Društvo

Izmjene Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, koje je pripremilo Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova, omogućiće da se iz registra prebivali&scaron;ta uklone oni za koje se opravdano sumnja da ne žive u Crnoj Gori, saop&scaron;tio je državni sekretar u tom resoru Novica Obradović.
On je juče, na konferenciji za medije koju je MUP organizovao povodom predstavljanja aktivnosti na kontroli biračkog spiska, ispričao da je analizom utvrđeno da u op&scaron;tini &Scaron;avnik od zaključenja biračkog spiska registrovan 371 novoupisani birač.
Riječ je, kako je pojasnio Obradović, uglavnom o ljudima iz Nik&scaron;ića i Danilovgrada koji su promijenili prebivali&scaron;te i po automatizmu upisani u birački spisak &Scaron;avnika i koji sada predstavljaju 23 odsto ukupnog broja birača u toj op&scaron;tini.
- Ako uzmemo u obzir da je u &Scaron;avniku potrebno 45 glasova za mandat, dolazimo do toga da bi na ovaj način bilo osvojeno sedam ili osam mandata. Jasno je da to defini&scaron;e kakav će biti izborni proces - rekao je Obradović.
Dodao je i da je nakon blokade izbornog procesa na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, 236 osoba ponovo promijenilo prebivali&scaron;te i vratilo se na stare adrese.
- Ostalo ih je 135 i mi smo u skladu sa zakonom pokrenuli terenske kontrole. Posljednji podaci govore da ima jo&scaron; 75 ljudi čije sredi&scaron;te životnih aktivnosti nije na teritoriji &Scaron;avnika. To su ljudi koji možda imaju zemlju i rođake u &Scaron;avniku, ali koji tu ne žive. Iskoristili su taj momenat da promijene prebivali&scaron;te samo kako bi učestvovali u izbornom procesu &ndash; kazao je Obradović.
Dodaje i da je MUP pokrenuo upravne postupke kako bi ti ljudi, u skladu sa zakonom, bili izbrisani iz registra prebivali&scaron;ta.
Obradović kaže i da je, upoređivanjem upisanih u birački spisak iz 2023. godine i podatka sa posljednjeg popisa, utvrđena razlika veća od 48.000.
On navodi i da je 2008. godine, kada su građani bili u obavezi da mijenjaju ličnu kartu, oko 14.000 njih izvadilo paso&scaron;, ali ne i ličnu.
- Ko su ti ljudi koji nemaju potrebu za ličnom kartom, ali imaju za paso&scaron;em? To su oni koji 20 i vi&scaron;e godina ne žive u Crnoj Gori &ndash; rekao je Obradović.
Navodi i da je iz biračkog spiska izbrisano 173 preminulih, a da za 99 osoba nije utvrđen status.
- Postoje indicije da su preminuli, ali mi to nijesmo sa sigurno&scaron;ću utvrdili. U biračkom spisku nalaze se i tri osobe rođene 1914. godine - rekao je Obradović.
On kaže da su za či&scaron;ćenje biračkog spiska i utvrđivanje broja građana čije je prebivali&scaron;te zaista u Crnoj Gori, neophodne izmjene Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, koje je MUP već pripremio i uputio ih Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je trenutno u blokadi.
Najavio je da će predložene izmjene uputiti i Zakonodavnom i Odboru za politički sistem kako bi se, kroz rad tih parlamentarnih radnih tijela, do&scaron;lo do konkretnih rje&scaron;enja.
- Ne možemo da sredimo birački spisak ako su nam ruke vezane. Ovo je mehanizam da nam se d&acirc; alat koji možemo da iskoristimo - zaključio je Obradović.
Kada je riječ o predloženim izmjenama Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, vr&scaron;ilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Dragan Da&scaron;ić obja&scaron;njava da one, osim brisanja onih za koje se sumnja da ne žive u Crnoj Gori, predviđaju i uparivanje podataka sa ostalim državnim institucijama poput Fonda za zdravstveno i penziono osiguranje, te ministarstava zdravlja, rada i prosvjete.
- Imamo i kaznene odredbe. Novi nacrt zakona propisuje i usklađivanje zakonodavstva sa zakonom o istopolnim zajednicama. Izmjenama ne ulazimo u status državljanstva, već samo u dio koji se odnosi na prebivali&scaron;te &ndash; naglasio je Da&scaron;ić.&nbsp;

U biračkom spisku tri osobe rođene prije Božićnog ustanka

MUP PRIPREMIO IZMJENE ZAKONA KOJE OMOGUĆAVAJU DA SE IZ REGISTRA PREBIVALIŠTA BRIŠU OSOBE ZA KOJE SE SUMNJA DA NE ŽIVE U CG

