Ekonomija

Penzioneri u ovoj godini mogu očekivati povećanje mjesečnih primanja, najavio je vr&scaron;ilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak, prenosi RTV Podgorica.
Dodaje da će tačan procenat povećanja biti poznat krajem januara, nakon &scaron;to Monstat objavi zvanične podatke o stopi inflacije i rastu zarada.
&ldquo;Oni sa minimalnim penzijama i svi ostali penzioneri će imati tri redovna godi&scaron;nja usklađivanja. Dakle, prvo januarsko penzioneri mogu očekivati 20. februara to usklađivanje&ldquo;, kazao Drobnjak.
S obzirom na to da nije bilo velikih niti rasta zarada niti rasta inflacije u zadnjem kratkoročnom periodu, Drobnjak ipak kaže, ne treba očekivati neko veliko povećanje
&ldquo;Jer na bazi iskustva to možemo da pretpostavimo, ali izbjegao bih projekcije, čekamo trenutak i tačno objavimo koliko će biti&rdquo;, naveo je.
Drobnjak je potvrdio da su isplate penzija sigurne u ovoj i narednim godinama, potvrdio i navodi da smanjenje doprinosa Fondu, kroz program Evropa SAD 2, nijesu uticale na njeno poslovanje, &scaron;to se, kako kaže, tokom prethodne godine i potvrdilo.
&ldquo;Mi smo projektovali budžet za 2026. krajem prethodne godine i on je projektovan 5,2 odsto u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji budžet, i on je projektovan u iznosu od 843 miliona eura, gdje su predviđene sve redovne penzije i tri redovna godi&scaron;nja usklađivanja&ldquo;, istakao je.
On smatra da uprkos visokim stopama inflacije, povećanja penzija su bila iznad tog nivoa.
&ldquo;U 2022. realni rast penzija bio dva procenta, kada se oduzme njihov rast penzija i stopa inflacije, u 2023. 7,6 odsto, u 2024. 3,15 i u 2025. ne&scaron;to iznad osam procenata&ldquo;, rekao je Drobnjak.
Ističe da možemo da kažemo da je zadnjih par godina povećan životni standard građana i penzonera Crne Gore.
&ldquo;Ko god je realan i ko prati brojke je saglasan sa tim, a da li je inflacija neprijatna &ndash; jeste, svima&rdquo;, poručio je on.
Smatra da do rasta deficita Fonda PIO neće vi&scaron;e dolaziti, zbog čega ne predviđa krizu u njegovom poslovanju.
&ldquo;Da bi penzioni Fond bio u potpunosti nezavisan, bez prelivanja novca iz državnog budžeta, u Crnoj Gori bi trebalo da bude duplo vi&scaron;e zapolenih&rdquo;, zaključio je Drobnjak.

Drobnjak: Penzioneri mogu očekivati 20. februara povećanje mjesečnih primanja

PRVO OD TRI REDOVNA GODIŠNJA USKLAĐIVANJA

Kompanija Corporacion America Airports S.A. (CAAP) podnijela je danas tužbu Upravnom sudu protiv odluke Komisije za koncesije, kojom je kao neosnovan odbijen njen prigovor na novu rang-listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
Kako prenosi agencija Mina, riječ je o prigovoru koji je CAAP podnijela 27. novembra pro&scaron;le godine, nakon &scaron;to je 12. novembra utvrđena nova rang-lista ponuđača.
&nbsp;"Uprkos vraćanju postupka na ponovni proces, jasno je da ranije utvrđene nepravilnosti nijesu otklonjene, te da su i Tenderska komisija i Komisija za koncesije postupale suprotno važećim zakonima Crne Gore, ali i pravu Evropske unije", saop&scaron;teno je iz kompanije.
Kako se navodi, CAAP će nastaviti pravnu borbu radi utvrđivanja istine i zakonitosti postupka, uz stav da je upravo ta kompanija trebalo da bude rangirana kao prvoplasirani ponuđač.
Aktuelna tužba dolazi u kontekstu ranijih sudskih odluka u ovom predmetu. Vrhovni sud Crne Gore je prethodno odbio kao neosnovanu žalbu CAAP-a izjavljenu protiv rje&scaron;enja Upravnog suda iz septembra pro&scaron;le godine, kojim je odbijen zahtjev ove kompanije za odlaganje izvr&scaron;enja rje&scaron;enja Komisije za koncesije od 1. septembra iste godine, prenosi agencija Mina.

Nova tužba zbog rang-liste za koncesiju aerodroma

OD KOMPANIJE CORPORACION AMERICA AIRPORTS S.A.

