Ekonomija

Avio-linija koja će povezivati Tivat i Barselonu trebalo bi da krene od 1. jula, saop&scaron;tio je izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) Roko Tolić.
On je na konferenciji za novinare kazao da je uspostavljanje te linije od velikog značaja u kontekstu avio-povezanosti Crne Gore i pozicioniranja države kao turističke zemlje u velikom usponu.
&ldquo;Linija je do&scaron;la kao rezultat sinkroniziranih nastojanja i zajednički udruženih snaga svih uključenih strana&rdquo;, kazao je Tolić.
Prema njegovim riječima, Vueling, iako okarakterisan kao niskotarifni prevoznik, omogućiće putnicima iz Crne Gore povezanost sa svakim kutkom svijeta.
Otpravnik poslova Ambasade &Scaron;panije u Podgorici, Horhe Urbiola Lopez de Montenegro, kazao je da mu je zadovoljstvo &scaron;to danas mogu da najave direktne letove između Tivta i Barselona, odnosno između dvije države.
&ldquo;Sa institucionalne strane, bitno je imati direktan let, ali značaj ovog leta prevazilazi ovo pitanje kada ga posmatramo iz komercijalnog aspekta&rdquo;, rekao je Lopez de Montenegro.
Prema njegovim riječima, ne samo u sektoru turizma, već i u sektoru investicija će ova linija značajno unaprijediti djelovanje poslovne zajednice, posebno kada se ima u vidu predstojeće članstvo Crne Gore u EU.
&ldquo;Nadamo se da će uspostavljanjem ove linije biti moguće privuči jo&scaron; &scaron;panskih ulagača u turističku bran&scaron;u Crne Gore&rdquo;, kazao je Lopez.
Tolić je, govoreći o aerodromu Tivat, podsjetio da je zbog geopolitičke situacije ta vazdu&scaron;na luka izgubila velika trži&scaron;ta poput Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, ali da se se očekuje da nadma&scaron;e rekordnu 2019. godinu sa potpuno drugačijom strukturom prometa.
Na pitanje da li se može do početka turističke sezone najaviti neka nova destinacija, Tolić je odgovorio da od nacionalnog avio-prevoznika imaju najavljene linije za Prag i Baku.
&ldquo;Mi smo se, međutim, ovdje orijentisali na postojeće partnere i destinacije, pro&scaron;irenje kapaciteta i povećanja frekvencija&rdquo;, rekao je Tolić navodeći da će Wizz Air imati vi&scaron;e rotacija.
On je naveo da ovo &scaron;to sada imaju ozbiljno nadilazi postojeće kapacitete Aerodroma Tivat, u kontekstu komfora, a ne nikako u kontekstu sigurnosti.
Komentari&scaron;ući koncesije na aerodrome i eventualni referendum po tom pitanju, Tolić je odgovorio da bi bilo neozbiljno bilo &scaron;to komentarisati dok se ne vide ponude.
&ldquo;Ja iz dana u dan sa svojim timom i sa svim radnicima ACG želim pokazati i dokazati da mi imamo i stručnosti i znanja i mogućnosti da radimo ovaj posao na najbolji mogući način i da znamo kako ga unaprijediti i da to možemo učiniti u godinama koje su pred nama. Ali, ne možemo ni zanemariti eventualne sjajne ponude koje se mogu desiti&rdquo;, kazao je Tolić.
On je poručio da su aerodromi &ldquo;obiteljsko srebro, a obiteljsko srebro se ne prodaje&rdquo;.
&ldquo;Eventualno se posuđuje, a onda se treba vratiti sjajnije i vrednije nego &scaron;to je bilo kada smo ga dali na pozajmicu&rdquo;, zaključio je Tolić.

