Društvo

Policija mora &scaron;to prije biti uključena u rje&scaron;avanje slučajeva napada na zdravstvene radnike, ocijenio je direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić.
U Op&scaron;toj bolnici u Pljevljima doktor je ranjen nožem, dok je u Kliničkom centru u Podgorici za&scaron;titar brutalno pretučen, a napadači su mu vozilom pre&scaron;li preko stopala.
Kadić je kazao da ti vandalski činovi predstavljaju nastavak svakodnevnog nasilja u zdravstvenim ustanovama.
Kako je naveo, zdravstvene ustanove postaju popri&scaron;ta agresije umjesto mjesta gdje vladaju tolerancija, saosjećanje i solidarnost.
Kadić je u saop&scaron;tenju naveo da podržava inicijativu za uvođenje posebnog krivičnog djela napada na osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene Krivičnog zakonika.
&bdquo;Smatram da je neophodno da se u rje&scaron;avanje tih slučajeva &scaron;to prije uključe pripadnici policije koji bi svakodnevno boravili u zdravstvenim ustanovama kako bi za&scaron;titili zaposlene&ldquo;, rekao je Kadić.
On je podsjetio da su FZO i Zavod za hitnu medicinsku pomoć nedavno pokrenuli pilot projekat obezbjeđenja svih jedinica hitne pomoći u Crnoj Gori, koji podrazumijeva instalaciju video-nadzora sa monitoringom u realnom vremenu, uz mogućnost direktnog dojavljivanja incidenta Upravi policije.
&bdquo;To znači da će, u slučaju prijetnje ili napada na osoblje, policija odmah biti obavije&scaron;tena i moći će da interveni&scaron;e na licu mjesta&ldquo;, pojasnio je Kadić.
On je rekao da su posljednji napadi pokazali da je takva mjera neophodna, ali nedovoljna i da su potrebne dodatne mjere kako bi se omogućila adekvatna za&scaron;tita svih koji rade u sektoru zdravstva.
&bdquo;Ljekari i ostali zaposleni u zdravstvenom sistemu obavljaju izuzetno odgovoran i ozbiljan posao, i najmanje &scaron;to država treba da im pruži jeste bezbjednost, za&scaron;tita i podr&scaron;ka na radnom mjestu&ldquo;, rekao je Kadić.
On je zaključio da je to neophodno i zbog pacijenata koji zaslužuju najbolje medicinske usluge, ali i povjerenja koje javnost mora imati u zdravstveni sistem, kako bi se osiguralo da svi mogu primiti adekvatnu i sigurnu njegu bez straha od nasilja.

Kadić: U rješavanje napada na zdravstvene radnike uključiti policiju

PORUČIO DIREKTOR FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Serija koko&scaron;je pa&scaron;tete od proizvođača &ldquo;Argeta&rdquo; koja je povučena s trži&scaron;ta BiH nije distribuirana niti prodavana na trži&scaron;tu Crne Gore, saop&scaron;teno je za Portal RTCG iz Uprave za bezbjednost hrane i veterinu Crne Gore.
Proizvođač Atlantic Argeta d.o.o. Sarajevo donio je odluku o opozivanju proizvoda "Argeta" koko&scaron;ja pa&scaron;teta, serije 0300028498 sa rokom upotrebe 10.09.2027.&nbsp; iz razloga jer postoji mogućnost naduvanih ambalaža.
Iz Uprave za bezbjednost hrane i veterinu Crne Gore kažu da je proizvod već 19.10.2024. u cjelosti povučen sa trži&scaron;ta BiH.
Napominju da sporne serija pa&scaron;teta nema na crnogorskom trži&scaron;tu.
"Navedeni proizvod je proizveden i distribuiran isključivo na trži&scaron;tu BiH i isti nije distribuiran niti prodavan na trži&scaron;tu Crne Gore", ističu iz Uprave za bezbjednost hrane i veterinu Crne Gore.&nbsp;
Potro&scaron;ači da obrate pažnju na amabalažu proizvoda
Naduvenost je najče&scaron;će pokazatelj rasta bakterija koje proizvode gasove unutar pakovanja, a oni, naročito ugljen dioksid, unutar ambalaže, usljed povećanja pritiska, dovode do njenog ispupčenja. Stoga se preporučuje svim potro&scaron;ačima da obrate pažnju prilikom kupovine proizvoda, te da ukoliko primijete naduvanu ambalažu na određenom proizvodu, isti ne kupuju.&nbsp;
Nakon &scaron;to je stiglo obavje&scaron;tenje o povlačenju serije Argetinih pa&scaron;teta u BiH, potro&scaron;ači su pozvani da proizvode s naprijed navedenim brojem serije ne konzumiraju, naroćito ako prepoznaju znakove naduvanosti ambalaže.
Shodno Zakonu o hrani koji se primjenjuje u BiH, ako je ambalaža hrane neprikladna ili o&scaron;tećena tako da su moguće mikrobiolo&scaron;ke i hemijske promjene hrane u granicama većim od dopu&scaron;tenih, hrana se smatra neprikladnom za ljudsku upotrebu.
Subjekti koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su da obezbijede da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadziru po&scaron;tovanje propisa.
Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na trži&scaron;te ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, dužan je, skladno članu 27. stav 1. Zakona o hrani, da odmah spriječi stavljanje hrane na trži&scaron;te, odnosno u slučajevima kada proizvod nije vi&scaron;e pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavna tijela.