Inženjer geofizike Branislav Glavatović sa decenijskim iskustvom u oblasti seizmologije upozorava na predložene izmjene Zakona o geolo&scaron;kim instraživanjima kojima se relativizuje značaj ispitivanja tla prilikom gradnje. Kako ističe za Portal RTCG, projektovanje bez adekvatne seizmičke karakterizacije tla nije racionalno upravljanje rizikom, već odlaganje i zanemarivanje posljedica koje u Crnoj Gori koja je trusno područje, mogu biti nenadoknadive.
Kako je naglasio Glavatović nedavnim izmjenama Zakona o geolo&scaron;kim istraživanjima u Crnoj Gori praktično je ukinuta obaveza investitora da sprovode geofizička ispitivanja na lokaciji budućih građevinskih objekata.
&ldquo;U zemlji smje&scaron;tenoj u izrazito seizmički aktivnom području, o čemu svjedoči katastrofalni zemljotres iz 1979. godine, kao i brojni raniji i kasniji seizmički događaji, takva normativna intervencija može imati dugoročne i sistemske posljedice po sigurnost građenih objekata, građana i dru&scaron;tva u cjelini. Ovdje nije riječ o administrativnom pitanju i tehničkom pojednostavljenju procedure, već o su&scaron;tinski bitnom elementu kompleksnog i vrlo značajnog procesa seizmički sigurnog projektovanja na prostoru gdje seizmički hazard nije teorijska kategorija, nego stalna geodinamička realnost&rdquo;, navodi Glavatović.
Seizmička sigurnost, kako ističe dugogodi&scaron;nji direktor Seizmolo&scaron;kog zavoda Crne Gore, počinje razumijevanjem tla &ndash; podloge objekta na kojoj gradimo i ako se taj korak zanemari, svaka naredna faza projektovanja zasniva se na pretpostavci umjesto na znanju.
Pitanje da li je stručna javnost bila produktivna ili destruktivna u izradi Predloga zakona
Glavatović ističe da je riječ o Predlogu zakona koji je utvrdila Vlada, a u samom dokumentu je priložen i odgovarajući izvje&scaron;taj u kojem se saop&scaron;tava da je javna rasprava obavljena krajem pro&scaron;le godine u trajanju od 20 dana, kao i da je održan jedan okrugli sto sa tom tematikom.
&ldquo;Koliko znam, Vlada je krajem januara 2026. utvrdila Predlog ovog zakona, a u martu je taj Predlog evidentiran u Skup&scaron;tini. Ovo upravo znači da je formalno stručna javnost bila uključena, ali ostaje otvoreno pitanje da li je njen uticaj bio produktivan ili destruktivan, posebno ako se zna da je iz konačnog teksta Nacrta nestala jasna norma o obaveznim geofizičkim ispitivanjima, jer je na taj način izbačena obavezna osnova za utvrđivanje projektnih seizmičkih parametra lokacije objekata&rdquo;, ističe Glavatović.
Seizmička sigurnost, kako kaže, nije privatna stvar investitora i ne može biti isključivi privatni interes investitora.
&ldquo;Seizmička sigurnost je značajno pitanje javnog interesa koji je sadržan na prvom mjestu &ndash; u bezbjednosti građana. Kada objekat strada u zemljotresu, investitor snosi samo finansijske posljedice (ako je uop&scaron;te i dalje vlasnik objekta ili ga je već prodao na trži&scaron;tu), ali daleko veću, često nenadoknadivu &scaron;tetu (nažalost često i žrtve) snose stanari tih objekata, odnosno vlasnici stanova, zatim susjedi u okruženju ugroženog objekta, javna infrastruktura, službe za&scaron;tite, kao i dru&scaron;tvo u cjelini. Novi vlasnik (kupac) stana gotovo nikad nije upoznat sa činjenicom da takav objekat nije adekvatno projektovan na dejstvo zemljotresa. Nakon negativnih iskustava, spoznaja je nefunkcionalna i nažalost &ndash; često gorka. Nažalost, jo&scaron; su nam svježa sjećanja o tragičnim događajima iz 1979. godine. Zato ova pitanja ne smiju ostati na nivou slobodne procjene investitora. Država ovim zakonom to mora urediti&rdquo;, kategoričan je Glavatović.
Predlog zakona ne traži obavezno ispitivanje tla u odnosu na seizmičke parametre
Dodaje da je ključni problem novog rje&scaron;enja &scaron;to se u članu 11 Zakonom i dalje traže &ldquo;obavezna detaljna geolo&scaron;ka istraživanja tla i stijena&rdquo; za veoma &scaron;irok spektar objekata, uključujući porodične stambene zgrade, stambene zgrade i poslovne zgrade, ali u tekstu vi&scaron;e nema posebne norme koja bi obavezivala na geofizička ispitivanja tla za utvrđivanje projektnih seizmičkih parametara lokacije.
&ldquo;To otvara prostor da se u praksi izvedu samo &lsquo;geolo&scaron;ka&rsquo; istraživanja u užem smislu (geotehnička), bez dijela koji je presudan za seizmički sigurno projektovanje. Treba shvatiti da u ovom zakonu termin &lsquo;geolo&scaron;ka istraživanja&rsquo; ne obuhvata eksplicitno i geofizička ispitivanja, &scaron;to se u praksi intenzivno zloupotrebljava. Naime, neophodno je jasno izrati i u kojim slučajevima su obavezna geofizička ispitivanja i utvrđivanje seizmičkih parametara lokacije. U toj definiciji se zapravo nalazi bitna razlika između formalne i stvarne seizmičke sigurnosti ljudi i objekata u seizmičkim uslovima&rdquo;, obja&scaron;njava Glavatović.
Ističe, da se standardi seizmičkog projektovanja moraju po&scaron;tovati i u na&scaron;oj državi. Eurokod 1998 zajedno sa ostalim djelovima EN90 &ndash; 97 i nacionalnim aneksima je u Crnoj Gori pripremljen jo&scaron; 2015. godine, a resorno ministarstvo je 2021. godine donijelo odluku o njegovoj obaveznoj primjeni za projektovanje objekata &ndash; kao standard MEST EN1998.
Ta norma, kaže Glavatović, eksplicitno vezuje proračunske parametre konstrukcije sa karakteristikama tla.
&ldquo;Očigledno je da se taj standar ne može odgovorno primjenjivati bez pouzdanih podataka o lokalnom tlu. Nacrt (i Predlog) Zakona u sada&scaron;njoj verziji formalno pominje utvrđivanje seizmolo&scaron;kih osobina tla &ndash; u uop&scaron;tenoj formi, ali ne insistira posebno na geofizičkim ispitivanjima kao obaveznoj osnovi za projektne seizmičke parametre lokacije. Na taj način je ostavljeno &lsquo;dobroj volji&rsquo; investitora da odluči o eventualnom izvođenju takvih ispitivanja. Očigledno da je ovo bitan propust u sada&scaron;njoj varijanti Predloga Zakona, jer na &lsquo;dobroj volji&rsquo; investitora ne smije da počiva javni interes i bezbjednost građana&rdquo;, nagla&scaron;ava Glavatović.
Prebacivanje rizika sa države na pojedince i investitore
Aktuelnim rje&scaron;enjima u Predlogu Zakona, kako dodaje, definitivno postoji opasnost da se veliki dio rizika prebaci sa države i iz sistema kontrole &ndash; na projektante, investitore, ali i najvažnije &ndash; na krajnje korisnike objekata.
&ldquo;Kad zakon vi&scaron;e nije sasvim jasan u pogledu obaveznih metoda ispitivanja, otvara se prostor za različita tumačenja i za degradiranje nivoa bezbjednosti &ndash; prvenstveno građana. U su&scaron;tini samo investitor opisanim rje&scaron;enjem ostvaruje u&scaron;tedu na istraživanjima, ali je ona minorna i kratkoročna &ndash; redovno iznosi manje od jednog promila vrijednosti objekta, dok je cijena gre&scaron;ke u seizmički aktivnom području, poput najvećeg dijela teritorije Crne Gore &ndash; može biti ogromna: mnogo veća &scaron;teta, vi&scaron;estruko skuplja sanacija, nenadoknadivi izgubljeni ljudski životi&rdquo;, ističe Glavatović.
Opasno da vlasnici kuća garantuju da je objekat seizmički siguran
Na pitanje koliko je opasno &scaron;to je dozvoljeno Zakonom o legalizaciji, privatnim vlasnicima da garantuju sigurnost objekta ako su povr&scaron;ine do 200 kvadrata, Glavatović ističe da to može biti veoma opasno.
&ldquo;Izjava vlasnika objekta da je &ldquo;objekat seizmički siguran&rdquo; nikako ne može zamijeniti stručnu procjenu konstrukcije i tla. U zemlji sa visokom seizmičom opasno&scaron;ću, kao &scaron;to je Crna Gora, seizmička sigurnost se ne smije svesti na ličnu izjavu investitora ili vlasnika, s obzirom da u toj ulozi oni predstavljaju lica koja su zainteresovana za minimiziranje ulaganja, ne vodeći računa o posljedicama&rdquo;, nagla&scaron;ava inženjer.
Državni organi su, prema njegovom sudu, nedovoljno ispratili kako se i gdje gradi, jer ako danas imamo objekte i zone koje izazivaju ozbiljne sumnje u pogledu kvaliteta tla, stabilnosti i uslova gradnje, to govori da je kontrola prostora i kvaliteta gradnje godinama bila neadekvatna.
&ldquo;Takvi primjeri upozoravaju da se o karakteristikama tla često nije vodilo dovoljno računa, kao &scaron;to je i sada slučaj. U susret 47. godi&scaron;njici od razornog zemljotresa iz 1979. godine, treba se podsjetiti da je tada &ndash; upravo u takvim objektima u Crnoj Gori poginulo 101 osoba, sa preko hiljadu povrijeđenih građana, kao i da je te&scaron;ko o&scaron;tećeno oko 64.000 objekata. U slučaju jačeg zemljotresa, koji su nažalost neminovnost na&scaron;eg prostora, posljedice mogu biti vi&scaron;estruke: veći broj te&scaron;ko o&scaron;tećenih objekata, vi&scaron;e klizi&scaron;ta, odrona, slijeganja tla, veći tro&scaron;kovi sanacije i teže posljedice &ndash; posebno na na&scaron;em primorju, gdje su seizmički rizik, ali i pritisak gradnje najveći&rdquo;, ističe Glavatović.
Potrebne hitne promjene
Poručuje da hitno treba uraditi tri stvari: vratiti u Zakon izričitu obavezu geofizičkih ispitivanja tla za utvrđivanje projektnih seizmičkih parametara lokacije; precizno propisati minimalni obim istraživanja po vrstama objekata i pojačati kontrolu projektovanja, revizije i građenja, naročito na primorju i u zonama složenih geolo&scaron;kih uslova na lokacijima takvih objekata.
Kada je riječ o zemljotresima, svaka pretpostavka može postati skupa, a to, kako nagla&scaron;ava Glavatović traži snažnu obavezu da se neadekvatna normativna rje&scaron;enja u novoj verziji Zakona o geolo&scaron;kim istraživanjima, reviduju i usklade sa evropskom zakonodavnom praksom.
&nbsp;

