Društvo

Ispred Skup&scaron;tine Crne Gore za danas je najavljen protest građana povodom uklanjanja slike sa crnogorskom zastavom iz hola Skup&scaron;tine Crne Gore.
Protest je najavljen za 15 sati i 30 minuta, a zahtjev će biti da se slika vrati gdje je do sad bila.
"Ovakvim pona&scaron;anjem gospodina Mandića ozbiljno smo zabrinuti. Dana&scaron;nje okupljanje je započelo potrebom da ne trpimo pona&scaron;anja suprotna slobodnoj i građanskoj CG. Mi smo tu!", navode organizatori u najavi dostavljenoj Anteni M.&nbsp;

Danas protest građana ispred Skupštine zbog uklanjanja slike sa crnogorskom zastavom

U 15 SATI I 30 MINUTA

Crna Gora je među prvih pet država u svijetu po broju komada vatrenog oružja u posjedu građana, kazao je za Portal Analitika kriminolog Velimir Rakočević.&nbsp;
&ldquo;Ukoliko pođemo od činjenice da je u na&scaron;oj državi u legalnom posjedu građana oko 103.000 komada vatrenog oružja plus, pretpostavlja se, najmanje jo&scaron; toliko u ilegalnom, nije te&scaron;ko zaključiti da je to previ&scaron;e u odnosu na broj stanovnika&rdquo;, kazao je Rakočević povodom Nedjelje razoružanja, koja se obilježava posljednje sedmice u oktobru.&nbsp;
Ističe da posebno zabrinjava podatak da smo među prvima u svijetu po broju najtežih krivičnih djela izvr&scaron;enih vatrenim oružjem.&nbsp;
&ldquo;Ovi podaci treba ozbiljno da zabrinu donosioce odluka kako bi preduzeli mjere u cilju razaranja ilegalnog trži&scaron;ta oružja i smanjenja ukupnog broja oružja u posjedu građana&rdquo;, nagla&scaron;ava Rakočević.
Kako poja&scaron;njava, zakon propisuje op&scaron;te i posebne uslove za nabavku oružja.&nbsp;
Dodaje da su op&scaron;ti uslovi da je osoba punoljetna, da ima opravdan razlog za nabavku oružja kao npr. radi lične bezbjednosti ili u sportske svrhe, zatim da nije pravosnažno osuđeno za jedan broj krivičnih djela i pravosnažno kažnjeno za prekr&scaron;aj sa elementima nasilja i da ne postoje okolnosti da bi oružje bilo zloupotrijebljeno.
Od posebnih uslova, kako ističe Rakočević, traži se da je osoba zdravstveno sposobna i da ima znanje za rukovanje vatrenim oružjem.
&ldquo;Ove uslove treba dosljedno ispitati prilikom rje&scaron;avanja svakog konkretnog slučaja i ukoliko bi se tome ozbiljno pristupilo znatno manji broj lica bi ispunio ovako stroge uslove za nabavku oružja&rdquo;, kaže Rakočević.
Prema njegovim riječima, od vatrenog oružja u Crnoj Gori najvi&scaron;e se strada u obračunu kriminalnih klanova pri čemu je, podsjeća, najče&scaron;će riječ o oružju u ilegalnom posjedu sa kojeg su brisane identifikacione oznake.
&ldquo;Treba istaći da se znatno manje zloupotrebljava oružje u legalnom posjedu iako postoje i takvi slučajevi koji su pretežno situacionog karaktera&rdquo;, kaže Rakočević.
Kada je riječ o uni&scaron;tavanju oduzetog vatrenog oružja, Rakočević napominje da se ono, ukoliko je predmet krivičnog djela ili sredstvo izvr&scaron;enja, uni&scaron;tava, najče&scaron;će, spaljivanjem u Željezari u Nik&scaron;iću.&nbsp;
&ldquo;Nadam se da je konačno do&scaron;lo vrijeme da se značajno smanji dostupnost oružja kod nas, jer ono nikada nije dobar saveznik, odnosno zahvaljujući prisustvu vatrenog oružjau najvećem broju slučajeva konflikti su zavr&scaron;eni tragičnim ishodom&rdquo;, zaključuje Rakočević.&nbsp;
Podsjetimo, Nedjelju razoružanju ustanovile su Ujedinjene nacije 1978. s ciljem da se smanji količina oružja u svijetu, a sve kako bi se spriječile krize i smanjio broj ratova i oružanih sukoba.&nbsp;

Rakočević: Zabrinjava to što je CG među prvima u svijetu po broju najtežih krivičnih djela izvršenih vatrenim oružjem

"NADAM SE DA JE KONAČNO DOŠLO VRIJEME DA SE ZNAČAJNO SMANJI DOSTUPNOST ORUŽJA KOD NAS"