Sporna serija Argetinih pašteta nije dostupna u CG

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA BEZBJEDNOST HRANE I VETERINU

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru ujutru ponegdje po kotlinama magla, a poslijepodne povećana oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura tri do 15, najvi&scaron;a dnevna 16 do 25 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima

DO 25 STEPENI

Vijest iz Pljevalja o poku&scaron;aju ubistva ljekara na radnom mjestu predstavlja posljednji alarm za cjelokupno dru&scaron;tvo, poručio je ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun.
Pozvao je Ministarstvo pravde da izmijene Krivični zakonik kako bi se omogućila veća za&scaron;tita medicinskim radnicima, a MUP da razmotri opciju da određeni dio ljudstva rasporedi u ustanovama zdravstvene za&scaron;tite.
"Ovaj napad na kolegu predstavlja krajnji momenat da država odlučno stane u za&scaron;titu zdravstvenih radnika, koji svakodnevno strahuju za sopstveni život poku&scaron;avajući da brinu o zdravlju i životima građana", istakao je ministar.
Apeluje na Ministarstvo pravde da &scaron;to prije postupe po inicijativi koju je predložio krajem jula na sjednici Vlade, a koja se odnosi na uvođenje posebnog krivičnog djela napada na osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore.
"Upućujem molbu i Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova, da razmotre opciju da se određeni dio ljudstva rasporedi ustanovama zdravstvene za&scaron;tite koje nažalost, sve če&scaron;će postaju poligon za izražavanje agresije i nasilničkog pona&scaron;anja tamo gdje treba da vlada solidarnost i empatija.
S obzirom da se Projekat fizičko &ndash; tehničkog obezbjeđenja odnedavno sprovodi u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u saradnji sa Upravom policije, najavljuje da će u najkraćem roku sa menadžerima zdravstvenih ustanova istražiti opciju da se ovakav sistem za&scaron;tite uspostavi u svim zdravstvenim ustanovama kao jedna od mjera za&scaron;tite ljekara i medicinskog osoblja na radnom mjestu", zaključuje &Scaron;imun.

Šimun: Pokušaj ubistva ljekara u Pljevljima posljednji alarm za društvo

POZVAO JE MINISTARSTVO PRAVDE DA IZMIJENE KRIVIČNI ZAKONIK

"Znanje je moć, ali je jo&scaron; veća moć podijeliti ga sa drugima". Ova mudra misao služi kao savr&scaron;en uvod u priču o Marku Bogojeviću, nastavniku matematike, koji je odlučio da svoje znanje i vrijeme posveti djeci u pripremi za eksternu provjeru znanja. U vremenu kada je obrazovanje sve važnije, Markova posvećenost postala je svetionik mnogima koji se bore sa izazovima matematike.
Sa sve većim izazovima koje učenici doživljavaju tokom priprema za eksterne provjere znanja, Marko je prepoznao potrebu za dodatnom podr&scaron;kom, te je osmislio način da djeci olak&scaron;a učenje kroz pristupačne video lekcije i praktične primjere, i to besplatno.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/RiN70Ro-zzk" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Nivo znanja učenika i najveći izazovi
Marko je zaposlen u podgoričkoj O&Scaron; &ldquo;Milorad Musa Burzan&rdquo;, a prema iskustvu koje je stekao, nivo znanja matematike među učenicima varira, ali postoje oblasti koje posebno predstavljaju problem.
&bdquo;Geometrija je oblast u kojoj učenici često imaju pote&scaron;koća zbog kombinacije vizuelizacije, pamćenja formula i primjene logičkog razmi&scaron;ljanja. Zadaci koji uključuju obim, povr&scaron;inu i zapreminu geometrijskih tijela zahtijevaju ne samo poznavanje osnovnih pojmova, već i sposobnost uočavanja odnosa među djelovima figure&rdquo;, obja&scaron;njava Marko Bogojević na početku razgovora za Kolektiv.me.
Osim geometrije, dodaje Marko, veliki izazov predstavljaju tekstualni zadaci. Oni, kako kaže, od učenika ne zahtijevaju samo primjenu matematičkih vje&scaron;tina, već i sposobnost izdvajanja relevantnih informacija iz teksta i prepoznavanje matematičkih operacija koje je potrebno primijeniti.
&bdquo;To su složeni zadaci jer uključuju &scaron;iri skup vje&scaron;tina, kao &scaron;to su kritičko razmi&scaron;ljanje i analiza situacije&rdquo;, dodaje Marko.
Motivacija za pružanje dodatne podr&scaron;ke
Markova želja da pomogne učenicima potiče iz svakodnevnog iskustva sa djecom koja se bore da savladaju gradivo.
&bdquo;Vidim koliko priprema za ispite može biti stresna i izazovna za mnoge učenike, pa je moj cilj da im olak&scaron;am taj proces i pomognem da postignu najbolje moguće rezultate&rdquo;, ističe sagovornik Kolektiva.
A kako će pomoći učenicima da usvoje &scaron;to vi&scaron;e znanja iz matematike?
Marko je osmislio video-materijale u kojima obja&scaron;njava gradivo na jednostavan i razumljiv način, uz primjere i praktične zadatke. Sve materijale objavljuje na svom Jutjub kanalu.
Jedna od najvećih prednosti ovih video-lekcija je &scaron;to omogućavaju učenicima da uče svojim tempom.
&bdquo;Mogu da pauziraju lekciju, vrate unazad i ponovo prođu kroz gradivo dok ne budu sigurni da su ga savladali. To je izuzetno važno, pogotovo kada je u pitanju priprema za eksterne ispite ili kontrolne zadatke&rdquo;, ističe Marko.
Razvijanje &scaron;ireg spektra vje&scaron;tina
Za Marka, matematika nije samo skup pravila i formula &ndash; to je alat koji učenike uči kako da kritički razmi&scaron;ljaju, rje&scaron;avaju probleme i razviju analitičko mi&scaron;ljenje.
&bdquo;Matematika pomaže učenicima da prepoznaju obrasce, povezuju informacije i donose zaključke na osnovu dokaza&rdquo;, obja&scaron;njava on.
Prema Markovim riječima, kroz rje&scaron;avanje matematičkih zadataka, učenici razvijaju sistematičan pristup problemima, &scaron;to im pomaže ne samo u &scaron;koli, već i u svakodnevnom životu i budućim karijerama.
&bdquo;Suočavanje sa izazovima i nalaženje kreativnih rje&scaron;enja ključne su vje&scaron;tine koje će im koristiti u mnogim aspektima života&rdquo;, dodaje Marko.
Struktura i učestalost lekcija
&Scaron;to se tiče samih lekcija, Marko obja&scaron;njava da su one osmi&scaron;ljene tako da traju između 30 i 60 minuta, u zavisnosti od težine gradiva.
&bdquo;To je idealno vrijeme za učenike da se fokusiraju na gradivo bez gubitka koncentracije.&rdquo;
Video-lekcije se objavljuju oko desetak dana prije kontrolnih i pisanih provjera, uz dodatna kraća uputstva po potrebi, kako bi učenici imali dovoljno vremena da se pripreme.
Reakcije učenika i interesovanje
Video lekcije su postavljene online i dostupne su svim učenicima u svakom trenutku, &scaron;to elimini&scaron;e potrebu za prijavljivanjem.
Marko je, ističe, zadovoljan reakcijama učenika &ndash; broj pregleda i pozitivni komentari govore sami za sebe.
&bdquo;Smatram da su učenici zaista zainteresovani, posebno kada je riječ o težim temama ili pripremama za važnije testove, kao &scaron;to je eksterna matura&rdquo;, kaže Marko.
Ova vrsta podr&scaron;ke omogućava učenicima da koriste dodatne izvore znanja, &scaron;to doprinosi njihovom samopouzdanju i boljem razumijevanju gradiva.
Poziv kolegama da pruže dodatnu pomoć
Na kraju, Marko vjeruje da su ovakvi pristupi ključni za unapređenje obrazovanja, ne samo u matematici, već i u drugim predmetima.
&bdquo;Smatram da svi zajedno možemo napraviti značajan doprinos u obrazovanju. Potrebno je da se država, obrazovne institucije i sami nastavnici angažuju kako bi svaki učenik dobio kvalitetnu nastavu&rdquo;, poručuje na&scaron; sagovornik.
Marko poziva i druge nastavnike da pruže dodatnu podr&scaron;ku djeci, jer bi tako mogli stvoriti zajednicu koja se međusobno podržava i razmjenjuje iskustva.
&bdquo;Ako vi&scaron;e nastavnika počne da dijeli svoje znanje na ovakav ili sličan način, učenici će imati veći izbor resursa i moći će da razviju &scaron;ire vje&scaron;tine, &scaron;to će ih pripremiti za izazove modernog dru&scaron;tva&rdquo;, zaključuje sagovornik Kolektiva.
Markova posvećenost obrazovanju i njegov inovativni pristup u pružanju dodatnih lekcija pokazuju koliko jedan nastavnik može promijeniti živote mnogih učenika.
Njegov trud ne samo da pomaže djeci da se pripreme za eksterne ispite, već im pruža alate za razvijanje &scaron;ireg spektra vje&scaron;tina koje će im koristiti čitavog života.

