Društvo

U banjskom selu Smrdu&scaron;a kod Nik&scaron;ića, prije tri dana medvjed je domaćinu Novaku Krivokapiću usmrtio vola te&scaron;kog 700 kilograma, pi&scaron;e Dan.
Krivokapićev kom&scaron;ija Momčilo &ndash; Mo&scaron;o Kilibarda Danu je ispričao da se sve de&scaron;avalo u ranu zoru u blizini njegove kuće.
&ldquo;Probudila me je rika govedi. Iza&scaron;ao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah oti&scaron;ao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam pri&scaron;ao imao sam &scaron;ta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskome&scaron;ana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najjačeg vola te&scaron;kog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu &scaron;ta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se &scaron;teta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom&ldquo;, priča Kilibarda.
Kilibarda kaže i da je među mje&scaron;tanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.

U Banjanima medvjed usmrtio vola, šteta ne može biti nadoknađena jer su goveda bila na otvorenom

MEĐU MJEŠTANIMA ZAVLADAO STRAH JER NE PROĐE NI DAN DA MEDVJEDA NE VIDE U BLIZINI KUĆA

Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a od sredine dana lokalno se očekuje slaba ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vi&scaron;e uslova za padavine u kontinentalnim predjelima i planinskom zaleđu Boke.
Vjetar je slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura od dva do 12, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno, od sredine dana kiša

DO 19 STEPENI

Službenici Posebne jedinice policije (PJP) intenzivirali su svakodnevne preventivne aktivnosti na teritoriji Prijestonice, pružajući ispomoć službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje u obavljanju redovnih i složenih zadataka, saop&scaron;tila je Uprava policije.
"Primarni fokus PJP je efikasno suzbijanje i sprečavanje nasilja i krivičnih djela, uz kontinuiranu kontrolu osoba i vozila kroz strate&scaron;ki raspoređene patrole i prisustvo na ključnim lokacijama", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su precizirali, od srijede na teritoriji Cetinja angažovani su i službenici Grupe za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u okviru PJP, čijim je prisustvom značajno unaprijeđena operativna spremnost i efikasnost u reakciji na potencijalne bezbjednosne izazove.
&ldquo;Djelovanje PJP biće usmjereno na proaktivno podizanje nivoa bezbjednosnog ambijenta uz fokus na očuvanje sigurnosti građana i za&scaron;titu njihove imovine&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Posebna jedinica policije u pojačanom sastavu na Cetinju

OD JUČE

Nevladine organizacije, predvođene Centrom za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP), pokrenule su peticiju u borbi za očuvanje Velike plaže i po&scaron;tovanje njene za&scaron;tite na nacionalnom i međunarodnom nivou. Iz CZIP-a su rekli da je pokretanje peticije prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, kao i uključivanje građana u procesima dono&scaron;enja odluka. Link peticije je <a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink">OVDJE.</a> Iz CZIP-a su podsjetili da su predstavnici Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potpisali sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji će omogućiti dugoročni zakup i "valorizaciju" najvrijednijih prirodnih lokaliteta Crne Gore. &bdquo;Tim sporazumom, investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje vi&scaron;e lokacija &scaron;irom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. Iz CZIP-a su kazali da je javnosti svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 kilometara Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane. &bdquo;Posebno zabrinjava činjenica da se ovako važan dokument donosi iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i uvida građana. Planirano je da zemlji&scaron;te bude dodijeljeno u skraćenoj proceduri bez javnog nadmetanja i tendera, u suprotnosti sa važećom, iako upitnom i već problematičnom, prostorno-planskom dokumentacijom, &scaron;to stvara ozbiljan rizik od korupcije i zloupotrebe državnih resursa&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. Takav sporazum, kako smatraju, ne samo da nije ustavan i kr&scaron;i zakone države, već ne po&scaron;tuje ni međunarodne konvencije, čija potpisnica je i Crna Gora, poput Arhu&scaron;ke koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u dono&scaron;enju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine. &bdquo;Prva ideja za investicije, koja je entuzijastično predstavljena kao prilika koja se ne smije propustiti, odnosi se na područje delte Bojane koja je prepoznata u svim relevantnim strate&scaron;kim dokumentima Crne Gore kao područje od izuzetnog značaja koje je neophodno za&scaron;tititi zbog jedinstvene biolo&scaron;ke raznovrsnosti i ekolo&scaron;ke vrijednosti. Pored toga, ova područja uživaju za&scaron;titu na nacionalnom i međunarodnom nivou kroz statuse IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalne Natura 2000&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. U CZIP-u smatraju krajnje neprimjerenim da se na tom najvrijednijem prostoru, koji je već za&scaron;tićen važećim zakonodavstvom, planira potpuna i trajna devastacija. &bdquo;Nedopustivo je da se ignori&scaron;u i ne po&scaron;tuju strate&scaron;ki planovi Crne Gore koji se odnose na za&scaron;titu prirodnih vrijednosti. Zbog toga pozivamo donosioce odluka da budu dosljedni u sprovođenju strate&scaron;kih planova&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. Pored navedenog, oni su kazali da su zabrinuti i u vezi sa situacijom u Ulcinjskoj solani, jer ugovor o zakupu između stečajne uprave i Nacionalnih parkova nije produžen i trenutno se tim područjem upravlja zahvaljujući dobroj volji radnika koji već dva mjeseca nijesu primili platu. &bdquo;Ugovor nije produžen ba&scaron; sada kada se arapski investitor interesuje za Veliku plažu i njeno zaleđe. Svega smo se naslu&scaron;ali i nagledali, a ne vjerujemo ni da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju. Peticiju su, pored CZIP-a, podržale i NVO EnvPro, Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA), CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko dru&scaron;tvo ekologa, Green Home, MogUL, portal Ulcinj info i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS.

Pokrenuta peticiju za očuvanje Velike plaže

NEVLADINE ORGANIZACIJE, PREDVOĐENE CENTROM ZA ZAŠTITU I PROUČAVANJE PTICA

Biv&scaron;i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore&nbsp; i dugogodi&scaron;nji odbornik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić Janko Milatović preminuo je u Nik&scaron;iću.
&ldquo;Komemorativna sjednica povodom smrti na&scaron;eg sugrađanina, dugogodi&scaron;njeg odbornika u SO Nik&scaron;ić i biv&scaron;eg poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore Janka Milatovića, biće održana sjutra, 4.aprila u Sali broj 1 Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, sa početkom u 10 časova&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tine Nik&scaron;ić

Preminuo bivši poslanik Janko Milatović

I DUGOGODIŠNJI ODBORNIK SKUPŠTINE OPŠTINE NIKŠIĆ

Univerzitet Crne Gore i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) najavili su otvaranje studijskog programa za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na Filozofskom fakultetu u Nik&scaron;iću.
Program će, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva, pružiti jedinstvenu priliku za sve one koji žele da postanu stručnjaci u oblasti edukacije i rehabilitacije djece i odraslih sa različitim te&scaron;koćama.
Pripremljen je, kažu, elaborat za studijski program i pripremljena inicijativa za dobijanje kvalifikacija nakon čega se ulazi u proces akreditacije i licenciranja studijskog programa.
"Program je koncipiran po modelu tri plus dvije godine i obuhvata tri modula: razvojne smetnje i poremećaji, smetnje i poremećaji govora i sluha i poremećaji u pona&scaron;anju", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Studenti će, kako se dodaje, steći znanja i vje&scaron;tine neophodne za rad u &scaron;kolama, centrima za rehabilitaciju i različitim institucijama koje se bave podr&scaron;kom i inkluzijom osoba sa smetnjama u razvoju.
&nbsp;

