Društvo

Uprava policije upozorila je građane na pojavu internet prevare koja se putem dru&scaron;tvenih mreža, internet portala i sponzorisanih oglasa predstavlja kao navodna investiciona platforma pod nazivom CGInvest.
&bdquo;Neovla&scaron;ćeno se koriste fotografije, imena i navodne izjave državnih zvaničnika, kao i simboli i obilježja Crne Gore, sa ciljem dovođenja građana u zabludu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Službenici Grupe za suzbijanje visokotehnolo&scaron;kog kriminala registrovali su vi&scaron;e oglasa i internet stranica u kojima se lažno tvrdi da je riječ o projektu koji podržavaju državne institucije, te da građani mogu ostvariti garantovanu dnevnu zaradu od 80 eura ili vi&scaron;e uz početno ulaganje od svega 220 ili 250 eura.
&bdquo;Posebno ističemo da se u ovim sadržajima zloupotrebljavaju fotografije i navodne izjave premijera Milojka Spajića, kao i drugi vizuelni elementi kojima se stvara lažni utisak legitimnosti i povezanosti sa državnim organima&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.&nbsp;
Analizom spornih sadržaja uočeni su brojni indikatori prevare, uključujući obećanja o brzoj i garantovanoj zaradi bez finansijskog rizika, zahtjeve za uplatu početnog novčanog iznosa, preusmjeravanje korisnika na sumnjive internet domene i obrasce za unos ličnih i bankarskih podataka, kori&scaron;ćenje lažnih medijskih članaka, montiranih fotografija i sadržaja generisanih uz pomoć vje&scaron;tačke inteligencije i kori&scaron;ćenje naloga i stranica čiji identitet i lokacija nijesu poznati.
Uprava policije apelovala je na građane da budu oprezni i da ne ulažu novac na osnovu oglasa koji obećavaju sigurnu i visoku zaradu u kratkom vremenskom periodu, ne dostavljaju podatke o platnim karticama, bankovnim računima, ličnim dokumentima i drugim osjetljivim podacima neprovjerenim internet stranicama, sve informacije o navodnim državnim programima provjeravaju isključivo putem zvaničnih kanala komunikacije državnih institucija i prijave sumnjive oglase i sadržaje na dru&scaron;tvenim mrežama i internet platformama na kojima su objavljeni.
&bdquo;Uprava policije u saradnji sa nadležnim državnim tužila&scaron;tvom, međunarodnim partnerima i pružaocima internet usluga, preduzima aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju osobe koje stoje iza ove prevare, kao i aktivnosti na uklanjanju spornih sadržaja sa interneta&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su pozvali građane koji su realizovali uplatu novca, ostavili svoje lične ili bankarske podatke ili ostvarili komunikaciju sa osobama koje promovi&scaron;u navedenu platformu, da bez odlaganja kontaktiraju svoju banku radi za&scaron;tite računa i platnih kartica, te da događaj prijave Upravi policije.
&bdquo;Uprava policije nastaviće da preduzima aktivnosti na za&scaron;titi građana od internet prevara i drugih oblika visokotehnolo&scaron;kog kriminala&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Uprava policije upozorava građane na novu internet prevaru: Lažna investiciona platforma „CGInvest“

POZIVAJU NA OPREZ

Spasilačka jedinica Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) tokom noći je evakuisala dvije ženske osobe i četvoro djece čije se plovilo zaglavilo među stijenama kod Čanja.
Kako je saop&scaron;teno, jedan građanin je sa obale poslije ponoći nadležne obavijestio da su uz stijene zaglavljeni odrasli i djeca, a odmah nakon toga je pokrenuta akcija spasavanja.
"Izuzetno zahtjevna akcija s obzirom da je jak vjetar, koji je dodatno otežavao prilaz i evakuaciju u noćnim uslovima, spasioci su prvo, dvoje po dvoje, na sigurno izvukli četvoro djece uzrasta od 11 do 14 godina, a potom i dvije odrasle osobe, od kojih jedna nije znala da pliva", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Sve osobe su, napominju, po dolasku na plažu predate ekipi Hitne medicinske pomoći, koja je već čekala na obali.
"Spa&scaron;ene osobe su nepovrijeđene, osim &scaron;to su djeca bila promrzla i zbrinuta termofolijama koje su im spasioci obezbjedili", kaže se u saop&scaron;tenju.
Ranije iste večeri, spasilački tim Uprave bio je, kažu, angažovan na jo&scaron; jednom zadatku, i to kada je jedrilica sa dva člana posade zbog kvara na propeleru ostala bez pogona, a koja je na kraju bezbjedno&nbsp; dotegljena u luku Bar.
"Ovi slučajevi pokazuju koliko znači brza reakcija i građana i službi. Da poziv nije stigao na vrijeme, ishod je u ovakvim uslovima mogao biti sasvim drugačiji.
Upravo zato Uprava pomorske sigurnosti poziva sve da, čim primijete plovilo ili osobu u nevolji na moru, bez oklijevanja pozovu broj 129. Svaki minut je važan, a brza dojava spasilačkim timovima daje dragocjeno vrijeme da stignu i pomognu", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Plovilo se zaglavilo među stijenama kod Čanja, spasioci evakuisali šest osoba

