scene.
On nastavlja da se opire hap&scaron;enju, a nakon &scaron;to je pet, &scaron;est policajaca uspjelo da ga savlada i nakon &scaron;to su mu stavljene lisice, on ponovo ustaje i poku&scaron;ava da bježi. U kakvom stanju je bio, najbolje govori činjenica da ga je policija uz pomoć osoblja Hitne pomoći jedva obuzdala - priča sagovornica Pobjede i dodaje da su sve &scaron;to se dogodilo zabilježile nadzorne kamere.
Ona je potvrdila navode Pobjede o ovom incidentu, koje smo dobili od mje&scaron;tana tog kraja, da je prije upada u kuću J. P., mladić provalio u prostorije Crvenog krsta gdje je napravio lom, potom je i&scaron;ao od kuće do kuće.
- Kom&scaron;ije su nam sjutradan ispričale da su im na kvakama bili tragovi krvi, ali svima su vrata na sreću bila zaključana. Eto, kod nas, sticajem okolnosti, vrata su bila otključana i uspio je da uđe. Obilazio je sve, kod kom&scaron;ije je preskočio ogradu i tako je uletio kod nas jer nigdje nije nai&scaron;ao na otključana vrata i ljude. Da je samo želio da se sakrije mogao je da to uradi u Crvenom krstu gdje nije bilo nikoga. Znači - on je tražio nekoga, to potvrđuje i ta njegova potreba da uđe kod nas - ispričala je J. P.
Ono &scaron;to je zabrinjavajuće, kako ističe sagovornica Pobjeda, jeste činjenica da je mladić svojevremeno otpu&scaron;ten iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti na kućno liječenje, te da je, prema njenim saznanjima, bio bez terapije duži vremenski period usljed čega je očigledno i do&scaron;lo do pogor&scaron;anja njegovog stanja.
- Pritom, utvrđeno je da je te večeri bio i pod dejstvom narkotika, kokaina. Kasnije smo saznali da je riječ o osobi koja je počinila niz krivičnih djela - napad na fizičko lice nožem, napad na službeno lice, pljačka kladionice sjekirom, posjedovanje narkotika - kazala je ona, ističući da do te noći nijesu znali ko je mladić, te da je očigledno ,,da smo bili njegove nasumično odabrane žrtve&ldquo;.
- Mi od te noći ne spavamo, ne živimo normalno, sve te slike su nam i dalje pred očima, nemamo mira. Razmi&scaron;ljamo čak i da se odselimo iz kuće u kojoj smo živjeli srećno i mirno i bili uvjereni da smo bezbjedni - kaže ogorčeno J. P.
Prema njenim riječima, alarmantna su saznanja i činjenice do kojih su do&scaron;li nakon ovog nemilog događaja, tačnije da ovo nije izolovan slučaj u Kotoru, te da je znatan broj osoba sa ovakvim i sličnim problemima na slobodi.
- Ne krivim toliko ni njega, jer je njemu potrebna pomoć, koliko krivim institucije koje očigledno ne vode brigu o ovakvim licima, jer da vode - ovaj mladić ne bi mogao biti pu&scaron;ten iz bolnice na kućno liječenje. Krivim, takođe, i njegovu porodicu koja je trebalo da bude svjesna ozbiljnosti situacije jer su oni najbolje znali u kakvom je stanju. Shodno tome, trebalo je da pokažu ljubav i brigu na način &scaron;to će on biti zbrinut tamo gdje će mu biti pružena adekvatna pomoć i sigurnost - kaže na&scaron;a sagovornica i ponavlja svoje uvjerenje: &bdquo;Da je tu noć uspio ući, stradali bismo mi ili on, a da je bio naoružan - svima je jasno &scaron;to bi se desilo&ldquo;.
- Mislim da, ako se kolektivno ne pokrenemo i ne probudimo, problem se neće rije&scaron;iti. Do te noći mislila sam da se ovakve stvari događaju samo nekome drugom i da se meni to ne može dogoditi. Mogli smo biti žrtve osobe koja bi trebalo da je zatvorena i pod nadzorom. Imamo saznanja da je prije dolaska u na&scaron; kvart, u svojoj kući napao i članove svoje porodice, tako da je tu noć očigledno dosta tragedija izbjegnuto, samo pukom srećom. Ali možda sljedeći put nekoga neće poslužiti ta sreća. Da li treba da čekamo da nam se ponove cetinjske tragedije ili slična de&scaron;avanja pa da neko reaguje? Potrebno nam je da se kolektivno probudimo i shvatimo gdje živimo i da svako od nas može biti žrtva i meta.
Zato ovim putem želim, kao majka, supruga, odgovorna građanka, da uputim apel nadležnim institucijama da počnu odgovorno i savjesno da rade svoj posao. Trebalo bi da budu svjesni da su odgovorni za mnoge živote, te da se uveče, prije nego &scaron;to zaspu, zapitaju - da li su sve porodice u na&scaron;em gradu bezbjedne u odnosu na to kako su postupali tog dana u obavljanju svog posla - poručuje sagovornica Pobjede.
Prisjeća se da su suprug i ona, nakon &scaron;to je policija odvela mladića, doživjeli novu traumu, horor scene po kući, krvava vrata, krv po hodniku, pobacane stvari, na balkonu, ispred kuće lokve krvi.
- Sve smo to čistili do zore i bilo je veoma traumatično, jer nikada ni&scaron;ta ni približno nijesam doživjela u svom životu. To je dodatno pojačalo strah &scaron;to je moglo da se desi da je on uspio da uđe. Da su ga moja djeca vidjela tako krvavog i neuračunljivog, mislim da bi epilog bio vi&scaron;e nego jasan. A posebno kada pomislim &scaron;to bi bilo da je bio naoružan. Pukom srećom je izbjegnuta ogromna tragedija i nadam se da će ovo &scaron;to se nama desilo biti upozorenje da ne&scaron;to mora da se mijenja. Svi bi trebalo da budu svjesni da je ovo i njima moglo da se desi. Ovo je alarm, upozorenje kolektivno, ne samo nama, kao porodici, već svima. Kao zajednica, svi zajedno, moramo da stanemo na kraj ovakvim propustima i slučajevima - zaključuje&nbsp; sagovornica Pobjede.
Akter priče - N. M., nakon ovog incidenta, upućen je na liječenje u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti.