Novi studijski program na Filozofskom fakultetu

NAJAVILI IZ RESORNOG MINISTARSTVA I UNIVERZITETA CG

Roditelji djece i mladih sa dijagnozom iz spektra autizma protestovali su ispred zgrade Vlade zbog, kako kažu, nebrige države i vi&scaron;egodi&scaron;njih problema s kojima se suočavaju. Roditelji poručuju da ih nadležni uporno ignori&scaron;u, te da država nije rije&scaron;ila nijedno goruće pitanje. Nadležnima su dali rok od 30 dana. U Crnoj Gori je između pet i &scaron;est hiljada djece s dijagnozom iz spektra autizma.
Roditelji djece s autizmom, neki samohrani, nezaposleni, na rubu egzestencije, iscrpljeni, ali izrevoltirani i u potrazi za rukom spasa okupili su se danas ispred zgrade Vlade. Poručuju da vapaje njihove djece nadležni ignori&scaron;u godinama i traže od njih da od nule počnu da grade sistem podr&scaron;ke.
"Želim da vam kažem da je nama prijeko potreban jedan centar s stručnjacima koji će raditi s na&scaron;im djecom, gdje će na&scaron;a djeca moći da borave i posle 27. godine života. Jer znate, ona sada ima samo 9, a zamislite sa 27 kakvo će biti njeno stanje. Znajte, a koliko ću ja tada imati godina i da li ću ja imati tada snage za sve ovo? ", rekla je Ivana Ramović.
Neće, svjesni su roditelji. Zato, između ostalog, traže uslugu roditeljski predah i uvođenje Zakona o roditelji negovatelju. Traže i da se napravi registar i savremeni centar za autizam.
"Mi imamo centar za rani rast i razvoj, mi sve ne&scaron;to imamo. Ali kako je to &scaron;to mi imamo? Imamo pet prostorija u kojima se dva puta mjesečno eventualno mogu održavati tretmani. Znate li vi &scaron;ta je to za djecu s autizmom? Ni&scaron;ta!", rekla je Tamara Pejović.
"Jedinu opciju imamo van Crne Gore. Mi tražimo tretmane u Crnoj Gori, da se porodice ne razdvajaju, da se djeca ne odvajaju od braće i sestara i od drugog roditelja. Dakle, tražimo da se pobolj&scaron;aju uslovi ovde u Crnoj Gori", kazala je Sabina Decević, iz Fondacije &bdquo;Ognjen Rakočević&ldquo;.
Bolji uslovi podrazumijevaju i vi&scaron;e stručnog kadra, kao i osnivanje defektolo&scaron;ke komore i Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Slavica Raičević, psiholo&scaron;kinja kaže da prema nezvaničnim podacima danas imamo između 5.000 i 6.000 dece sa dijagnozom iz spektra autizma.
"A imamo sedamnaest stručnjaka. Kako da tih sedamnaest stručnjaka kvalitetno radi sa na&scaron;om djecom? Vjerujte da je ovo za roditelje jako mučno, a ponekad i detektivski posao, naći pravo stručno lice za rad sa djecom.
Mora postojati adekvatna obuka, mora postojati praktična obuka, a ne samo teorijska.Mi imamo situaciju da kada dijete s autizmom krene u vrtić ili u &scaron;kolu, to bude asistent koji nikad nije vidio dijete s autizmom", navela je Decević.
Osim obučenih asistenata, vaspitno-obrazovne ustanove treba da imaju i senzorne sobe, napominju roditelji. Pozivaju nadležne da, umjesto &scaron;to ih ignori&scaron;u, obuju njihove cipele i vide kako izgleda život nedostojan čovjeka i djeteta. Ukoliko se ćutnja nastavi, najavljuju novi protest.
Goran Laković, iz NVO &bdquo;Niste sami&ldquo; poručuje da imaju rok od 30 dana.

