Rijeka Zeta krajem prošlog mjeseca ponovo je bila zamućena. Fotografije koje je objavio portal Volim Danilovgrad, pokazuju da je Zeta opet promijenila boju u jednom dijelu, koja je bila gotovo bijele boje.

Portal Dnevno se obratio Upravi za inspekcijske poslove, a od inspektora za vode smo dobili informaciju da se uskoro očekuju rezultati analize otpadnih voda.

Iz Nevladine organizacije Green Home kazali su portalu Dnevno da je Crna Gora sve propise za vršenje pritiska na vode, odnosno zagađenje, definisala Zakonom o vodama.

Objašnjavaju da se, prema članu 164. ovog Zakona, novčane kazne za prekršaj za pravno lice kreću od 2.500 eura do 15.000 eura, u zavisnosti o kojoj vrsti prekršaja se radi.

„Jesu li kazne blage ili ih treba pooštriti, govore nam slučajevi da se jedno te isto lice kazni više puta za redom, što znači da je tom licu isplativije da plati izrečene kazne, nego da izgradi sistem za prečišćavanje otpadnih voda u okviru svog postrojenja“, kazala je portalu Dnevno Anastasija Lalević iz Green Home-a, odgovarajući na pitanje da li su kazne suviše blage kada je u pitanju narušavanje prirodnog ambijenta, a u konkretnom slučaju ispuštanja otpadnih voda u rijeku Zetu.

„Bez napretka u poglavlju 27“

Ona smatra da Crna Gora definitivno treba da bude rigoroznija kada je u pitanju inspekcijski nadzor, efektivnost i kaznena politika, posebno kada govorimo o ispunjavanju obaveza na putu ka EU.

„Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene je od velikog značaja za pregovore koji su u toku, a okviru kojeg ne vidimo očekivani napredak“, istakla je Lalević.

Ističe da Crna Gora nema problema sa zakonima, ali da je situacija na terenu loša i da ekologija, kako kaže, nije prioritetna oblast.

„U Zakonu o vodama prenesene su odredbe Okvirne direktive o vodama - ODV (2000/60/EC), što je najvažniji propis za upravljanje vodama i kojom se uspostavlja evropski okvir za djelovanje u području vodne politike. Sa tim u vezi, zakonska regulativa je usklađena, ali to ne znači da se primjenjuje kako bi trebalo. U Crnoj Gori ekologija i sama briga o životnoj sredini još nije prioritetna oblast, te se samim tim zanemaruje i trpi određene posljedice“, kazala je Lalević.

Podsjećanja radi, mljekara „Lazine“ kažnjena je još 2019. zbog otpadnih voda u rijeci Zeti sa 4.000 eura, uz naredbu da mljekara do kraja ove godine izgradi sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

„Kazna da bude srazmjerna prekršaju“

Naša sagovornica objašnjava da raspon kazni treba definisati u okviru mogućih prekršaja i posljedica koje sljeduju.

„Privredik treba da trpi kaznu koja je srazmjerna izazvanoj šteti koja je nanijeta životnoj sredini. Koji je iznos dovoljan da bi se zaustavili ovakvi i slični prekršaji, treba definisati osvrtom na učestalnost pojave ovakvih prekršaja. Da se kontrola i kaznena politika efektivno sprovodi, ne bi konstantno govorili o istom problemu“, istakla je Lalević.

Ona navodi da rijeke trpe svakodnevno, kao što je nelegalna gradnja, ispusti otpadnih voda iz industrije i domaćinstava, uz to i brojno prisustvo nelegalnih deponija na obalama i u koritu rijeka.

„Neadekvatna kaznena politika, neznanje, nedostatak ekološke svijesti, kao i mnogi drugi aspekti doprinijeli su da rijeke u Crnoj Gori nemaju zadovoljavajući status. Stoga, obavezno je posvetiti više pažnje upravljanjem ovim vodnim tijelima, odnosno očuvanju i zaštiti“, zaključuje Lalević.

Podsjetimo, nakon što su se mještani Spuža početkom prošlog mjeseca obratili našem portalu i dostavili fotografije i snimke, tvrdeći da se rijekom Zetom širi neprijatan miris, te da je njena prozirno čista voda sada pomiješana sa otpadnim vodama, za koje sumnjaju da se izlivaju iz mljekare "Lazine", redakcija portala Dnevno obratila se nadležnima.

Iz Odsjeka za inspekciju vode - Uprave za inspekcijske poslove, za Dnevno tada su kazali da je pogon mljekare "Lazine", koja posluje u okviru privrednog društvo „Šimšić Montmilk“, bio predmet većeg broja kontrola vodoprivredne inspekcije od 2019.

Naveli su i da je krajem te godine kompaniji „Šimšić Montmilk“ vodoprivredna inspekcija naložila izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i ugradnju mjernih uređaja za mjerenje količina ispuštenih voda u prirodni recepijent, odnosno rijeku Zetu.

Izrečeni rok u postupku administrativnog izvršenja rješenja je do 31. decembra ove godine, uz istovremeno izrečenu novčanu kaznu od 4.000 eura.

Iz kompanije “Šimšić Montmilk” kazali za naš portal da su ove godine uradili projekat, čija predračunska vrijednost iznosi oko 350.000 eura, sa kojim su konkurisali za IPARD sredstva.

Naveli su i da je već dobijena građevinska dozvola, a novčana sredstva u potpunosti obezbijeđena.

PROČITAJTE JOŠ: