Društvo

Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore trenutno nedostaje 25 doktora, a od 1. aprila taj broj će porasti na 34 zbog odlaska dijela kadra na specijalizaciju, saop&scaron;tio je direktor Zavoda mr sc. med. Vuk Niković, ističući da je ova služba ključna karika zdravstvenog sistema i da direktno utiče na stopu preživljavanja i smanjenje invaliditeta kod pacijenata, prenosi RTCG.
&ldquo;Zavod za hitnu medicinsku pomoć predstavlja jednu od najvažnijih karika u zdravstvenom sistemu, jer pravovremena reakcija ekipa hitne pomoći može značajno povećati &scaron;anse za preživljavanje pacijenata i smanjiti posljedice te&scaron;kih zdravstvenih stanja&rdquo;, kazao je Niković.
On je u emisiji Link Radija Crne Gore istakao da u toj ustanovi trenutno radi 125 ljekara, među kojima je 25 specijalista, dok se osam doktora nalazi na specijalizaciji.
&ldquo;Trenutno nam nedostaje 25 doktora, a od 1. aprila kada odu na specijalizaciju, faliće ih 34. Znači, imamo jedan aktuelan problem &ndash; manjak kadra, koji ćemo, nadam se, prevazići u narednom periodu&rdquo;, naveo je Niković.
Kako je objasnio, hitna medicinska pomoć ima ključnu ulogu u zbrinjavanju pacijenata sa te&scaron;kim traumama, infarktom miokarda ili akutnim moždanim udarom.
&ldquo;Kada pacijenta sa određenom traumom, povredom ili komplikacijom transportujete i adekvatno zbrinete do referente zdravstvene ustanove, povećavate stopu preživljavanja. Samim tim smanjujete bolničke dane u Kliničkom centru ili bolnicama, ali i stopu invaliditeta&rdquo;, rekao je Niković.
On je podsjetio da je Zavod u posljednjih pet godina započeo sveobuhvatnu reformu sistema hitne medicinske pomoći, s ciljem usklađivanja sa standardima Evropske unije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora turistička destinacija koju svake godine posjećuje veliki broj stranih državljana.
U okviru reforme planirano je i uvođenje norve&scaron;kog, odnosno crnogorskog protokola kućnih posjeta, koji će omogućiti precizniju procjenu da li je potrebno da ekipa hitne pomoći izađe na teren.
&ldquo;To podrazumijeva da, kada pozivalac broja 124 saop&scaron;ti svoje simptome, ljekar ili medicinski tehničar koristi protokol i postavlja određeni set pitanja na osnovu kojih se procjenjuje da li je lice za prijem, odnosno da li će ekipa izaći na teren ili neće&rdquo;, pojasnio je Niković.
Prema njegovim riječima, svi pozivi biće snimani, &scaron;to će omogućiti provjeru eventualnih propusta, ali i koristiti u edukativne svrhe.
&ldquo;U Zapadnoj Evropi odavno su shvatili da je ljudima sve urgentno i da postoji ogroman procenat bezrazložnih izlazaka hitne medicinske pomoći na teren&rdquo;, ukazao je Niković.
Hitna medicinska pomoć, kako je objasnio, interveni&scaron;e u slučajevima kada je ugroženo stanje svijesti, srčani rad ili disanje pacijenta, ali i kod saobraćajnih nesreća i drugih masovnih akcidenata.
Zavod planira i uvođenje telemedicine, kojom će svi EKG aparati biti umreženi kako bi se zdravstveni problem kod pacijenta brže otkrio i kako bi se pacijent pravovremeno transportovao u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
Niković je najavio i uvođenje paramedikusa, odnosno posebno obučenih zdravstvenih radnika koji nijesu ljekari, ali su osposobljeni da pruže pomoć na terenu.
&ldquo;Planiramo da visoke medicinske tehničare dodatno &scaron;kolujemo godinu, kako bismo dobili kadar koji može raditi u dispečarskom centru, izlaziti na teren i pripremiti pacijenta za transport&rdquo;, kazao je on.
On je podsjetio da su službe hitne medicinske pomoći pro&scaron;le godine pregledale oko 300.000 pacijenata, &scaron;to govori o obimu i odgovornosti posla.
Govoreći o ulaganjima, Niković je naveo da je od 2021. godine rekonstruisano 19 jedinica hitne medicinske pomoći, kao i da je obnovljen vozni park nabavkom vi&scaron;e od 30 novih vozila.
&ldquo;U narednom periodu planiramo nabavku dodatnih vozila za sjeverne op&scaron;tine, posebno za ruralna područja gdje su potrebna vozila koja mogu adekvatno da se kreću seoskim putevima&rdquo;, rekao je Niković.
On je poručio da je cilj svih reformi veća bezbjednost pacijenata i jačanje povjerenja građana u sistem hitne medicinske pomoći.
&ldquo;Sve ovo &scaron;to radimo je jedna sveobuhvatna reforma za koju je potrebno vrijeme, kontinuitet i ljudi koji će na adekvatan način prepoznati njen značaj. Moja poruka građanima je da nam vjeruju&rdquo;, zaključio je Niković.

