Najavljeni veting u sudstvu, prema ocjeni prof. dr Nebojše Vučinića, nije ništa drugo nego politička čistka sudova, odnosno eliminisanje svih sudija, bez obzira na njihov integritet, dostojanstvo, moral, stručnost i profesionalnost, koji ne rade po mjerilima velikosrpske-velikoruske većine u Crnoj Gori.

- Ništa novo. Nastavlja se urušavanje crnogorske države i društva i svih institucija. To je politička odluka. To je, po mom dubokom uvjerenju, taj veting koji oni zagovaraju – kategoričan je u razgovoru za Portal ETV, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Na nedavnoj Svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda Crne Gore konstatovano je, kaže Vučinić, da postojeći zakonski propisi - zakoni o sudovima i sudskom savjetu i sudijama, omogućavaju da se provjeri svaki sudija – od onih za prekršaje do predsjednika Vrhovnog suda.

- Da se provjeri njihov rad, integritet, moral, stručnost, profesionalnost. Zaključeno je da je takav veting poželjan, ali ne nikako politička čistka. Čistka da bi se dovele sudije koje će da sude po nalozima velikosrpske i velikoruske većine u Crnoj Gori – ističe Vučinić.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, dodaje Vučinić, bila je tada vrlo jasna i precizna da je protiv čistke, ali je za to da se provjeri rad i integritet sudija.

- Više od 90 odsto sudija u Crnoj Gori, od sudija za prekršaje do Vrhovnog i Ustavog suda su časni i pošteni, moralni i stručni ljudi. Ima desetak odsto onih koji treba da budu smijenjeni i podvrgnuti odgovornosti, ali sve se to može postići kroz odgovarajuće propise, bez političke čistke – kaže Vučinić.

Premijer Milojko Spajić 23. jula sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a nakon ozbiljno narušene bezbjednosne situacije u zemlji. U svega nekoliko dana dogodila su se dva mafijaška ubistva, a brutalno je pretučen i predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, koji tvrdi da iza napada na njega, takođe, stoji mafija bliska crnogorskim vlastima, konkretno predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću.

Vijeće je, kako je saopšteno, predložilo hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija. Kako proizilazi iz saopštenja, to je odlučeno, jer je na sjednici za zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju okrivljen pravosudni aparat, prevashodno sudska grana vlasti.

- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine. Vijeće je konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda – saopšteno je poslije sjednice ovog tijela, kojoj nije prisustvovao niko iz sistema sudstva.

Za profesora Vučinića nije nikakvo iznenađenje da su ovakve odluke donešene bez konsultacija sa ljudima iz pravosudnog sistema.

- To što oni ne konsultuju pravosuđe je potpuno normalno, jer oni žele političku kontrolu nad pravosuđem čiji je cilj dalje urušavanje crnogorske države i institucija ove zemlje – kategoričan je on.

Upozorava da će crnogorski sudovi biti paralisani ako se u djelo sprovede ideja vetinga, onako kako su ga zamislile crnogorske vlasti.

- Crnoj Gori fali puno sudija. Mladi ljudi koji završe pravni fakultet potupno su obeshrabreni da se prijave za sudijsku profesiju, jer su svjesni kakvim političkim i drugim pritiscima se izlažu. Onako kako vlasti planiraju da sprovedu veting, to ne samo da ugrožava opstanak sudova, nego ugrožava elementarno pravo građana na pristup sudu, na pravičan, zakonit sudski postupak. U situaciji kada svakako imamo nedostatak dobrih i kvalifikovanih sudija, oni žele da postave ljude vrlo sumnjivih kvalifikacija i opredjeljenja kojima mogu da izdaju komande. Svakodnevno gledamo kako predstavnici ove velikosrpske većine upravo to ističu - naređuju kako sudovi treba da sude i presuđuju – naglašava Vučinić.

Veting, u smislu generalne čistke sudstva u Albaniji, upozorava sagovornik Portala ETV, pokazao se kao vrlo loš, što je i ocjena Savjeta Evrope.