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POMORSKE SIGURNOSTI

Crnogorski pomorci, koji su vi&scaron;e od dva mjeseca zarobljeni na brodu u Hormu&scaron;kom moreuzu, jo&scaron; nijesu oslobođeni, uprkos potpisivanju Memoranduma između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana koji predviđa ponovno otvaranje tog moreuza.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Televiziji Vijesti su saop&scaron;tili da se u ovom trenutku ne može predvidjeti kada se može očekivati zvanično oslobađanje broda, bez obzira na naznake stabilizacije prilika u Hormu&scaron;kom moreuzu.
Kako su kazali iz MVP, pomorci su dobrog zdravstvenog stanja i imaju redovnu komunikaciju sa svojim porodicama, prenosi Portal Vijesti.
Iz MVP i iz Ministarstva pomorstva kazali su da su crnogorske nadležne institucije u redovnoj komunikaciji sa kompanijom, međunarodnim partnerima i porodicama pomoraca i da čine sve kako bi se obezbijedio &scaron;to skoriji povratak pomoraca kući.
Iranska nacionalna garda zaustavila je brod "MSC Francesca" 22. aprila dok je poku&scaron;avao da napusti Hormu&scaron;ki moreuz, a na brodu se nalaze četiri crnogorska pomorca, od kojih su trojica rukovodni kadar, uključujući zapovjednika broda i upravitelja ma&scaron;ine.

Crnogorski pomorci više od dva mjeseca zarobljeni na brodu u Hormuškom moreuzu

UPRKOS POTPISIVANJU MEMORANDUMA IZMEĐU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA I IRANA

Osam godina otkako su standardi kontrole zagađenja stupili na snagu prema Ugovoru o energetskoj zajednici, emisije zagađenja u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su 6,6 puta veće od dozvoljenog, pi&scaron;e u novom izvje&scaron;taju Bankwatcha.
Bankwatch je najveća mreža ekolo&scaron;kih organizacija i udruženja za ljudska prava u centralnoj i istočnoj Evropi.
Izvje&scaron;taj pod naslovom &ldquo;Usklađuj se ili zatvori&rdquo;, objavljen je 23. juna i odnosi se na propuste provođenja zakona o emisijama sumpor-dioksida (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu koji su pro&scaron;le godine prema&scaron;ili zakonska ograničenja.
Istovremeno, zagađenje pra&scaron;inom se povećalo, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;i nivo od stupanja na snagu važećih pravila 2018. godine.
Elektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini bile su najveći emiteri SO2, sa 196.940 tona, &scaron;to je 12,7 puta vi&scaron;e od ograničenja. Slijedi Srbija sa 177.756 tona, &scaron;to je 5,1 puta vi&scaron;e od dopu&scaron;tenog.
U cijeloj regiji, emisije SO2 samo su se skromno smanjile od 2018. A ograničenja emisija su 2025. bila stroža nego prethodnih godina, &scaron;to je dovelo do jo&scaron; većih kr&scaron;enja, navodi izvje&scaron;taj Bankwatcha.
Najveći zagađivač SO2 u apsolutnom iznosu i dalje je elektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini, iako ima opremu za odsumporavanje. Emisije 2025. godine od 115.079 tona bile su najveće otkako su pravila o kontroli zagađenja stupila na snagu 2018. godine.
Oneči&scaron;ćenje pra&scaron;inom bilo je 2,9 puta veće od dopu&scaron;tenog 2025. godine, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;u apsolutnu i relativnu razinu od stupanja pravila na snagu 2018. godine.
To je uglavnom potaknuto ogromnim povećanjem u fabrici Bitola u Sjevernoj Makedoniji, koja je udvostručila svoje emisije u poređenju s 2024. i samostalno ispustila vi&scaron;e od 7.094 tone dopu&scaron;tene za cijelu regiju.
Gacko u Bosni i Hercegovini opet je najveći relativni emiter pra&scaron;ine. Uprkos malom padu u odnosu na 2024. godinu, emitirao je 15,1 puta vi&scaron;e od dopu&scaron;tenog.
Kao i 2024. godine, ukupna emisija azot oksida iz termoelektrana u 2025. godini iznosila je 1,4 puta vi&scaron;e od dopu&scaron;tene.
Kosovo, BiH i Srbija prema&scaron;ile su zakonske granice, a najvi&scaron;e je ispustio Nikola Tesla B u Srbiji &ndash; 11.247 tona.
Fabrika u Pljevljima u Crnoj Gori pro&scaron;la je rekonstrukciju posljednjih godina i veći dio 2025. nije radila, međutim nema dokaza da je u skladu sa standardima zaga&scaron;enja koji bi joj omogućili nastavak rada.
Tuzla 4 i Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini, te Morava i Kolubara A u Srbiji takođe rade vi&scaron;e od dvije godine nakon krajnjeg roka za zatvaranje, navodi se u izvje&scaron;taju Bankwatcha.
Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je nekoliko slučajeva prekr&scaron;aja protiv država Zapadnog Balkana potvrđujući nezakonit rad njihovih elektrana na ugalj. Međutim, niti jedna vlada nije izrekla kazne predmetnim elektranama na ugalj, niti imaju jasne, ažurirane i realne planove za usklađivanje i/ili zatvaranje.
U međuvremenu, konačni režim Mehanizma Evropske unije za prilagođavanje emisija ugljenika započeo je u januaru 2026., povećavajući tro&scaron;kove izvoza električne energije i dodatno ugrožavajući profitabilnost termoelektrana na ugalj u regiji.