Niković: Hitnoj pomoći će od aprila nedostajati 34 ljekara

"SLUŽBE HITNE MEDICINSKE POMOĆI PROŠLE GODINE PREGLEDALE OKO 300.000 PACIJENATA"

Sjednica Ustavnog suda, na kojoj će se razmatrati inicijative za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, trebalo bi da bude održana danas.
Sjednica, koja je trebalo da se održi u četvrtak, odgođena je zbog porodičnih razloga jednog od sudija, prenosi agencija Mina.
Iz Suda su kazali i da predlog sudije izvjestioca da sjednica bude javna, nije dobio potrebnu većinu od četiri glasa.&nbsp;
Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skup&scaron;tini 3. juna pro&scaron;le godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula pro&scaron;le godine.
&bdquo;Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u Skup&scaron;tini Op&scaron;tini Budva, Đorđe Zenović i nevladina organizacija (NVO) Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, &scaron;to Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Ustavni sud je sredinom decembra održao javnu raspravo o tom predmetu, na kojoj su mi&scaron;ljenja saop&scaron;tili profesor ustavnog prava i biv&scaron;i predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Garda&scaron;ević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i biv&scaron;i sudija Evropskog suda za ljudska prava, Neboj&scaron;a Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava, Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekolo&scaron;kog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;

Danas sjednica Ustavnog suda o Sporazumu sa Emiratima

TREBALO JE DA BUDE ODRŽANA PROŠLOG ČETVRTKA

Zabrinjavajući pad nataliteta: Dok mladi čekaju bolje dane za potomstvo, sve nas je manje

PROŠLE GODNE ROĐENO 6.910 BEBA ŠTO JE DOSAD NAJMANJI BROJ

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim oblastima.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju su kazali da je tokom poslijepodneva, uglavnom u planinskim predjelima, ponegdje moguć jači razvoj oblačnosti uz uslove za kratkotrajno ki&scaron;u.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 11 do 20 stepeni.