Tolić: Od 1. jula direktna linija Tivat-Barselona

SAOPŠTIO IZVRŠNI DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE

Bojkotom domaćih kompanija, građanima ni privredi neće biti bolje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj i dodao da ne podržava bojkot i da ne treba dati prostora populizmu.
&ldquo;Treba da kupujemo domaće i da podržimo domaće proizvode. Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Facebook grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji, obezbjedi podr&scaron;ku i poveća konkurentnost&ldquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj na panelu pod nazivom Bojkot trgovine &ndash; ko dobija, a ko gubi? na Ekonomskom fakultetu.
On smatra da se mora voditi računa da se kreiraju podsticajne mjere, jer nije cilj da zatvaramo biznis i ostavljamo hiljade ljudi bez posla.
&bdquo;Crna Gora je mala ekonomija i svi znamo koliko smo uvozno zavisni. Zavisimo od svih spoljnih faktora oko nas i svijetu, a odlučujući faktor za rast inflacije je bio rat u Ukrajini. Mi smo kreirali neke mjere da poku&scaron;amo da zaustavimo tu inflaciju i da podržimo proizvodnju&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj.
On je naveo da je njegovo opredjeljenje da kupujemo domaće i da je to jedini izlaz.
&bdquo;Nije slučajno targetiran Voli, a to nije dobro za državu ni Crnu Goru. Treba da budemo ponosni na na&scaron;e kompanije. Radujem se svakoj novoj kompaniji koja posluje u Crnoj Gori. Ne radujemo se kad rade sa minusom, kad ne plaćaju porez, ni plate radnicima. U državi koja je zatvorila fabrike, imala lo&scaron;e privatizacije, ne podržavam bojkot domaćih kompanija. To je potpuno pogre&scaron;no i ne treba da dozvolimo takve stvari&ldquo;, ocijenio je Đeljo&scaron;aj.
On smatra da targetiranjem domaćih kompanije građanima neće biti bolje, kao ni privredi.
&bdquo;Moramo to da zaustavimo kao dru&scaron;tvo i da ne damo prostora populizmu i onome &scaron;to nije dobro za građane i razvoj ekonomije. Protiv smo bojkota, pozivam sve da se uključimo u odluci da se ne desi bojkot&ldquo;, dodao je Gjeloshaj.
On je naveo da podržava ekonomiju, a ne trgovačke lance, u cilju za&scaron;tite standarda građana.
Đeljo&scaron;aj je upozorio da nespretne izjave političara treba ostaviti po strani.
&bdquo;Treba da vidimo &scaron;ta možemo da radimo kako bi postali konkuretniji i da građani imaju &scaron;to bolji standard&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade Dragan Bokan, saop&scaron;tio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
&bdquo;Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa&ldquo;, rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ru&scaron;i crnogorsku privredu.
&bdquo;Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve &scaron;to je izne&scaron;eno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku ru&scaron;ilački&ldquo;, kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i tro&scaron;kovi.
&bdquo;Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene&ldquo;, kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i ru&scaron;enje cijelog sistema.
&bdquo;Tro&scaron;kovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se za&scaron;tili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ru&scaron;i svoju ekonomiju&ldquo;, rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
&ldquo;U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto&ldquo;, rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, vi&scaron;e nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da &scaron;to prije dođu, te da je crnogorsko trži&scaron;te otvoreno.
&bdquo;Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Za&scaron;to to dolazi sa adresa visokih kao &scaron;to je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vr&scaron;i ovakvu promociju Volija&ldquo;, kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski &scaron;to su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
&bdquo;Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa&ldquo;, dodao je Bokan.
Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG) Milutin Đuranović saop&scaron;tio je da ne vidi razlog za&scaron;to na&scaron;i političari ne bi podržali kupovinu domaćih proizvoda.
&bdquo;Crna Gora je uvozno zavisna država. Sa uvozom uvozimo i inflaciju. Mi moramo da proizvodimo. Evo pogledajte slučaj sa strujom, niža je cijena nego u regionu zato &scaron;to je proizvodimo. Ako prestanemo sa proizvodnjom struje biće vi&scaron;a cijena&ldquo;, rekao je Đuranović.
On smatra da nema održivog razvoja bez budžetske podr&scaron;ke.
&bdquo;Država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu kroz budžetsku podr&scaron;ku i obezbijedi proizvodnju hrane. Mi to prethodnih decenija nijesmo prepoznali i sada smo tu gdje smo&ldquo;, dodao je Đuranović.