Zagađenje iz zastarjelih termoelektrana na Zapadnom Balkanu 6,6 puta veće od dozvoljenog

PIŠE U NOVOM IZVJEŠTAJU BANKWATCHA

Biv&scaron;i predsjednik Mjesne zajednice Župa nik&scaron;ićka Dragoljub Dragan Radulović sinoć je iz mora u naselju Prčanj spasio turistkinju koju je morska struja odvukla daleko od obale.
Kako Portal RTNK saznaje, u pitanju je državljanka Francuske, starije dobi koja zbog jake morske struje nije uspijevala da se vrati na obalu.
Radulović je to Portalu RTNK potvrdio ističući da se sve dogodilo oko 20h kada je u moru uočio žensku osobu stotinjak metara od obale. Uspio je da dopliva do nje i iznese je na obalu.
&ldquo;Spa&scaron;en je jedan život, sve ostalo je manje važno&ldquo;, rekao je kratko Radulović.
U međuvremenu na obalu su stigle prijateljice spa&scaron;ene turistkinje, takođe državljanke Francuske koje su Raduloviću izrazile zahvalnost, a podr&scaron;ka je stigla i od prolaznika.
Radulović je niz godina bio predsjednik Mjesne zajednice Župa nik&scaron;ićka u kojoj je pokrenuo i realizovao brojne projekte za dobrobit tog mjesta o čemu su svi mediji izvje&scaron;tavali.
Dobitnik je vi&scaron;e priznanja za dobrobit op&scaron;tem dobru, poput nagrade &bdquo;Iskra&ldquo;, ali i Srebrnog znaka Crvenog krsta koji se dodjeljuje pojedincima-članovima, volonterima Crvenog krsta i zaslužnim građanima, za posebne usluge i doprinos razvoju Crvenog krsta Crne Gore.

Herojski podvig Nikšićanina Dragana Radulovića: Iz mora u Prčanju spasio turistkinju

ZBOG JAKE MORSKE STRUJE NIJE USPIJEVALA DA SE VRATI NA OBALU.

Dio kamiona koji je u nedjelju trebalo da uđe u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj, morao je na to da čeka oko 17 sati, zbog navodnih problema sa carinskim sistemom, pi&scaron;u Vijesti.
Sličan problem, kako je listu potvrdilo vi&scaron;e sagovornika iz transportnog sektora, zabilježen je &scaron;irom države.
Vijesti su pitale predstavnike Uprave carina za&scaron;to je do&scaron;lo do zastoja i kada je saobraćaj zvanično pu&scaron;ten, od kojih očekuju odgovore.&nbsp;
Izvor lista, koji je na granici sa Albanijom čekao oko 17 sati, rekao je da su zaustavljeni u nedjelju oko 19 sati, ali da nijesu objavije&scaron;teni zbog čega.
&bdquo;Na prolaz na granici sa Albanijom čekali do ponedjeljka oko 13 sati. Kolona kamiona je sigurno bila duga oko 2,5 do tri kilometra, dok je većina prevozila voće i povrće. Prema na&scaron;im informacijama, radi se o određenom dorađivanju carinskog sistema, pa je ulaz bio slobodan samo za prazne kamione. Najveći problem je &scaron;to nije bilo ni vode u blizini&rdquo;, naveo je izvor.
Drugi izvor je objasnio da taj problem nije novina, te da se zastoji carinskog sistema de&scaron;avaju sve če&scaron;će u posljednjih 30 dana, &scaron;to im pravi ozbiljne probleme.
Na te i druge probleme duže vrijeme ukazuje i Udruženje prevoznika, koje je zbog toga organizovalo i proteste.vv