Pretežno sunčano, do 20 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Vandalizam na 16 cetinjskih igrali&scaron;ta pričinio je &scaron;tetu veću od 100.000 eura, pokazuju podaci koje je RTV Cetinje dobio iz gradske uprave. Najveći dio o&scaron;tećenja odnosi se na polomljen mobilijar i devastirane sprave namijenjene djeci.
Posebno zabrinjava činjenica da su među o&scaron;tećenim i sprave namijenjene osobama sa invaliditetom, koje su, prema informacijama iz gradske uprave, pojedinci koristili kao improvizovane fudbalske golove, iako je riječ o opremi čija je nabavka izuzetno skupa.
Prema saznanjima RTV Cetinje, jedan od problema koji je naročito izražen u posljednje vrijeme jeste okupljanje djece i starijih maloljetnika u kasnim večernjim satima bez nadzora roditelja. Građani iz vi&scaron;e naselja žale se na galamu i naru&scaron;avanje javnog reda i mira, ali i na česte slučajeve o&scaron;tećenja javne i privatne imovine.
Takve situacije, kako saznajemo, zabilježene su u naselju Kongo, naselju 4. jul, u gradskim parkovima, ali i u dvori&scaron;tu takozvane &bdquo;zgrade mozgova&ldquo; u Bulevaru crnogorskih junaka. U tom dijelu grada, prema informacijama do kojih je do&scaron;ao RTV Cetinje, desili su se i slučajevi lomljenja stakala na zgradi, kao i okupljanja djece koja skaču po garažama. Takođe, primijećeno je da se maloljetnici okupljaju i u blizini trafostanice u tom naselju, &scaron;to može predstavljati ozbiljnu opasnost po njihovu bezbjednost.
Prema informacijama RTV Cetinje, o ovim slučajevima upoznata je i cetinjska policija.
Jedan od nedavnih primjera dogodio se u donjem dijelu grada, gdje je grupa od desetak osnovaca gotovo mjesec dana uznemiravala osamdesetogodi&scaron;nju sugrađanku. Predstavljali su se kao anketari i kamenčićima gađali staklo stambenog objekta u kojem živi ta žena. Slučaj je, kako saznajemo, na kraju prijavljen policiji, a roditelji pozvani na saslu&scaron;anje.
Ovakvi događaji pokazuju da dio djece u večernjim satima boravi napolju bez nadzora roditelja, koji često nijesu upoznati sa pona&scaron;anjem svoje djece i često budu iznenađeni kada saznaju za takve situacije.
Pritužbe stižu i iz naselja Crvenkapa, gdje se, prema riječima građana, djeca takođe okupljaju u grupama i pu&scaron;taju preglasnu muziku preko bluetooth zvučnika do kasnih večernjih sati, zbog čega stanari, naročito stariji ljudi, kažu da ne mogu da odmaraju i spavaju. Kako navode, u jednom od posljednjih slučajeva reagovala je Komunalna policija, nakon čega su se okupljeni maloljetnici razi&scaron;li.
Kao odgovor na sve učestalije slučajeve o&scaron;tećenja igrali&scaron;ta i zabrinjavajuće podatke o boravku djece na ulici u kasnim večernjim satima, gradska uprava i Centar za socijalni rad pokrenuli su kampanju &bdquo;Biraj trag koji ostavlja&scaron;&ldquo;.
Socijalna radnica Melita Marković kazala je za RTV Cetinje da je cilj kampanje da podstakne djecu i mlade na odgovorniji odnos prema prostoru u kojem žive.
Uloga Centra za socijalni rad je prije svega savjetodavna i preventivna, kroz razgovor sa djecom i roditeljima nastojimo da im ukažemo na posljedice vandalizma i važnost očuvanja javnog prostora &ndash; kazala je Marković.
Ona podsjeća da roditelji, prema zakonu, imaju obavezu da brinu o bezbjednosti, pona&scaron;anju i nadzoru svoje djece.
To podrazumijeva i interesovanje gdje djeca provode vrijeme, s kim se druže i koliko dugo borave napolju, posebno u večernjim satima. Odgovorno roditeljstvo i saradnja porodice i institucija ključni su kako bismo zajedno odgajali generacije koje će čuvati, a ne uni&scaron;tavati prostor u kojem odrastaju &ndash; istakla je Marković.
Sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Dejana Dizdar kazala je da kampanja predstavlja važan korak ka stvaranju sigurnijeg i odgovornijeg okruženja za djecu i mlade.
Kao Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade smatramo da je na&scaron;a obaveza da, zajedno sa institucijama, &scaron;kolama, sportskim klubovima i roditeljima, kontinuirano radimo na jačanju svijesti o značaju očuvanja javnih prostora i njegovanja kulture nenasilja &ndash; kazala je Dizdar.
Dodaje da igrali&scaron;ta nijesu samo mjesta za igru, već i prostor gdje djeca razvijaju timski duh i uče vrijednosti zajedni&scaron;tva i zdravih stilova života.
Njihovo očuvanje je zajednička odgovornost svih nas. Posebno je važno da mladima jasno ukažemo na posljedice vandalizma, ali i da im ponudimo pozitivne modele pona&scaron;anja i načine da aktivno doprinesu svojoj zajednici &ndash; navela je Dizdar.
Iz gradske uprave podsjećaju da je do sada za saniranje &scaron;tete nastale vandalizmom na igrali&scaron;tima izdvojeno vi&scaron;e od 100.000 eura iz budžeta Prijestonice, dok je u planu dodatno ulaganje u nove sadržaje i zamjenu dotrajalih djelova opreme, za &scaron;ta će biti potrebno jo&scaron; oko 100.000 eura.
Zbog toga se sve če&scaron;će postavlja pitanje smisla tolikih ulaganja ukoliko se infrastruktura namijenjena djeci kontinuirano uni&scaron;tava, zbog čega nadležni apeluju na roditelje i cijelu zajednicu da doprinesu njenom očuvanju.