Glavatović: Predlog zakona ne traži obavezno ispitivanje tla u odnosu na seizmičke parametre, prebacivanje rizika sa države na pojedince i investitore

"OPASNO DA VLASNICI KUĆA GARANTUJU DA JE OBJEKAT SEIZMIČKI SIGURAN"

Na Klinici za urologiju Kliničkog centra (KCCG) danas su prvi put uspje&scaron;no izvedene dvije operacije primjenom metode perkutane nefrolitopaksije (PCNL), kazali su iz te zdravstvene ustanove i dodali da uvođenje te metode predstavlja značajan iskorak u oblasti urolo&scaron;ke hirurgije.
Iz KCCG su poručili da Klinika za urologiju nastavlja sa unapređenjem svojih stručnih i terapijskih kapaciteta, u cilju pružanja savremenih zdravstvenih usluga pacijentima u Crnoj Gori.
Danas je, kako se navodi u saop&scaron;tenju, na Klinici boravio konsultant Mirko Jovanović sa Vojnomedicinske akademije (VMA) iz Beograda.
&ldquo;Tom prilikom, u saradnji sa timom na&scaron;ih urologa, na čelu sa Eldinom &Scaron;abovićem i Nenadom Radovićem, instrumentarima Lazarom Popovićem i Markom Da&scaron;ićem, uz pomoć anesteziologa Jelene Vi&scaron;njić i anestetičara Slobodana Radovića, uspje&scaron;no su izvedene dvije operacije primjenom metode PCNL&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Obja&scaron;njeno je da je riječ o savremenoj minimalno invazivnoj proceduri u liječenju renalne kalkuloze, koja do sada nije izvođena u KCCG, niti u javnom zdravstvenom sistemu Crne Gore.
&ldquo;Uvođenje ove metode predstavlja značajan iskorak u oblasti urolo&scaron;ke hirurgije i direktno doprinosi unaprjeđenju kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz KCCG su rekli da je posjeta Jovanovića realizovana u okviru kontinuiranih aktivnosti koje Klinika za urologiju KCCG sprovodi s ciljem edukacije kadra i uvođenja novih procedura u redovnu praksu.
&ldquo;Krajnji cilj je da ovu metodu u potpunosti samostalno izvode na&scaron;i urolozi u narednom periodu&rdquo;, dodali su iz KCCG.
Kako su naveli, do sada su pacijenti iz Crne Gore, kojima je bila potrebna ta vrsta zahvata, upućivani na liječenje u inostranstvo.
&ldquo;Uvođenjem PCNL procedure u KCCG značajno se unapređuje dostupnost zdravstvene usluge, skraćuje vrijeme čekanja i smanjuju tro&scaron;kovi liječenja, uz istovremeno povećanje komfora i sigurnosti za pacijente&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poručuje se da će Klinika za urologiju KCCG nastaviti sa daljim razvojem i uvođenjem savremenih medicinskih procedura, u cilju podizanja standarda zdravstvene za&scaron;tite u Crnoj Gori.

U KCCG izvedene prve operacije perkutane nefrolitopaksije: "Značajan iskorak u oblasti urološke hirurgije"

SAOPŠTENO IZ NAJVEĆE ZDRAVSTVENE USTANOVE U CRNOJ GORI

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) pripremilo je izmjene Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta koje predviđaju brisanje iz registra prebivali&scaron;ta ljudi za koje postoje opravdane pretpostavke da ne borave u Crnoj Gori, kazao je državni sekretar MUP-a Novica Obradović.
Obradović je, na konferenciji za novinare, rekao da je 20. februara pro&scaron;le godine obrazovana radna grupa koja treba da se bavi kontrolom biračkog spiska i koja je dosad održala osam sjednica.
On je, govoreći o situaciji u &Scaron;avniku, rekao da je birački proces u toj op&scaron;tini blokiran jer su mje&scaron;tani spriječili da glasaju ljudi za koje su smatrali da ne žive na teritoriji te op&scaron;tine.
&bdquo;Krenuli smo sa analizom biračkog procesa, uzeli reper &scaron;est mjeseci od dana zaključenja biračkog spiska i utvrdili da je u tom periodu uvećan za 371 novog birača, odnosno da je 371 promijenio prebivali&scaron;te, dominantno iz op&scaron;tina Nik&scaron;ić i Danilovgrad, na teritoriju op&scaron;tine &Scaron;avnik i po automatizmu su upisani u birački spisak&ldquo;, pojasnio je Obradović.
On je kazao da je to 23 odsto od ukupnog biračkog spiska.&nbsp;
&bdquo;Ako uzmemo u obzir da je u &Scaron;avniku potrebno 45 glasova za mandat, dolazimo do toga da bi na taj način bilo osvojeno sedam-osam mandata, i jasno je da to defini&scaron;e kakav će biti izborni proces. Onaj ko izmanipuli&scaron;e birački spisak, jasno je da će da dođe na vlast&ldquo;, rekao je Obradović.
On je naglasio da u periodu kada je dolazilo do tih promjena Ministarstvo nije imalo zakonskog osnova da interveni&scaron;e.
Obradović je rekao da je 2023. do&scaron;lo do izmjene i dopuna Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, gdje je kroz član 15 pružena mogućnost da se vr&scaron;e terenske kontrole u slučaju ako se procijeni da je neko dao neistinitu izjavu po osnovu koje je promijenio prebivali&scaron;te.
On je kazao da je, nakon &scaron;to je blokiran izborni proces u &Scaron;avniku na dva biračka mjesta, do&scaron;lo do toga da je 236 osoba, koje su u jednom trenutku do&scaron;le na prebivali&scaron;te u &Scaron;avnik, promijenilo ponovo prebivali&scaron;te i vratilo se na stare adrese boravi&scaron;ta.
&bdquo;Ostalo je 135 i mi smo u skladu sa zakonom pokrenuli terenske kontrole. Ljudi se nastavili da se vraćaju na stare adrese prebivali&scaron;ta&ldquo;, dodao je Obradović.
On je kazao da je zadnji podatak pokazao da postoji 75 osoba čije sredi&scaron;te životnih aktivnosti nije na teritoriji &Scaron;avnika.
&bdquo;To su ljudi koji možda imaju zemlju, rođake, ali oni tu ne žive. Iskoristili su taj momenat da promijene prebivali&scaron;te samo kako bi učestvovali u izbornom procesu&ldquo;, naveo je Obradović.
On je rekao da su pokrenuli upravne postupke kako bi ljude, u skladu sa zakonom, brisali iz registra prebivali&scaron;ta.
&bdquo;Ali zbog protoka vremena i zbog sve većeg povratka na stare adrese prebavli&scaron;ta, razmatramo koje ćemo aktivnosti sad da preduzmemo, da li ćemo jo&scaron; jednom da sprovedemo terensku kontrolu ili ćemo da nastavimo sa postupkom brisanja iz registra prebivali&scaron;ta&ldquo;, kazao je Obradović.