Kamioni na Božaju čekali 17 sati

ZBOG NAVODNIH PROBLEMA SA CARINSKIM SISTEMOM

Za &bdquo;čudo iz &Scaron;titara&ldquo;, biljku Petrolamium crnojevicii, čiji je pronalazak objelodanjen pro&scaron;le godine u martu, radi se studija za&scaron;tite lokaliteta koja bi trebalo da bude govota u decembru ove godine. Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazali su Pobjedi da mogu pretpostaviti da će obuhvat stani&scaron;ta ove vrijedne biljke biti uključeno u zonu gdje će pristup biti strogo kontrolisan.
Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Snežana Dragićević je u momentu otkrivanja biljke u maju 2019. godine bila kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Ona je prva prona&scaron;la neobičnu biljku dok je odmarala uz lipu u &Scaron;titarima i zapazila je na goloj stijeni. Tada je fotografisala i poslala je koleginici Snežani Vuksanović da je identifikuje. Nijesu uspijevale u de&scaron;ifrovanju, pa su potražile pomoć od kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanrednog profesora Univerziteta Primorska u Kopru dr Bo&scaron;tjana Surina.
Na kraju je identifikovana u Kini. Ovaj rod biljke nazvan je - Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina i nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina).
Postupak za&scaron;tite područja
Načelnica Direkcije za za&scaron;tićena područja u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Arina Mara&scaron; priča za Pobjedu da je postupak za&scaron;tite same biljke pokrenut pripremom Liste za&scaron;tićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva koja je i dalje u fazi nacrta, pa samim tim, Petrolamium crnojevicii jo&scaron; nema status za&scaron;tićene vrste u Crnoj Gori.
Međutim, za&scaron;tita područja na kojem se ova jedinstvena vrsta biljke nalazi je otpočeta ove godine i na taj način će sačuvati područje &Scaron;titara od potencijalnih negativnih uticaja koji mogu ugroziti stani&scaron;te ove biljke.
U skladu sa Zakonom o za&scaron;titi prirode, Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave mogu da pokrenu postupak za&scaron;tite nekog područja. Kako procedura nalaže, to podrazumijeva podno&scaron;enje zahtjeva Agenciji za za&scaron;titu životne sredine za izradu studije za&scaron;tite &ndash; dokumenta koji čini osnovnu bazu informacije i smjernica za očuvanje nekog područja koje će se zvanično proglasiti na Vladi, Skup&scaron;tini Crne Gore ili Skup&scaron;tini jedinice lokalne samouprave u zavisnosti od vrste za&scaron;tićenog područja i da li zahvata teritoriju jedne ili vi&scaron;e jedinica lokalnih samouprava. U studiji za&scaron;tite se predlaže obuhvat, zonacija, mjere za&scaron;tite, detaljan opis prirodnih i kulturnih karakteristika područja...
- Agencija za za&scaron;titu životne sredine će u studiji za&scaron;tite predložiti kojoj vrsti za&scaron;tićenog područja pripada područje &Scaron;titara &ndash; istakla je Mara&scaron;.
Strogo kontrolisan pristup
U Zakonu o za&scaron;titi prirode su definisane vrste za&scaron;tićenih područja: strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat prirode, park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika. Svaka vrsta za&scaron;tićenog područja ima svoju određenu ulogu, odnosno karakteristiku, ali ono &scaron;to je pored dodjeljivanja vrste za&scaron;tićenog područja važno je i zonacija, ističe Mara&scaron;.
Dodaje da za za&scaron;tićena područja imamo tri zone za&scaron;tite od kojih je zona za&scaron;tite I najrigoroznija, odnosno ne dozvoljava kori&scaron;ćenje prirodnih resursa, već se koristi u naučne i obrazovne svrhe. Zona za&scaron;tite II dozvoljava ograničeno kori&scaron;ćenje prirodnih resursa koje nema posljedice po primarne vrijednosti područja, i zona za&scaron;tite III koja je najliberalnija, ali opet, u kojoj ne smije doći do promjena koje bi mogle ugroziti prirodne vrijednosti za&scaron;tićenog područja.
- Možemo pretpostaviti da će obuhvat stani&scaron;ta ove vrijedne biljke biti uključeno u zonu gdje će pristup biti strogo kontrolisan. Međutim, važno je napomenuti da se prilikom definisanja obuhvata budućeg za&scaron;tićenog područja neće posmatrati samo stani&scaron;te biljke Petrolamium crnojevicii, već i &scaron;iri obuhvat &Scaron;titara gdje se mogu naći druga važna stani&scaron;ta biljaka i životinja, kao i kulturno istorijski lokaliteti &scaron;to će uticati na određivanje vrste za&scaron;tićenog područja i zonacije &ndash; navela je Mara&scaron;.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će Studija za&scaron;tite biti gotova u decembru ove godine, nakon čega će se otpočeti priprema sprovođenja javne rasprave na kojoj se javnost može upoznati sa sadržajem studije za&scaron;tite i nacrtom akta o progla&scaron;enju za&scaron;tićenog područja. U zavisnosti od vrste predloženog za&scaron;tićenog područja, javnu raspravu će organizovati ili Ministarstvo ili op&scaron;tina Cetinje na čijoj teritoriji se nalaze &Scaron;titari &ndash; navela je ona.