Đeljošaj: Bojkot neće pomoći ni građanima ni ekonomiji; Bokan: Bojkot je ne samo populizam već predstavlja rušenje cijelog sistema

PORUČENO NA PANELU “BOJKOT TRGOVINE - KO DOBIJA, A KO GUBI?”

Za Crnu Goru je apsolutno važno da ima najbolje odnose sa EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić i poručio da niko ne želi da bude dio trgovinskog rata.
On je u intervjuu za CNN kazao da odnos između EU i SAD ne bi nazvao konfrontacijom, makar ne jo&scaron;, te da je siguran da će se naći najbolje rje&scaron;enje.
&bdquo;Prilično sam siguran da će pronaći način da izađu iz ove situacije. Tarife na izvoz definitivno nijesu prijatna tema i niko ne želi da bude dio trgovinskog rata, jer bi to povuklo sa sobom i druga zajednička pitanja. Sigurnost i odbrana bi mogli postati taoci nekih drugih tema. Niko to ne želi i zaista se nadam da ćemo uskoro rije&scaron;iti stvari&ldquo;, rekao je Spajić.
On je dodao da razumije američke partnere, koji negdje smatraju da su uslovi trgovine nepravedni.
&bdquo;Ljudi iz struke bi trebalo da rade na tome, da razmotre rje&scaron;enja i siguran sam da ćemo naći najbolji izlaz&ldquo;, poručio je Spajić.
Na pitanje kako ono &scaron;to se de&scaron;ava u SAD uticati na Crnu Goru, on je odgovorio da na nju utiče sve &scaron;to utiče na EU.
&bdquo;EU je na&scaron; najveći trgovinski partner i najveći investitor, zato je za nas apsolutno važno da imamo najbolje odnose sa EU, ali i SAD. Kao članica NATO-a dio smo iste grupe saveznika, zato je ključno da te odnose zadržimo netaknutim&ldquo;, saop&scaron;tio je Spajić.
Na pitanje kako teku pregovori o pridruženju EU i koliko mu je Crna Gora blizu, on je rekao da se na tome danonoćno radi i da je prva na redu.
&bdquo;Nadamo se da ćemo zatvoriti sva poglavlja do kraja naredne godine, &scaron;to znači jo&scaron; godinu i po, odnosno skoro dvije godine pregovora i prilagođavanja. Veoma težak rad je pred nama. Nadamo se da ćemo 2028. godine postati 28. članica EU&ldquo;, poručio je Spajić.
On je, kometari&scaron;ući ranije ocjene novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi članice NATO-a trebalo da izdvajaju pet odsto BDP-a za odbranu, naveo da Crna Gora duže vrijeme nije tro&scaron;ila dovoljno na odbranu.
&bdquo;Otkako smo postali članica NATO-a, 2017. godine, budžet za odbranu nikada nije bio dva odsto dok na&scaron;a Vlada nije do&scaron;la na vlast i sada smo na 2,1 odsto od BDP-a. Dakle, sada zadovoljavamo taj minimum. Vidimo smjer predsjednika Trumpa i mislim da to ima smisla, iskreno&ldquo;, kazao je Spajić.
On smatra da Evropa mora definitivno da tro&scaron;i vi&scaron;e za odbranu.
&bdquo;Ne znam da li je to pet odsto ili neki drugi iznos, ali mogu reći da definitivno moramo tro&scaron;iti mnogo vi&scaron;e na odbranu. I, znate, mnoge stvari smo uzimali zdravo za gotovo. Mislim da je NATO veoma važan za Crnu Goru i njene nacionalne interese, kao i za sve investitore. Svaki investitor s kojim razgovaram je odu&scaron;evljen &scaron;to je Crna Gora dio NATO-a&ldquo;, saop&scaron;tio je Spajić.
On smatra da je članstvo važno, jer je, primjera radi, te&scaron;ko zamisliti da se situacija poput one u Ukrajini dogodi u Crnoj Gori.
&bdquo;Dakle, veoma je važno da budemo svjesni toga &scaron;to NATO donosi. Sa druge strane, ukoliko ne&scaron;to dobijate, morate pružiti ne&scaron;to zauzvrat i Crna Gora je spremna da to uradi&ldquo;, poručio je Spajić.
On je rekao i da ne želi da komentari&scaron;e svakodnevne izjave američkog predsjednika u vezi rje&scaron;avanja situacije između Rusije i Ukrajine.
&bdquo;Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je ogroman, u prvom redu ljudski gubitak. Imamo toliko mrtvih, ranjenih, izbjeglica, uni&scaron;tenih života i svega, ali je i ekonomski gubitak enorman, ne samo u Ukrajini, nego je cijela istočna i centralna Evropa pretrpjela ogromne posljedice, kao i Crna Gora&ldquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da je turizam, kao glavni pokretač crnogorske ekonomije, pretrpio veliki udarac zbog te krize, te da su izbjeglice do&scaron;le u Crnu Goru u veoma velikom broju.
&bdquo;Dakle, očigledno se nadamo rje&scaron;enju, ali ne na račun ukrajinskih nacionalnih interesa, naravno&ldquo;, zaključio je Spajić.

