Stanje u crnogorskom pravosuđu treba da rješavaju sve tri grane vlasti, poručio je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, navodeći da izvršna treba da obezbijedi materijalne i prostorne uslove za rad sudija, a zakonodavna da usvoji potrebne izmjene i dopune zakona.

Korać je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen Izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu, kazao da se ne može reći da je stanje zadovoljavajuće, ali da postoje ozbiljni pomaci u pravcu popravljanja stanja.

Prema njegovim riječima, stanje će biti zadovoljavajuće kada bude izabran potreban broj sudija i poboljšan njihov materijalni položaj, kada sudije budu efikasnije u svom radu i budu stvoreni prostorni i tehnički uslovi za rad sudova.

Korać je naglasio da to nije zadatak koji pripada samo sudstvu, već je u nadležnosti ukupne državne vlasti.

„Sve grane vlasti treba da rješavaju sadašnje stanje u pravosuđu - izvršna da obezbijedi materijalne i prostorne uslove za optimalniji rad sudija, a zakonodavna da što brže usvaja izmjene i dopune zakona kako bi pronašla adekvatnija rješenja za efikasnije postupanje“, istakao je Korać.

On je naveo da, prema odluci o broju sudija, u crnogorskim sudovima treba da bude 310 sudija i 25 predsjednika sudova, odnosno ukupno 335.

„Na današnji dan u Crnoj Gori imamo 259 sudija, 23 predsjednika, odnosno ukupno 282 sudija“, kazao je Korać.

Crnoj Gori, kako je kazao, nedostaje 51 sudija i dva predsjednika sudova, odnosno ukupno 53.

On je podsjetio da osnovni sudovi na Cetinju i Žabljaku nemaju predsjednike.

Prema riječima Koraća, crnogorski sudovi počeli su prošlu godinu s ukupno 67.564 predmeta, dok je tokom godine evidentiran priliv od 94.124 nova predmeta.

„U radu su prošle godine imali 161.688 predmeta. Ukupno je riješeno 85.629, a 74.679 predmeta ostalo je neriješeno, što čini 46,58 odsto ukupnog broja predmeta“, naveo je Korać.

On je podsjetio da se ažurnost rada sudova tokom prethodne godine očitava preko indikatora stope ažurnosti prema CEPEJ smjernicama.

Kako je kazao, ažurnost osnovnih sudova tokom prošle godine iznosi 87,46 odsto, viših sudova 90,47 odsto, Privrednog 100,77 odsto, Apelacionog 98,85 odsto, Upravnog 106,69 odsto i Vrhovnog suda 95,22 odsto.

Korać je rekao da na nivou crnogorskog sudstva stopa ažurnosti iznosi 90,97 odsto, a stopa efikasnosti po CEPEJ indikatorima 68,28.

„U pogledu rješavanja predmeta starijih od tri godine, u odnosu na prethodnu godinu, broj riješenih predmeta je veći za 31,71 odsto, dok je po sudiji prosječno neriješenih „starih“ predmeta 30,97“, naveo je Korać.

On je kazao da je u prošloj godini procenat ukinutih odluka 19,88 odsto, dok je u 2023. iznosio 19,5 odsto.

„Tokom izvještajne godine, od ukupnog broja odluka po žalbama je 69,86 odsto potvrđeno, 19,88 odsto ukinuto, dok je 5,06 odsto djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto“, rekao je Korać.

On je kazao da je Viši sud u Podgorici počeo izvještajnu godinu sa 4.216 predmeta, primio 12.961, ukupno u radu imao 17.177 predmeta, riješio 11.556, ostalo je neriješeno 5.608, što čini stopu ažurnosti od 89,16 odsto.

„Što se tiče Specijalnog odjeljenja pri Višem sudu u Podgorici, koji sudi predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu bilo 211 predmeta, riješena su 43, ostalo neriješeno 168, odnosno 79,62 odsto“, rekao je Korać.

Kako je naveo, Viši sud u Bijelom Polju je tokom prošle godine primio ukupno 4.141 predmet, riješio 3.917, dok su na kraju godine ostala neriješena 1.393.

„Upravni sud je u izvještajnoj godini imao manji priliv predmeta u odnosu na prethodnu, završeno je 106,69 odsto predmeta od ukupnog priliva. Kvalitet rada Upravnog suda je 96,7 odsto potvrđenih i 3,07 odsto ukinutih odluka“, kazao je Korać.

Apelacioni sud je, kako je rekao, imao u radu 2.129 predmeta, a završeno je 98,85 odsto u odnosu na priliv.

Korać je dodao da je kvalitet odlučivanja iskazan kroz 65,75 odsto potvrđenih i 27,4 odsto ukinutih odluka.

Kako je kazao, Vrhovni sud je imao u radu ukupno 4.321 predmet, završeno je 2.333, što ga čini ažurnim sa stopom 95,22 odsto.

„Sudovi za prekršaje su u prošloj godini imali ukupno u radu 107.878 predmeta svih vrsta, pri čemu je stariha bilo 50.175, dok je priliv novih predmeta iznosio 57.703“, rekao je Korać, dodajući da je na kraju godine bilo riješeno 61.790 ili 57,28 odsto predmeta.

Prema njegovim riječima, analizom rada sudova u Crnoj Gori tokom prošle godine evidentno je da su svi sudovi nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, uprkos izazovima sa kojima su se suočavali.

„Preduzimane su različite mjere kako bi se unaprijedio rad sudova, poboljšala organizacija i povećala efikasnost u rješavanju predmeta“, kazao je Korać.

On je rekao da je istovremeno ukazano na potrebu za daljim unapređenjem organizacije rada, jačanjem kapaciteta sudova i kontinuiranim sprovođenjem mjera koje bi dodatno doprinijele poboljšanju efikasnosti sudskog sistema.

Prema riječima Koraća, poseban fokus bio je na rješavanju starih predmeta.

„Sudski savjet nastojaće da unapređuje nezavisnost, efikasnost i odgovornost pravosuđa, što je radio tokom izvještajne godine izborom predsjednika sudova i sudija, posebno izborom predsjednice Vrhovnog suda (Valentine Pavličić) nakon devet neuspješnih javnih oglasa“, istakao je Korać.

Kako je kazao, nastavljeno je sa popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima i za očekivati je da će se u ovoj godini popuniti znatan broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima, imajući u vidu da je jedan broj kandidata za sudije već na obuci, ali i da su u toku novi oglasi.

Korać je poručio da će oglasi biti neprekidno u toku, sve dok ne popune sve prvostepene sudove.

Pavličić je, odgovarajući na pitanje novinara, kazala da je apsolutno opravdano nezadovoljstvo sudija sa zaradama i dodala da je Crna Gora preuzela obavezu da do kraja prvog kvartala ove godine posebnim zakonom uredi tu problematiku.

Ona je podsjetila da je rad na posebnom zakonu u toku, navodeći da je, prema informacija koje ima, za danas zakazana sjednica radne grupe na kojoj će se možda i definitivno donijeti odluka o nacrtu tog zakona.

„Još nemamo odgovor na ono što je od izvršne vlasti ponuđeno sudskoj vlasti - da će se od 1. januara ove godine odmah pristupiti povećanju plata u iznosu od 30 odsto“, rekla je Pavličić.

To, kako je dodala, nije učinjeno iz administrativnih ili drugih razloga, ali to nije opravdanje da se ne ispune obećanja koja su data, a to je da sudije moraju dobiti 30 odsto povećanje zarada.

„Što se tiče najava određenog broja sudija za obustavu rada, mislim da nije dobro, mudro, niti konstruktivno za ono za šta treba da se borimo - da povratimo povjerenje građana. Na nama je da uradimo najbolje što možemo, da iskažemo naša nezadovoljstvo potpuno jasno“, rekla je Pavličić.

Prema njenim riječima, izvršna vlast mora da obezbijedi da sudije mogu da sude u sudnicama.

„Ne možemo tražiti efikasnost, očekivati zatvaranje poglavlja 23 i 24 sa ovakvim prostornim kapacitetima. Očekujem da se zahtjevi sudija ispune“, rekla je Pavličić.

Na pitanje da li je imala komunikaciju sa predsjednikom Višeg suda u Bijelom Polju u vezi sa drogom iz sudskog depoa, ona je odgovorila da je u utorak obaviještena o toj situaciji i da će do kraja ispitati o čemu se u konkretnom slučaju radi.

„U saznanju sam da se radi o pravosnažnom predmetu u kome je, kao mjera bezbjednosti, izrečeno oduzimanje kilograma kokaina. To je završeno 2008, a tokom te i 2009. godine dva puta je ta supstanca dostavljena Forenzičkom centru na vještačenje“, kazala je Pavličić.

Ona je rekla da je 2009. zatraženo dodatno vještačenje te supstance od Forenzičkog instituta u Zagrebu.

Pavličić je navela da je sva uzorkovana materija vraćena Višem sudu.

Ona je kazala da su zatražili da se odmah uključi nadležno tužilaštvo jer, kako je istakla, to moraju ispitati do samog kraja.

„Prošle sedmice sam uputila zvaničan dopis predsjedniku Višeg suda u Podgorici da se što hitnije iz zgrade tog suda izmjesti sva droga koja potiče iz predmeta koji su pravosnažno okončani i da se, kako to zakon nalaže, izvrši njeno uništenje“, rekla je Pavličić.

Predložili su, kako je navela, i zakonske procesne izmjene.