Društvo

Mje&scaron;tani Botuna i Zete danas neće organizovati blokade saobraćajnica. Ta informacija potvrđena je Portalu RTCG.
Protesti i blokade su posljednjih dana organizovani su zbog protivljenja izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.

Mještani Botuna danas neće organizovati blokade

PRETHODNIH DANA ORGANIZOVALI SU VIŠE BLOKADA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vr&scaron;enja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon &scaron;to ona 23. januara 2026.&nbsp; ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
&ldquo;Kao &scaron;to Vam je poznato, postupajući po obavje&scaron;tenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skup&scaron;tini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskora&scaron;nju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skup&scaron;tinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio&rdquo;, navodi Milatović.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodi&scaron;nji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skup&scaron;tina Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije.
"Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skup&scaron;tina Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vr&scaron;i funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu&rdquo;, navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Kako napominje, na osnovu uvida u akt od 11. decembra 2024. godine, koji je Ustavni sud uputio Ustavnom odboru Skup&scaron;tine, može se konstatovati da Lopičić 23. januara navr&scaron;ava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.&nbsp;
&bdquo;Na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skup&scaron;tine u decembru 2024. godine zaključio da je biv&scaron;a sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega joj je predsjednik Skup&scaron;tine konstatovao prestanak funkcije&rdquo;, podsjetio je Milatović.
Ukazao je na ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavje&scaron;tavanja Skup&scaron;tine o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrje&scaron;enje sudija tog suda i zatražio od Ustavnog suda da, u kontekstu stava Skup&scaron;tine koji je zauzet prilikom penzionisanja Đuranović, razmotri status Lopičić.
&bdquo;Da li 23. januara nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvr&scaron;enje odluke Skup&scaron;tine Crne Gore od 28. decembra pro&scaron;le godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skup&scaron;tine, nastavi da vr&scaron;i funkciju sutkinje Ustavnog suda&ldquo;, upitao je Milatović.
On je od Ustavnog suda tražio da razmotri i da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijeste Skup&scaron;tinu kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra pro&scaron;le godine, odnosno preispitao da li Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
&bdquo;Đuranović je u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skup&scaron;tine&ldquo;, ukazao je Milatović.
Kako je dodao, nesporno je da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skup&scaron;tina Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove.&nbsp;
&bdquo;Ukoliko je Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane biv&scaron;e sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skup&scaron;tine&ldquo;, istakao je Milatović.
On je kazao da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno Ustavu, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavje&scaron;tava Skup&scaron;tinu.
Milatović smatra da je veoma važno da se kroz mehanizme institucionalne saradnje jača načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređuje pravna sigurnost i obezbjeđuje konzistentnost u djelovanju državnih organa.
"Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja naru&scaron;ava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno elimini&scaron;emo iz pravnog i institucionalnog poretka", pi&scaron;e u dopisu koji je Milatović uputio Ustavnom sudu.

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

UPUTIO DOPIS PREDSJEDNICI TOG SUDA SNEŽANI ARMENKO

Počelo je ru&scaron;enje ograde DG Arene, javlja RTV Podgorica.
Prema pisanju tog medija, okupljeni su se mirno razi&scaron;li i dozvolili ma&scaron;inama da uđu i započnu ru&scaron;enje betonske ograde.
Prethodno, Simpatizeri FK Podgorica, njih oko 30, okupili su se jutros ispred DG Arene poku&scaron;avajući da spriječe najavljeno ru&scaron;enje ograde i reflektora koji je izgrađen na kanalu Mareze.
Kako saznaje RTV Podgorica, reflektor neće biti danas ru&scaron;en &ndash; već samo betonski zid, dok je za ru&scaron;enje reflektora neophodno prisustvo dodatne mehanizacije &ndash; krana.
&nbsp;