Nastavnik iz Podgorice za primjer: Besplatno objašnjava zadatke iz matematike kroz video lekcije dostupne svima

POZIVA KOLEGE DA PRUŽE DODATNU POMOĆ

Crna Gora je ozbiljno demografski ugrožena, ocjenjuju sagovornici Portala Analitiika. Podaci sa posljednjeg popisa ukazuju na trend ubrzanog starenja stanovni&scaron;tva, kao i neravnomjernu raspoređenost po regionima, &scaron;to se dugoročno može odraziti na sve segmente dru&scaron;tva.
Demograf Miroslav Doderović za Portal Analitika ocjenjue da je ugrožena biolo&scaron;ka supstanca Crne Gore te da će se, ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere demografskog oporavka, proces depopulacije nezaustavljivo &scaron;iriti.&nbsp;
&ldquo;Niski fertilitet, duži životni vijek i migracija promijenili su demografsku sliku mnogih područja u Crnoj Gori. U odnosu na 2011, devet op&scaron;tina ima rast broja stanovnika, a najveći je u Budvi. Neravnomjerna prostorna distribucija stanovni&scaron;tva izazvana je neravnomjernim regionalnim razvojem, koji sa sobom povlači migracije stanovni&scaron;tva prema dominantno Glavnom gradu i op&scaron;tinama primorskog regiona (Budva,Tivat i Bar), a &scaron;to se odrazilo na ukupno kretanje broja stanovnika po regijama. Bitna informacija je duboko zabrinjavajući nedostatak mlade populacije&rdquo;, ukazuje on.
Podsjeća da je populacija do 30 godina činila 40 odsto crnogorskog stanovni&scaron;tva (2011), a sada je to 35 odsto.&nbsp;
&ldquo;Kada uporedimo, vidimo da nam nedostaje vi&scaron;e od 30.000 ljudi starosti do 30 godina. U ukupnom broju stanovnika povećano je uče&scaron;će starijih od 65 godina, a smanjeno uče&scaron;će osoba od 0 do 14 godina. Broj rađanja je u kontinuiranom padu&rdquo;, ističe Doderović.
Podaci pokazuju, kaže Doderović, da su se socioekonomska de&scaron;avanja prethodne tri decenije negativno odrazila na demografski potencijal sjevernog regiona, koji je godinama, poja&scaron;njava, izložen depopulaciji po dva osnova - i prirodnim i mehaničkim putem.&nbsp;
&ldquo;Najvi&scaron;a vrijednost stope ukupnog fertiliteta je zabilježana 1951. i to4,6 djeteta po ženi, dok stopa ukupnog fertiliteta danas iznosi 1,8, &scaron;to znači da nije obezbijeđena ni jednostavna reprodukcija stanovni&scaron;tva. Smanjeno rađenje je dovelo do smanjenja broja djece pred&scaron;kolskog, osnovno&scaron;kolskog i srednjo&scaron;kolskog uzrasta. &Scaron;kole su postale poluprazne u najvećem dijelu države&rdquo;, ističe sagovornik Analitike.
Kako dodaje, uz te komponente prirodnog kretanja stanovni&scaron;tva, ne smije se zaboraviti ni važan aspekat - emigracija van države, jer se na taj način direktno ostaje bez najvrednijeg resursa svake države &ndash; mladih ljudi.&nbsp;
&ldquo;Sada na teritoriji sjevernog regiona, koji obuhvata oko 52 odsto povr&scaron;ine Crne Gore, živi 24,5 odsto stanovni&scaron;tva, dok je prema podacima popisa 1961. u istoj regiji živjelo 46,2 odsto stanovni&scaron;tva Crne Gore, a 1971. ovdje je živjelo 43,4 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore. U odnosu na podatke popisa iz 2011, broj stanovnika sjevernog regiona manji je za 25.258, dok je, u odnosu na podatke popisa iz 1991, manji za 65.940&rdquo;, nagla&scaron;ava Doderović.
Iz Nevladine organizacije Euromost iz Bijelog Polja saglasni su da je odlazak mladih sa sjevera Crne Gore posebno alarmantan i upozoravaju da bi u budućnosti taj dio zemlje mogao ostati bez stanovnika.
&ldquo;Mladi odlaze odmah nakon zavr&scaron;enog srednjeg obrazovanjakoji ne mogu da nastave u op&scaron;tinama na sjeveru Crne Gore jer ne postoje uslovi za to. Nakon odlaska se malo ko od njih vrati u svoju op&scaron;tini zbog nemogućnosti da se zaposli, pa svoj životni put nastavljaju u Podgorici, južnim op&scaron;tinama ili van države, gdje formiraju svoje porodice. Ista je situacija i kod mladih bračnih parova koji zbog nemogućnosti da opstanu odlaze van države, pretežno u države Evropske Unije, gde ostaju da žive&rdquo;, kaže za Analitiku Almer Mekić iz NVO Euromost.
Prema njegovim riječima, mladi već tokom srednje &scaron;kole odluče gdje žele da nastave život, a to posebno te&scaron;ko pada roditeljima koji ne mogu da im omoguće ostanak u mjestu gdje su rođeni.
&ldquo;Imam troje djece koji su napustili Bijelo Polje. Dvoje živi u Podgorici, dok jedno živi u Turskoj, zato &scaron;to nemaju mogućnosti niti da se zaposle niti da ekonomski opstanu ovdje. Danas djeca ne žele da žive sa roditeljima već traže svoju samostalnost. Od njih troje imam dvoje unučadi i jedno na putu, koja žive sa roditeljima u Podgorici i Turskoj, gdje će i nastaviti život. Poku&scaron;ao sam kao roditelj da im stvorim uslove da ostanu u Bijelom Polju, ali je to nemoguće. Svakom roditelju u op&scaron;tinama na sjeveru Crne Gore to je veliki poraz, jer svi živimo za djecu i njihove porodice&rdquo;, kaže Mekić.
Ekonomski momenat nije nužno presudan kada je riječ o odlasku mladih iz Crne Gore, smatra ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković.
&ldquo;Moramo priznati da se migracije stanovni&scaron;tva ne de&scaron;avaju isključivo zbog malih plata i nedostatka novca, već i iz drugih razloga, posebno usljed nezadovoljstva vrijednosnim sistemom u državi, vladavinom prava, obrazovnim sistemom. Samim tim neophodno je, osim daljeg ekonomskog rasta i razvoja, raditi na razvijanju svih onih segmenata dru&scaron;tva koji su bitni i koji determini&scaron;u ostanak ili odlazak bilo koje osobe u Crnoj Gori&rdquo;, kaže Mule&scaron;ković za Portal Analitika.