- Mislim da su organi Savjeta Evrope istakli da to više ne treba ponavljati. Zato sam siguran da ova inicijativa crnogorskih vlasti neće proći tek tako. Treba alarmirati Savjet Evrope, Venecijansku komisiju, Međunarodno udruženje sudija. Ovo što oni planiraju je atak na nezavisno i nepristrasno sudstvo i uskraćuje se građanima ono što je propisano članom šest Evropske konvencije – pravo na nezavisan, nepristrasan, fer sudski postupak, što je preduslov za zaštitu svih ostalih sudskih prava – kategoričan je Vučinić.

Ukazuje i da crnogorski sudovi imaju ozbiljan problem sa prosjekom godina sudija, odnosno njihovim životnim i profesionalnim iskustvom.

- A to je posljedica ovog političkog ataka na pravosuđe. Prvo su kroz sistem netranasparentnih i diskriminatornih penzionisanja eliminisane najiskusnije i neke od najboljih sudija. Složene predmete ne mogu da rješavaju neiskusni ljudi. Za sudiju treba veliko životno i profesionalno iskustvo. Neshvatljivo je da se za sudije najviših sudova biraju iz osnovnog ili suda za prekršaje. Ali, to je rezulatat političkog pritiska, odnosno političke težnje da se sudstvo stavi pod kontrolu – ističe Vučinić.

Poručuje da se esnaf mora odlučno suprotstaviti namjerama vlasti – od udruženja pravnika, sudija, tužilaca do pravnih fakulteta, ali i čitavo društvo.

- Najveći društveni interes je vladavina prava. Interes države je da postoji nezavisno i nepristrasno sudstvo, a ne sudstvo koje će biti pod kontrolom određene političke opcije i koje će suditi po političkim nalozima. Ne možete da budete ni član Savjeta Evrope, a ne Evropske unije sa takvim političkim tendencijama koje žele da uspostave potpunu kontrolu nad nezavisnim i nepristrasnim sudom. Svakog nedostojnog i korumpiranog sudiju, a ima ih, treba procesuirati. Preispitati svaki pojedinačni slučaj, što treba da rezultira ličnom i profesionalnom odgovornošću. I to je to – kategoričan je Vučinić.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost naložilo je Ministarstvu pravde i da zatraži saglasnost Evropske komisije za izmjene Zakona o krivičnom postupku, primarno za produženje pritvora, odnosno povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela, što je za profesora Vučinića, takođe, sporno.

- Pritvor se transformisao u kaznu i mi ćemo da platimo cijenu, građani Crne Gore. Svi oni koji su bili žrtva neopravdanog produžavanja pritvora na kraju će da se žale Evropskom sudu i u većini tih slučajeva plaćaćemo mi, poreski obveznici. Ali, to njih ne interesuje. Oni žele sudstvo i tužilaštvo pod svojom kontrolom, da bude instrument za politički obračun sa političkim neistomišljenicima – upozorava Vučinić.

Za njega je očekivano i da je Vijeće dalo punu podršku v.d. direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je i sam odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju u zemlji delegirao sudskoj grani vlasti.

- Napad je najbolja odbrana. Kada nemate argumenata, onda napadate druge da su oni krivi i odgovorni za ono što vi treba da radite. Bezbjednosna situcija u Crnoj Gori je katastrofalna. To svi znamo. Na ulici nema ko da vas zaštiti ako vas neko napadne. Pozornika na ulici nećete naći ni satelitskom navigacijom da ga tražite. S obzirom na činjenicu da je bezbjednosna situacija katastrofalna očekivano je da čelnik policije sada za svoje neuspjehe optužuje sudsku, odnosno pravosudnu granu vlasti – konstatuje Vučinić, koji zaključuje da aktuelna većina teroriše Crnu Goru.

Naumu vlasti oštro se usprotivila i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić koja je poručila da je sudstvo spremno na veting u okviru zakona i Ustava, ali ne i na ucjene i pritiske, upozoravajući da takve inicijative, bez konsultacija sa sudskom vlašću, otvaraju brojna ustavnopravna pitanja i prijete da dovedu do institucionalne disfunkcionalnosti.

Neprimjereno je i neoprezno, kako je saopštila, povezivati sudstvo sa organizovanim kriminalom bez uvida u sudske podatke i statistiku.

Iz Udruženja sudija Crne Gore poručili su da se ne plaše vetinga, ističući da svaki oblik provjere nosilaca sudijske funkcije mora biti lišen bilo kakvog političkog uticaja.

Sudski savjet nije se oglašavao.