Šteta od vandalizma na cetinjskim igralištima veća od 100.000 eura

GRADSKA UPRAVA I CENTAR ZA SOCIJALNI RAD POKRENULI SU KAMPANJU „BIRAJ TRAG KOJI OSTAVLJAŠ“

Pet crnogorskih pomoraca koji se nalaze u zoni ratnih dejstava na Bliskom istoku zatražilo je pomoć za evakuaciju od Vlade Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Ministarstva pomorstva.
Direktor Direktorata za pomorsku i unutra&scaron;nju plovidbu Goran Idrizović kazao je za Radio Crne Gore da u tom resoru prate situaciju na Bliskom istoku i poku&scaron;avaju da pomorce vrate sigurno u Crnu Goru.
On je rekao da je preko platforme za hitnu registraciju u zonama pogođenim ratnim dejstvima registrovano 44 pomorca, a pet se prijavilo za ekavukaciju, prenosi Portal RTCG.
Izdrizović je posebno naglasio da je do&scaron;lo do dalje eskalacije bezbjednosne situacije jer su se desila dva incidenta koja se mogu klasifikovati kao oružani napadi na brodove.
Kako je dodao, u bliskoj i intenzivnoj saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova pomno prate razvoj situacije i rade na pripremi evaukacionih letova za pomorce koji su zatražili povratak kućama.&nbsp;
Ministarstvo pomorstva saop&scaron;tilo je prije nekoliko dana da se putem platforme za hitnu registraciju ranije prijavilo 40 crnogorskih pomoraca koji se nalaze u regionu Hormu&scaron;kog moreuza, Persijskog i Omanskog zaliva, navodeći da bezbjednost pomoraca predstavlja apsolutni prioritet.