Mekić, pak, tvrdi da lokalne uprave na sjeveru Crne Gore nijesu u finasijskoj situaciji da bilo &scaron;ta preduzmu da bi pomogli rast nataliteta i zadrže mlade.
&ldquo;Takođe, daju lo&scaron; primjer mladima kod zapo&scaron;ljavanja jer zapo&scaron;ljavaju po političkom opredjeljenju, &scaron;to mlade ljude tjera da odlaze, jer to ne žele. Isto se de&scaron;ava i kod raspodjele sredstava ili realizacije pojedinih programa za mlade, gdje takodje prolaze oni koji su politički podobni ili imaju nekoga da im to zavr&scaron;i&rdquo;, kaže Mekić.
Lo&scaron;a populaciona politika ugrožava ekonomski razvoj
Doderović upozorava na podatak da je devet crnogorskih op&scaron;tina u dubokoj demografskoj starosti &scaron;to, kako poja&scaron;njava, ima brojne posljedice po cjelokupno dru&scaron;tvo.
&ldquo;U dru&scaron;tvu gdje je procenat starih ljudi pretjerano visok, očigledno je te&scaron;ko da se uspostavi zadovoljavajući i uravnotežen dru&scaron;tveni život. &Scaron;tavi&scaron;e, može se smatrati da starenje ima reperkusije na mentalitet, na nivo optimizma i preduzetničkog duha stanovni&scaron;tva. Usporen je rast broja stanovnika Crne Gore, usljed sve manjeg uče&scaron;ća mladih generacija u ukupnom stanovni&scaron;tvu, sve je izraženije opadanje stopa nataliteta, a povećanjem uče&scaron;ća starih osoba dolazi do povećanja op&scaron;te stope mortaliteta, a to dovodi do pada vrijednosti prirodnog prira&scaron;taja&rdquo;, kaže on.
Sagovornik Analitike dodaje da se dru&scaron;tvene implikacije demografskog starenja prvenstveno ogledaju u potrebi da se obezbijedi neophodan kvalitet života za &scaron;to veći broj starijih osoba.&nbsp;
&ldquo;Kako udio starijih starosnih grupa u kontingentu starijih raste, uz istovremeno starenje radne snage, mnoge zajednice se suočavaju sa povećanjem pritiska na sistem socijalne za&scaron;tite. Sve veći broj penzionera može izazvati opterećenje fondova, socijalne tenzije i opoziciju, pa i politički sukob aktivnog stanovni&scaron;tva i penzionera&rdquo;, navodi on.
Kako dodaje, ekonomske posljedice demografskog starenja dolaze do izražaja u obimu odliva iz radnog uzrasta i starenju radne snage.&nbsp;
&ldquo;Starija radna snaga se teže prilagođava tehničkom napretku, ima nižu produktivnost rada, nije dovoljno preduzetnička itd. Starenje, &scaron;tavi&scaron;e, utiče na strukturu javne i lične potro&scaron;nje u Crnoj Gori. Dakle, slabo djeluje na neke oblike potro&scaron;nje (npr. tehničke inovacije i sl.), ali na druge veoma snažno i intezivno (ljekovi, zdravstvene usluge itd)&rdquo;, poja&scaron;njava Doderović.
Da starenje stanovni&scaron;tva lo&scaron;e utiče na ekonomiju države smatra i Mule&scaron;ković.&nbsp;
&ldquo;Povećanjem broja stare populacije potpuno se mijenja struktura radne snage u Crnoj Gori pa samim tim za nekoliko godina, shodno ovakvim trendovima, imaćemo veliki nedostatak radno sposobnog stanovni&scaron;tva. S obzirom na to da već sada Crna Gora ima taj problem, ovo će biti jedan od ozbiljnijih izazova. Naravno, ovo treba da bude alarm za donosioce odluka&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
I Doderović dovodi u vezu stagnaciju ekonomskog rasta i starenje stanovni&scaron;tva.
&ldquo;Prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, u Crnoj Gori ima 116.000 penzionera, &scaron;to u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, činioko 20 odsto stanovni&scaron;tva. Ekonomska aktivnost se smanjuje, potrebe se potpuno mijenjaju, tražnja za zdravstvenim i socijalnim uslugama se povećava, penzija postaje osnovni izvor prihoda, a fond PIO osnovni izvor stabilnosti stare populacije - uz preporuku i poruku da starenje populacije ne obećavaperspektivnu i dinamičnu stopu ekonomskog rasta&rdquo;, ističe Doderović.
Kaže da moramo prihvatiti činjenicu da je demografsko starenje na&scaron;a nova relanost i da svoje javne politike i strategije moramo prilagođavati stanju u kojem se nalazimo, imajući u vidu činjenicu da situacija te&scaron;ko da će biti bolja - biće gora.
Neophodno je, dodaje, implementirati politiku aktivnog starenja. Mogućnosti rje&scaron;avanja ovog pitanja, kaže, podrazumevaju integralan pristup, odnosno koordinisano i cjelovito razmatranje i planiranje svih segmenata demografskog, socioekonomskog i prostornog razvoja.&nbsp;
&ldquo;Zato je neophodno po&scaron;tovanje regionalnih i lokalnih specifičnosti, odgovorno procjenjivanje mogućnosti i &scaron;ansi za očuvanje ili pobolj&scaron;anje starosnog sastava stanovni&scaron;tva na lokalu. U skladu sa tim, neophodno je afirmisanje i aktiviranje lokalnih samouprava u dimenzioniranju i specificiranju problema demografskog starenja, kao i u pronalaženju adekvatnog reagovanja na uočene izazove&rdquo;, tvrdi Doderović.
Rje&scaron;enje u aktivnim populacionim politikama i oživljavanju sela
On nagla&scaron;ava da depopulacija i starenje zahtijevaju implementaciju odgovarajućih mjera kako bi se postigao održivi demografski razvoj u budućnosti.