On je kazao da su, upoređujući podatke iz upisanih u birački spisak Crne Gore iz 2023. godine i podatke iz popisa stanovni&scaron;tva, utvrdili da je razlika preko 48 hiljada.&nbsp;
&bdquo;Preko 48 hiljada na&scaron;ih građana koje kroz popis nijesmo mogli da obuhvatimo se i dalje vode na prebivali&scaron;tu i upisani su u birački spisak&ldquo;, rekao je Obradović.
On je kazao da su poku&scaron;ali da utvrde o kome se radi kroz posjedovanje lične karte.
&bdquo;Onaj ko ima ličnu kartu zadovoljava sve uslove da bude upisan u birački spisak. Mi smo kao repernu tačku uzeli 2008. godinu kada je trebalo da se promijeni lična karta. Oko 14 hiljada građana u analiziranom periodu nije izvadilo ličnu kartu, a jesu paso&scaron;e. Ko su ti ljudi koji nemaju potrebu za ličnom kartom, a imaju za paso&scaron;em&ldquo;, upitao je Obradović.
On je rekao da su tri puta obavje&scaron;tavali građane da zamijene lične karte, ali da 11 hiljada rje&scaron;enja nijesu uspjeli da uruče.
Prema riječima Obradovića, zaključak je da su to ljudi koji dominantno ne žive u Crnoj Gori 20 i vi&scaron;e godina.
On je rekao da su 173 preminule osobe izbrisane iz biračkog spiska, a da za 99 nijesu utvrdili status.
&bdquo;Postoje indicije da su preminuli, ali mi to nijesmo sa sigurno&scaron;ću konstatovali&ldquo;, rekao je Obradović.
On je dodao da su u biračkom spisku nalaze i tri osobe koje su rođene 1914. godine.
Obradović je kazao da su o prikupljenim podacima obavijestili Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.
&bdquo;Da bismo mogli da &bdquo;čistimo&ldquo; birački spisak i da utvrdimo ko su građani koji stvarno imaju prebivali&scaron;te u Crnoj Gori, mora da dođe do izmjene Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta. Mi smo identifikovali probleme i iza&scaron;li smo da rje&scaron;enjem. Pripremili smo izmjene i dopune Zakona&ldquo;, rekao je Obradović.
On je kazao da će te izmjene uputiti Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu iako on nije trenutno aktivan.
&bdquo;Uputićemo ih i Odboru za politički sistem i Zakonodavnom odboru, da zakažemo rasprave kako bismo do&scaron;li do pravih rje&scaron;enja&ldquo;, dodao je Obradović.
Kako je naveo, uporno se pominje da Ministarstvo treba sredi birački spisak.
&bdquo;Mi ne možemo to da uradimo ako su nam ruke vezane. Ovo je mehanizam da nam se da alat koji možemo da iskoristimo&ldquo;, rekao je Obradović.
Upitan da pojasni koje su izmjene predložili, Obradović je rekao je članom 12 Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta definisano da, kad neko napu&scaron;ta Crnu Goru kako bi se trajno nastanio u drugoj zemlji, može da odjavi prebivali&scaron;te, ali nema zakonsku obavezu.&nbsp;
&bdquo;Tražimo da nam se pruži mogućnost da možemo da izbri&scaron;emo iz registra prebivali&scaron;ta ljude za koje postoje opravdane pretpostavke da oni ne borave u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Obradović.
Vr&scaron;ilac dužnosti (v.d.) generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave, Dragan Da&scaron;ić, dodao je da je predviđeno i uparivanje podataka sa ostalim državnim organima.
&bdquo;Sa Fondom za zdravstveno i penziono osiguranje, ministarstvima zdravlja, rada, prosvjete... Imamo i kaznene odredbe. Novi nacrt zakona propisuje i usklađivanje zakonodavstva sa zakonom o istopolnim zajednicama&ldquo;, naveo je Da&scaron;ić.
On je dodao da izmjenama ne ulaze u status državljanstva, nego samo u dio koji se odnose na prebivali&scaron;te.

Obradović: Izmjenama zakona omogućiti brisanja iz registra prebivališta ljudi koji ne borave u Crnoj Gori

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA PRIPREMILO IZMJENE ZAKONA O REGISTRIMA PREBIVALIŠTA I BORAVIŠTA

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) registrovao je u 10 sati i 11 minuta&nbsp; zemljotres jačine 2,6 jedinica Rihterove skale sa epicentrom na četiri kilometra sjeverozapadno od Ubala, u op&scaron;tini Danilovgrad.
"Jačina ovog zemljotresa u hipocentru odgovara epicentralnom intenzitetu od III stepena Merkalijeve skale (MCS).
Žari&scaron;te ovog zemljotresa locirano je na dubini od 19 kilometara&rdquo;, navedeno je na sajtu&nbsp; Zavoda.
Kako je saop&scaron;teno, taj zemljotres nije mogao izazvati materijalne &scaron;tete u epicentralnom području.

Zemljotres kod Danilovgrada

SA EPICENTROM NA ČETIRI KILOMETRA SJEVEROZAPADNO OD UBALA

Studija izvodljivosti postrojenja za termičku obradu otpada i njegovo pretvaranje u električnu energiju, na deponiji &bdquo;Livade&ldquo;, pokazala da bi se tako električnom energijom moglo snabdjeti oko 50.000 domaćinstava.
Direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je za &bdquo;Dan&ldquo; da je ovo jedini održivi dugoročni način za zbrinjavanje otpada. On je istakao da u Evropskoj uniji ima 500 ovakvih postrojenja i da se nova uveliko grade.
Preduzeće Deponija je za studiju izvodljivosti postrojenja za termičku obradu otpada odnosno spalionicu dala 360.000 eura. Radio je konzorcijum &bdquo;GP sistemi&ldquo; iz Ljubljane, &bdquo;Vatreks&ldquo; iz Beograda i &bdquo;Mediks&ldquo; iz Podgorice.
&ndash; Svi moramo da znamo da od 2035. godine nema vi&scaron;e novih sanitarnih kada, a na postojećim biće dozvoljeno odlaganje samo do deset procenata otpada, ostalo se mora reciklirati i obraditi termički. Da bi se termički obradio otpad moramo imati postrojenje, a da bi to imali moramo uraditi studiju izvodljivosti. Uradili smo je i dala je sve parametre da je projekat isplativ, ekolo&scaron;ki ispravan sa filterskim postorojenjima koji su vi&scaron;e desetina miliona, a misija &scaron;tetnih gasova drastično ispod nivoa koji je ograničen.
Sa druge strane ako znamo da smo rokom obavezni da recikliramo velike procente za koje definitivno nijesmo spremni kao država na dana&scaron;nji dan, jer nemamo komunalnu infrastrukturu ni za primarnu selekciju ni za obradu tog selektiranog materijala, ovo je energetski ekolo&scaron;ki projekat ono &scaron;to se obradi kroz ova postrojenja se računa u reciklažu. To Evropa računa u reciklažu - rekao je Božović.
Božović kaže da je zbrinjavanje komunalnog otpada primarni cilj, ali i proizvodnja električne energije.
&ndash; U ovom slučaju električne energije, spremne za distribuciju, biće okvirno za 50.000 domaćinstava. To je jako velika količna električne energije čak 12 ili 13 procenata od ukupne termoelekrane Pljevlja. Tu shvatimo gdje treba da se krećemo i koji su nam ciljevi kada su ovakva postrojenja u pitanju.
Energiju će da koriste elektrodistributivna mreža jer to tako funkcioni&scaron;e. Sa njom dalje upravlja energetski sektor. Imamo ki&scaron;ne i oblačne dane kada solari ne rade ili dani kada ne mogu da rade elektrane, a ovo bi pored termoelektrane Pljevlja bio jedini stabilan izvor elentrične energije 24 časa sedam dana - kazao je Božović.
On ističe da je u pitanju projekat koji je jako skup, odnosno preko 200 miliona eura.
&ndash; Koliko bi tačno to bilo vidjeće se kroz glavni projekat. Ovo su ponude koje je obrađivač studije mogao da dobije u ovom trenutku. Dok se ne uđe u fazu projektovanja te&scaron;ko je definisati precizniju cifru. Povrat investicje projektovan je na 16 godina - istakao je Božović.
Studija izvodljivosti, prije neki dan, prezentovana čelnicima Glavnog grada i ministrima u Vladi Crne Gore.
&ndash; Firma &bdquo;GP sistemi&ldquo; zavr&scaron;ava takvu energanu u Prahovu u blizini Kladova, i ona je za opasan otpad. Oni su je projektovali i uključeni u izvođenje, a radili su je i u Belgiji. U tenderu nam je bilo navedeno da ponuđač ima iskustvo, odnosno da je radio na teritoriji EU i da u poslednjih pet godina zbog izmjena tehnologija i standarda izduvnih gasova bude neko ko se u skorije vrijeme bavio time - naveo je Božović.

Energana na deponiji „Livade“ košta više od 200 miliona, električna energija za 50.000 domaćinstava