Protest: Nadležni ignorišu djecu sa autizmom, nije riješen nijedan problem

"NADLEŽNIMA SU DALI ROK OD 30 DANA"

Uprava policije donijela je standardne operativne procedure i uvela stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije (SJP), kako bi se osiguralo brzo reagovanje u situacijama najvećeg rizika. Iz Uprave policije su saop&scaron;tili da kontinuirano preduzimaju mjere na jačanju kadrovskih potencijala, sprovođenju reformi i podizanju operativne spremnosti policijskih snaga za izvr&scaron;avanje najzahtjevnijih i visokorizičnih zadataka. "U cilju jačanja operativne spremnosti i efikasnijeg odgovora na situacije koje ugrožavaju živote i bezbjednost građana, Uprava policije je izradila interne procedure o postupanju u situacijama aktivne prijetnje vodeći se znanjem i praksom renomiranih partnerskih službi sa dugogodi&scaron;njim iskustvom u ovakvim i sličnim situacijama", kaže se u saop&scaron;tenju. Navodi se da interne procedure i pravila usmjeravaju policijske službenike sa preciznim konkretnim zaduženjima i smjernicama u postupanju u najizazovnijim kriznim situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje. "Koje su nepredvidive, dinamične i koje se brzo odvijaju, gdje je uloga prve patrole brzo lociranje, izolacija, zaustavljanje ili neutralizacija i stavljanje pod kontrolu prijetnje", dodaje se u saop&scaron;tenju. Kako su kazali iz policije, cilj je spa&scaron;avanje života i osiguranje bezbjednosti građana. "Smjernice jasno razdvajaju bezbjednosne rizike u situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje, od situacija sa &ldquo;zabarikadiranim kriminalcima&rdquo; i talačkim situacijama u kojima se primjenjuje taktika pregovaranja i kontrolisana upotreba sile", navodi se u saop&scaron;tenju. Dodaje se da su svi pripadnici Uprave policije na lokalnom i centralnom nivou u regionalnim centrima bezbjednosti upoznati sa standardnim operativnim procedurama koje su u operativnoj upotrebi do finalizacije izrade i usvajanja podzakonskih akata i pravila u postupanju, kojima će se bliže urediti ta oblast. "Policijski službenici na lokalnom nivou pro&scaron;li su specijalističku mentalno-taktičku obuku u postupanju u bezbjednosno izazovnim situacijama", kazali su iz Uprave policije. Oni su istakli da je obučen veći broj instruktora u policijskim strukturama, čija je uloga i namjena da u kontinuitetu rade na podizanju nivoa spremnosti i borbene gotovosti policijskih službenika, kroz praktičnu simulaciju i uvježbavanje rje&scaron;avanja krizne situacije. "Angažovanje specijalnih jedinica u kombinaciji sa obučenim policijskim službenicima u patrolama je mjera koja predstavlja dio &scaron;ire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na za&scaron;titu života i bezbjednosti građana, očuvanju javne bezbjednosti i borbi protiv organizovanog kriminala", kaže se u saop&scaron;tenju. Navodi se da će dežurne grupe SJP omogućiti brži i efikasniji odgovor na krizne situacije visokog bezbjednosnog rizika, uključujući i napade aktivnih napadača i druge oblike aktivnih prijetnji i te&scaron;kog nasilja kao i upotrebu istih u borbi protiv te&scaron;kog i organizovanog kriminala. "Standardnim procedurama su date smjernice da prve policijske patrole koje su pro&scaron;le obuku reaguju na ovakve događaje, dok će stalna prisutnost dežurnih timova SJP omogućiti brzo i efikasno angažovanje u najkraćem mogućem roku", naglasili su iz Uprave policije. Prema njihovim riječima, u cilju optimizacije i potpune interoperabilnosti aktivno se radi na povezivanju SJP sa avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutra&scaron;njih poslova. "Kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet SJP na cijeloj teritoriji Crne Gore uz konstantno taktičko uvježbavanje i usavr&scaron;avanje postupanja u kriznim situacijama", dodaje se u saop&scaron;tenju.