Vi&scaron;e od 200 doktora specijalizanata i onih koji podržavaju specijalizante potpisalo je peticiju o povećanju sredstava odvojenog života, kazao je za RTCG doktor Edvin Hodžić. Time bi se, obja&scaron;njava on, tokom perioda specijalizantskog staža, olak&scaron;ali egzistencijalni izazovi specijalizantima koji borave u inostranstvu i van mjesta svog stalnog prebivali&scaron;ta.
Peticiju, koju je Hodžić dostavio portalu RTCG, uputili su premijeru Milojku Spajiću, ministrima zdravlja i finansija Vojislavu &Scaron;imunu i Novici Vukoviću, direktoru FZO Vuku Kadiću i Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
&ldquo;Ako kao dru&scaron;tvo težimo reformama u kojima se akcenat stavlja na nauku i edukaciju mladih doktora, i ako uočavamo koliko evropske države i pojedine zemlje u regionu izdvajaju finansijskih sredstva za konstantno usavr&scaron;avanje u medicinskim oblastima, onda je logično da se i kod nas izdvoje dodatna sredstva u budžetu za ovu svrhu&rdquo;, kazao nam je Hožić. &nbsp;
Apeluju na nadležne institucije i funkcionere da se dodatno posvete zahtjevu iz peticije, kako bi buduće generacije doktora imale priliku za usavr&scaron;avanje i ostanak u Crnoj Gori.
&ldquo;Posebno treba uzeti u obzir da je u posljednjim godinama veliki broj doktora iz Crne Gore napustio državu, između ostalog i zbog egzistencijalnih razloga, kao i boljih mogućnosti za usavr&scaron;avanje i edukaciju kroz različite specijalizacije koje nude savremene, razvijene države&rdquo;, kazao je on.
U peticiji se poručuje da ne žele da vjeruju da bi morali da organizuju proteste kako bi ostvarili svoja prava. &nbsp;

Doktori specijalizanti peticijom traže više novca za odvojeni život

DO SAD VIŠE OD 200 POTPISA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjeverni.
Jutarnja temperatura tri do 14, najvi&scaron;a dnevna 14 do 25 stepeni.

Pretežno sunčano, do 25 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Sve su prilike da će se Miholjsko ljeto trajati jo&scaron; pune dvije sedmice u Crnoj Gori. Kako predviđaju meteorolozi, sunčani i topli jesenji dani trajaće do 4. novembra.
Uz sunčane intervale, ova jesen će donijeti jo&scaron; lijepih dana za uživanje, posebno vikendima.&nbsp;
Meterolog Nedeljko Todorović kazao je u izjavi za Portal RTCG da će do 3. novembra temperature biti iznad prosjeka.&nbsp;
"Mala je vjerovatnoća da će u planinskim predjelima padati kratkotrajna ki&scaron;a", rekao je on.
Kako je pojasnio, topli talas zahvatio je Crnu Goru početkom oktobra, a sva su predviđanja da će se to zadržati jo&scaron; neko vrijeme.&nbsp;
"Temperature su malo izraženije nego uobičajeno. Pravo Miholjsko ljeto", konstatovao je Todorović.&nbsp;
Njegove prognoze su da će se lijepi i sunčani dani zadržati do početka sljedećeg mjeseca, kad će temperature biti do 18, eventualno 21 stepeni.&nbsp;
"U narednih 15 -20 dana neće biti ozbiljnijih promjena &scaron;to se tiče vremena", zaključio je Todorović.&nbsp;

Do kada ćemo uživati u Miholjskom ljetu?