Spajić: Niko ne želi da bude dio trgovinskog rata

PREMIJER KAŽE DA NE ŽELI DA KOMENTARIŠE TRAMPOVE IZJAVE

Kompanija Voli obavijestila je domaće proizvođače da će smanjiti dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda. To će, kako obja&scaron;navaju, uraditi zbog najave o bojkotu tog trgovinskog lanca sljedeće sedmice.
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:&nbsp;
"Obraćamo vam se povodom aktuelnih de&scaron;avanja i najavljenog bojkota na&scaron;ih maloprodajnih objekata, za koji smatramo da će nanijeti &scaron;tetu kako u ekonomskom, tako i u svakom drugom pogledu.
Kao &scaron;to znate, godinama unazad smo gradili snažno partnerstvo s domaćim proizvođačima, tj. sa vama, pružajući vam uz saradnju sigurno trži&scaron;te i kontinuiranu podr&scaron;ku. Na&scaron;a misija je uvijek bila i ostala podr&scaron;ka i razvoj domaće proizvodnje, osnaživanje crnogorskog agrara i omogućavanje dugoročne stabilnosti u plasmanu proizvoda.
Međutim, najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, koji se sprovodi bez realnog sagledavanja &scaron;ire ekonomske slike, direktno ugrožava ne samo na&scaron; rad, već samim tim i va&scaron;u mogućnost redovnog plasmana proizvoda.
Nažalost, u uslovima potencijalnog smanjenja prometa i naru&scaron;ene trži&scaron;ne stabilnosti, bićemo primorani da u narednom periodu smanjimo otkup planiranih &ndash; dogovorenih, tj. očekivanih količina poljoprivrednih proizvoda. Svjesni smo koliko je to izazovno za vas i koliko je važno da va&scaron;i proizvodi dođu do potro&scaron;ača, te se nadamo da će razum prevladati i da će svi učesnici u ovom procesu prepoznati dugoročne posljedice ovakvih poteza.
Kao na&scaron;i dugogodi&scaron;nji &ndash; vi&scaron;edecenijski dobavljači, znate kakav ste odnos, pažnju i podr&scaron;ku imali od kompanije VOLI. Apelujemo na donosioce odluka i organizatore ovih inicijativa da umjesto mjera koje &scaron;tete domaćoj privredi, pronađu održiva rje&scaron;enja koja će omogućiti nastavak nesmetanog poslovanja i podr&scaron;ku lokalnoj proizvodnji".

Voli smanjuje dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda

ZBOG NAJAVE O BOJKOTU TOG TRGOVINSKOG LANCA SLJEDEĆE SEDMICE

Zbog bojkota trgovina u subotu, 8. februara, pet najvećih trgovinskih lanaca zabilježilo je pad prometa od 30,23 odsto, u odnosu na 1. februar, pokazuju podaci Poreske uprave, prenosi Mina business. Marketi su 8. februara ostvarili 2,96 miliona eura prometa, dok je promet 1. februara, kada nije bilo bojkota, iznosio 4,24 miliona. Podaci Poreske uprave pokazuju da je promet najvi&scaron;e pao u cetralnoj regiji, za 35,86 odsto. Sjeverna regija zabilježila je pad prometa od 30,62 odsto, dok je u južnoj regiji u kasama market abilo 21,5 odsto manje novca. Broj izdatih računa bio je niži za 18,15 odsto.