Uveli stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije

"KAKO BI SE OSIGURALO BRZO REAGOVANJE U SITUACIJAMA NAJVEĆEG RIZIKA"

Stomatolo&scaron;ka komora Crne Gore poziva direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića, da javno saop&scaron;ti precizan broj ordinacija koje su, kako tvrdi, zaključile ugovore sa FZO pod uslovima koji su uvredljivi za početnike u struci, a kamoli za profesionalce sa vi&scaron;egodi&scaron;njim, a često i vi&scaron;edecenijskim stažom, poručuje predsjednica Stomatolo&scaron;ke komore Crne Gore, dr Jelena Bulajić.&nbsp;
Obraćanje Bulajić prenosimo integralno:&nbsp;
"Od gospodina Kadića tražimo da jasno kaže koji je to, kako je rekao, &bdquo;značajan broj&ldquo; stomatolo&scaron;kih ordinacija koje su potpisale ugovor. Koliko ih je?
Ukoliko ne odgovori jasno na ovo pitanje, to ćemo, nažalost, smatrati poku&scaron;ajem da, s pozicije koju obavlja, izazove razdor u stomatolo&scaron;koj struci. Nejasne i uvijene poruke ne doprinose razumijevanju i rje&scaron;avanju problema. Naprotiv.
Istovremeno podsjećamo na konkretne primjere o tome koliko se FZO &bdquo;odgovorno i savjesno&ldquo; odnosi prema građanima Crne Gore. To slikovito prikazuje njihov plan o kom smo govorili i juče, da se npr. u Zeti, koja ima 17.000 stanovnika, o njihovom dentalnom zdravlju brine jedan doktor stomatologije.
Ne samo da je jedan stomatolog zadužen za 17 hiljada građana već se od njega traži i pripravnost koja po zakonu može da traje 10 dana. &Scaron;ta ćemo sa ostalih 20 dana? Ko će tada da liječi građane u hitnim situacijama?
Podsjećamo i da FZO doktorima stomatologije nudi tri eura refundacije za ekstrakciju zuba. Da li su se kolege &scaron;kolovale da bi njihovo znanje neko sveo na nivo pola kilograma jagoda? To nećemo dozvoliti.
Ovo su samo tri od niza primjera koji proističu iz predloženih ugovora FZO, a kojima se ljekari vrijeđaju, a javnost dovodi u zabludu o dostupnoj i besplatnoj stomatolo&scaron;koj za&scaron;titi koju obezbjeđuje država.
Doktori stomatologije, koji su odlukom na državnom nivou, prije 17 godina bukvalno ostavljeni bez posla, ne mogu preko svoje grbače, na osnovu mizernih naknada, da rade da bi FZO mogao da priča da su građanima obezbijedili &bdquo;dostupnu&ldquo; i &bdquo;besplatnu&ldquo; zdravstvenu za&scaron;titu.
Na kraju, kolegijalno žalimo &scaron;to je gospodin Kadić bio &bdquo;iznenađen&ldquo;, na&scaron;im jučera&scaron;njim protestom.
Sigurni smo da je i laička javnost najmanje mjesec i po unazad upoznata da Stomatolo&scaron;ka komora neće podržati potpisivanje istih ugovora koji su bili na snazi donedavno. Uostalom, upravo gospodin Kadić, iako je to bio dogovor, komori nikad nije dostavio nacrt novih ugovora koji je trebalo da budu bazirani na izmijenjenim uslovima s kojima su se usaglasile sve strane uključujući FZO.
Na to smo, kako Kadić sam zna, čekali četiri sedmice, a, po&scaron;to smo umjesto odgovora dovedeni pred svr&scaron;en čin tako &scaron;to je FZO ordinacijama dostavio iste, prepisane ugovore i prateće uslove protiv kojih smo se borili, pojavili smo se ispred te institucije u nadi da će nas jednom čuti &ndash; ako do sada zaista nijesu.
Ovo je jo&scaron; jedna prilika da pozovemo FZO da povuče ugovore koje trenutno nudi i da pripremi nove koje smo već usaglasili. Podsjećamo da tražimo i da, uz redovne kontrole na&scaron;ih ordinacija koje sprovodi FZO, njih dodatno uvede i Ministarstvo zdravlja, ali i svaka druga ovla&scaron;ćena".