VREMENSKA PROGNOZA ZA NAREDNE DVIJE SEDMICE

Nacrtom zakona o visokom obrazovanju, koji je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija MPNI, definisano je da se studijski programi realizuju kao dodiplomski, postdiplomski i doktorski.
Predviđeno je da se umjesto dosada&scaron;njeg modela 3+2+3, uvodi fleksibilan model studija gdje bi se dodiplomske studije realizovale u trogodi&scaron;njem trajanju, postdiplomske studije bi se realizovale kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nji studijski programi, dok bi se doktorske studije, kao i do sada, realizovale kao trogodi&scaron;nje studije.
&ldquo;Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu dodiplomskih studija, kao i drugačiji način funkcionisanja i organizacione strukture Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (dosada&scaron;nja Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja)&ldquo;, navode iz MPNI.
U MPNI je poja&scaron;njeno da se Nacrt zakona o visokom obrazovanju predlaže u cilju unapređenja kvaliteta u visokom obrazovanju, usklađivanje obrazovanja s potrebama trži&scaron;ta rada, unapređenja praktične nastave, statusa akademskog osoblja, upisne politike, stvaranje konkurentnog kadra na trži&scaron;tu rada.
&bdquo;Nacrtom zakona o visokom obrazovanju definisano je da se studijski programi mogu realizovati kao dodiplomski, postdiplomski i doktorski&ldquo;, navode iz MPNI.
Nagla&scaron;eno je da su predloženim Nacrtom dodiplomski studijski programi koji se realizuju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori obima 180 ECTS.
&bdquo;Postdiplomski studijski programi se mogu realizovati kao specijalistički, u trajanju od jedne godine, obima 60 ECTS, i master u trajanju od jedne, odnoso dvije godine, obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS. Doktorski studijski programi se mogu akreditovati samo kao akademski i obima su 180 ECTS&ldquo;, ističu u MPNI.
Nacrtom zakona prepoznati su, kako navode i integrisani studijski programi obima 300 ECTS, odnosno 360 ECTS.
Promjena dosada&scaron;njeg modela studija treba da doprinese, poručuju iz MPNI, između ostalog, boljoj prepoznatljivosti kvalifikacija VII nivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija.
&bdquo;Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu dodiplomskih studija, a koja se realizuje u realnom radnom okruženju ili u prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom, zatim drugačiji način funkcionisanja i organizacione strukture Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (dosada&scaron;nja Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja&rdquo;, naglasili su iz MPNI.
Trociklični model studija
Nacrtom zakona o visokom obrazovanju prepoznat je trocikličan model studija koji će se realizovati na dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijskim programima.
&ldquo;Umjesto dosada&scaron;njeg dominantnog i unificiranog modela 3+2+3, uvodi se fleksibilan model studija gdje bi se dodiplomske studije realizovale u trogodi&scaron;njem trajanju, postdiplomske studije bi se realizovale kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nji studijski programi, dok bi se doktorske studije, kao i do sada, realizovale kao trogodi&scaron;nje studije. Na ovaj način bi se obezbijedila bolja prepoznatljivost diplomiranih studenata na trži&scaron;tu rada&rdquo;, naglasili sui z MPNI.
Napominje se da studenti dodiplomskih i postdiplomskih studija na javnim ustanovama visokog obrazovanja i dalje neće plaćati naknadu za studiranje, dok će studenti doktorskih studija plaćati naknadu za studiranje.
&ldquo;Studenti sa invaliditetom i studenti RE populacije dodiplomskih i postdiplomskih studija koji su upisani po principu afirmativne akcije na javnim ustanovama u broju većem od broja studenata utvrđenih u skladu sa licencom za određeni studijski program, i na privatnim i na javnim ustanovama visokog obrazovanja se oslobađaju plaćanja naknade. Sredstva javnim i privatnim ustanovama visokog obrazovanja za studente sa invaliditeto i studente RE populacije obezbijediće se u budžetu Crne Gore, po cijeni ko&scaron;tanja studenta na javnoj ustanovi za određeni studijski program&rdquo;, pojasnili su iz MPNI.
Nacrtom zakona definisani su ispitni rokovi na način da su osnovni ispitni rokovi januarski, junski i septembarski. U septembarskom ispitnom roku student ima pravo da polaže sve ispite i predispitne provjere (kolokvijumi i zavr&scaron;ni ispiti) koje je prijavio u toj studijskoj godini a koje nije polagao ili položio u januarskom, odnosno junskom roku, u skladu sa posebnim aktom ustanove.
&bdquo;Propisano je i da student ne može polagati dva kolokvijuma ili zavr&scaron;ni ispit u toku jednog dana, i ne vi&scaron;e od dva zavr&scaron;na ispita u toku sedmice, osim u septembarskom ispitnom roku&ldquo;, naglasili su iz MPNI.
Po prvi put je propisan rok za zavr&scaron;etak studija, odnosno da status studenta prestaje ako student ne zavr&scaron;i studijski program u roku koji je dvostruko duži od vremena predviđenog za trajanje studijskog programa, ne računajući vrijeme mirovanja statusa studenta u skladu sa statutom ustanove.
&bdquo;Za sprovođenje ovog propisa neophodno je u budžetu planirati dodatna finansijska sredstva od oko 500.000 eura za 2025. godinu&ldquo;, naveli su iz MPNI.
Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja
Nacrtom zakona predviđeno je da poslove na obezbjeđenju kvaliteta, utvrđene ovim zakonom i drugim propisima, a u skladu sa evropskim standardima i smjernicama, obavlja Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja. Agencija će biće nadležna za sprovođenje postupka eksterne evaluacije ustanova visokog obrazovanja (akreditacije i reakreditacije).
&ldquo;Agencija će, takođe, donositi standarde za evaluaciju ustanova, u skladu sa standardima u Evropskom prostoru visokog obrazovanja, rangirati ustanove visokog obrazovanja po metodologiji rangiranja ustanova u Evropskom prostoru visokog obrazovanja i dr&rdquo;, smatraju u MPNI.
Jedna od nadležnosti Agencije je i sprovođenje periodičnih ocjena kvaliteta rada licenciranih ustanova visokog obrazovanja na zahtjev ovla&scaron;ćenog organa ustanove ili Ministarstva.
Nacrtom zakona predviđeno je uspostavljanje organa Agencije: Upravnog odbora, direktora i Akreditacionog odbora. Upravni odbor će imati predsjednika i četiri člana i to: dva predstavnika osnivača, dva predstavnika zaposlenih i jednog predstavnika Privredne komore.
&ldquo;Radom Agencije će rukovodi direktor, koji imeđu ostalog, predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom i poslovanjem Agencije i odgovara za zakonitost rada Agencije, priprema izvje&scaron;taje o radu Agencije i izvje&scaron;taje Upravnom odboru Agencije, izvr&scaron;ava odluke Upravnog odbora, predlaže akt o organizaciji i sistematizaciji Agencije, i vr&scaron;i i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom Agencije&rdquo;, pi&scaron;e u Nacrtu zakona.
Stručno tijelo Agencije je Akreditacioni odbor. Akreditacioni odbor Agencije će imati 11 članova koji se biraju na period od četiri godine osim predstavnika studenata koji se biraju na period od dvije godine.
Članovi Akreditacionog odbora imenovaće se iz reda akademskog osoblja iz oblasti visokog obrazovanja, nauke, umjetnosti, reda studenata i istaknuti stručnjaci iz oblasti privrede, dru&scaron;tvenih djelatnosti i drugih relevantnih oblasti.
&ldquo;Agencija će podnositi Ministarstvu izvje&scaron;taj o radu i godi&scaron;nji finansijski izvje&scaron;taj sa mi&scaron;ljenjem nezavisnog revizora., dok će nadzor nad radom Agencije vr&scaron;iti Ministarstvo.
Predloženim Nacrtom zakona bliže se defini&scaron;u uslovi za osnivanje ustanova visokog obrazovanja, obavljanje djelatnosti van sjedi&scaron;ta ustanove, odnosno da ustanova visokog obrazovanja ne može imati područno odjeljenje van sjedi&scaron;ta ustanove.
&ldquo;Takođe, predloženim tekstom zakona bliže se defini&scaron;e zabrana rada ustanove, kao i razlozi za ukidanje ustanove i studijskog programa&rdquo;, objasnili su iz MPNI.
Za izradu Nacrta zakona MPNI je formiralo mje&scaron;ovitu Radnu grupu, imajući u vidu da se radi o stručnim poslovima u okviru kojih se zahtijeva saradnja različitih institucija.
Radnu grupu činili su predstavnici MPNI, Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Mediteran, Univerziteta Adriatik, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Privredne komore, Sindikata Univerziteta Crne Gore, Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, predstavnika studenata Univerziteta Donja Gorica i NVO sektora.

Uvodi se fleksibilan model studija, obavezna praktična nastava, propisan rok za završetak studiranja

NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Tokom jutra po kotlinama magla, koja se ponegdje na sjeveru može zadržatri i prijepodne.
Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 15 do 25 stepeni.

Oblačno sa sunčanim intervalima

DO 25 STEPENI

U Crnoj Gori je potvrđen prvi slučaj obolijevanja riba od virusne encefalopatije i retinopatije, saop&scaron;teno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Infekcija je, kako se navodi, potvrđena kod dvije kernje koje je dostavio Institut za biologiju mora (IBM).
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istakli su da se bolest ne prenosi na ljude i ne predstavlja nikakav rizik ljudskom zdravlju.
&ldquo;Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu ribu kontaktom, kontaminiranom vodom i alatom, a prenosi se i vertikalno&rdquo;,&nbsp; navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kako su objasnili, oboljeva veliki broj vrsta riba.
&ldquo;Bolest je utvrđena kod riba u moru i za sada nema nikakvih simptoma na ribama koje se uzgajaju u kavezima&rdquo;, kazali su iz Uprave.
Podsjetili da je bolest u prethodnom periodu detektovana i u drugim zemljama Mediterana.
&ldquo;Jako je bitno na kaveznim sistemima pojačati sanitarne mjere, kako se bolest ne bi prenijela na njih, po&scaron;to je riba brancin veoma osjetljiva na ovu bolest&rdquo;, naveli su iz Uprave.
Oni su apelovali na uzgajivače riba da se u slučaju značajnijeg mortaliteta na kavezima ili promjena u zdravstvenom stanju &scaron;to prije obrate nadležnoj veterinarskoj službi.

Potvrđen prvi slučaj virusne infekcije kod riba

"BOLEST SE NE PRENOSI NA LJUDE"