Pet pomoraca zatražilo pomoć za evakuaciju iz ratne zone

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Nevladine organizacije CGO i UDIK pozvale su Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore da raskine ugovor sa rehabilitacionim centrom &bdquo;Vilina Vlas&ldquo; kod Vi&scaron;egrada i taj objekat ukloni iz programa odmora i oporavka koji se po povoljnim uslovima nudi penzionerima i penzionerkama.
"Iako mogućnost kori&scaron;ćenja odmora i rehabilitacije u različitim objektima u zemlji i regionu predstavlja važnu i dru&scaron;tveno odgovornu mjeru, izbor partnerskih objekata mora biti u skladu sa osnovnim etičkim principima, kulturom sjećanja i po&scaron;tovanjem žrtava ratnih zločina", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je banjsko lječili&scaron;te &bdquo;Vilina Vlas&ldquo;, udaljeno oko pet kilometara od Vi&scaron;egrada, tokom rata u Bosni i Hercegovini bilo mjesto zatočenja, mučenja i sistematskog seksualnog nasilja nad nesrpskim stanovni&scaron;tvom.
"Prema izvje&scaron;taju posebnog komiteta Ujedinjenih nacija iz 1994. godine, tokom 1992. u tom objektu silovano je oko 200 žena, od kojih su neke ubijene, dok su neke izvr&scaron;ile samoubistvo. U tom prostoru zlostavljano je i mučeno i 17 građana bo&scaron;njačke nacionalnosti iz mjesta Sjeverin kod Priboja, koje su u oktobru 1992. oteli pripadnici paravojne formacije &bdquo;Osvetnici&ldquo;, predvođeni Milanom Lukićem.
U ujednoj od presuda Suda Bosne i Hercegovine ovaj objekat opisan je kao rehabilitacioni centar pretvoren u ženski logor u koji su dovođene žene i djevojčice koje su sistematski maltretirane&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Za zločine počinjene u &bdquo;Vilinoj Vlasi&ldquo; osuđen je Željko Lelek na 16 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući seksualno nasilje, dok su drugi počinioci uglavnom procesuirani za druge zločine počinjene u Vi&scaron;egradu i okolini.
Nakon rata &bdquo;Vilina Vlas&ldquo; je nastavila da funkcioni&scaron;e kao banjsko i rehabilitaciono lječili&scaron;te. Međutim, na objektu, niti u njegovoj zvaničnoj prezentaciji, nema informacija da je tokom rata bio mjesto zatočenja, mučenja i silovanja, niti postoji spomen-obilježje ili memorijalna ploča koja bi ukazala na počinjene zločine.
CGO i UDIK ocjenjuju da promocija ovog objekta u turističke i rehabilitacione svrhe, bez konteksta i pijeteta prema žrtvama, predstavlja primjer negiranja i normalizacije zločina, te da mnogi posjetioci nijesu svjesni da borave u prostoru u kojem su prije tri decenije počinjena masovna silovanja i ubistva.
Na takvu praksu, podsjećaju, reagovala je i regionalna REKOM mreža pomirenja, koja je ocijenila da je riječ o svjesnom izboru da se o silovanjima ćuti i žrtve izbri&scaron;u iz javnog prostora. Reagovala je i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, nagla&scaron;avajući da mjesta stradanja ne smiju biti predstavljana kao turističke destinacije bez istine o onome &scaron;to se u njima dogodilo.
&bdquo;Fond PIO, kao javna institucija Crne Gore, mora voditi računa o etičkim implikacijama svojih odluka i partnerstava. Nedopustivo je upućivanje penzionera i penzionerki &ndash; među kojima mogu biti i osobe koje su preživjele ratne traume ili članovi porodica žrtava &ndash; u objekat koji simbolizuje sistematsko seksualno nasilje i zločine protiv čovječnosti&ldquo;, navode iz CGO-a i UDIK-a.
Napominju da se takva praksa može tumačiti i kao indirektno pristajanje na revizionizam i negaciju zločina.
"Pozvamo Fond PIO da pokrene postupak raskida važećeg ugovora sa rehabilitacionim centrom &bdquo;Vilina Vlas&ldquo;, te da prilikom budućeg izbora partnerskih objekata uvede jasne kriterijume koji uključuju po&scaron;tovanje dostojanstva žrtava ratnih zločina i odgovoran odnos prema nasljeđu pro&scaron;losti.
Raskid ovog ugovora bio bi jasan signal da Crna Gora ne pristaje na normalizaciju mjesta zločina pod pla&scaron;tom turizma i rehabilitacije, već da njene institucije doprinose izgradnji dru&scaron;tva koje se odgovorno odnosi prema pro&scaron;losti i pokazuje solidarnost sa žrtvama&ldquo;, zaključuju CGO i UDIK.

CGO i UDIK: „Vilina Vlas“ ne može biti dio programa odmora Fonda PIO

"TOKOM 1992. U TOM OBJEKTU SILOVANO JE OKO 200 ŽENA, OD KOJIH SU NEKE UBIJENE, DOK SU NEKE IZVRŠILE SAMOUBISTVO"