Štićenik Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti pokušao da provali u porodičnu kuću: "Da je imao oružje, niko ne bi preživio"

ISPOVIJEST KOTORANKE O TRAMATIČNOM DOGAĐAJU

Vlada Crne Gore predložila je novi Zakon o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letjelica, kojim se uređuje fiskalno oporezivanje prilikom kupovine polovnih sredstava prevoza. &nbsp;Zakon bi trebalo da stupi na snagu 1. oktobra 2025. godine, a već izaziva pažnju javnosti zbog precizno definisanih obaveza, rokova i kazni. Predlog zakona je u skup&scaron;tinskoj proceduri.
&Scaron;ta se oporezuje?
Prema članu 1 predloga zakona, porez će se plaćati na svaki promet ili drugi vid sticanja polovnih vozila, plovila, aviona i letjelica, ukoliko taj promet nije već oporezovan porezom na dodatu vrijednost (PDV). To uključuje i kupoprodaju, nasljedstvo, donacije, razmjenu, kao i sudske odluke na osnovu kojih dolazi do prenosa vlasni&scaron;tva. Svi prihodi od ovog poreza biće prihod budžeta Crne Gore.
Ko plaća porez i koliko?
Obveznik je kupac ili sticalac. Poreska stopa iznosi pet odsto trži&scaron;ne vrijednosti vozila ili objekta u trenutku sticanja. Ukoliko je sticanje izvr&scaron;eno putem javnog nadmetanja, osnovicu predstavlja ukupni iznos naknade iskazan u dokazima o prometu.
Zakon predviđa olak&scaron;icu za rane platioce: oni koji izmiruju obavezu u roku od 90 dana od početka primjene zakona, platiće umanjenu stopu od 2,5 odsto.
Izuzeci od oporezivanja
Od plaćanja poreza izuzeti su: nasljednici prvog nasljednog reda, supružnici i partneri u istopolnim zajednicama, biv&scaron;i supružnici pri diobi imovine, javne ustanove i organi koji se finansiraju iz državnog ili lokalnog budžeta (za poklone i donacije), poklonoprimci u slučaju odricanja nasljednika u korist drugog lica.
Rokovi i procedura
Obveznik je dužan da u roku od 15 dana od dana nastanka obaveze podnese zahtjev poreskom organu za utvrđivanje poreza. Uz zahtjev se dostavljaju ugovor ili drugi dokumenti koji potvrđuju promet. Poreski organ zatim ima 15 dana da donese rje&scaron;enje, nakon čega obveznik ima 10 dana za uplatu poreza. Bez dokaza o plaćenom porezu neće biti moguće registrovati vozilo ili objekat.
Ukoliko obveznik ne podnese zahtjev na vrijeme, Poreska uprava pokreće postupak po službenoj dužnosti.
Kazne za nepo&scaron;tovanje zakona
Za kr&scaron;enje zakona predviđene su novčane kazne:
od 1.000 do 10.000 eura za pravna lica koja ne podnesu zahtjev,
od 300 do 2.000 eura za fizička lica i odgovorne osobe,
kazne do 11.000 eura za neplaćanje poreza u predviđenom roku.
Čak, i sudovi, notari i tehničke službe za registraciju vozila mogu biti kažnjeni ako u roku ne dostave dokumenta o prometu nadležnom poreskom organu.
Nadzor i sprovođenje
Nadzor nad primjenom zakona vr&scaron;iće Ministarstvo finansija, dok će detaljna pravila o procedurama biti definisana podzakonskim aktima koji treba da budu usvojeni u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu.
Zakon koji zamjenjuje stari propis
Novi zakon zamjeniće postojeći Zakon o porezu na promet polovnih motornih vozila i plovila, donesen jo&scaron; 2003. godine, a posljednji put dopunjen 2017. godine.
Primjena novog zakona trebalo bi da počne 1. oktobra ove godine, a svi koji planiraju da kupe ili naslijede polovno vozilo ili letjelicu &ndash; biće dužni da obrate pažnju na nove obaveze i rokove kako bi izbjegli kazne i zastoje u registraciji.