Skoro 60 odsto građana smatra da u Crnoj Gori postoji diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti, a kao najdiskriminisanija grupa i dalje su viđeni Romi, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Istraživanje javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u Crnoj Gori realizovano je od 17. do 25. oktobra, na uzorku od hiljadu ispitanika starijih od 19 godina.
Saradnik na programima u CGO-u Nikola Đura&scaron;ević kazao je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno istraživanje, da 76,8 odsto građana smatra da je Crna Gora multikulturalna dru&scaron;tvo.
&ldquo;U poređenju sa na&scaron;im istraživanjem iz aprila pro&scaron;le godine, imamo pad, jer je tada bilo 81,7 odsto onih koji su bili na tom stanovi&scaron;tu&ldquo;, rekao je Đura&scaron;ević.
On je kazao da ostaje prilično visoka percepcija diskriminacije po osnovu vjerske pripadnosti, navodeći da čak 49,1 odsto građana u ovoj godini vidi taj problem.
&ldquo;Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti je ra&scaron;irena &ndash; kao takvu je percipira 59,7 odsto ispitanika u ovoj godini&ldquo;, rekao je Đura&scaron;ević.
Kada je riječ o diskriminaciji po osnovu nacionalne pripadnosti, on je kazao da su Romi i dalje viđeni kao najdiskriminisanija grupa.
Đura&scaron;ević je ukazao na značajan porast tog indeksa u odnosu na pro&scaron;lu godinu za 3,77 na sada&scaron;njih 4,2.
On je pojasnio da to mjere na skali od 1 do 5, pri čemu je 1 ocjena kada uop&scaron;te nema diskriminacije, dok je 5 ocjena potpune diskriminacije.
Đura&scaron;ević je kazao da je 64,7 odsto građana izjavilo da se nijesu osjećali ugroženo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti.
On je istakao da to predstavlja blago povećanje u odnosu na istraživanje koje su sproveli pro&scaron;le godine.
&ldquo;Naglasio bih da imamo polaraizovanu percepciju diskriminacije manje brojnih naroda, 50,1 odsto smatra da manjine nijesu diskriminisane, dok 49,9 odsto njih to ne misli&ldquo;, naveo je Đura&scaron;ević.
Prema njegovim riječima, blizu 55 odsto anketiranih građana vjeruje da su pripadnici određenih nacionalnosti i nacionalnih grupa privilegovani, i taj procenat je u porastu u odnosu na pro&scaron;lu godinu.
&ldquo;Podaci ukazuju da su Srbi percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa, uz blago povećanje prosječne ocjene sa 3,46 odsto u pro&scaron;loj na 3,49 u ovoj godini&ldquo;, kazao je Đura&scaron;ević.
On je rekao da istovremeno pada percepcija privilegovanosti Crnogoraca sa 3,44 na 3,3.
&ldquo;Dobili smo podatke da su Muslimani i Bo&scaron;njaci doživjeli primjetan rast u percepciji privilegovanosti, dok je ta percepcija mnogo manja u slučaju Albanaca i Hrvata, a posebno Roma, koji ostaju na dnu ove ljestvice&ldquo;, naveo je Đura&scaron;ević.
On je kazao da većina ispitanika, odnosno preko dvije petine, odnose među etničkim grupama ocjenjuje pozitivnim, oko petine smatra da su oni lo&scaron;i, a za ne&scaron;to vi&scaron;e od trećine oni nijesu ni dobri ni lo&scaron;i.
Prema riječima Đura&scaron;evića, u ovoj godini primjetan je značajan rast procenta građana koji smatraju da su njihove zajednice dovoljno zastupljene u odlučivanju &ndash; 24,2 odsto u odnosu na 15,2 odsto iz pro&scaron;le godine.
Kako je naveo, smanjen je udio onih koji osjećaju da njihova zajednica nije uop&scaron;te ili nije dovoljno zastupljena.
&ldquo;U ovoj godini imamo promjene u percepciji doprinosa različitih institucija jačanju svijesti o multikulturalnosti, kulturi i pravima mnajinskih naroda u Crnoj Gori&ldquo;, ukazao je Đura&scaron;ević.
On je rekao da se bilježi pad povjerenja prema Vladi oko tog doprinosa, sa 40,6 odsto u pro&scaron;loj na 34,2 u ovoj godini.
Taj pad, kako je dodao Đura&scaron;ević, je jo&scaron; veći kod političkih partija, sa 27,9 odsto na 19,7 u ovoj godini.
On je kazao da većina građana, čak 57 odsto, smatra da Ustav i zakoni definitivno i adekvatno &scaron;tite prava manjina u Crnoj Gori.
&ldquo;Kada je riječ o doprinosu institucija i organzacija smanjenju diskriminacije prema različitim grupama, ističu se kao ključni akteri nevladine organizacije. Između dva talasa istraživanja, percpecija vjerskih zajednica kao za&scaron;titnika od diskriminacije je porasla, a opalo je povjerenje u političke partije i u instituciju Ombudsmana&ldquo;, naveo je Đura&scaron;ević.
On je kazao da oko dvije petine građana, odnosno 38 odsto, vjeruje da Vlada treba da se vi&scaron;e posveti problemu diskriminacije.
To je, kako je dodao, pad procenta u odnosu na 42,2 odsto iz pro&scaron;le godine.
Prema riječima Đura&scaron;evića, gotovo je isti procenat onih koji smatraju da postoje veći problemi koji zahtijevaju hitnije rje&scaron;avanje.
&ldquo;Opada javna informisanost o radu Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u afirmaciji prava manjinskih naroda&ldquo;, kazao je Đura&scaron;ević.
On je rekao da preko 70 odsto građana u ovoj godini, u odnosu na 66 odsto iz pro&scaron;le godine, navodi da nijesu upoznati sa tim aktivnostima Ministarstva.
&ldquo;Istovremeno, rad Ministarstva u unapređenju međuetničke tolerancije ocijenjen je sa prosječnom ocjenom 3,29, dok je ona pro&scaron;le godine iznosila 3&ldquo;, naveo je Đura&scaron;ević.
Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je u odnosu na pro&scaron;lo istraživanje porasla svijest građana o postojanju nacionalnih savjeta manjinskih zajednica u Crnoj Gori i to na 41,8 odsto, u odnosu na 37 odsto pro&scaron;le godine.
Ona je istakla da ipak većinski javnost jo&scaron; nije upoznata da ti savjeti rade.
&ldquo;Na &scaron;iroj ravni, van institucija, neznatno je porastao procenat građana koji su u nekoj mjeri upoznati sa kulturom i običajima manjinskih naroda u Crnoj Gori, a smanjen je broj onih koji ne mogu da se odrede oko tog pitanja&ldquo;, rekla je Ivanović.
Kako je kazala, oko 57 odsto ispitanika smatra da su obrazovni programi u Crnoj Gori potpuno ili djelimično prilagođeni promovisanju multikulturalizma i tolerancije među različitim etničkim i vjerskim grupama.