Počelo rušenje ograde DG Arene

U SKLOPU ČIŠĆENJA KANALA MAREZA

Institucija Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda postupajući po pritužbi utvrdila je da je JU Centar za socijalni rad Podgorica povrijedio prava majke i babe maloljetnog djeteta, jer im nije dostavio formalne i obrazložene odluke o oduzimanju djeteta i njegovom smje&scaron;taju u hraniteljsku porodicu.
Pritužbu je podnijela baba djeteta, koja je ujedno i staratelj svoje kćerke, navodeći da je njena kćerka 2025. godine rodila sina, dok je veći dio trudnoće i dva mjeseca nakon porođaja provela na liječenju u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti. U tom periodu i beba je jedno vrijeme bila hospitalizovana u Kliničkom centru Crne Gore, nakon čega je baba preuzela brigu o djetetu.
Prema navodima iz pritužbe, neposredno pred povratak majke iz bolnice, Centar za socijalni rad obavijestio je babu da dijete mora biti izmje&scaron;teno iz porodice, jer navodno nijesu ispunjeni bezbjednosni uslovi, te da ona ne može biti hraniteljka, iako je podnijela zahtjev i dostavila potrebnu dokumentaciju.
&ldquo;Dana 5. avgusta 2025. godine dijete je preuzeto od strane Centra i dato na hraniteljstvo, bez uručenja bilo kakve pisane odluke porodici&rdquo;, navodi se u Mi&scaron;ljenju zamjenice Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežane Miju&scaron;ković.
Za&scaron;titnik je zatražio izja&scaron;njenje Centra za socijalni rad Podgorica, koji je naveo da je postupao u najboljem interesu djeteta, imajući u vidu dugogodi&scaron;nje psihijatrijsko liječenje majke, porodične prilike i procjene stručnih službi.
&ldquo;Centar je potvrdio da je dijete stavljeno pod starateljstvo Centra i smje&scaron;teno u hraniteljsku porodicu, kao i da majka i baba ostvaruju kontakte sa djetetom u prostorijama Centra&rdquo;, pi&scaron;e u Mi&scaron;ljenju.
Međutim, u dopunskom izja&scaron;njenju Centar je naveo da odluke nijesu dostavljene majci zbog njenog zdravstvenog stanja i procjene da je u najboljem interesu djeteta da identitet hranitelja ostane za&scaron;tićen. Takođe je istaknuto da baba, prema procjeni Centra, nije podobna za hraniteljstvo zbog ukupne porodične situacije i zdravstvenog stanja kćerke sa kojom živi u istom domaćinstvu, ali da o njenom zahtjevu nije donijeta formalna odluka.
Nakon sprovedenog postupka, Za&scaron;titnik je utvrdio da je Centar za socijalni rad povrijedio pravo na obrazloženu odluku i pravo na pravni lijek, zagarantovane članom 20 Ustava Crne Gore, kao i pravo na porodični život iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Posebno je nagla&scaron;eno da majci djeteta nijesu uručene odluke o privremenom starateljstvu i hraniteljstvu, iako su takvi akti doneseni, čime joj je uskraćena mogućnost da ih ospori pred nadležnim organima.
Za&scaron;titnik je ukazao da, bez obzira na obavezu Centra da &scaron;titi najbolji interes djeteta, roditelj mora biti formalno i pisano obavije&scaron;ten o mjerama koje zadiru u porodični život, uz jasno obrazloženje razloga i pouku o pravnom lijeku. Isto važi i za baku djeteta, čiji zahtjev za porodični smje&scaron;taj nije razmatran kroz formalnu odluku.
U mi&scaron;ljenju se podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj su nacionalni organi dužni da jasno i detaljno obrazlože svoje odluke, naročito u predmetima koji se tiču starateljstva i porodičnih odnosa, kako bi se obezbijedio pravičan postupak.
Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore dao je preporuke JU Centru za socijalni rad Podgorica da bez daljeg odlaganja majci djeteta dostavi obrazložene odluke o starateljstvu i porodičnom smje&scaron;taju njenog sina, kao i da odluči o zahtjevu babe za hraniteljstvo i o tome joj uruči formalnu, obrazloženu odluku, uz obezbijeđeno pravo na pravni lijek.