&ldquo;Prema projekcijama UN, do 2050. godine negativni demografski trendovi usloviće smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori od oko 8,2%. Tako bi 2050. u na&scaron;oj zemlji živjelo 574.000 stanovnika, &scaron;to približno odgovara populaciji s kraja 70-ih godina. Ovaj podatak nas postavlja na 26. mjesto na listi država svijeta kod kojih se u navedenom periodu očekuje najveće procentualno smanjenje populacije&rdquo;, upozorava Doderović.
Prema njegovim riječima, nijedna mjera demografske rehabilitacije i populacione politike ne može dati rezultat odmah, zbog čega mjere moraju da budu, kako kaže, sistematične,dugotrajne, kvalitetno postavljene i kordinisane.&nbsp;
&ldquo;Sa mjerama demografske rehabilitacije-populacione politike kasni se preko 30 godina na nivou države. Mjere populacione politike na nivou op&scaron;tina trebale su se preduzeti onog momenta kada su op&scaron;tine u&scaron;le u fazu gubitka stanovni&scaron;tva - negativnog prirodnog prira&scaron;taja. Nedostatak tih mjera doveo je demografskogpražnjenja sjevernog i sredi&scaron;njeg regiona (izuzetak Podgorica) čak i prostora pojednih op&scaron;tina primorskog regiona, npr. Ulcinja i Herceg Novog&rdquo;, podsjeća Doderović.&nbsp;
Ipak, nije, kaže, kasno da se situacija popravi.
&ldquo;Treba formirati institucije koje će se baviti demografskim politikama i problemima koje dovode do krize i moguće demografske katastrofe. Treba odvojiti značajna finansijska sredstva za demografsku rehabilitaciju. Među mjerama koje Vlada sprovodila u cilju jačanja nataliteta su tri poku&scaron;aja vje&scaron;tačke oplodnje na račun države i to &scaron;to je dio stambenih kredita u okviru projekta &ldquo;1.000 plus&rdquo; bio namijenjen mladim bračnim parovima&rdquo;, kaže on.
Kako ukazuje, većinu ostalih mjera u ovom dijelu osmislile su op&scaron;tinske vlasti.
&ldquo;Nepostojanje strategije države i održivih i konkretnih mjera dovode do toga da se mladi ljudi sve teže odlučuju za formiranje porodice, a i ako to učine, najče&scaron;će to bude samo jedno dijete. Sve to iz razloga nemogućnosti da obezbijede svojoj porodici normalne i adekvatne uslove za život i prosperitet. Statistički podaci su poražavajući, Crna Goraneminovno gubi stanovni&scaron;tvo, a taj se problem ne može rije&scaron;iti ni useljavanjem, jer Crna Gora nema integracijske sposobnosti, odnosno socijalni sistem to ne bi mogao podnijeti. Treba biti umjeren i oprezan o mogućnostima Crne Gore za efikasanoporavak od tradicionalnih i naslijeđenih ekonomskih problema, neadekvatnog modela ekonomskog razvoja i uticaja pandemije&rdquo;, nagla&scaron;ava Doderović.
Mekić, pak, smatra da je hitno dono&scaron;enje strategija i akcionih planova prioritet vlasti i na državnom i na lokalnom nivou.
&ldquo;Mora se odlučiti &scaron;ta preduzeti u narednih 10 godina da bi se lo&scaron;i demografski trendovi zaustavili, sa fokusom na op&scaron;tine na sjeveru Crne Gore. Zamislite da sada već imamo duplo veći broj građana koji žive u pojedinim mjesnim zajednicama nego u &Scaron;avniku, Plužinama i Andrijevici, &scaron;to znači da su te op&scaron;tine već izgubile status op&scaron;tina i da su u statusu mjesnih zajednica&rdquo;, kaže on.
To, kako dodaje sagovornik Analitike, samo govori koliko je alarmantna situacija i da mora odmah da se ne&scaron;to preduzme.&nbsp;
&ldquo;Mladi na sjeveru Crne Gore za državu kao da ne postoje, niko se o njima ne brine, kao da se namjerno radi da se ugasi ovaj region. Moramo se svi posvetiti mladim ljudima, moraju se pokrenuti investicije da se mladi ljudi zapo&scaron;ljavaju i ostanu da žive u svojoj op&scaron;tini, tu stvaraju porodicu. Moraju se otvoriti fakluteti, mora se svakom mladom čovjektu na sjeveru pomoći da izdržava svoju buduću porodicu. Siguran sam da će ostati na sjeveru ako im se pruži mogućnost, koju sada nemaju&rdquo;, smatra Mekić.
Mule&scaron;ković dodaje da je neophodno problemu pristupiti sistematično i sa vi&scaron;e aspekata.&nbsp;
&ldquo;Problem treba posmatrati i iz demografskog i iz ekonomskog ugla te kroz strategije kreirati kako demografske tako i ekonomske mjere u cilju zadržavanja stanovni&scaron;tva, posebno u onim op&scaron;tinama gdje nam je veliki odliv&rdquo;, kaže Mule&scaron;ković.&nbsp;
Doderović dodaje da u okviru djelovanja različitih institucija i oragnizacija, značajno mjesto, ulogu i odgovornost imaju i op&scaron;tine, koje izgradnjom infrastrukturnih objekata, saobraćajnica, odgovarajućom mrežom institucija na jednom prostoru mogu uticati na promjenu ne samo ruralnog pejzaža, već i u instaliranju institucionalnih pretpostavki za demografsku obnovu sela.&nbsp;
&ldquo;Tradicionalno selo je uvijek bilo rezervoar demografske reprodukcije crnogorskog naroda. Sa njegovim razaranjem usahlo je to vrelo. Sada su sela demografski i ekonomski devastirana. Uga&scaron;ena su ne samo brojna ognji&scaron;ta, već i izumrla brojna seoska naselja u Crnoj Gori. Zato je neophodna obnova sela ako želimo demografsku obnovu Crne Gore. Samo kroz modernizaciju i razvoj sela, kroz razvijanje i stvaranje novih oblika privređivanja - poljoprivrede, razvoja seoskog turizma, etnokulturnog i ekolo&scaron;kog - može se podstaći zadržavanje stanovnika, obnova uga&scaron;enih ognji&scaron;ta i revitalizacija života na ovim zapu&scaron;tenim prostorima&rdquo;, poručuje Doderović.&nbsp;