&ldquo;Oko petine je suprotnog stava, dok oko četvrtine ne može da se odredi oko tog pitanja&ldquo;, dodala je Ivanović.
Ona je istakla da 47,7 odsto ispitanika i ove godine daje neutralnu ocjenu izvje&scaron;tavanju Radio Televizije Crne Gore (RTCG) o njihovoj nacionalnoj zajednici.
&ldquo;Oko 35 odsto taj vid rada RTCG-a ocjenjuje pozitivnim, a 17,5 odsto negativnim&ldquo;, navela je Ivanović.
Govoreći o izvje&scaron;tavanju privatnih medija, ona je rekla da je kumulativna pecepcija različitih nacionalnih zajednica da je to izvje&scaron;tavanje neutralno, pri čemu je zabilježen rast takve ocjene sa 47,1 u pro&scaron;loj, na 55 odsto u ovoj godini.
Ivanović je rekla da vi&scaron;e od dvije trećine građana smatra da mediji utiču na formiranje stavova prema nacionalnim manjinama, a od tog broja 41,7 odsto cijeni da je taj uticaj negativan.
Ona je dodala da 36 odsto ispitanika smatra da u medijima nijesu dovoljno zastupljeni pozitivni primjeri saradnje između različitih etničkih i vjerskih zajednica.
Kako je kazala Ivanović, oko 41 odsto građana navodi da svakodnevno ima kontakt sa pripadnicima različitih etničkih, kulturolo&scaron;kih ili vjerskih grupa, a ne&scaron;to vi&scaron;e od četvrtine nekoliko puta nedjeljno.
Ona je istakla da podaci pokazuju rast percepcije diskriminacije nad manjinskim narodima u svim analiziranim oblastima u odnosu na pro&scaron;lu godinu.
To je mjereno na skali od jedan do pet, pri čemu je jedan izostanak diskriminacije, a pet potpuna diksriminacija.
Ivanović je kazala da je diskriminacija u zapo&scaron;ljavanju u državnom sektoru ocijenjena sa 2,91, naspram 2,51 u pro&scaron;loj godini, dok je u privatnom sektoru ocjena 2,78 u odnosu na 2,31 pro&scaron;le godine.
&ldquo;Percepcija diskriminacije pred sudovima porasla je sa 2,28 na 2,60, dok je u oblasti obrazovanja zabilježen porast sa 2,23 na 2,56. Kada je riječ o zdravstvenoj za&scaron;titi, ocjena je porasla sa 2,13 na 2,53&ldquo;, navela je Ivanović.
Ona je, govoreći o distanci u odnosu na različite vjeroispovjesti, kazala da je to najizraženije kada se radi o porodičnim odnosima.
&ldquo;Oko 38 odsto građana bi imalo problem kada bi član porodice bila osoba drugačije vjeroispovjesti, dok bi 61,9 odsto to prihvatilo bez problema, a sličan pristup je i kada u pitanju član porodice partnera ili partnerke&ldquo;, dodala je Ivanović.
Ona je istakla da ne&scaron;to manji procenat ispitanika izražava nelagodu prema osobama druge vjeroispovjesti na rukovodećim položajima, kao &scaron;efu, kolegi, prijatelju ili kom&scaron;iji.
Ivanović je navela da je distanca prema različitim etničkim grupama izraženija na nivou porodice.
Nalazi istraživanja pokazuju da bi, kako je rekla, 34,4 odsto anketiranih imalo problem kada bi član njihove porodice bila drugačije etničke pripadnosti, dok 65,6 odsto ispitanika to ne bi smetalo.
Ivanović je kazala da u ovoj godini 52,3 odsto anketiranih navodi da ne bi stupilo u brak sa osoba iz druge etničke grupe, &scaron;to je rast u odnosu na 50,4 odsto iz pro&scaron;le godine.
&ldquo;I tada smo konstatovali da se radi o izuzetno zabrinjavajućem podatku&ldquo;, podsjetila je Ivanović.
Ona je dodala da 56,4 odsto anketiranih ne bi stupilo u brak sa osobama drugačije vjeroispovjesti, &scaron;to je ne&scaron;to manje u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada je bilo 58,1 odsto, ali je u pitanju negativan procenat.
Đura&scaron;ević je rekao da je u porastu stav da treba nepovjerljivo i suzdržano nastupati prema osobama drugih etničkih grupa, čak i u prijateljskim odnosima.
&ldquo;U ovoj godini taj stav ima 31,3 odsto ispitanika, naspram 29,9 odsto u pro&scaron;loj godini. 54 odsto ispitanika smatra da je svaka nacija bogata istorijom i kulturom na svoj način, iako je taj procenat niži nego pro&scaron;le godine&ldquo;, rekao je Đura&scaron;ević.
Kako je kazao, kao i pro&scaron;le godine, oko petine ispitanika vjeruje da je istorija i kultura njihove nacije mnogo bogatija od drugih, ali raste i broj protivnika tog mi&scaron;ljenja.
Đura&scaron;ević je naveo da se, iako dvije trećine građana smatra da je Crna Gora otvorena prema migrantima i izbjeglicama, bilježi rast distance prema njima.
On je kazao da i u pro&scaron;lom i ovom istraživanju oko 44,8 odsto ispitanika smatra da postoji dovoljno mehanizama za za&scaron;titu i integraciju migranata i izbjeglica.
&ldquo;Veliki je pad u procentu onih koji smatraju da država treba da omogući vi&scaron;e tih mehanizama i rast onih koju vjeruju da migrante i izbjeglice ne treba zadržavati na teritoriji Crne Gore&ldquo;, rekao je Đura&scaron;ević.
Kako je naveo, preko tri petine građana smatra da su teme vezane za kulturu manjina djelimično ili adekvatno zastupljene u obrazovnom sistemu, dok manje od trećine smatra suprotno.
Đura&scaron;ević je rekao da 57,2 odsto podržava uvođenje vi&scaron;e sadržaja u &scaron;kolama koji promovi&scaron;u multikulturalizam, dok manje od petine ne podržava, a četvrtina nema stav o tom pitanju.
On je kazao da 73,2 odsto građana smatra da su incidenti u dru&scaron;tvu motivisani etničkom i vjerskom netrpeljivo&scaron;ću, &scaron;to je porast u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada je 61 odsto građana tako mislilo.
Đura&scaron;ević je naveo da 26,8 odsto ispitanika vjeruje da ti incidentni nijesu motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivo&scaron;ću, &scaron;to je pad u odnosu na 38,2 odsto iz pro&scaron;le godine.
&ldquo;Oni koji taj uzrok ne vide kao dominantan navodili su politiku, ukupno nezadovoljstvo u dru&scaron;tvu, psihičke poremećaje, narkomaniju, alkholizam i drugo&ldquo;, rekao je Đura&scaron;ević.
Istraživanje je dio projekta Multikulturalnost u fokusu, koji sprovodi CGO uz finansijsku pod&scaron;ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Podr&scaron;ku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut Damar.