Bojkot  osmog februara smanjio promet trgovina 30,23 odsto

PODACI PORESKE UPRAVE

Direktor Termoelektrane (TE) Pljevlja Mirko Mazalica podnio je ostavku, prenosi Pobjeda.
Prema nezvaničnim saznanjima tog lista, razlog ostavke je povezan sa procesom ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane, koja bi ove godine zbog tog procesa trebalo da bude osam mjeseci van pogona.
Pobjeda je juče pitala Elektroprivredu (EPCG), u okviru koje posluje Termoelektrana, da li je Mazalica podnio ostavku i koji su razlozi njegove ostavke, ali do zaključenja lista nijesu dobili odgovore.&nbsp;
Krajem januara pri obilasku radova na ekolo&scaron;koj rekonstrukciji TE Pljevlja, predstavnici menadžmenta EPCG su ocijenili da se radovi na ekolo&scaron;koj rekonstrukciji TE i projektu toplifikacije grada realizuju u skladu s definisanom dinamikom, uz posvećenost svih učesnika u procesu.
Predstavnici EPCG su tada saop&scaron;tili da je to jedan od najvažnijih projekata u crnogorskoj energetici, čiji je cilj modernizacija postrojenja i usklađivanje sa savremenim ekolo&scaron;kim standardima.
- Očekuje se znatno smanjenje emisija &scaron;tetnih gasova i povećanje energetske efikasnosti. Paralelno s ovim radovima, projekat toplifikacije Pljevalja donijeće građanima ekolo&scaron;ki prihvatljivo i pouzdano grijanje &ndash; navedeno je krajem januara iz EPCG.
Izvr&scaron;ni direktor EPCG Ivan Bulatović, prilikom posjete je rekao da napredak na terenu pokazuje da EPCG ispunjava strate&scaron;ke ciljeve u oblasti energetske tranzicije i za&scaron;tite životne sredine.
- Uz dobru organizaciju i stručni tim, uvjereni smo u uspje&scaron;nu realizaciju svih planiranih faza. Radovi sada ulaze u posljednju i, ujedno, najkompleksniju fazu, koja zahtijeva dugoročni zastoj TE, u trajanju od osam mjeseci - naveo je ranije Bulatović pri posjeti TE.
Menadžer projekta Bojan Đordan tada je naglasio efikasnost dosada&scaron;njih radova.
- Zadovoljni smo dinamikom realizacije. Ključni infrastrukturni segmenti su u poodmakloj fazi, a pred nama su posljednji koraci ka modernizaciji ovog termoenergetskog kompleksa - rekao je ranije Đordan.
Krajem januara je Mirko Mazalica saop&scaron;tio je da će rekonstrukcija TE osigurati njenu dugoročnu održivost i doprinos stabilnosti energetskog sistema Crne Gore.
Poslovodstvo EPCG je krajem januara takođe posjetilo Rudnik uglja Pljevlja, gdje su se detaljno upoznali s tekućim aktivnostima i planovima za ovu godinu, uz poseban osvrt na projekat izmje&scaron;tanja Ćehotine.
Tada je saop&scaron;teno da je zajednički stav da će se ovaj projekat, uprkos brojnim izazovima, zavr&scaron;iti uspje&scaron;no, na korist i EPCG grupe i države.