Roditelji djece sa te&scaron;koćama u razvoju u Crnoj Gori na odluke socio-ljekarskih komisija pri centrima za socijalni rad čekaju mjesecima, bez ikakvog obavje&scaron;tenja o statusu svojih zahtjeva. Sagovornici Pobjede upozoravaju da takva ka&scaron;njenja nemaju opravdanje, da porodice ostaju bez osnovnih materijalnih prava i pratećih beneficija, te da je riječ o ozbiljnom sistemskom problemu za koji je odgovorno nadležno ministarstvo.
Iz NVO sektora poručuju da roditelji mogu podnositi urgencije, žalbe Ombudsmanu ili čak tužbe zbog &bdquo;ćutanja administracije&ldquo;, te da se ovakvim zastojima dodatno produbljuje ionako težak položaj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.
Međunarodni izvje&scaron;taji upozoravali
Predsjednik NVO Udruženje roditelja djece sa te&scaron;koćama u razvoju Milisav Korać kaže da nije bio upoznat sa konkretnim slučajem čekanja osam mjeseci, ali nagla&scaron;ava da za takvo ka&scaron;njenje ne postoji nikakvo opravdanje.
- Nijesam znao da je to čekanje osam mjeseci, ne znam u kojem je to centru i u kojoj op&scaron;tini, da bismo napisali dopis ministru socijalnog staranja u čijoj se nadležnosti nalazi centar za socijalni rad i socijalno-ljekarska komisija - kazao je Korać.
On podsjeća da, ukoliko se pravo prizna, ono pripada retroaktivno od prvog narednog mjeseca nakon podno&scaron;enja zahtjeva.
- Ono &scaron;to je u svemu tome dobro jeste to &scaron;to ako se prizna pravo &ndash; ono pripada retroaktivno od prvog narednog mjeseca u odnosu na mjesec kad je podnijet zahtjev za ostvarenje prava. Naravno, nema nikakvog opravdanja za toliko ka&scaron;njenja. To samo potvrđuje koliko su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i odrasla lica sa invaliditetom, kao i porodice u kojima oni žive u te&scaron;kom položaju - navodi Korać.
Prema njegovim riječima, takvi slučajevi potvrđuju ono na &scaron;to godinama ukazuju međunarodni izvje&scaron;taji.
- Svake godine u izvje&scaron;tajima Evropske komisije o Crnoj Gori navodi se da lica sa invaliditetom te&scaron;ko ostvaruju svoja prava i da su izložena raznim oblicima diskriminacije. Ovaj slučaj od osam mjeseci najbolje potvrđuje ispravnost i utemeljenost u vi&scaron;egodi&scaron;njim izvje&scaron;tajima Evropske komisije - rekao je on.
Dodaje da roditelji pojedinačno imaju vrlo ograničene mogućnosti da utiču na ubrzanje postupka.
- Nažalost, roditelji tu ne mogu ni&scaron;ta da učine pojedinačno, vezane su im ruke, mogu se žaliti eventualno ombudsmanu, pisati ministru socijalnog staranja, a ako mi dostavite podatak u kojoj je to op&scaron;tini, napisaću dopis u ime NVO ministru i tražiti da se taj problem u radu ljekarskih komisija hitno rje&scaron;ava - kazao je Korać.
On nagla&scaron;ava i da nevladine organizacije nemaju precizne podatke o broju roditelja koji poku&scaron;avaju ostvariti prava putem komisija.
- Ti zahtjevi ne idu preko NVO nego se roditelji direktno obraćaju centrima za socijalni rad prema mjestu prebivali&scaron;ta. Mi za te pojedinačne probleme saznamo jedino kada ih roditelji kao članovi udruženja iznose u razgovorima. Veliki broj roditelja koji imaju djecu sa te&scaron;koćama u razvoju nijesu članovi nijednog roditeljskog udruženja, pa mi ne možemo imati takve podatke - rekao je Korać.
Problem funkcionisanja komisija
Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore upozoravaju da se na ostvarivanje prava čeka mjesecima i da su uzrok tome problemi u funkcionisanju komisija.
Marina Vujačić, izvr&scaron;na diorektorica UMHCG je Pobjedi kazala da je mandat prethodnih socio-ljekarskih komisija bio istekao, a brojni zahtjevi su ostali nerije&scaron;eni.
- Potom su formirane u posljednjem kvartalu pro&scaron;le godine, ali su, po na&scaron;im saznanjima, imale samo jedno zasijedanje i to sa sigurno&scaron;ću ne možemo reći da su se u svakom gradu sastale makar jednom - kazala je ona.
Prema informacijama koje dobijaju od korisnika, na ostvarivanje prava čeka se jo&scaron; od juna.
- Problem posebno predstavljaju situacije u kojima je neko ostvario pravo na dodatak za njegu i pomoć na određeni vremenski period i u posljednjim mjesecima je to pravo isteklo, a komisije ne zasijedaju i ne odlučuje se u zakonski definisanim rokovima. Zbog toga ljudi gube i povezana prava i nijesu u mogućnosti ostvariti povlastice na putovanje, subvencije za struju, komunalije i tako dalje &ndash; upozorava izvr&scaron;na direktorica UMHCG.
Vujačić dodaje da su u problemu i novi potencijalni korisnici jer ne mogu ostvariti pravo u skladu sa zakonom.
U takvim situacijama građani imaju i pravne mehanizme za&scaron;tite.
- Ono &scaron;to mogu uraditi svi koji čekaju na postupanje po zahtjevu i dobijanje rje&scaron;enja od nadležnog centra u roku dužem od mjesec dana jeste podno&scaron;enje tužbe. Ako se o zahtjevu ne odluči u roku od mjesec dana riječ je o kr&scaron;enju Zakona o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi, ali i drugih propisa uključujući antidiskriminaciono zakonodavstvo &ndash; ističe Vujačić.