Istraživanje CGO-a: Građani smatraju da su Srbi najprivilegovaniji

SKORO 60 ODSTO GRAĐANA SMATRA DA POSTOJI DISKRIMINACIJA PO NACIONALNOJ PRIPADNOSTI

Proces legalizacije objekata na&scaron;ao se i u Reformskoj agendi Vlade Crne Gore koju je Evropska komisija odobrila 23. oktobra.
U njoj se navodi da će se problemi legalizacije početi rje&scaron;avati krajem godine &ndash; dono&scaron;enjem zakona.
Crna Gora je proces legalizacija objekata koji su izgrađeni bez dozvola počela je prije sedam godina. Od tada je predato 60.000 zahtjeva.
Do sada je legalizovano 3.217 objekata, ne&scaron;to vi&scaron;e od pet posto, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Radio Slobodona Evropa (RSE).
Za skoro 35.000 objekata je tražena dopuna, a postupak je prekinut u 9.500 slučajeva.
&ldquo;Živimo u sistemu koji je uru&scaron;en, ne znam može li vi&scaron;e od ovoga. A takav sistem ne može rije&scaron;iti ni pitanje bespravne gradnje&rdquo;, kaže za RSE povodom ovih brojki arhitektica Marija Nikolić.
Smatra da je aktuelni &ldquo;Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata&rdquo; iz 2017., koji je propisao i legalizaciju, &ldquo;mrtvo slovo na papiru&rdquo;, jer ni&scaron;ta od onoga &scaron;to je njime obećano nije urađeno.
Među neispunjenim obećanjima je usvajanje Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije, kao i državnih smjernica za arhitekturu.
Kako kaže Nikolić, legalizacija u praksi praktično znači čekanje da se donese neki plan koji će legalizovati već izgrađeno.
&ldquo;Uz to, mi ne znamo koliko je bespravnih objekata. Ako je za ovih sedam godina legalizovano pet posto, pretpostavljam da ih je vjerovatno bar toliko i izgrađeno&rdquo;, ističe Nikolić.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje RSE koliko je nelegalnih objekata u Crnoj Gori, navodeći da najveći broj op&scaron;tina nije izradio listu bespravnih objekata.
Kao probleme u legalizaciji, navode neusvajanje urbanističkih planova, manjak ljudi za njeno sprovođenje i te&scaron;koće u dostavi rje&scaron;enja strancima koji su predali zahtjeve za legalizaciju nekretnina.
Najvi&scaron;e zahtjeva u Podgorici
U Podgorici je podnijeto 14.105 zahtjeva za legalizaciju, Baru 9.874, Herceg Novom 5.280, Budvi 4.740, Ulcinju 4.625 &hellip;
Na sjeveru je najvi&scaron;e zahtjeva u Bijelom Polju &ndash; 1968, podaci su Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Manjak urbanističkih planova je najče&scaron;ći razlog za odlaganje zahtjeva za legalizaciju koje je podnio agent za nekretnine, Tomislav Ranković.
Njegova agencija u Budvi je za klijente predala oko 50 zahtjeva, od kojih je rije&scaron;eno svega desetak.
&ldquo;Treba mnogo vremena da se prikupi sva dokumentacija. Kad konačno uđete u proceduru, nakon nekog vremena vam kažu da kuća nije u zahvatu plana i da treba čekati da se oni izrade&rdquo;, kaže Ranković za RSE.
U međuvremenu, vlasnici nelegalnih objekata se suočavaju sa brojnim problemima.
Banke odbijaju da im daju kredite za takve nekretnine, a objekati im na trži&scaron;tu imaju značajno nižu cijenu od realne, jer malo ko želi da kupi nelegalni objekat.
Proces legalizacije je započela 2017. godine vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Od njihove smjene prije četiri godine promijenile su se tri Vlade, koje su se legalizacijom bavile obećanjima o novom zakonu.
Iz resornog ministarstva kažu za RSE da njegovo usvajanje očekuju do kraja 2024.godine, i da će imati nekoliko većih novina.
Navode da će lokalne uprave sprovoditi legalizaciju objekata povr&scaron;ine do 500 kvadrata, dok će državna Uprava za legalizaciju to činiti za veće objekte, kao i za one u za&scaron;tićenim zonama.
Upravu za legalizaciju će osnovati Vlada, sa oročenim radom na pet godina, koliko će važiti i novi Zakon, dodaju iz Ministarstva.
Kada se usvoji novi Zakon, lokalne samouprave će morati da popi&scaron;u nelegalne objekte na području svoje op&scaron;tine u roku od godinu dana.
Građani će imati rok od &scaron;est mjeseci za dostavu zahtjeva za legalizaciju.
Nadgledanjem legalizacije baviće se, prema planu Vlade, posebna agencija.
To je najavljeno u Reformskoj agendi Crne Gore do 2027., koja je uslov za dobijanje 383 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
U prvoj tran&scaron;i do kraja godine oko 26 miliona, a ostatak u &scaron;est polugodi&scaron;njih rata, zavisno od realizacije planiranih reformi.
Agencija će imati i svoje inspekcije.
Ona će detaljno provjeravati prijave za legalizaciju &ldquo;na licu mjesta&rdquo; i da li je objekat usklađen sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekolo&scaron;kim standardima, pi&scaron;e u dokumentu Vlade.