Direktor TE Pljevlja Mirko Mazalica podnio ostavku

TERMOELEKTRANA KOJA POSLUJE U OKVIRU ELEKTROPRIVREDE OSTALA BEZ RUKOVODIOCA

Hotel Igalo, u vlasni&scaron;tvu nekada&scaron;njeg HTP Boka, zatim Vektra Boka, prodat je danas na drugoj javnoj licitaciji za 11.225.000 eura. Kupila ga je kompanija Herc gradnja iz Herceg Novog.
Od tog novca trebalo bi da se namire potraživanja porodice Acovic i &Scaron;abović kojima je restitucijom vraćeno zemlji&scaron;te, porezi i doprinosi za radnike i dugovanja prema Op&scaron;tini Herceg Novi za porez na nepokretnosti.
Hotel Igalo, koji je u poluru&scaron;evnom stanju na izuzetnoj lokaciji u Igalu sa pripadajućom plažom u blizini, prodat je za 11 miliona 225 hiljada eura firmi Herz gradnja iz Herceg Novog, na drugoj licitaciji koju je organizovala javna izvr&scaron;iteljka Jasminka Bajović.
Prema njenim riječima, od prodaje hotela očekuje se da će biti isplaćena neka od najvećih potraživanja.
Iako su bili saglasni sa prodajom, u isplatu potraživanja nijesu uvjereni radnici Vektra Boke i najveći manjinski akcionar Elena grupa.
Oni tvrde da neće biti dovoljno novca za njihova potraživanja jer stečajni upravnik Vektre Montenegro, Radojica Grba, i članovi odbora direktora Vektra Boke nijesu uradili ni&scaron;ta da umanje makar kamate za dugovanja prema nekim dobavljačima.
Protiv prodaje hotela, jutros je protestovala grupa biv&scaron;ih radnika Vektra Boke na čelu sa Đorđem Rajakom, koji tvrdi da je stečaj firme bolje rje&scaron;enje, iako bi radnici u tom slučaju izgubili mnogo vi&scaron;e novca, a pitanje je &scaron;ta bi uop&scaron;te uspjeli da naplate.