Pozvali Cetinje na saradnju
Ministarstvo je zvaničnim putem obavijestilo Prijestonicu Cetinje o pokrenutom postupku za&scaron;tite &Scaron;titara, uzimajući u obzir nacionalni značaj ovog lokaliteta i pozvalo na saradnju. Iako je ovo Ministarstvo pokrenulo postupak za&scaron;tite, Prijestonica Cetinje i njene mjesne zajednice imaju izuzetnu ulogu u postupku progla&scaron;avanja novog za&scaron;tićenog područja.
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) je poseban partner u ovom procesu zbog svog dosada&scaron;njeg doprinosa i otkrivanja ove vrste svjetskoj naučnoj javnosti. Upravo podaci prikupljeni kroz aktivnosti CANU-a omogućiće da se studija pripremi u veoma kratkom roku.
Dodatno, Ministarstvo je upoznato da nevladina organizacija EnvPro spovodi aktivnosti koje imaju za cilj bolju informisanost lokalnog stanovni&scaron;tva o značaju &Scaron;titara, &scaron;to je važan aspekt u procesu progla&scaron;avanja novog za&scaron;tićenog područja.
Po&scaron;tanska markica, kovanica&hellip;
U martu pro&scaron;le godine je objelodanjen pronalazak biljke, a naučnica Dragićević, samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU, koja je prona&scaron;la biljku, kaže Pobjedi da se do sada postupilo odgovorno i promi&scaron;ljeno u za&scaron;titi ove biljke.
- Za&scaron;tita jednog područja nije administrativna odluka koja se donosi preko noći, već složen proces koji zahtijeva prikupljanje &scaron;to vi&scaron;e naučnih podataka, sagledavanje svih prirodnih vrijednosti prostora i procjenu dobiti i mogućih gubitaka koje za&scaron;tita donosi za lokalnu zajednicu.
Već na samom početku bilo je jasno da za&scaron;tita ne treba da obuhvati samo novu biljku Petrolamium crnojevicii, već da je riječ o prostoru koji predstavlja značajan refugijum sa brojnim drugim rijetkim, endemičnim i za&scaron;tićenim vrstama. Zbog toga je bilo neophodno prikupiti dodatne podatke i o drugim grupama organizama kako bi se donijela kvalitetna i dugoročno održiva odluka &ndash; rekla je ona.
Takođe, kako dodaje, područje koje nije pod za&scaron;titom i područje koje jeste pod za&scaron;titom imaju različite režime upravljanja i kori&scaron;ćenja prostora.
- Zato je bilo važno da se pažljivo razmotre svi aspekti buduće za&scaron;tite, ali i da lokalno stanovni&scaron;tvo bude upoznato sa značajem ovog prostora i uključeno u cijeli proces. Iskustva pokazuju da za&scaron;tita može biti uspje&scaron;na samo ako je lokalna zajednica prihvati kao svoju vrijednost. Na&scaron; cilj nije bio da za&scaron;titu nametnemo, već da je gradimo zajedno sa ljudima koji tu žive, jer samo takav pristup može dati trajne rezultate &ndash; kazala je Dragićević.
Upitana da li su posjećivali biljku i u kakvom je stanju, odgovara da jesu te da su u početku to bile posjete sa kolegama i prijateljima koji su nakon otkrića željeli da vide &bdquo;čudo iz &Scaron;titara&ldquo;, biljku koja je privukla toliku pažnju ne samo stručne nego i &scaron;ire javnosti. To, kako dodaje, najbolje potvrđuje činjenica da je već dobila svoju po&scaron;tansku markicu, na čemu duguju zahvalnost Po&scaron;ti Crne Gore, a uskoro će biti predstavljena i na prigodnoj kovanici Centralne banke Crne Gore, kojoj su, takođe, zahvalni &scaron;to je prepoznala naučni i nacionalni značaj ove izuzetne biljke.
- Posebno nam je značilo i to &scaron;to je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u okviru izložbe koja kroz 20 panoa predstavlja najznačajnije priče i događaje za svaku godinu od 2006. do danas, za 2025. odabrao upravo Petrolamium crnojevicii. Time je priča o ovoj biljci iza&scaron;la iz okvira naučne zajednice i postala dio &scaron;ire dru&scaron;tvene priče o vrijednostima koje Crna Gora treba da njeguje, čuva i promovi&scaron;e &ndash; rekla je ona.
Dragićević dodaje da ono &scaron;to ih posebno raduje jeste da tokom dosada&scaron;njih istraživanja nijesu registrovali nove oblike devastacije stani&scaron;ta. Okruženje u kojem Petrolamium raste je stabilno, populacija je vitalna, biljke cvjetaju i formiraju sjeme. Dragićević zaključuje da, ipak, zbog izuzetno malog areala rasprostranjenja, Petrolamium crnojevicii ostaje jedna od najugroženijih biljnih vrsta u Crnoj Gori, zbog čega su kontinuirani monitoring i dalja istraživanja od presudnog značaja za njeno očuvanje.
Sjeme će biti pohranjeno u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, Crna Gora jo&scaron; nema banku za dugoročno čuvanje
Naučnica Snežana Dragićević kaže da tokom ove godine u okviru projekta koji realizuje ENEKO centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pod rukovodstvom akademika Vukića Pulevića sprovode istraživanja biologije opra&scaron;ivanja, reprodukcije i klijanja sjemena vrste Petrolamium crnojevicii.