Doderović: Populaciona politika kasni 30 godina; Mulešković: Starenje stanovništva loše utiče na ekonomiju, alarm za donosioce odluka

POPIS STANOVNIŠTVA POKAZAO DEMOGRAFSKU UGROŽENOST CRNE GORE

Grip je u Crnoj Gori potcijenjen. Većina stanovni&scaron;tva misli da bolest kratko traje, da nije opasna i da nema smisla vakcinisati se svake godine, saop&scaron;tila je u Radio-ordinaciji Radija Crne Gore epidemiolo&scaron;kinja u Domu zdravlja Nik&scaron;ić dr Ivona Dra&scaron;ković. Moguće su, međutim, ozbiljne komplikacije, pa i smrtni ishod, a vakcina od toga &scaron;titi u 80% slučajeva.
Brojne studije su dokazale da se kod gripoznih osam puta če&scaron;će javljaju mozdani udar i upala pluća, deset puta je če&scaron;će srčani udar, a kod 74% poremeti se glikemijski indeks, upozorila je dr Dra&scaron;ković.
"Ono &scaron;to je jako značajno je da se vakcini&scaron;u sve osobe koje su starije od 65 godina, djece od 6 mjeseci do 5 godina, trudnice kao i svi oni koji boluju od hroničnih bolesti, kao &scaron;to su hronično-abstruktivne bolesti pluća, dijabetičarje, kardiovaskularni bolesnici, neurolo&scaron;čki bolesnici, svi oni ostali koji imaju neko od hroničnih oboljenja", istakla je Dra&scaron;ković.&nbsp;
Cilj vakcinacije je, ističe, da se smanje te&scaron;ke forme bolesti i smanjenje smrtnosti, stope hospitalizacije.&nbsp;
"Urađen je veliki broj studija, u tim studijama je dokazano da osobe koje su imale grip imaju če&scaron;će 8 puta moždani udar, 8 puta če&scaron;će upale pluća, 10 puta srčani udar, takođe kod 74% oboljelih je utvrđeno poremećaj glikemijskog indeksa, ako 24% je gubitak sposobnosti obavljanja svakodnevnog života i rada i na taj način je neophodna i briga o tim osobama", naglasila je Dra&scaron;ković.&nbsp;
Osim vakcinacije jako je značajno, upozorava Dra&scaron;ković, da osobe koje imaju respiratorne tegobe ne borave na poslu, izbjegavaju bliske kontakte, ostaju u svojim domovima, prilikom pogor&scaron;anja stavlja da se jave svom izabranom ljekaru.