Hotel Igalo prodat za oko 11 miliona eura, radnici nezadovoljni

NA DRUGOJ JAVNOJ LICITACIJI

Iz kompanije Voli pozvali su Vladu da smanji dažbine na nivou onih koje postoje u Evropskoj uniji pa će, poručuju i u Crnoj Gori biti prostora za niže cijene.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04" class=" protag-vij-w-a04-loaded"></div>
</div>
Saop&scaron;tenje ovog trgovačkog lanca integralno objavljujemo:
"Želimo da vas podsjetimo da se Kompanija Voli ranije vi&scaron;e puta obraćala javnosti povodom problema sa cijenama, ali po&scaron;tujući pravo potro&scaron;ača na bojkot do sada se nijesmo ogla&scaron;avali po tom konkretnom pitanju. Sada smo zaključili da je potrebno da iznesemo činjenice koje će omogućiti da građani sagledaju realnu sliku i da se na taj način pravilno informi&scaron;u.
Stvaranje situacije u kojoj su trgovački lanci jedini krivci za inflaciju je samo skretanje pažnje sa drugih problema.
Slažemo se da su cijene previsoke, ali cijene u marketima nijesu uzrok inflacije, one su njena posljedica.
Pozivamo javnost da čuje riječ struke koja se vi&scaron;e puta oglasila &ndash; kontinuirani bojkot nikome ne može donijeti ni&scaron;ta dobro: ni ekonomiji na&scaron;e države, ni zaposlenima u trgovačkom sektoru, ni dobavljačima, domaćim proizvođačima, posebno ne domaćim poljoprivrednim proizvođačima, a samim tim ni građanima Crne Gore.
Sama Vlada Crne Gore je priznala da su cijene u Voliju niže od cijena u Srbiji i Hrvatskoj, a sve je dostupno na sajtu Vlade. Imamo najnižu bruto maržu u regionu, &scaron;to je i Vlada Crne Gore takođe priznala. Evo i dokaza za to:&nbsp;<a style="color: #e03e2d;" title="https://www.gov.me/dokumenta/9c28aba7-f9bb-4c0e-855f-ca6c1eb8c0f3" href="https://www.gov.me/dokumenta/9c28aba7-f9bb-4c0e-855f-ca6c1eb8c0f3" target="_blank" rel="noopener">https://www.gov.me/dokumenta/9c28aba7-f9bb-4c0e-855f-ca6c1eb8c0f3</a>
Vjerovali ili ne, važno je istaći da su u Hrvatskoj dažbine manje, a marže veće nego u Crnoj Gori gdje imamo niže marže, a veće namete Države:
Slika br. 1: Poreske stope u Crnoj Gori u odnosu na Hrvatsku (zemlju EU):
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623515_voli_ff.jpg?ver=1739197169" alt="Tabela" width="354" height="223" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
Snižena PDV stopa na osnovne proizvode za ljudsku ishranu: u Hrvatskoj 5%, u Crnoj Gori 7%&nbsp;Za grupe proizvode&nbsp;Riba, kao i&nbsp;Voće i povrće&nbsp;u Hrvatskoj PDV stopa 5%, a u Crnoj Gori za iste proizvode stopa 21%.
Slika br. 2: Poresko opterećenje u Crnoj Gori u odnosu na Hrvatsku (zemlju EU)
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623516_voli-2_ff.jpg?ver=1739197255" alt="Voli" width="303" height="360" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
Slika br. 3: Grupe proizvoda sa najvećim poreskim opterećenjem: slučaj Volija
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623517_voli-3_ff.jpg?ver=1739197309" alt="Voli" width="324" height="228" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
Napomene: 15 grupa proizvoda u kojima postoji opterećenje: ukupno 22.141 artikal, od čega 8.951 artikal ima neku vrstu opterećenja (akcizu i/ili carinu)
Artikli sa opterećenjem prosječno čine 42% prodaje svih navedenih kategorija
-Akcija ,,Limitirane cijene&rsquo;&rsquo; je pokazala da se ograničenjem marži nijesu bitno smanjile cijene, jer su marže osnovnih životnih namirnica na donjoj granici isplativosti.
-Plate u Voliju su uvećane vi&scaron;e puta od 2021. i na&scaron; budžet za plate je od 19 miliona pomenute godine dostigao 30 miliona eura u pro&scaron;loj godini.
-Decenijama doniramo i učestvujemo u humanitarnim akcijama, podrẓ̌avamo i ulaẓ̌emo u &scaron;kolstvo, zdravstvo, kulturu i sport.
-Kod nas nema neisplaćenih primanja i neizmirenih obaveza prema državi i dobavljačima.
Ljudi koji ne poznaju zakone ekonomije i trži&scaron;ta u medijima iznose povr&scaron;ne konstatacije koje zbunjuju građane i svjesno ih navode na pogre&scaron;ne zaključke.
Kao kompanija od čijeg funkcionisanja zavisi vi&scaron;e desetina hiljada ljudi, kako neposredno, tako i posredno, imamo posebnu odgovornost. Imamo odgovornost i prema na&scaron;im potro&scaron;ačima i razumijemo njihovo nezadovoljstvo i želju da se ne&scaron;to &scaron;to hitnije promijeni.
Međutim, napad na najveći i najuspje&scaron;niji trgovački lanac sa najjeftinijim cijenama i najboljim asortimanom ne može donijeti ni&scaron;ta dobro.
Voli ima najniže cijene i tako će biti i u budućnosti. Mi ćemo, kao i do sada, biti usredsređeni na svoje poslovanje u interesu na&scaron;ih radnika, vjernih potro&scaron;ača i kompletne crnogorske privrede i dru&scaron;tva.
Tri pune decenije kompanija Voli ima najniže cijene, najbolju ponudu, provjeren kvalitet i po&scaron;tovanje higijenskih standarda, na&scaron;i marketi i na&scaron; tim su, slobodno možemo reći, najbolji u Crnoj Gori. Da nije na&scaron;eg menadžerskog pristupa, logistike, nabavke i na&scaron;ih investicija, cijene u Crnoj Gori bi bile jo&scaron; veće.
Na konkretnim primjerima ćemo pokazati &scaron;ta je razlog visokih cijena:
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623523_sir1_ff.jpg?ver=1739197385" alt="Voli" width="304" height="303" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623522_cokolada1_ff.jpg?ver=1739197389" alt="Voli" width="282" height="282" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623520_eurokrem1_ff.jpg?ver=1739197407" alt="Voli" width="294" height="295" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
<figure class="elWrap imgFull"><img src="https://www.vijesti.me/data/images/2025/02/10/15/5623519_kafa1_ff.jpg?ver=1739197415" alt="Voli" width="334" height="334" />
<figcaption>foto: Voli</figcaption>
</figure>
Pozivamo Vladu Crne Gore da smanje namete koji bi trebalo da budu na nivou država Evropske unije. Do sada smo uvijek pružali partnersku ruku Vladi, i neposredno i preko Privredne komore, kroz različite akcije poput "Stop inflaciji" i "Limitirane cijene", pa sa na&scaron;e strane postoji volja da tako bude i u budućnosti.
Postavljamo ključno pitanje: Da li se iza organizacije bojkota zaista kriju interesi potro&scaron;ača ili pak neki drugi motivi koji nemaju veze ni sa trgovinom, ni sa ekonomijom?
Uprava Kompanije VOLI".