Predlog novog zakona: Porez na promet polovnih vozila i letjelica – uvode se nova fiskalna pravila od oktobra

ZAKON BI TREBALO DA STUPI NA SNAGU PRVOG OKTOBRA 2025.

U Crnoj Gori danas se očekuje osjetan pad temperature vazduha, u jutarnjim i ranim prijepodnevnim satima ponegdje i kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.&nbsp;
Tokom dana smanjenje oblačnosti, u većem dijelu zemlje pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje i pojačan, pretežno južni i zapadni.&nbsp;
Jutarnja temperatura 13 do 24, najvi&scaron;a dnevna 22 do 33 stepena.

Danas osjetan pad temperature, moguće i kratkotrajne vremenske nepogode 

DO 33 STEPENA

Predsednik Op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj op&scaron;tini zbog tragedije koja se dogodila jutros, kada je, kako se sumnja S. S. (65) ubio brata S. S. i njegovog sina.
&bdquo;Sa neizmernim bolom i tugom obave&scaron;tavamo javnost da se, odlukom predsednika Op&scaron;tine, 29. jul 2025. godine progla&scaron;ava Danom žalosti u op&scaron;tini Budva, povodom nezapamćene porodične tragedije koja je odnela dva života. U ovom te&scaron;kom trenutku, kada brat podiže ruku na brata i stradaju najbliži, ostajemo bez reči, ali ne i bez ljudske i moralne obaveze da reagujemo &ndash; kao ljudi i kao zajednica.
U ime Op&scaron;tine Budva, svih njenih institucija i službi, kao i u svoje lično ime, izrazio je najiskrenije sauče&scaron;će porodici nastradalih", saop&scaron;tio je Jovanović.
&nbsp;
&nbsp;

U Budvi 29. jul Dan žalosti

ZBOG DVOSTRUKOG UBISTVA

Nakon &scaron;to je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nik&scaron;ićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu &Scaron;imunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodi&scaron;nji sin zadobio u utorak, 26. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nik&scaron;ićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za či&scaron;ćenje rane &ndash; koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo za&scaron;titu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako ne&scaron;to dogodi va&scaron;em djetetu? &ndash; navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije &ndash; preko ličnih poznanstava, i to u savjetovali&scaron;tu za djecu Doma zdravlja Nik&scaron;ić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na trži&scaron;tu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava &scaron;to, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, &scaron;to dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepu&scaron;teni? &ndash; pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate &scaron;ta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na dru&scaron;tvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve če&scaron;ćih nesta&scaron;ica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?

"JE LI OVO MOGUĆE, MINISTRE"

Iz Uprave policije(UP) apelovali su na građane da porodični sukobi koji eskaliraju do mjere da postoji opasnost od nasilja ne smiju ostati privatni i zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi porodice znaju ili sumnjaju da njihovi srodnici posjeduju oružje.
&bdquo;Iz razloga &scaron;to svjedočimo činjenicama da eskalacija vodi do tragičnih ishoda", ističu u saop&scaron;tenju.
Prijava policiji može spriječiti nasilje, a blagovremeno ukazivanje i prijava ovakvih situacija može spasiti život, poručuju iz UP.
Podsjećaju da svaka sumnja na nasilje, devijantno ili prijeteće pona&scaron;anje može se prijaviti Upravi policije brzo, jednostavno i anonimno.
&bdquo;Stoga jo&scaron; jednom apelujemo na porodicu, blisko okruženje i građane da se, osim dežurnog broja policije (122), prijave mogu podnijeti i anonimno preko posebne SOS linije na besplatan broj 19969 radi za&scaron;tite identiteta prijavioca&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.

Uprava policije uputila apel građanima: Prijavite nasilje, blagovremeno reagovanje može spasiti život

"PORODIČNI SUKOBI NE SMIJU OSTATI PRIVATNI I ZATVORENI U KRUGU PORODICE"

U Crnoj Gori danas će biti pomjenljivo i nestabilno vrijeme.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana očekuje se dosta sunčanih interval i uglavnom vrijeme.
Od sredine dana očekuje se jači razvoj oblačnosti, koji će mjestimično usloviti ki&scaron;u ili pljusak i grmljavinu.Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan i jak, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura 11 do 22, najvi&scaron;a dnevna 20 do 31 stepen.

Nestabilno vrijeme, do 31 stepen