Stomatološka komora: Pozivamo FZO da povuče ugovore koje trenutno nudi i da pripremi nove koje smo već usaglasili

"OD KADIĆA TRAŽIMO DA SAOPŠTI KOLIKO JE STOMATOLOŠKIH ORDINACIJA POTPISALO UGOVOR"

Stanje u crnogorskom pravosuđu treba da rje&scaron;avaju sve tri grane vlasti, poručio je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, navodeći da izvr&scaron;na treba da obezbijedi materijalne i prostorne uslove za rad sudija, a zakonodavna da usvoji potrebne izmjene i dopune zakona.
Korać je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen Izvje&scaron;taj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za pro&scaron;lu godinu, kazao da se ne može reći da je stanje zadovoljavajuće, ali da postoje ozbiljni pomaci u pravcu popravljanja stanja.
Prema njegovim riječima, stanje će biti zadovoljavajuće kada bude izabran potreban broj sudija i pobolj&scaron;an njihov materijalni položaj, kada sudije budu efikasnije u svom radu i budu stvoreni prostorni i tehnički uslovi za rad sudova.
Korać je naglasio da to nije zadatak koji pripada samo sudstvu, već je u nadležnosti ukupne državne vlasti.
&bdquo;Sve grane vlasti treba da rje&scaron;avaju sada&scaron;nje stanje u pravosuđu - izvr&scaron;na da obezbijedi materijalne i prostorne uslove za optimalniji rad sudija, a zakonodavna da &scaron;to brže usvaja izmjene i dopune zakona kako bi prona&scaron;la adekvatnija rje&scaron;enja za efikasnije postupanje&ldquo;, istakao je Korać.
On je naveo da, prema odluci o broju sudija, u crnogorskim sudovima treba da bude 310 sudija i 25 predsjednika sudova, odnosno ukupno 335.
&bdquo;Na dana&scaron;nji dan u Crnoj Gori imamo 259 sudija, 23 predsjednika, odnosno ukupno 282 sudija&ldquo;, kazao je Korać.
Crnoj Gori, kako je kazao, nedostaje 51 sudija i dva predsjednika sudova, odnosno ukupno 53.
On je podsjetio da osnovni sudovi na Cetinju i Žabljaku nemaju predsjednike.
Prema riječima Koraća, crnogorski sudovi počeli su pro&scaron;lu godinu s ukupno 67.564 predmeta, dok je tokom godine evidentiran priliv od 94.124 nova predmeta.
&bdquo;U radu su pro&scaron;le godine imali 161.688 predmeta. Ukupno je rije&scaron;eno 85.629, a 74.679 predmeta ostalo je nerije&scaron;eno, &scaron;to čini 46,58 odsto ukupnog broja predmeta&ldquo;, naveo je Korać.
On je podsjetio da se ažurnost rada sudova tokom prethodne godine očitava preko indikatora stope ažurnosti prema CEPEJ smjernicama.
Kako je kazao, ažurnost osnovnih sudova tokom pro&scaron;le godine iznosi 87,46 odsto, vi&scaron;ih sudova 90,47 odsto, Privrednog 100,77 odsto, Apelacionog 98,85 odsto, Upravnog 106,69 odsto i Vrhovnog suda 95,22 odsto.
Korać je rekao da na nivou crnogorskog sudstva stopa ažurnosti iznosi 90,97 odsto, a stopa efikasnosti po CEPEJ indikatorima 68,28.
&bdquo;U pogledu rje&scaron;avanja predmeta starijih od tri godine, u odnosu na prethodnu godinu, broj rije&scaron;enih predmeta je veći za 31,71 odsto, dok je po sudiji prosječno nerije&scaron;enih &bdquo;starih&ldquo; predmeta 30,97&ldquo;, naveo je Korać.
On je kazao da je u pro&scaron;loj godini procenat ukinutih odluka 19,88 odsto, dok je u 2023. iznosio 19,5 odsto.