Ona ukazuje i da je nedopustivo pozivanje na retroaktivnu isplatu kao opravdanje za vi&scaron;emjesečno čekanje.
- Institucije često saop&scaron;tavaju strankama kako će sva razlika u isplati biti nadoknađena retroaktivno kada im se pravo prizna, &scaron;to jeste tačno, ali je nedopustivo da zbog blokade sistema socijalne za&scaron;tite korisnici ne mogu ostvariti i brojna druga prava, a neki od njih nemaju ni za osnovnu egzistenciju - upozoravaju iz ove organizacije.
Prema njenim riječima, najveća odgovornost je na nadležnom ministarstvu.
- Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije vrlo je dobro upoznato sa problemom jer se isti de&scaron;ava zbog postupanja ili nepostupanja Ministarstva. Ono formira komisije, donosi odluke o datumu njihovog zasijedanja i učestalosti zasijedanja. Prema tome, najveća, ako ne i jedina, odgovornost je na tom ministarstvu &ndash; navodi Vujačić.
Dodaje da je posebno problematično &scaron;to su kriterijumi za ostvarivanje prava mijenjani vi&scaron;e puta u kratkom roku.
- Samo prije par mjeseci pravilnik koji propisuje kriterijume i indikacije za ostvarivanje ovih prava promijenjen je dva puta u roku kraćem od mjesec dana &ndash; podsjeća Vujačić.
Ona upozorava i na &scaron;ire posljedice takve politike.
- Socijalna za&scaron;tita i adekvatan životni standard pravo je koje ne smije imati rok trajanja niti biti uskraćivano tokom života. Time se ugrožava egzistencija i osobe s invaliditetom i njihove porodice guraju u siroma&scaron;tvo - kazala je ona.
Precizni podaci o broju zahtjeva, kako dodaju, nijesu dostupni bez zvaničnih informacija centara za socijalni rad.
- Znamo da je u nekim gradovima na čekanju blizu dvije hiljade zahtjeva, dok u nekim drugim ima preko hiljadu - navode iz ove organizacije.
Savjet roditeljima
Iz NVO &bdquo;Niste sami&ldquo;, Goran Laković poručuje da vi&scaron;emjesečno čekanje na komisiju predstavlja ozbiljan problem za porodice.
- Čekanje osam mjeseci na socio-ljekarsku komisiju nije samo administracija, to je tiha suspenzija zakona. Roditelji ne smiju biti žrtve neorganizovanosti sistema - kaže Laković.
On savjetuje roditeljima da preduzmu nekoliko konkretnih koraka.
- Podnesite pisanu urgenciju sa pozivom na broj predmeta. Centar je dužan da vam odgovori u roku od osam dana. Takođe, moguće je podnijeti prijavu ombudsmanu jer je riječ o kr&scaron;enju prava na socijalnu za&scaron;titu. Roditelji imaju pravo i na tužbu zbog &bdquo;ćutanja administracije&ldquo; ako komisija ne zasijeda u razumnom roku - navodi Laković.
On kritikuje i odnos institucija prema problemu.
- Ignorisanjem NVO sektora, novinara, roditelja i op&scaron;te javnosti Ministarstvo govori vi&scaron;e nego hiljadu floskula i praznih obećanja kojima su nas godinama hranili - smatra Laković.
Dodaje da je sistem do&scaron;ao u apsurdnu situaciju.
- Dok su pojedine države izmislile stealth tehnologiju za nevidljive avione, mi smo u Crnoj Gori izgleda patentirali stealth državne službenike i ministre. Svi osjećamo posljedice njihovog nerada, a niko ih niti vidi, niti čuje - kaže on.
Prema njegovim riječima, najveća uska grla su Podgorica i Nik&scaron;ić, ali ni ostali gradovi ne zaostaju u zastoju.
Laković upozorava i na dugogodi&scaron;nji problem izostanka registra osoba sa invaliditetom.
- Svakim danom postaje sve jasnije za&scaron;to se godinama izbjegava izrada registra osoba sa invaliditetom. Dok država &bdquo;&scaron;tedi&ldquo; na papiru, te porodice su izložene ogromnim dodatnim tro&scaron;kovima za usluge koje bi ih po zakonu morale sljedovati - zaključuje Laković.
Poručuje da roditelji neće odustati.
- Ako u Ministarstvu misle da će ovo postati na&scaron;a &bdquo;nova normalnost&ldquo;, u velikoj su zabludi. Mi nemamo gdje nazad - ispred nas su na&scaron;a djeca - poručio je Laković.
Ministarstvo ignori&scaron;e pitanja
Pobjeda se obratila Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije poku&scaron;avajući da sazna zbog čega socio-ljekarske komisije mjesecima ne zasijedaju, za&scaron;to roditelji i nevladine organizacije ne dobijaju odgovore na upite i na koji način porodice mogu ostvariti prava koja im po zakonu pripadaju.
Iz Kabineta ministra Damira Gutića do zaključenja broja redakcija Pobjede nije dobilia odgovore.
Hiljade zahtjeva na čekanju
Prema informacijama koje dobijaju nevladine organizacije, u pojedinim gradovima na odluke socio-ljekarskih komisija čeka i po nekoliko hiljada zahtjeva.
U nekim centrima za socijalni rad na čekanju je blizu 2.000 predmeta, dok u drugima ima vi&scaron;e od 1.000 nerije&scaron;enih zahtjeva.
Zbog nezasijedanja komisija porodice mjesecima ne mogu ostvariti pravo na dodatak za njegu i pomoć, ali ni prateće beneficije poput subvencija za struju, komunalije i povlastice u saobraćaju.

