Ekonomija

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je večeras Zakon o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji, koji je Vlada nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Za usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji glasalo je 50 poslanika, dok je deset bilo protiv.
Poslanici Demokratske partije socijalista napustili su plenarnu salu Skup&scaron;tine prije glasanja.
Poslanici će se o zakonu o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina izjasniti naknadno.
Vlade Crne Gore i UAE potpisale su krajem marta sporazume o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Predstavnici Vlade su, tokom rasprave u Skup&scaron;tini, ponovili da se nijedna investicija na osnovu sporazuma sa UAE neće dogoditi niti u jednoj op&scaron;tini koja je protiv toga.
U izvr&scaron;noj vlasti tvrde da ova dva istorijska sporazuma otvaraju put investicijama koje, uzev&scaron;i u obzir njihov potencijalni nivo i obim, do sada nijesu viđene, ne samo u Crnoj Gori, nego ni u &scaron;irem regionu.
Svrha sporazuma je, kako su ranije naveli iz Vlade, da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države.
Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strate&scaron;ke i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
Takođe, defini&scaron;e se razvoj projekta na jugu Crne Gore i skijali&scaron;ta na sjeveru države, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mje&scaron;ovite namjene.
U dijelu javnosti i nevladinog sektora vlada mi&scaron;ljenje da su sporazumi suprotni državnim interesima u vi&scaron;e oblasti i da ugrožavaju put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).

Skupština dala zeleno svjetlo na Sporazum sa UAE o ekonomskoj saradnji

POSLANICI ĆE SE O ZAKONU O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O SARADNJI U OBLASTI TURIZMA IZJASNITI NAKNADNO

Zavr&scaron;ena je rasprava u Skup&scaron;tini Crne Gore o predloženim zakonima za potvrđivanje Sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, i o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE.
Ranije danas ispred zgrade Skup&scaron;tine organizovan je protest 18 nevladinih organizacija uz podr&scaron;ku građana Ulcinja a protiv usvajanja Sporazuma sa UAE.&nbsp;
Akcenti sa dana&scaron;nje rasprave
Predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović kazao je da su on i Mehmed Zenka u ime poslaničkog kluba bili kod premijer Spajića na konsultacije povodom sporazuma sa UAE.
-Kada smo ga pitali kada namjerava da ide u Parlament s ovom inicijativom, rekao nam je za mjesec. Nakon toga oti&scaron;li smo na kafu i tamo smo čuli informaciju da će ova tema biti na sjednici za nekoliko dana. Ispada da je konobar iz Hiltona imao tačnije informacije nego premijer Spajić. Toliko o povjerenju, rekao je Vuksanović na sjednici Skup&scaron;tine na kojoj se raspravlja o sporazumima sa UAE.
Dodao je da sporazum sa UAE nije samo stvar Ulcinjana, već cijele Crne Gore.
-Grad Ulcinj je u ogromnoj mjeri podržao crnogorsku nezavisnost. Danas se te&scaron;ko oko bilo koje teme dogovoriti, a vidjeli smo stav lokalne zajednice koji je jedinstven - oni su protiv čitavog ovog projekta. Moramo uzeti u obzir &scaron;to o svemu misle oni kojih se ovo najvi&scaron;e tiče, naveo je Vuksanović.
Investicija na Velikoj plaži ili na drugom lokalitetu u Ulcinju se neće desiti ako Op&scaron;tina Ulcinj to ne želi, poručila je ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;
Kako je kazala, ugovor o saradnji između Crne Gore i UAE &scaron;alje poruku o odgovoronosti organa subjekata i pojedinaca.
"Imamo Vladu koja je postigla dva istorijska sporazuma koji otvaraju put investicijama koje nisu viđene u regionu. Vidjeli smo dugoročni strate&scaron;ki interes i nema dileme da sporazum treba potpisati. Vlada je pružila &scaron;ansu lokalnim zajednicama da budu dio ovih projekata. Crna Gora je sličan sporazum sa UAE potpisala 2012. godine ali on je istekao pa je ovo svojevrsni nastavak saradnje u vi&scaron;e oblasti," navela je Adžović na sjednici Skup&scaron;tine na kojoj se raspravlja o Sporazumima o saradnji sa UAE.
Ona je ponovila da, "ako bilo koja op&scaron;tina ne želi projekte i investicije u okviru ovog sporazuma, te investicije se neće dogoditi."
"Ako neka op&scaron;tina želi da učestvuje, Vlada će biti tu da pruži podr&scaron;ku i pomogne za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg Vlada neće odstupiti", kazala je ministarka.
Lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenkaje rekao da je ovo jo&scaron; jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju svoje iskaze.
"Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno. Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. &Scaron;to nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od va&scaron;e promjene riječi?", pitao je Zenka.
Podvukao je da ovo ne znači ni&scaron;ta.
Nedović: Ko god misli da sporazum nije u skladu sa Ustavom, neka podnese krivične prijave"
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović pozvala je poslanike da podnesu krivične prijave ukoliko smatraju da &nbsp;ovaj ,,sporazum niej u skladu sa Ustavom i zakonom".
"Danima slu&scaron;amo političke profitere, a od ekolo&scaron;kih populista i govor mržnje koji napadaju danima poslanike PES-a. Ko god misli da ovaj sporazum nije u skladu sa Ustavom i zakonom i da su poslanici PES-a ili ministri učinili ne&scaron;to nezakonito podnesite krivične prijave. Ovim Sporazumum neće se prodavati zemlja, betonirati plaže, sjeći &scaron;ume za skijali&scaron;ta. Na silu se neće ni&scaron;ta raditi", navela je ona.
Kako kaže, ,,umjesto da se radujemo &scaron;to imamo kredibilnog investitora danima slu&scaron;amo spinove, pritiske na poslanike i poslanice."
Poslanik GP URA Dritan Abazović poručio je da nema niko ovakve sporazume u regionu, te da se Vladi žuri, jer je, kako kaže, ,,neko ucijenjen".
Bilo je, kako kaže, svakakvih vlada i većina, ali niko nikada nije imao "obraza da sa ovakvim dokumentom dođe pred građane."
-Sve su ljudi vidjeli i neka se danas svako imenom i prezimenom legitimi&scaron;e ko je da se Crna Gora pokloni. Ovaj sporazum nije da se zemlja da u zakup ili proda, već da se pokloni", kazao je Abazović.&nbsp;
Zahvalio je svima koji su danas ispred Skup&scaron;tine stali u odbranu ,,najljep&scaron;ih bisera Crne Gore i suprotstavili se najsramnijem aktu koji se predstavlja kao najveći investicioni."
"Crna Gora je unikat, jedina ekolo&scaron;ka država u svijetu, i osim prirodnih ljepota nema ni&scaron;ta specijalno da ponudi. Nećemo dozvoliti da se takvo ne&scaron;to uni&scaron;ti. Op&scaron;tina Ulcinj je protiv i zahvalio je predstavnicima vlasti &scaron;to su ih ujedinili sa mje&scaron;tanima Jaza, Budve i drugih primorskih op&scaron;tina, a vjeruje da će se desiti i na sjeveru - poručio je Abazović.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a navodi da je smije&scaron;na je priča da je neko protiv investcija.
"Licemjerno je da to vi pričate, od "oslobođenja" nijeste doveli nijednog krediblnog investitora. Ovakvih sporazuma nije bilo u istoriji Crne Gore. Čim ste uveli javni interes u sporazum Ustav kaže nikome se ne može oduzeti svojina osim ako postoji javni interes. E vi to uvodite ovi &nbsp;sporazumom, da ljude ne pitate za privatnu svojinu nego je uzimate jer ste sa drugom državom dogovorili da je neki projekat javni interes, da su stanovi za tržite javni interes.&ldquo;, poručuje Mugo&scaron;a.
On je predložio da se proces uspori, te da se održi mini javna rasprava.
"Imamo prostora za to a vi hoćete silom to da iglasate kao &scaron;to ste htjeli u četvrtak. Ovdje se radi o imovini građana Crne Gore i to vam dospustiti nećemo", istakao je Mugo&scaron;a.&nbsp;
Predsjednik i poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kaže da se svaki dan mijenja priča.
"Mislite li da ne znamo da ova priča nije od danas. Ne zaboravite jednu stvar, previ&scaron;e ste rasnog konja uzeli da ja&scaron;ete. Ja&scaron;ite i dalje magarce jer nijeste za bolje. Koji je pravni lijek za za&scaron;titu interesa građana. Đe da se žale građani kojima će biti uzeta zemlja?", upitao je Zenka.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni navodi da kada su kazali premijeru na konsultacijama da je to megalomanski projekat premijer im je poručio "Go big or go home".
Poslanik Albanskog foruma i potpredsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Nikola Camaj je poručio da će stav njegove partije biti isti kao i kolega iz Ulcinja.
"Moramo ne&scaron;to ostaviti i za buduće generacije. Sam projekat pratila su brzina, nejasnoće i lo&scaron; imidž sličnih projekata iz pro&scaron;losti", istakao je Camaj.
Zavr&scaron;ena je rasprava o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji.&nbsp;
Nakon toga, poslanici su raspravljali o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić navodi da je nakon 2020. osmi&scaron;ljeno zaustavljen razvoj Crne Gore.
"Uga&scaron;en je Montenegro Airlines, nastavili ste sa protjerivanjem investitora, otjerali ste Aman iz Crne Gore. Ćerali ste ljude da bi se pekla prasad i jagnjad tokom ljetnje turističke sezone. To je va&scaron;a vizija. Mandić se konačno sjetio da podrži ne&scaron;to dobro za Crnu Goru i mi u to treba da povjerujemo?", navodi Nikolić.
Dodaje da je ovaj sporazum početak kraja parlamentarne većine.
"Nemam dilemu da je va&scaron; interes da učinite sve da Crna Gora bude ekonomski zavisna od nama susjedne države. DPS neće biti u sali kada se bude o ovome glasalo. Preuzmite odgovornost za političke odluke koje danas donosite", ističe Nikolić.
Lider DNP-a Milan Knežević pita ministarku Adžović za&scaron;to nije organizovana javna rasprava?
"Da li je ovaj zakon o potvrđivanju sporazuma usklađen sa Ustavom? Da li je javni interes da nas istjerate sa imanja?", upitao je Knežević.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni kazao je da se ne buni samo Ulcinj, već čitava Crna Gora zbog brzopletosti, trapavosti i netranasparetnosti ovog sporazuma.
&ldquo;Za vađenje lične karte u Crnoj Gori treba 30 dana, a za potpiisivanje sporazuma te&scaron;kog 35 milijardi eura treba manje. Uvjeren sam da ovim sporazumom ugrožavamo i evropsku perspektivu Crne Gore", ocjenjuje Čapuni.
Iz Albaskog foruma Artan Čobi je kazao da neće podržati sporazum sa Emiratima.
Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da sa jedne strane imamo Vladu koja je sa UAE postigla dva istorijska sporazuma koja su otvorila put investicijama, ali i potpisivanje sporazuma koje je bilo propraćeno na najvi&scaron;em mogućem niovou &scaron;to se tiče UAE.
&ldquo;Sa druge strane imamo opiziciju, dio civilnog sektora i čelnike op&scaron;tine Ulcinj koji ulažu svoj kranji napor da ovaj sporazum ne bude usvojen u Skup&scaron;tini. Smatram da se postavlja pitanje &scaron;ta su konkretni ciljevi ove dvije suprostavljene strane. &Scaron;to se Vlade tiče cilj je jednostavan -da Skup&scaron;tina donese ovaj zakon i da predmetni sporazum postane dio pravnog poretka na&scaron;e zemlje.&rdquo;, kazala je Adžović.
Ona je istakla da glsaanje protiv ovog prijedloga zakona može imati samo jedan rezultat, a to je trajni prestanak saradnje Crne Gore i UAE na ideji investicija u turizmu.
&ldquo;Ovaj sporazum je zaključen uz uče&scaron;će najvi&scaron;ih zvaničnika UAE, i od strane te države koncipiran kao mjera strate&scaron;kog investicionog razvoja, pa bi vijest o odbijanju potvrđivanja sporazuma bila primljena kao diplomatski &scaron;amar i poruka da od saradnje sa Crnom Gorom nema ni&scaron;ta&rdquo;, istakla je Adžović.
Poslanik DPS-a &nbsp;Oskar Huter kazao je da netransparentne procedure pri izboru privatnih strate&scaron;kih parttnera uz neobja&scaron;njivu hitnost koja krizira sa dežurnih državničkih adresa ne slute na dobro.
"Dobro bi to opisao citat Iva Andrića: 'Čim jedna Vlada osjeti potrebu da putem plakata obećava građanima mir i &nbsp;blagostanje, treba biti oprezan i očekivati suprotno od toga'. Za pola decenije oslobodilaćkog upravljanja dobili smo katastrofalne rezultate, a Crna Gora trpi posljedice retrogradnih politika, pad, nazadovanje i pogre&scaron;ne poteze", kazao je Huter.
On je dodao da je DPS uvijek za investicije, te da su one Crnoj Gori prijeko potrebne.
"Naročito nakon ovog petogodi&scaron;njegg posta, ali načiin na koji se se one serviraju je nedopustiv. Sam čin isključivanja lokalne zajednice bez javnog poziva me navode da pitam: Za čiji ćar se suspenduju zakoni i izbjegavaju javne rasprave? Vi nijeste osvježivači već obesmi&scaron;ljivači", poručio je Huter.
Poslanik DPS-a Jefto Eraković saop&scaron;tio je da je u pitanju možda jedna od najvećih prevara u istoriji Crne Gore.
Podsjetio je na različite informacije koje je saop&scaron;tavao premijer Spajić povodom sporazuma sa UAE.
Zahvalio je UAE za niz ranijih humanitarnih akcija.
Kaže &nbsp;da Vlada UAE nije znala da potpisuje ugovor sa premijerom koji je obećavao prvi a&scaron;ov za izgradnju druge dionice autoputa u septembru pro&scaron;le godine, formiranje robnih rezervi, povećanje plata od 25 posto, sedmočasovno radno vrijeme, Velje Brdo i stanove za 42.000 građana Crne Gore, investiciju između 500 i 700 miliona eura u Pljevljima, obuku pola Crne Gore za IT stručnjake...
&bdquo;Kao &scaron;to ćemo braniti Cetinjski manastir, koji je crnogorski, tako ćemo braniti i Veliku plažu i Đalovića pećinu, branićemo Crnu Goru zato &scaron;to je volimo i zato &scaron;to ćemo ovdje da živimo&ldquo;, poručio je Eraković.
Poslanici Ilir Čapuni i Andrijan Vuksanović &nbsp;zatražili su da se odgodi nastavak rasprave o sporazumu sa UAE. Pozvali su se na Zakon o manjinskim pravima i slobodama i odredbu u kojoj se navodi da ako određeni propis bitno zadire u interese određene nacionalne zajednice da je potrebno pristupiti usagla&scaron;avanju stavova između predlagača i predstavnika te manjinske zajednice. Predložili se da se na kolegijumu ili u razgovoru s premijerom dogovori da se postupi po Zakonu.&nbsp;
Predsjednik i poslanik DPS-a Danijel Živković istakao je da ovo nije način kako se može obezbijediti da kredibilan investitor dođe u Crnu Goru.
"Zbunili ste javnost i danas u Crnoj Gori niko ne zna o čemu se radi. Znam da ćete pritisnuti taster za ovo. Razmislite prije nego &scaron;to krenete u realizaciju nečega. Investicije su poželjne, ali ovaj način kako ste krenuli da radite - potpuno je suprotan nacionalnim interesima Crne Gore", poručio je Živković.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/4GUOiS0oEFE" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Adžović: Vijest o odbijanju potvrđivanja sporazuma bila bi primljena kao diplomatski šamar; Zenka: Previše ste rasnog konja uzeli da jašete, jašite magarce, nijeste za bolje

ZAVRŠENA RASPRAVA O SPORAZUMIMA SA UAE

U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, osam centi po litru, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike, nafte i gasa.
Tako će u narednih 15 dana litar BMB 98 ko&scaron;tati 1,43 eura, BMB 95 &nbsp;1,39 eura, eurodizela 1,28 eura i lož ulja 1,22 eura.
Naredni obračun biće petog maja, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od &scaron;estog maja, zaključili su iz Ministarstva.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva osam centi

NOVE CIJENA GORIVA

Poljoprivredni klister Crne Gore pozvao je predstavnike Vlade i Ministarstva finansija da se odazovu pozivu za sastanak, kako bi se rije&scaron;ila pitanja vezana za opstanak i budućnost poljoprivrede.
&ldquo;Ukoliko i dalje ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju predsjednika Poljoprivrednog klastera Bo&scaron;ka Miličića, a prenosi agencija Mina business.
On je pozvao Vladu da poljoprivredu konačno stavi u prvi plan, Ministarstvo poljoprivrede da donese jasnu i po&scaron;tenu strategiju razvoja sela i domaće proizvodnje, a resor finansija da u planiranju budžeta po&scaron;tuje zahtjev od pet odsto za Agrobudžet.
Miličić je rekao da idu prvo mirnim putem, ali ako njihov glas ostane ignorisan, ako se nastavi ignorisanje realnih problema na terenu i ako i dalje ne bude promjena, izaći će traktorima na ulice.
&ldquo;Ne prijetimo, već branimo ono bez čega ova zemlja ne može &ndash; hranu i ljude koji je proizvode&rdquo;, poručio je Miličić.
On je kazao da ako danas ne stanemo iza poljoprivrede, sjutra ćemo svi osjetiti posljedice.
&ldquo;Bez domaće hrane &ndash; nema ni stabilnosti, ni razvoja, ni slobode&rdquo;, poručio je Miličić.
On je upozorio da se poljoprivreda u Crnoj Gori nalazi se na ivici opstanka.
&ldquo;Dok zemlja sa neizmjernim potencijalom za proizvodnju zdrave i domaće hrane posmatra propadanje svojih sela i odlazak mladih, Poljoprivredni klaster Crne Gore ne sjedi skr&scaron;tenih ruku. Zato smo pokrenuli kampanju Pet po&scaron;tenih &ndash; na&scaron; zajednički glas za budućnost crnogorske poljoprivrede&rdquo;, naveo je Miličić.
On je rekao da je njihov zahtjev jasan - da se najmanje pet odsto državnog budžeta izdvaja za sektor poljoprivrede.
&ldquo;To nije luksuz. To je minimum. To je uslov da ova zemlja ima bezbjednost hrane, naseljena sela, očuvanu prirodu, i ljude koji od svog rada mogu po&scaron;teno da žive&rdquo;, tvrdi Miličić.
Prema njegovim riječima, nacionalni budžet Crne Gore za ovu godinu iznosi četiri milijarde EUR. Agrobudžet iznosi 77 milionaeura, od čega je 11 miliona donacija iz EU fondova. Samo 66 miliona eura obezbijeđeno je iz nacionalnih izvora, &scaron;to čini samo 1,65 odsto budžeta.
Međutim, kako tvrdi Miličić, ni taj iznos ne ide u potpunosti u ruke proizvođačima.
&ldquo;Na kraju, za direktnu pomoć poljoprivredi &ndash; za stočarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, povrtlarstvo, ribarstvo, ostaje oko 30 miliona eura, &scaron;to je manje od 0,8 odsto nacionalnog budžeta&rdquo;, rekao je Miličić.
On je zaključio da nema prostora za odlaganje i da je vrijeme za Pet po&scaron;tenih &ndash; po&scaron;tenu podr&scaron;ku, po&scaron;tenu raspodjelu, po&scaron;tenu cijenu, po&scaron;tenu konkurenciju i po&scaron;ten odnos države.

Miličić: Poljoprivreda u Crnoj Gori na ivici opstanka, pozivamo Vladu i Ministarstvo da preuzmu odgovornost

PORUČIO DA ĆE, AKO NE BUDE ODGOVORA IZAĆI ĆTRAKTORIMA NA ULICE

Svi građani koji ostvaruju prihode kod vi&scaron;e poslodavaca dužni su da plate godi&scaron;nji porez od 15 odsto, navode iz Poreske uprave. Riječ je o primanjima koja prelaze iznos od 700 eura &ndash; a ukoliko zaposleni ne podnesu blagovremene i ispravne prijave, kazne su i do 2 hiljade eura, upozoravaju iz Poreske uprave.
 Prijave se, kažu, moraju podnijeti do 30. aprila za prethodnu godinu.
&bdquo;Sami postupak obračuna i prijavljivanja poreske obaveze vr&scaron;i se na takav način da i jedan i drugi poslodavac imaju obavezu da prijave primanja koja su isplatila fizičkom licu, pri čemu kod osnovnog poreskog obveznika odnosno osnovnog poslodavca tog fizičkog lica se vr&scaron;i obračun poreske obaveze, dok kod onog drugog poslodavca vr&scaron;i se obračun ukoliko isti prelazi 700 eura&ldquo;, kazala je za Gradsku RTV načelnica Odsjeka za pružanje usluga poreskim obveznicima, Milica Vuletić.
Napominje da se porez na lična primanja do 700 eura ne plaća od početka ove godine, čemu je prethodilo oporezivanje na bilo koji iznos zarade na dodatne poslove.
&bdquo;Poreski obveznik, fizičko lice, dužno je da takve prihode prijavi Poreskoj upravi i onda Poreska uprava uparujući podatke kojima raspolaže u sistemu, vidi da je to lice fizičko platilo samo onaj dio kod prvog poslodavca, jer je to prvi poslodavac za njega odradio, a za ovog drugog nije plaćeno i on zbira ukupne prihode poreskog obveznika tog fizičkog lica, koje je ostvarilo u jednoj kalendarskoj godini, i zaračunava porez na ukupne prihode&ldquo;, obja&scaron;njava Vuletić.
Fizička lica koja blagovremeno ne podnesu prijavu, ili daju podatke koji nijesu tačni mogu biti kažnjeni i do 2 hiljade eura, kaže Vuletić. Poreska uprava se bori da suzbije sivu ekonomiju, tvrdi i poručuje da zloupotreba u ovom dijelu nema mnogo, jer je poreske obveznike lako detektovati u cilju naplate poreza.

Poreska uprava: Svi koji ostvaruju prihode kod dva ili više poslodavaca moraju platiti porez od 15 odsto godišnje

KAZNE I DO 2.000 EURA

Protiv op&scaron;tine Ulcinj vodi se otvorena kampanja jer nijesu savili kičmu pred ovakvim nastupom državne vlasti i pokazali su da su ujedinjeni, prokomentarisao je slučaj sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima izvr&scaron;ni direktor Fidelity consultinga,&nbsp;Milo&scaron; Vuković.
- Sve se radi po paf-paf metodi, iza zatvorenih vrata kako bi se stvorio institucionalni pritisak na sve one koji misle drugačije od njih. U tome su nadma&scaron;ili one koji su bili na vlasti prije 2020. godine. To je indikativno, a način na koji se vlast opravdava nije viđen u crnogorskoj istoriji - rekao je Vuković.
Prema riječima Vukovića, predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu je pričao pažljivo, argumentovano i pametno kao jedini predstavnik lokalne samouprave.
- Nije bilo te&scaron;kih riječi, ali jeste poruka da je lokalna zajednica sporazumu sa UAE jasno protivi - rekao je Vuković u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na A plus televiziji.
Vuković ocjenjuje da je pritisak premijera Milojka Spajića nastavak kampanje na lokalnu samoupravu.
- Tako su se dijelile fotografije po mrežama i u medijima kako je Velika plaža zapu&scaron;tena i prljava. Spajića boli protivljenje lokalne zajednice j sve ljude koji su mislili da mogu da lome kičmu na ovakav simptomatičan način - rekao je Vuković.
Vuković smatra da Alabar sada sprovodi krizni PR po medijima i sanira &scaron;tetu.
- Premijer je uveo Ulcinj u cijelu priču. U pitanju je manipulativna i spinerska kampanja protiv svih ljudi koji su ukazali na gre&scaron;ke u koracima koje je Vlada uradila. Napomenuo bih da ovdje niko od nas nije protiv investicija, Alabar jeste kredibilan investitor, ali je Vlada upropastila cijelu ovu priču - kazao je Vuković.
Spajića je nazvao &ldquo;usputnim premijerom&rdquo;, uz poruku da neće odustati od podr&scaron;ke svim ljudima koji su protiv ovog sporazuma.
- &Scaron;to bi se reklo &ndash; ćeraćemo se jo&scaron;. Usputni premijer nas je samo napunio dobrom energijom. Izlazili smo na crtu i mnogo moćnijem režimu. Spajić će se suočiti sa ljudima kojima se ne lomi kičma sa njegovim prijetnjama. Ignorisanje ovih ljudi vodi do sveop&scaron;teg bunta - poručio je Vuković.
Vuković tvrdi da Vlada planira da otvori firmu koja će biti copy-paste modela Beograd na vodi.
- Tu će 33 odsto vlasnik biti država, a 67 odsto će biti u vlasni&scaron;tvu firme Alabara. Država se tu neće ni&scaron;ta pitati - zaključio je Vuković.

Vuković: Spajić je usputni premijer,  radi se po paf-paf metodi i vrši pritisak na sve koji misle drugačije

"PROTIV OPŠTINE ULCINJ VODI SE OTVORENA KAMPANJA"

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost do&scaron;lo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
"Taj kredit je već dva puta produžavan. Za&scaron;to je produžavan i za&scaron;to nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon &scaron;to je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke vi&scaron;e ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada na&scaron;li u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rje&scaron;enje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće zavr&scaron;iti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit", nagla&scaron;ava Tadić.
Ističe da jo&scaron; nijesu rije&scaron;ili taj problem, zato &scaron;to su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
"Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć", obja&scaron;njava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

PRIJE DVA DANA BLOKIRAN RAČUN

Arapski investitor Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za TVCG da je u Crnoj Gori vidio veliki potencijal za razvoj, prije svega ekonomski.
"Kada sam se sreo sa predsjednikom Ulcinja, ja sam tražio samo jedan tender. Nijesam nikada ni razmi&scaron;ljao o uzimanju svih 13 kilometara obale", istakao je Alabar.
Alabar je naveo da treba da postoji za&scaron;tita životne sredine, jer je Crna Gora prelijepa.
Odgovarajući na pitanje da li je sve zavr&scaron;eno u trci, Alabar kaže da se jo&scaron; ni&scaron;ta nije desilo.
"Milsim da se jo&scaron; uvijek nije desilo, nema jo&scaron; uvijek projekta. Ja nemam trenutno nikakve projekte u Crnoj Gori, ali ideja da se ne&scaron;to uradi je veoma uzbudljiva. Ja želim da čujem &scaron;ta Vlada želi, &scaron;ta ljudi žele. Komuniciram sa zajednicom i na taj način &nbsp;vodim svoj biznis", istakao je Alabar.
Govoreći o dilemi da li je plan da uloži 35 milijardi eura u projekat, Alabar poja&scaron;njava da je ekonomski uticaj vi&scaron;estruk.
"Projekat koji vrijedi stotine miliona eura, njegov uticaj na ekonomiju je trostruk. Premijer je komentarisao da ukoliko postoje investicije u na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema mojim procjenama vratiti preko 40 milijardi", istakao je Alabar.
Kaže da je prvobitni plan bio da uloži oko dvije i po milijarde.&nbsp;
Napominje da se radi o ulaganju u periodu od 10-15 &nbsp;godina, a ne odjednom.
Govoreći o razgovoru sa biv&scaron;im premijerom Dritanom Abazovićem, tvrdi da je Abazović do&scaron;ao u Dubai i tražio razgovor sa njim, te da je sam pomenuo Veliku plažu.
"Međutim onda nije bilo dodatne komunikacije, pa smo stekli utisak da nijesu ozbiljni", istakao je Alabar.

Alabar: Prvobitni plan bio da uložim oko dvije i po milijarde, a prema mojim procjenama vratiće se više od 40 milijardi

TVRDI DA JE ABAZOVIĆ DOŠAO U DUBAI I TRAŽIO RAZGOVOR SA NJIM, TE DA JE SAM POMENUO VELIKU PLAŽU

Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužila&scaron;tvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto.
Predlozi tih zakona usvojeni na telefonskoj sjednici održanoj u utorak.
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužila&scaron;tvu navodi se da rukovodioci državnih tužila&scaron;tava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.
Kako je precizirano, taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.
Vlada je na telefonskoj sjednici usvojila i Predlog izmjena i dopuna uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i Predlog izmjene odluke o određivanju ministarstava koja mogu imati državne sekretare.

Usvojeni predlozi zakona za povećanje zarada sudijama i tužiocima

NA TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE

Mohamed Alabar nema namjeru da u projekat Velike plaže uloži 35 milijardi, kako tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić.
&ldquo;Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo&rdquo;, ovako je Alabar odgovorio&nbsp;Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)&nbsp;na pitanje kako je moguća ovolika investicija u Ulcinju. Moguće je, međutim, dodao je Alabar, da suma od 35 milijardi odražava &scaron;iri ekonomski uticaj projekta.
Nije poznato na osnovu čega je Spajić napravio proračun. Nikakav projekat nije javno dostupan, ako se ne računa maglovita elektronska animacija.
&ldquo;Moje zanimanje za Crnu Goru počelo je dok sam bio turista, posjetilac - privukla me njena prelijepa obala, bogata kultura i izuzetna arhitektura. Vjerujem da Crna Gora posjeduje izvanredan potencijal, i svaki projekat ovdje mora prije svega služiti zajednici - za ljude, od strane ljudi. Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti&rdquo;, rekao je Alabar.
Novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je kako očekuje da će Skup&scaron;tina usvojiti dva predloga zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na TV Vijesti je rekla da Vlada u potpunosti stoji iza sporazuma, ali da nije neočekivano da predsjednik države Jakov Milatović vrati zakone, ukoliko budu usvojeni, na ponovno odlučivanje.
Na konstataciju da je milijarder Mohamed Alabar "demantovao izjavu premijera" Milojka Spajića da planira uložiti 35 milijardi eura na Velikoj plaži, Adžović je rekla:
"Cifra od 30, 35 milijardi eura je cjelokupan projekat, ne konkretno investicija samog investitora, nego ono &scaron;to će da izazove na trži&scaron;tu".

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi; Adžović: Cifra od 30, 35 milijardi eura nije konkretno investicija

CRNOGORSKI PREMIJER SAOPŠTIO JE DA ĆE BITI ULOŽENA TOLIKA SUMA

Isplata septembarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna septembarska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 502,92 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za septembar iznosi 520,3 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Za isplatu septembarskih penzija, kako se dodaje, neophodno je 62,67 miliona eura.

Danas počinje isplata penzija