&bdquo;Tokom izvje&scaron;tajne godine, od ukupnog broja odluka po žalbama je 69,86 odsto potvrđeno, 19,88 odsto ukinuto, dok je 5,06 odsto djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto&ldquo;, rekao je Korać.
On je kazao da je Vi&scaron;i sud u Podgorici počeo izvje&scaron;tajnu godinu sa 4.216 predmeta, primio 12.961, ukupno u radu imao 17.177 predmeta, rije&scaron;io 11.556, ostalo je nerije&scaron;eno 5.608, &scaron;to čini stopu ažurnosti od 89,16 odsto.
&bdquo;&Scaron;to se tiče Specijalnog odjeljenja pri Vi&scaron;em sudu u Podgorici, koji sudi predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu bilo 211 predmeta, rije&scaron;ena su 43, ostalo nerije&scaron;eno 168, odnosno 79,62 odsto&ldquo;, rekao je Korać.
Kako je naveo, Vi&scaron;i sud u Bijelom Polju je tokom pro&scaron;le godine primio ukupno 4.141 predmet, rije&scaron;io 3.917, dok su na kraju godine ostala nerije&scaron;ena 1.393.
&bdquo;Upravni sud je u izvje&scaron;tajnoj godini imao manji priliv predmeta u odnosu na prethodnu, zavr&scaron;eno je 106,69 odsto predmeta od ukupnog priliva. Kvalitet rada Upravnog suda je 96,7 odsto potvrđenih i 3,07 odsto ukinutih odluka&ldquo;, kazao je Korać.
Apelacioni sud je, kako je rekao, imao u radu 2.129 predmeta, a zavr&scaron;eno je 98,85 odsto u odnosu na priliv.
Korać je dodao da je kvalitet odlučivanja iskazan kroz 65,75 odsto potvrđenih i 27,4 odsto ukinutih odluka.
Kako je kazao, Vrhovni sud je imao u radu ukupno 4.321 predmet, zavr&scaron;eno je 2.333, &scaron;to ga čini ažurnim sa stopom 95,22 odsto.
&bdquo;Sudovi za prekr&scaron;aje su u pro&scaron;loj godini imali ukupno u radu 107.878 predmeta svih vrsta, pri čemu je stariha bilo 50.175, dok je priliv novih predmeta iznosio 57.703&ldquo;, rekao je Korać, dodajući da je na kraju godine bilo rije&scaron;eno 61.790 ili 57,28 odsto predmeta.
Prema njegovim riječima, analizom rada sudova u Crnoj Gori tokom pro&scaron;le godine evidentno je da su svi sudovi nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, uprkos izazovima sa kojima su se suočavali.
&bdquo;Preduzimane su različite mjere kako bi se unaprijedio rad sudova, pobolj&scaron;ala organizacija i povećala efikasnost u rje&scaron;avanju predmeta&ldquo;, kazao je Korać.
On je rekao da je istovremeno ukazano na potrebu za daljim unapređenjem organizacije rada, jačanjem kapaciteta sudova i kontinuiranim sprovođenjem mjera koje bi dodatno doprinijele pobolj&scaron;anju efikasnosti sudskog sistema.
Prema riječima Koraća, poseban fokus bio je na rje&scaron;avanju starih predmeta.
&bdquo;Sudski savjet nastojaće da unapređuje nezavisnost, efikasnost i odgovornost pravosuđa, &scaron;to je radio tokom izvje&scaron;tajne godine izborom predsjednika sudova i sudija, posebno izborom predsjednice Vrhovnog suda (Valentine Pavličić) nakon devet neuspje&scaron;nih javnih oglasa&ldquo;, istakao je Korać.
Kako je kazao, nastavljeno je sa popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima i za očekivati je da će se u ovoj godini popuniti znatan broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima, imajući u vidu da je jedan broj kandidata za sudije već na obuci, ali i da su u toku novi oglasi.