POKAZUJE STUDIJA IZVODLJIVOSTI

Uvedena je treća smjena na gradili&scaron;tu Bulevara Tivat &ndash; Jaz. S organizacijom rada u tri smjene stiču se uslovi za intenziviranje dinamike izvođenja radova, kako bi projekat bio zavr&scaron;en u planiranom roku, saop&scaron;tila je Radiju Crne Gore portparolka Uprave za saobraćaj Ivana Vučinić.
Neki mje&scaron;tani su, pak počeli da se žale zbog buke, ali Vučinić napominje da će radovi u trećoj smjeni biti prilagođeni i da će se izvoditi samo pripreme za asfaltiranje.
Branka Džoganović iz Udruženja izdavalaca privatnog smje&scaron;taja ističe da je zavr&scaron;etak dionice tog važnog puta značajan infrastrukturni korak, ali da je podjednako važno i kako se tim procesom upravlja u javnom prostoru.
U cilju ubrzanja radova na izgradnji bulevara Tivat &ndash; Jazi i njihovog zavr&scaron;etka prije početka ljetnje turističke sezone, na tom gradili&scaron;tu uvedena je i treća smjena, kazala je Vučinić.
&ldquo;Kao &scaron;to smo vi&scaron;e puta saop&scaron;tavali, glavni radovi na bulevaru Tivat &ndash; Jazi moraju biti gotovi do početka ljetnje turističke sezone. Organizacijom rada u tri smjene stiču se uslovi za intenziviranje dinamike izvođenja radova, kako bi projekat bio realizovan u planiranim rokovima i kako bi se spremno dočekao povećan intenzitet saobraćaja tokom ljetnje turističke sezone&rdquo;, istakla je Vučinić.
Imajući u vidu da se radovi izvode u zoni frekventne saobraćajnice, Vučinić apeluje na učesnike u saobraćaju da budu dodatno oprezni.
&ldquo;Da po&scaron;tuju privremenu signalizaciju i prilagode brzinu kretanja uslovima na putu i režimu saobraćaja na gradili&scaron;tu&rdquo;, rekla je Vučinić.
Radio Crne Gore dobio je informaciju da su se mje&scaron;tani žalili na buku u toku noći.
Međutim, Vučinić je kazala da to nije bilo kasno uveče, već oko 18&ndash;19 sati.
Radovi će biti prilagođeni na način da se tokom noći izvode takozvani armirački ili zemljani radovi, odnosno pripreme za asfltiranje, kako ti radovi ne bi uznemiravali mje&scaron;tane.
Branka Džoganović iz Udruženja izdavalaca privatnog smje&scaron;taja ističe da je zavr&scaron;etak dionice tog puta važan infrastrukturni korak, ali da je podjednako važno kako se tim procesom upravlja u javnom prostoru.
&ldquo;Zato u ovom predsezonskom periodu želim da istaknem da je važno da komunikacija bude pravovremena, precizna i odgovorna, kako prema turistima, tako i prema organizatorima putovanja. Narativ koji pratimo u ovakvim temama direktno utiče na odluku gostiju da li će destinaciju doživjeti kao uređenu i pouzdanu ili kao rizičnu i nepredvidivu&rdquo;, rekla je Džoganović.
Zato, dodaje ona, zavr&scaron;etak radova ima veći stručni značaj za turističku sezonu.
&ldquo;Jer direktno utiče na dostupnost destinacije, protok gostiju i ukupna iskustva boravka. &Scaron;to se tiče same najave zavr&scaron;etka radova do kraja maja, važno je da se komunicira ono &scaron;to je izvjesno, kako bi se izbjeglo naknadno korigovanje planova&rdquo;, rekla je ona.
Važno je da postoji dobra koordinacija aktivnosti između svih aktera koji su uključeni u ova de&scaron;avanja, zaključuje Džoganović.

Noćni radovi na Bulevaru Tivat–Jaz biće prilagođeni mještanima

POJEDINI SE ŽALE ZBOG BUKE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa uslovima za mjestimičnu kratkotrajnu ki&scaron;u.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saop&scaron;teno je da je slab snijeg moguć u vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru.&nbsp;
Vjetar će tokom dana biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus dva do devet, najvi&scaron;a dnevna dva do 15 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, mjestimično kiša

DO 15 STEPENI

<div class="ng-star-inserted">
Nakon skoro tri sata zastoja, saobraćaj na putu Nik&scaron;ić- Vilusi je normalizovan, potvrđeno je Portalu RTNK.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Zbog sniježnih padavina saobraćaj je bio obustavljen jer se na glavnoj cesti kod Vilusa zaglavilo vi&scaron;e kamiona.
</div>

Raščišćen put prema Vilusima, saobraćaj normalizovan

NAKO SKORO TRI SATA ZASTOJA

Upis učenika u prvi razred osnovne &scaron;kole počeće 1. aprila, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
"Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u &scaron;kolu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini u kojoj počinju da pohađaju &scaron;kolu navr&scaron;iti &scaron;est godina. Upis djece u osnovnu &scaron;kolu vr&scaron;i se, po pravilu, tokom aprila.&nbsp;
Djetetu se može odložiti početak &scaron;kolovanja za jednu &scaron;kolsku godinu, ako se utvrdi da nije spremno za polazak u &scaron;kolu, na prijedlog Komisije ili roditelja&ldquo;, podsjećaju iz Ministarstva.
Navodi se da roditelji imaju mogućnost da elektronskim putem podnesu prijavu za upis djece u prvi razred.&nbsp;
&bdquo;Prijave se mogu podnositi od 1. aprila 2026. godine na web adresi www.upisi.edu.me&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Upis u prvi razred osnovne škole počinje 1. aprila

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARTSVA

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om.
Na sjeveru pretežno oblačno povremeno sa snijegom, a u nižim predjelima i susnježicom i ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura nula do 15 stepeni.

Na jugu mjestimično kiša, na sjeveru snijeg