Bez pisanih rješenja: Dijete dato na hraniteljstvo, povrijeđena prava porodice

ZAŠTITNIK UKAZAO NA KRŠENJE PRAVA

Od primjene novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, op&scaron;tinama su podnijeta ukupno 2.343 zahtjeva za ozakonjenje nelegalne gradnje, kazali su &bdquo;Danu&ldquo; iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako su precizirali, za objekte povr&scaron;ine do 500 kvadrata podnijeto je 2.300 zahtjeva, a za zdanja veća od 500 metara kvadratnih &ndash; 43. Prema neformalnim procjenama, u Crnoj Gori je nelegalno sagrađeno oko 120.000 objekata.
&ndash; U skladu sa novim Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta 2025. godine, broj zahtjeva koji je podnijet za objekte povr&scaron;ine do 500m2 iznosi 2.300, dok broj zahtjeva za objekte preko 500m2 iznosi 43. Nakon dobijanja podataka, urađena je analiza koja je pokazala da broj zahtjeva za legalizaciju podnijetih od 2018. do decembra 2025. godine iznosi 67.383, a od toga je legalizovano 3.756 objekata &ndash; saop&scaron;tili su &bdquo;Danu&ldquo; iz resora ministra Slavena Radunovića.
Prema podacima koji su dostavljeni &bdquo;Danu&ldquo;, najvi&scaron;e zahtjeva za legalizaciju podnijeto je u Podgorici &ndash; 705, od čega 676 za objekte manje od 500 kvadrata i 29 za zdanja veća od te povr&scaron;ine. U Herceg Novom je podnijeto 337 zahtjeva, u Nik&scaron;iću 261, u Kotoru 172 (od čega tri za objekte veće od 500 kvadrata), u Plavu 148, u Kola&scaron;inu 140, u Baru 109 (od čega četiri zahtjeva za objekte veće od 500 kvadrata), u Tuzima 81 (od čega sedam za objekte veće od 500 kvadrata), u Bijelom Polju i Danilovgradu po 66, na Žabljaku 50, u Mojkovcu 46, a u Beranama 44. U Pljevljima je podnijeto 38 zahtjeva za legalizaciju, u Rožajama 31, na Cetinju 23, u Andrijevici 15, u Petnjici &scaron;est, a u Gusinju pet.
U Plužinama, &Scaron;avniku i Ulcinju nije podnijet nijedan zahtjev za legalizaciju, dok podatke o predatim zahtjevima ministarstvu nijesu dostavili iz Budve, Tivta i Zete.
Za upis u katastar predato vi&scaron;e od 5.000 zahtjeva
U Ministarstvu cijene da je ovoliki broj predatih zahtjeva zadovoljavajući, s obzirom da je satelitski i aerofotogrametrijski snimak teritorije Crne Gore 8. novembra 2025. godine objavljen na internet adresi ortofoto2025.gov.me, kao i na neophodna usklađivanja zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i o državnoj imovini.
&ndash; Izmjene ova dva zakonska rje&scaron;enja, koje su usvojene na sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore održanoj 30. decembra 2025. godine, umnogome su uticale da broj zahtjeva bude na ovakvom nivou &ndash; navode iz ministarstva.
Do kraja pro&scaron;le godine, kako napominju, područnim jedinicama Uprave za nekretnine podnijeto je preko 5.000 zahtjeva za upis nelegalnih objekata u katastar nepokretnosti.

Podnijeta 2.343 zahtjeva za legalizaciju, za upis u katastar predato više od 5.000 zahtjeva