Korać je poručio da će oglasi biti neprekidno u toku, sve dok ne popune sve prvostepene sudove.
Pavličić je, odgovarajući na pitanje novinara, kazala da je apsolutno opravdano nezadovoljstvo sudija sa zaradama i dodala da je Crna Gora preuzela obavezu da do kraja prvog kvartala ove godine posebnim zakonom uredi tu problematiku.
Ona je podsjetila da je rad na posebnom zakonu u toku, navodeći da je, prema informacija koje ima, za danas zakazana sjednica radne grupe na kojoj će se možda i definitivno donijeti odluka o nacrtu tog zakona.
&bdquo;Jo&scaron; nemamo odgovor na ono &scaron;to je od izvr&scaron;ne vlasti ponuđeno sudskoj vlasti - da će se od 1. januara ove godine odmah pristupiti povećanju plata u iznosu od 30 odsto&ldquo;, rekla je Pavličić.
To, kako je dodala, nije učinjeno iz administrativnih ili drugih razloga, ali to nije opravdanje da se ne ispune obećanja koja su data, a to je da sudije moraju dobiti 30 odsto povećanje zarada.
&bdquo;&Scaron;to se tiče najava određenog broja sudija za obustavu rada, mislim da nije dobro, mudro, niti konstruktivno za ono za &scaron;ta treba da se borimo - da povratimo povjerenje građana. Na nama je da uradimo najbolje &scaron;to možemo, da iskažemo na&scaron;a nezadovoljstvo potpuno jasno&ldquo;, rekla je Pavličić.
Prema njenim riječima, izvr&scaron;na vlast mora da obezbijedi da sudije mogu da sude u sudnicama.
&bdquo;Ne možemo tražiti efikasnost, očekivati zatvaranje poglavlja 23 i 24 sa ovakvim prostornim kapacitetima. Očekujem da se zahtjevi sudija ispune&ldquo;, rekla je Pavličić.
Na pitanje da li je imala komunikaciju sa predsjednikom Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju u vezi sa drogom iz sudskog depoa, ona je odgovorila da je u utorak obavije&scaron;tena o toj situaciji i da će do kraja ispitati o čemu se u konkretnom slučaju radi.
&bdquo;U saznanju sam da se radi o pravosnažnom predmetu u kome je, kao mjera bezbjednosti, izrečeno oduzimanje kilograma kokaina. To je zavr&scaron;eno 2008, a tokom te i 2009. godine dva puta je ta supstanca dostavljena Forenzičkom centru na vje&scaron;tačenje&ldquo;, kazala je Pavličić.
Ona je rekla da je 2009. zatraženo dodatno vje&scaron;tačenje te supstance od Forenzičkog instituta u Zagrebu.
Pavličić je navela da je sva uzorkovana materija vraćena Vi&scaron;em sudu.
Ona je kazala da su zatražili da se odmah uključi nadležno tužila&scaron;tvo jer, kako je istakla, to moraju ispitati do samog kraja.
&bdquo;Pro&scaron;le sedmice sam uputila zvaničan dopis predsjedniku Vi&scaron;eg suda u Podgorici da se &scaron;to hitnije iz zgrade tog suda izmjesti sva droga koja potiče iz predmeta koji su pravosnažno okončani i da se, kako to zakon nalaže, izvr&scaron;i njeno uni&scaron;tenje&ldquo;, rekla je Pavličić.
Predložili su, kako je navela, i zakonske procesne izmjene.

Korać: Sve grane vlasti da rješavaju stanje u pravosuđu

PORUČIO JE PREDSJEDNIK SUDSKOG SAVJETA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, ponegdje sa slabom ki&scaron;om.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 13, najvi&scaron;a dnevna od osam do 22 stepena.

Danas vjetrovito, do 22 stepena