Blokirane komisije, blokirana prava

ZBOG NEZASIJEDANJA TIJELA KOJE ODOBRAVAJU BENEFICIJE I POMOĆ, PORODICE OSTAJU BEZ MATERIJALNIH NAKNADA, SUBVENCIJA...

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz slab i umjeren razvoj oblačnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća kratkotrajna magla, dok je u popodnevnim satima moguća rijetka pojava kratkotrajno slabe ki&scaron;e.
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni.
Jutarnja temperatura minus tri do devet, najvi&scaron;a dnevna deset do 20 stepeni.

Danas sunčano, do 20 stepeni

Nakon prvog slučaja ptičijeg gripa kod domaće živine u Crnoj Gori, u Nik&scaron;iću je potvrđeno i prisustvo virusa avijarne influence podtipa H5N1 kod divljih ptica, saop&scaron;teno je iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede.
"Le&scaron; svrake pronađen je u mjestu Kočani, u op&scaron;tini Nik&scaron;ić, u blizini gazdinstva na kojem je prethodno potvrđena bolest kod domaće živine.
Po prijavi mje&scaron;tana, nadležna veterinarska ambulanta u Nik&scaron;iću iza&scaron;la je na teren i, u skladu sa propisanim za&scaron;titnim mjerama, sakupila le&scaron; ptice i dostavila ga na ispitivanje Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji u Podgorici", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je virus kod divljih ptica u Crnoj Gori prvi put potvrđen 2022. godine, kada su uginuli pelikani pronađeni u rezervatu Pančeva oka u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, nakon čega do sada nije bilo novih slučajeva.
"Divlje ptice su glavni rezervoar ovog virusa, zbog čega su biosigurnosne mjere, koje podrazumijevaju sprečavanje kontakta između domaćih i divljih ptica, od ključnog značaja za za&scaron;titu domaće živine", navedeno je u saopp&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su apelovali na držaoce živine da svaku promjenu zdravstvenog stanja živine i drugih ptica na gazdinstvu, kao i povećan broj uginuća, prijave nadležnoj veterinarskoj ambulanti ili veterinarskom inspektoru u cilju sprečavanja &scaron;irenja i suzbijanja bolesti, obavezno prijaviti i uočene le&scaron;eve divljih ptica.
"Tokom jučera&scaron;njeg dana postavljena je&nbsp; sumnja na zarazu kod domaće živine na dva gazdinstva u op&scaron;tini Nik&scaron;ić i na jednom gazdinstvu u op&scaron;tini Bijelo Polje.
Nakon dobijanja rezultata ispitivanja, javnost će biti blagovremeno obavije&scaron;tena, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.

Potvrđen slučaj ptičijeg gripa kod divljih ptica u Nikšiću

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz postepeno povećanje oblačnosti tokom dana.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno tokom noći ponegdje moguća slaba ki&scaron;a.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus dva do deset, najvi&scaron;a dnevna 11 do 20 stepeni

Danas pretežno sunčano