OD PRIMJENE NOVOG ZAKONA

Mje&scaron;tani Botuna i Zete su i sa dana&scaron;nje blokade na kružnom toku ka Aerodromu Podgorica pozvali nadležne na razgovor, ali uz zahtjev da prije toga uklone ma&scaron;ine sa lokacije predviđene za gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Spriječili su, kako kaže, neke mje&scaron;tane da dođu sa traktorima i ma&scaron;inama na dana&scaron;nji protest, ali poručuju i da će za ono &scaron;to će se de&scaron;avati u narednom periodu odgovornost snositi Glavni grad Podgorica i Vlada Crne Gore.
Dana&scaron;nja blokada trajala je četiri sata, od 12 do 16 sati, a kako je Portalu ETV rečeno iz policije, okupljanje nije prijavljeno u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima.
- Blokadu su samo najavili putem medija - kazali su iz policije.
Ipak, policija je danas bila na terenu, obezbjeđivala skup i putne pravce koji vode iz pravca Podgorice do Aerodroma Podgorica, kao i prema primorskim op&scaron;tinama u pravcu Bara, te preusmjeravala &nbsp;saobraćaj i vozače na alternativne pravce kretanja.
Mje&scaron;tanin Botuna Bojan Terzić kazao je danas da su vratili 30-40 ma&scaron;ina sa kojima danas na protest krenuli mje&scaron;tani Zete jer su, kako ističe, htjeli miran protest i ni&scaron;ta mimo onoga &scaron;to su najavili.
- Spriječili smo ljude da dođu traktorima i građevinskim ma&scaron;inama. Koliko ćemo uspjeti to dalje, ne znam. Svi smo za mirne proteste i pregovore. U narednom periodu &scaron;to se god desi, odgovorne su vlasti Podgorice i Vlada koja ne čuje ove vapaje - poručio je Terzić.
On se obratio građanima Zete i zahvalio im &scaron;to su do&scaron;li u velikom broju. Najavio je okupljanje i u narednom periodu.
- Narode zetski, hvala &scaron;to ste do&scaron;li i odazvali se vapaju za spas Zete! Da budete uvijek spremni kad kažemo da stanete iza nas. Nije samo Botun protiv kolektora, nego cijela Zeta i ovim smo to i pokazali. Plodna zemljo, dosta si izrodila i nahranila, nisi zaslužila bude&scaron; otrovana. Komunisti su te uni&scaron;tili, a demokrate hoće da te osakate - poručio je Terzić.
Svi pritisci, kako je rekao, podijeliće se na goloruki narod.
- Budite sigurni - kad krenete na nas, krenuli ste na svok Zećanina. Nećemo se dati i predati - naglasio je on.
Traže, kako ističe, da dođu do zajedničkog rje&scaron;enja.
- Nemamo pravo da se povučemo. Ma&scaron;ine prvo da se povuku pa da se sjedne za pregovarački sto - poručio je Terzić.
Tvrdi i da su usmeno prijavili protest policiji.
- Obavijestila nas je policija da je dovoljno usmjeno da ih obavijestimo, da bi nas obezbjeđvali - tvrdi Terzić.
On kaže da mu se crtaju mete da je on glavni organizator blokada.
- Ja sam onaj koji najvi&scaron;e daje &scaron;to se tiče ove priče, a to misli cijeli Botun i Zeta. Mene pritiskaju i kažu mi da će me uhapsiti ako progovorim. ako sam ikom &scaron;to uradio spreman sam da odgovara - rekao je Terzić.
Kao i uoči Nove godine kada su na istoj lokaciji bile blokade, i sada građani, koji imaju let, do aerodroma su morali da idu pje&scaron;ke.

Završena blokada Botunjana: Žele razgovor s nadležnima, ali da mašine prethodno budu uklonjene

KRUŽNI TOK KA AERODROMU PODGORICA BIO BLOKIRAN ČETIRI SATA

Nesta&scaron;ice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom, biv&scaron;i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nesta&scaron;ice nijesu slučajne, već posljedica dugogodi&scaron;njih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
Montefarm: Nedostupnost trži&scaron;na a ne institucionalna
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovla&scaron;ćeni uvoznici &ndash; privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, jo&scaron; 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na trži&scaron;tu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o trži&scaron;noj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nesta&scaron;ice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da &bdquo;metoprolol&ldquo; XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na trži&scaron;tu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obavije&scaron;teni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- &bdquo;Klonazepam&ldquo; 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovla&scaron;ćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku &bdquo;amyzol&reg;&ldquo;, iz Montefarma poja&scaron;njavaju da je pacijentima dostupan &bdquo;amitriptilin&ldquo; u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom neza&scaron;tićenom nazivu (INN) &bdquo;amitriptilin&ldquo;, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod za&scaron;tićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za &bdquo;bactrim&reg;&ldquo;, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent &bdquo;esbesul&reg;&ldquo; 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, nagla&scaron;avaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da&nbsp; kontinuirano nabavljaju veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladi&scaron;ta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L &ndash; 1.800.510, M &ndash; 610.390, S &ndash; 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. &bdquo;Ventolin aerosol&ldquo; 200&times;0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. &Scaron;to se tiče fiziolo&scaron;kog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vr&scaron;i isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladi&scaron;tu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i te&scaron;ke bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom
Biv&scaron;i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nesta&scaron;ice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodi&scaron;njih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko trži&scaron;te malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, &scaron;to je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela tro&scaron;kova zdravstvene za&scaron;tite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, &scaron;to ozbiljno naru&scaron;ava princip dostupnosti zdravstvene za&scaron;tite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nesta&scaron;ice pogre&scaron;no prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, &scaron;to im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se de&scaron;ava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, &scaron;to dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
Negativni efekti
On je naveo da su se povremene nesta&scaron;ice de&scaron;avale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tada&scaron;njeg i dana&scaron;njeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa &bdquo;Evropa sad 1&ldquo;, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- &Scaron;to se tiče pelena, &bdquo;ventolina&ldquo; i fiziolo&scaron;kog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i &scaron;tednje, &scaron;to se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene za&scaron;tite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioni&scaron;e, ali uz izražene strukturne i operativne pote&scaron;koće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nesta&scaron;ice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rje&scaron;enje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioni&scaron;e pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nesta&scaron;ica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