Zahvalni su, kako kaže, akademiku Igoru Đuroviću, rukovodiocu ENEKO centra, i Odjeljenju prirodnih nauka CANU na podr&scaron;ci da ovaj projekat bude uvr&scaron;ten u Program naučnoistraživačkog rada CANU za 2026. godinu. Osim nje, na projektu učestvuju prof. dr Bo&scaron;tjan Surina iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka i dr Snežana Vuksanović iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, botaničari, kao i mr Suzana Malidžan i dr Bogić Gligorović, entomolozi. Od aprila obilaze teren i prate stanje populacija, a već u maju započeli su istraživanja biologije opra&scaron;ivanja vrste.
- Zajedno sa Bo&scaron;tjanom Surinom i Domagojem Bogićem iz riječkog muzeja, pomoću kamera, pratili smo insekte koji posjećuju cvjetove i prikupljali podatke o njihovoj ulozi u reprodukciji biljke. Istovremeno smo, koristeći dron (uz svesrdnu pomoć Vlada Vučinića), analizirali nepristupačne djelove ovog područja, radi identifikacije stani&scaron;ta sa sličnim ekolo&scaron;kim uslovima, kako bismo otkrili potencijalne nove lokalitete vrste. Trenutno sakupljamo sjeme, koje će biti predmet analiza i testova klijanja s ciljem uspostavljanja naučno utemeljenih mjera za ex situ za&scaron;titu i dugoročno očuvanje Petrolamium crnojevicii. Prikupili smo manju količinu, vodeći računa da ni na koji način ne ugrozimo prirodnu reprodukciju ove vrste i obnovu populacije &ndash; navodi ona.
Naučnica dodaje da će sjeme biti pohranjeno u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, s obzirom na to da Crna Gora jo&scaron; nema banku sjemena za dugoročno čuvanje reproduktivnog materijala svojih endemičnih i rijetkih biljnih vrsta.
- Upravo zbog toga ovakva istraživanja dodatno ukazuju na potrebu uspostavljanja nacionalne banke sjemena, koja bi predstavljala jedan od najvažnijih mehanizama ex situ za&scaron;tite crnogorske flore &ndash; rekla je ona.
Planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta blizu područja, biće korekcija
Dragićević je, komentari&scaron;ući da li planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta predstavlja prijetnju za stani&scaron;te Petrolamium crnojevicii i da li su o tome razgovarali sa nadležnim institucijama, kazala da su za planiranu trasu Jadransko-jonskog auto-puta saznali upravo od mje&scaron;tana, koji su im tokom jednog susreta ukazali na zabrinutost zbog mogućeg uticaja na ovaj prostor.
Kaže da je riječ o ljudima koji su već pokazali koliko im je stalo do svog kraja, jer su ranije uspjeli da sačuvaju ovo područje od eksploatacije kamena i otvaranja kamenoloma. Njihov odnos prema prostoru je, ističe Dragićević, najbolji primjer koji pokazuje da za&scaron;tita treba da bude rezultat saradnje nauke, institucija i lokalne zajednice.
- Zbog toga smo stupili u kontakt sa Monteputom i dostavili im podatke o rasprostranjenju na&scaron;e vrste i povr&scaron;ini na kojoj je potvrđeno njeno prisustvo, a oni nama trasu puta. Ohrabruje činjenica da su nam saop&scaron;tili da je u toku izrada idejnog projekta i da su u toj fazi moguća određena pomjeranja trase radi optimizacije rje&scaron;enja. Međutim, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, planirana trasa je veoma blizu području koje je u centru na&scaron;e pažnje, a radi se o prostoru od izuzetnog prirodnog značaja, tako da smatramo da se mora razmotriti mogućnosti udaljavanja puta vi&scaron;e od udaljenosti koje su nam iz Monteputa predočili da su ,,moguće i dozvoljene&ldquo; (a trasa je planirana prije otkrića Petrolamium crnojevicii) &ndash; rekla je ona.
 Dodaje da za&scaron;tita neće biti usmjerena samo na jednu biljnu vrstu - Petrolamium crnojevicii.
- Od ranije nam je poznato, a sve vi&scaron;e podataka potvrđuje i ukazuje da je riječ o jedinstvenom kra&scaron;kom području koje predstavlja svojevrsni refugijum brojnih rijetkih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga će na&scaron; prijedlog biti da buduće za&scaron;tićeno područje obuhvati prirodne granice jedne cjeline koja je jedan od bisera neobičnog, jedinstvenog i izuzetno vrijednog crnogorskog pejzaža koji nazivamo ljuti kr&scaron;. Pored prirodnih vrijednosti, ovaj prostor posjeduje i izuzetankulturno-istorijski značaj.
Na njemu se nalazi Soko grad i brojni lokaliteti koji svjedoče o kontinuitetu crnogorske istorije i državnosti. Upravo zato vjerujemo da ćemo naći rje&scaron;enje koje će omogućiti razvoj saobraćajne infrastrukture, ali i očuvanje jednog od najvrednijih prirodnih i kulturnih predjela u Crnoj Gori. Mi ne tražimo zaustavljanje razvoja, već njegovo usklađivanje sa za&scaron;titom prostora čija vrijednost daleko prevazilazi značaj jedne vrste i koji, po na&scaron;em mi&scaron;ljenju, zaslužuje nivo za&scaron;tite uporediv sa najvrednijim i najznačajnijim prirodnim područjima u zemlji &ndash; rekla je naučnica Dragićević.
&nbsp;