Kompanija Voli: Da Vlada smanji dažbine na nivo EU, pa će i Crnoj Gori biti prostora za niže cijene

"CIJENE U MARKETIMA NIJESU UZROK INFLACIJE, ONE SU NJENA POSLJEDICA"

U Crnoj Gori će od sjutra važiti nove cijene goriva, saop&scaron;teno je iz&nbsp;Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.&nbsp;
Od ponoći su ovo cijene naftnih derivata:
BMB 98 - &nbsp;1.56 &nbsp;eur/l &nbsp;(+0,02),
BMB 95- &nbsp; 1.52 &nbsp;eur/l &nbsp;(+0,02),
Eurodizel - 1.43 &nbsp;eur/l (bez promjene),
Lož ulje - &nbsp;1.36 &nbsp; eur/l &nbsp;(-0,03).
Naredni obračun biće 24. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 25. februara.
&ldquo;Od danas započinje proces ostvarivanja uslova za formiranje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, kroz prikupljanje naknade na maloprodajnu cijenu naftnih derivata. Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i za&scaron;titu od potencijalnih kriza na globalnom trži&scaron;tu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili trži&scaron;nim nestabilnostima&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Osim toga, uspostavljanje rezervi usklađeno je sa praksama Evropske unije, gdje zemlje članice imaju obavezu održavanja strate&scaron;kih zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost trži&scaron;ta.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Ministarstvo: Od ponoći skuplje obje vrste benzina; Počinje proces ostvarivanja uslova za formiranje naftnih rezervi

CIJENA DIZELA BEZ PROMJENA

Poslanici crnogorske Skup&scaron;tine usvojili su Zakon o Budžetu za 2025. godinu.
Sjednici nisu prisustvovali poslanici opozicije.
Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je na Prijedlog zakona o budžetu podnijeto 54 amandmana.
Zakon o budžetu će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Izglasan je i predlog odluke o zaduživanju za 2025. godinu.&nbsp;
Obrazlažući detalje iz budžeta za ovu godinu, ministar finansija Novica Vuković je pred poslanicima kazao je da su izvorni prihodi planirani u iznosu od 2,89 milijardi eura.
- U odnosu na procjenu za pro&scaron;lu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto - rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o prijedlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.
Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od pro&scaron;logodi&scaron;njih.
On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.
- Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura - precizirao je Vuković.
Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura, &scaron;to je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu.
Deficit budžetske potro&scaron;nje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.
U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.

Usvojen budžet za 2025.

SJEDNICI NIJESU PRISUSTVOVALI POSLANICI OPOZICIJE

Zbog bojkota trgovina u petak, 31. januara, pet najvećih trgovinskih lanaca zabilježili su pad prometa od 56,14 odsto, u odnosu na uporedni petak &ndash; 24. januar, saop&scaron;teno je Danu iz Poreske uprave.
Tog dana građani su, na poziv Alternativa Crna Gora, bojkotovali trgovinske lance zbog previsokih cijena namirnica.
Najveći pad prometa zabilježen je u sjevernoj regiji, gdje je promet pao za 61,4 odsto.
Centralna regija je bilježila pad prometa od 57,89 odsto, dok je u južnoj 52,20 odsto manje u kasi bilo novca.
Promet u navedenim trgovinskim lancima u petak, 24. januara, bio 2.790.909, dok je tokom bojkota bio 1.224.172 eura.
Iz Alternative Crne Gore su poručili da će, ukoliko se bojkot pokaže uspje&scaron;nim, blokade biti duže.

Bojkot smanjio promet 56 odsto