IZ MONTEFARMA TVRDE DA JE NEDOSTUPNOST TRŽIŠNA, A NE INSTITUCIONALNA

Mje&scaron;tani Botuna će danas, kako su najavili, blokirati saobraćajnicu kod pumpe Čelebić u Zeti. Kako je najavljeno danas će biti blokiran kružni tok na Cijevni koji vodi ka Aerodromu Podgorica, pi&scaron;e Portal TVE.&nbsp;
Planirano je da blokada traje od 12 do 16 sati.
Oni su juče saop&scaron;tili da su prijavili proteste i najavljuju da će se održavati svakog dana.
Podsjećamo, blokade su juće organizovane na mostu na Sitnici, prema Cetinju i kod restorana "Jezero" u Vranjini.
Prethodnih dana Zećani su blokirali kružne tokove na Zabjelu, Donjoj Gorici i prema Nik&scaron;iću i Cetinju, kao i put Podgorica - Bar u mjestu Bistrice, nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu. U četvrtak je na nekoliko sati bio obustavljen i željeznički saobraćaj između Bara i Podgorice.
Poručili su da neće odstupiti, dok se ne povuku ma&scaron;ine sa lokacije na kojoj treba da se gradi kolektor. Insistiraju i da premijer Milojko Spajić dođe u Botun na razgovore. Međutim, on se prethodnih dana povodom blokada nije ogla&scaron;avao.

Danas četvorosatni protest: Zećani blokiraju kružni tok ka Aerodromu

NEZADOVOLJNI ZBOG GRADNJE POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U BOTUNU

Crna Gora je značajno unaprijedila zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv pranja novca, ali izostanak pravosnažnih presuda pokazuje da normativni napredak jo&scaron; nije rezultirao konkretnim efektima, ocjenjuje za Portal RTCG advokat dr Milo&scaron; Vukčević.
Kako konstatuje, prema novom izvje&scaron;taju Manivala, Crna Gora je postigla značajan napredak kroz usklađivanje sa evropskim standardima, jačanje Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (FIU) i unapređenje preventivnog nadzora.
&bdquo;Međutim, činjenica da i dalje nemamo pravosnažnih presuda za krivično djelo pranja novca otkriva strukturni problem u fazama dokazivanja, tužilačke kvalifikacije i sudske prakse. Zakonski standardi postoje, ali rezultati izostaju. Upravo to je i poruka Manivala &ndash; normativni napredak je evidentan, ali njegova primjena ostaje nedovoljno djelotvorna&ldquo;, kazao je Vukčević.
Napominje da izostanak presuda može ukazivati na vi&scaron;e problema u praksi.
&bdquo;Riječ je o nedovoljno kvalitetnom finansijskom istraživanju, posebno traganju za novcem i dokazivanju porijekla imovine, te&scaron;koćama tužila&scaron;tva da obezbijedi standard dokaza potreban za osudu, te preklapanju sa drugim krivičnim djelima, gdje se predmeti često zavr&scaron;avaju nagodbama ili budu kvalifikovani blaže, bez optužbi za pranje novca. Uz to, neujednačena sudska praksa dodatno otežava efikasno procesuiranje ovih predmeta&ldquo;, rekao je Vukčević.
Ipak, Vukčević ističe da izvje&scaron;taj Manivala prepoznaje i pozitivne pomake.
&bdquo;Bolja koordinacija institucija, jačanje nadzornih mehanizama i usklađenost sa EU standardima su vidljivi, ali sve dok ti normativni i institucionalni pomaci ne budu praćeni pravosnažnim presudama, međunarodni monitoring će i dalje ocjenjivati oblast borbe protiv pranja novca kao djelimično efikasnu&ldquo;, zaključio je Vukčević.
&nbsp;

Vukčević: Zakoni bolji, ali daleko smo od efikasne borbe protiv pranja novca

"IZOSTANAK PRESUDA MOŽE UKAZIVATI NA VIŠE PROBLEMA U PRAKSI"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, u nižim predjelima očekuje magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočlni i istočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus osam do osam, najvi&scaron;a dnevna od nula do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 16 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim i noćnim satima, u nižim predjelima mjestimično očekuje magla ili povećana niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, duž obale, prvenstveno na jugositoku, povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni i istočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus 13 do &scaron;est, najvi&scaron;a dnevna od minus dva do 14 stepeni.