Cijena ko&scaron;tanja gradnje druge dionice auto-puta povećana je zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. i ponude izabranog konzorcijuma PowerChina&ndash;Stecol&ndash;Pccd, koja je formirana u skladu sa aktuelnim trži&scaron;nim uslovima i raspodjelom rizika, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
DRŽAVNA KOMPANIJA JE PRIJE DVA DANA IZABRALA PONUDU KINESKOG KONZORCIJUMA KAO NAJPOVOLJNIJU za gradnju te dionice.
&ldquo;Izabrani kineski konzorcijum je ponudio 693,97 miliona eura, dok je idejni projekat za dionicu Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica iz 2019. godine predviđao tro&scaron;kove od 638 miliona eura u koje je uključeno 15 odsto nepredviđenih radova. Projekat se realizuje na bazi FIDIC uslova ugovaranja i to Žute knjige (Design &amp; Build), &scaron;to podrazumijeva da je izvođač u cijenu uključio sve radove na projektovanju i izgradnji, neophodne za cjelovitost ove dionice. Takođe, ovaj način ugovaranja podrazumijeva da izvođač preuzima određeni dio rizika vezano za geolo&scaron;ke uslove&rdquo;, rekli su Vijestima iz Monteputa.
Oni su kazali da se radi o veoma zahtjevnoj dionici, sa složenim geolo&scaron;kim uslovima. Svi objekti zahtijevaju primjenu dubokog fundiranja duž cijele trase, kao i odgovarajuću za&scaron;titu kosina usjeka.
Ponuđena cijena, kako su objasnili, nije formirana isključivo na osnovu idejnog projekta, već i na osnovu posebnih uslova ugovora, projektnog zadatka i zahtjeva investitora, kojima su obuhvaćene stavke koje nijesu bile predviđene prethodno urađenom projektnom dokumentacijom i nijesu bile uključene u idejni projekat, a koje je nužno izvesti da bi se nakon realizacije ove dionice dobila kvalitetna i bezbjedna saobraćajnica.
&ldquo;Te stavke obuhvataju projektovanje i izgradnju traka za spora vozila na nizbrdnoj strani, na nagibima većim od četiri odsto, koje su značajne za bezbjednost odvijanja saobraćaja, zatim projektovanje i izgradnju vatrogasnog punkta i stacionara za zimsko održavanje na portalu tunela Tre&scaron;njevik, neophodnih za pravovremenu reakciju vatrogasnih službi i adekvatno zimsko održavanje na ovim nadmorskim visinama, kao i pozicije deponija i pozajmi&scaron;ta, koje su u prethodnoj dokumentaciji bile date indikativno, bez detaljne procjene tro&scaron;kova&rdquo;, istakli su u Monteputu.
Kakos u dodali, shodno navedenom, ponuđač je sagledao kompletnu raspoloživu dokumentaciju i u skladu sa obavezama definisanim ugovorom, projektnim zadatkom i zahtjevima investitora, analizirajući trenutno stanje trži&scaron;ta i dostupnost radne snage, formirao svoje cijene.
&ldquo;Na konačnu cijenu dodatno su uticali rast cijena materijala i energije, nedostatak radne snage i nepovoljni uslovi na međunarodnom trži&scaron;tu. Tenderski postupak je rezultirao cijenom koja realno odražava trži&scaron;nu vrijednost i uslove. Iskustva sa realizacijom sličnih infrastrukturnih projekata u regionu pokazala su da inicijalne procjene vrijednosti mogu biti značajno izmijenjene tokom realizacije, naročito u uslovima rasta cijena i trži&scaron;nih poremećaja&rdquo;, rekli su u Monteputu.
Kako su istakli, sagledavajući sve navedene okolnosti, jasno je da se cijena ko&scaron;tanja druge dionice auto-puta Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica ne može posmatrati izolovano, već u kontekstu promjena u obimu projekta, savremenih tehničkih zahtjeva, modela ugovaranja koji podrazumijeva preuzimanje dijela rizika od strane izvođača, kao i aktuelnih trži&scaron;nih uslova.
&ldquo;U tom okviru, cijena definisana kroz tenderski postupak predstavlja realan odraz složenosti i zahtjevnosti projekta, sa ciljem izgradnje bezbjedne, funkcionalne i dugoročno održive saobraćajne infrastrukture&rdquo;, dodali su iz Monteputa.
Dionica Mate&scaron;evo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura.

Monteput: Cijena gradnje druge dionice auto-puta veća zbog aktuelnih tržišnih uslova i obima radova

DRŽAVNA KOMPANIJA JE PRIJE DVA DANA IZABRALA PONUDU KINESKOG KONZORCIJUMA KAO NAJPOVOLJNIJU

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić saop&scaron;tio je Portalu RTCG da očekuje da izgradnja druge dionice auto-puta krenu ove godine, a da je rok za izgradnju pet godina, te da očekuje da radovi budu zavr&scaron;eni do kraja 2030.
"Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemlji&scaron;ta i već je zavr&scaron;eno preko 80 odsto posla" rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
"To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta", rekao je Zogović.
Monteput je izabrao izvođača radova, odnosno kompaniju koja će izraditi glavni projekat i izvesti radove na drugoj dionici auto-puta, pa slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem &ndash; konzorcijumom POWERCHINA Ltd.&ndash;STECOL&ndash;PCCD, u vrijednosti od 693.969.668,88 eura. Kako je saop&scaron;tio Monteput, nakon toga će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