Drašković: Vakcina protiv gripa u 80 odsto slučajeva štiti od smrtnosti

"GRIP JE U CRNOJ GORI POTCIJENJEN"

Nik&scaron;ićka grupa, osumnjičeni koji su uhap&scaron;eni u nedavnoj akciji policije, sprovedenoj po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva,&nbsp; privedeni su kod sudije za istragu.
Oni su obuhvaćeni istragim povodom krivičnih djela vezanih za drogu i nedozvoljenu trgovinu cigaretama.
Njih saslu&scaron;ava sudija&nbsp;Suzana Mugo&scaron;a.
"Po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, Specijalno policijsko odjeljenje je li&scaron;ilo slobode četiri lica (S.K., N.V., B.Đ. i M.K.) i protiv njih, kao i protiv: I.K., koji je u pritvoru u Upravi za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija, u drugom krivičnom predmetu, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a S.K., I.K. i B.Đ. krivično djelo neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, S.K. i M.K. dva krivična djela krijumčarenje, a S.K. i dva krivična djela nedozvoljena trgovina", saop&scaron;tili su ranije iz SDT-a.
Policija je pretresla stanove i druge prostorije koje osumnjičeni koriste u Nik&scaron;iću i&nbsp; Podgorici i prona&scaron;la predmete važne za postupak.

Nikšićka grupa privedena na saslušanje kod sudije za istragu

SASLUŠAVA IH SUDIJA SUZANA MUGOŠA

Ma&scaron;inovođa koji je&nbsp;upravljao teretnim vozom na liniji Podgorica &ndash; Nik&scaron;ić, koja prolazi kroz stajali&scaron;te Slap,&nbsp;zaustavio je danas voz i pomogao ženi koja je bila u vozilu pored pruge u te&scaron;kom zdravstvenom stanju.
Naime, ma&scaron;inovođa, je u toku vožnje primijetio putnički automobil marke &bdquo;Jugo&ldquo; parkiran tik uz prugu, &scaron;to je izazvalo sumnju i momentalno privuklo njegovu pažnju. S obzirom na to da je bilo neophodno odmah reagovati kako bi se izbjegla potencijalna opasnost, ma&scaron;inovođa, koji je želio ostati anoniman, je bez oklijevanja odlučio da zaustavi voz.
Nakon &scaron;to je zaustavio teretni voz, ma&scaron;inovođa se približio vozilu i kroz prozor ugledao ženu u veoma te&scaron;kom stanju. S obzirom na to da nije bilo vremena za gubljenje, odmah je kontaktirao policiju i hitnu pomoć, i ubrzo su se pojavile nadležne službe. Policija je osigurala područje, dok su ljekari hitne pomoći brzo preuzeli ženu koja je pokazivala znakove ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ovaj herojski gest nai&scaron;ao je na pohvale u lokalnoj zajednici, kao i među kolegama u željezničkoj službi, prenosi portal Volim Danilovgrad.&nbsp;

Pruga Podgorica-Nikšić: Mašinovođa zaustavio voz i pomogao ženi u teškom stanju

HEROJSKI GEST

Ispitivanjima na beogradskom Institutu za medicinu rada &rdquo;Dr Dragomir Karajović&rdquo; utvrđeno je da &scaron;est lučko-transportnih radnika kompanije &ldquo;Port of Adria&rdquo; u krvi imaju doze olova koje su dozvoljene za nekoga ko je profesionalno izložen tom te&scaron;kom metalu, kazao je ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun.
&ldquo;Konkretno, u odnosu na potencijalno trovanje olovom, dodatno liječenje nije bilo potrebno, samo dodatni monitoring&rdquo;, rekao je &Scaron;imun &ldquo;Bojama jutra&rdquo; na TV Vijesti.
Poručio je da fokus treba da bude usmjeren na uzrok.
&ldquo;&Scaron;to se odgovornosti tiče, nisam tu da donosim konačan sud&rdquo;, kazao je on.
&Scaron;imun je istakao i da rje&scaron;enje ovog problema zahtijeva multisektorski pristup.

Šimun: Olovo u krvi radnika koji su upućeni u Beograd u granicama dozvoljenog u odnosu na radno mjesto

SAOPŠTIO MINISTAR ZDRAVLJA

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura dva do 14, najvi&scaron;a dnevna 16 do 26 stepeni.