U agendi predatoj Briselu i proces legalizacije: Oko 60.000 divljih objekata u Crnoj Gori

PROCES LEGALIZACIJE ZAPOČET PRIJE SEDAM GODINA

U državnim apotekama u Crnoj Gori trenutno nema lijeka za održavanje trudnoće, odnosno hormon progesteron&nbsp;koji je esencijalan u trudnoćama za održavanje endometrijuma (ploda).
Naime, progesteron se dodatno obezbjeđuje ženama koji imaju nizak nivo prirodno proizvedenog, u slučajevima kada se planira trudnoća, ili je ona uspje&scaron;no začeta, ali je rizična.
Ovaj hormon kolokvijalno se naziva i "za&scaron;titnikom trudnoće" ili "hormonom trudnoće" jer sprječava imunolo&scaron;ki sistem da odbaci plod u početku kada oplođena jajna ćelija predstavlja strano tijelo za organizam žene.
Ipak, crnogorsko zdravstvo ne raspolaže ovim jako važnim pomoćnikom u trudnoći, zbog čega se Anteni M obratilo vi&scaron;e čitateljki koje su u procesu održavanja trudnoće, ali ovaj lijek ne mogu dobiti u državnim zdravstvenim institucijama, već u privatnim ordinacijama u kojima njegova cijena iznosi 15 eura po ampuli, dok bi ampula porgesterona u apotekama (u kojima ga trenutno nema) ko&scaron;tala oko dva eura.
Redakcija Antene M obratila se ZUACG MONTEFARM, od kojih su dobili potvrdu da se trenutno nalazimo u zabrinjavajućoj situaciji.
"Progesteron depo amp.250mg GALENIKA AD trenutno su deficitarne kod dobavljača zbog problema u proizvodnji.&nbsp;
Imajući u vidu činjenicu da MONTEFARM nije uvoznk ljekova i medicinskih sredstava, već nabavku vr&scaron;i u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, postupcima javne nabavke redovno su tražene neophodne količine lijeka Progesteron depo amp. Međutim, prema najavi ovla&scaron;ćenog uvoznika jo&scaron; nemaju preciznu informaciju o očekivanom datumu isporuke.
Napominjemo da je do sada jedini registrovani u Crnoj Gori uvijek bio upravo lijek Progesteron depo amp. pomenutog proizvođača GALENIKA AD Beograd i prema njihovoj posljednjoj najavi očekuju u septembru preciznu informaciju o proizvodnji navedenog lijeka."
Trudnicama koje pate od niske vrijednosti progesterona preostalo je da se nadaju da će u septembru dobiti informaciju da će lijek uskoro biti dostupan u državnim apotekama, a do im je preostalo da spreme "debele"novčanike, ukoliko spadate u grupu visokorizičnih trudnica.
&nbsp;

Montefarm potvrdio zabrinjavajuću informaciju: Državne apoteke bez lijeka za održavanje trudnoće