„Čudo iz Štitara“ na poštanskoj markici, kovanici – slijedi zaštita lokaliteta

U TOKU IZRADA STUDIJE ZA ZAŠTITU PODRUČJA NADOMAK CETINJA, GDJE RASTE BILJKA KOJE NEMA NIGDJE NA SVIJETU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, uz promjenljivu oblačnost i uslove za mjestimičnu kratkotrajnu ki&scaron;u i grmljavinu, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti i uslove za kratkotrajnu ki&scaron;u i grmljavinu u drugom dijelu dana.
&nbsp;Na sjeveru promjenljivo oblačno, u prvom dijelu dana duži sunčani intervali i uglavnom suvo vrijeme, u popodnevnim satima mjestimično ki&scaron;a, lokalno kratkotrajni pljuskovi i grmljavina.
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, najče&scaron;će sjeverni, a u blizini grmljavinskih oblaka kratkotrajno na udare moguć i jak.
Jutarnja temperatura 12 do 25 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 21 do 37 stepeni.

Danas do 37 stepeni

POPODNE MOGUĆE PLJUSKOVI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, uz uslove za mjestimičnu kratkotrajnu ki&scaron;u i grmljavinu, uglavnom poslijepodne.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti.
&nbsp;U tim oblastima poslijepodne je ponegdje moguć jači razvoj oblačnosti, kratkotrajna ki&scaron;a i grmljavina.
Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena u prvom dijelu dana i uslovima za mjestimičnu pojavu kratkotrajne ki&scaron;e i grmljavine u drugom.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, u kontinentalnim oblastima pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura 11 do 25 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 22 do 36 stepeni.

Danas sunčano, poslijepodne moguća kiša

DO 36 STEPENI

Sankcije u slučaju vr&scaron;njačkog nasilja moraju biti na najvećem mogućem nivou, a država vi&scaron;e neće ćutati na tu pojavu, poručuju za RTCG iz kabineta predsjednika države i crnogorskog parlamenta. Iz Udruženja roditelji navode da zakone i protokole za postupanje imamo, ali da izostaju kontrola i odgovornost.
Jasna i organizovana reakcija države, odnosno izrada nacionalnog protokola za postupanje u slučajevima vr&scaron;njačkog nasilja, to je cilj obavezujućeg državnog mehanizma čije uspostavljanje predlaže predsjednik Jakov Milatović, pojasnio je sekretar &scaron;efa države Marko Lakić.
"O ovoj temi ne možemo govoriti samo kada neki novi slučaj bude medijski propraćen. Moramo reagovati odmah, jasno i organizovano, i vratiti sigurnost svakom djetetu u Crnoj Gori. Sa druge strane, svako dijete, odnosno roditelj, mora znati kome da se obrati, &scaron;to danas nije slučaj", poručio je Lakić.
Često se događa da institucije ne znaju &scaron;ta je čija nadležnost, kako da postupe ili koga da obavijeste, pa se nerijetko slučajevi nasilja zata&scaron;kavaju, sve dok ne budu medijski eksponirani. Zato protokol mora, kako ističe Lakić, precizno definisati postupanje svih u sistemu.
"Posebno bih istakao i &scaron;ta je čija odgovornost i koje su posljedice ukoliko se ne pridržavaju protokola. Sistem neće vi&scaron;e ćutati dok dijete pati. Takođe se planira formiranje zvanične evidencije slučajeva, uz punu za&scaron;titu identiteta djece i podataka o ličnosti", ocijenio je on.
Da Crna Gora ima dobre zakone i podzakonske akte, kao i jasne protokole i uputstva, napominje Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji. No, kako upozorava, izostaje primjena.
"Imamo dokumente, imamo protokole, većinu protokola koje i predsjednik pominje, ali imamo problem &scaron;to nemamo kontrolu i odgovornost ako se to ne primjenjuje", kazala je ona.
&Scaron;to god da je na papiru, ako se ne primjenjuje u praksi, kako podvlači Žunjić, roditeljima i djeci ne znači ni&scaron;ta.
"Fokus se treba pomjeriti na rad, konkretan rad, kontrolu i način na koji institucije rade, ali i odgovornosti kada se ne sprovode svi ovi protokoli i uputstva", dodaje Žunjić.
Da vr&scaron;njačko nasilje nije samo problem porodice, već dru&scaron;tva u cjelini, te da je značajan svaki predlog koji je realno sprovodljiv i doprinosi jačanju institucija, poručuju iz Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Predsjednik tog skup&scaron;tinskog tijela Nikola Rovčanin, smatra da, iako postoje unapređenja, odgovor države trebalo bi da bude jači.
"Dakle, potrebno je jačanje na prevenciji, da se u &scaron;kolski sistem uvede veći broj psihologa, pedagoga, dakle, upravo zbog tog jačanja prevencije. Međutim, veoma je važno da porodice i &scaron;kole prepoznaju na vrijeme, daju adekvatan odgovor kako bi se ovo suzbilo", naveo je Rovčanin.
Upravo u akcionom planu Ministarstva prosvjete i Savjeta Evrope za 2026. fokus je na prevenciji, za &scaron;ta su obezbijeđena značajna finansijska sredstva, napominje Rovčanin.
Stav Ministarstva prosvjete na ovu temu nije bilo moguće dobiti, pi&scaron;e RTCG.

Država najavljuje oštre mjere u borbi protiv vršnjačkog nasilja; Žunjić: Dobre zakone imamo, ali se ne primjenjuju

"ŠTO GOD DA JE NA PAPIRU, AKO SE NE PRIMJENJUJE U PRAKSI, RODITELJIMA I DJECI NE ZNAČI NIŠTA"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali i uslovima za mjestimičnu ki&scaron;u, lokalno kratkotrajan pljusak i grmljavinu, uglavnom u popodnevnim satima.
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, najče&scaron;će sjeverni.
Jutarnja temperatura&nbsp; 12 do 26 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 21 do 37 stepeni.

Danas sunčano do 37 stepeni