SAOPŠTIO DIREKTOR MONTEPUTA

Izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice biće konzorcijum Powerchina &ndash; Stecol &ndash; Pccd, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
Iz te kompanije je saop&scaron;teno da su izabrali izvođača radova nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar&ndash;Boljare, dionica Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica, prenosi Mina business.
&ldquo;U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem &ndash; konzorcijumom Powerchina&ndash;Stecol&ndash;Pccd, u vrijednosti od 693,97 miliona eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Monteputa je saoipt&scaron;eno da su otvorene tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum Powerchina-Stecol &ndash; Pccd.&nbsp;
&ldquo;Finansijska ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije otvarana jer nije ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Dionica Mate&scaron;evo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura, te je postupku otvaranja finansijskih ponuda prethodila tenderska procedura u skladu sa standardima EBRD-a, koja je obuhvatila evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ldquo;Inicijalno vrednovanje je rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podno&scaron;enje dokumentacije koje je bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela&rdquo;, precizirali su iz Monteputa.
Finansijska ponuda konzorcijuma Cengiz-Azvirt iznosila je 735,01 milion eura, ponuda kompanije China Communications Construction Company Limited 724,64 miliona EUR, dok je ponuda konzorcijuma Powerchina&ndash; Stecol&ndash; Pccd iznosila 693,97 miliona eura.

Izabran izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Uprava za ugljovodonike je poni&scaron;tila tender vrijedan 11 miliona eura koji se odnosio na nabavku 16.500 metričkih tona dizel goriva namijenjenog za obavezne rezerve naftnih derivata, jer je tenderska komisija utvrdila da je ponuda Jugopetrola, koja je bila i jedina, neispravna.
Tender koji je raspisan početkom decembra pro&scaron;le godine sa namjerom nabavke dizela označen je kao hitan zbog obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem obaveznih naftnih rezervi. Iz Uprave su ukazali da nijesu mogli ranije sprovesti tender, jer je tek početkom decembra zaključen ugovor o skladi&scaron;tenju goriva, &scaron;to je bio preduslov za pokretanje njegove nabavke.
Osim obaveze da gorivo bude proizvedeno nakon 21. januara, uslov je bio i da nema nikakve veze sa Ruskom Federacijom ili drugim zemljama ili licima prema kojima su uvedene bilo kakve međunarodne sankcije, te da isporuka dizela bude realizovana najkasnije do kraja aprila ove godine.
Propusti
Komisija je utvrdila da je Jugopetrol postupio suprotno tenderskom zahtjevu da se izjasni o izboru pariteta isporuke DPU Naftni terminal u Luci Bar ili IN-Tank Naftni terminal u Luci Bar, čime je faktički podnijeta ponuda sa varijantama, &scaron;to ovim tenderom nije dozvoljeno. Jugopetrol je ponudio da dizel isporuči po cijeni od 679 eura po metričkoj toni, ali je, kako se navodi u odluci, propustio da navede način obračuna ponuđene cijene.
- Zahtjev da ponuđač jasno navede način formiranja ponuđene cijene od su&scaron;tinskog je značaja radi obezbjeđivanja načela ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti kori&scaron;ćenja javnih sredstava, kao i transparentnosti postupka. Nenavođenjem načina formiranja cijene, ponuđač je onemogućio naručioca da provjeri da li je cijena formirana u skladu sa tenderskom dokumentacijom, kao i da li postoji eventualna računska gre&scaron;ka prilikom njenog obračuna &ndash; stoji u odluci Uprave za ugljovodonike.
Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem pro&scaron;le godine predviđeno je da Uprava za ugljovodonike potro&scaron;i od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od pro&scaron;log februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladi&scaron;ti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počev&scaron;i od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.
- Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura &ndash; stoji u dokumentu.
Raspoloživa skladi&scaron;ta
Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladi&scaron;tile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude zavr&scaron;ena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladi&scaron;tenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladi&scaron;tima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da ko&scaron;ta pet eura po toni mjesečno.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.
Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladi&scaron;ni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladi&scaron;titi u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladi&scaron;ti u Crnoj Gori, u &scaron;to je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom pu&scaron;tanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladi&scaron;ni kapaciteti u državnom vlasni&scaron;tvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladi&scaron;tenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.
- Međutim, ovi skladi&scaron;ni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnolo&scaron;ko stanje &ndash; pi&scaron;e u planu.
Za slučaj potrebe da se rezerve skladi&scaron;te u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladi&scaron;tenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar.

Jugopetrol jedini ponuđač, ali ponuda neispravna

PONIŠTEN TENDER ZA NABAVKU DIZELA NAMIJENJENOG ZA OBAVEZNE REZERVE NAFTNIH DERIVATA

Prema izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nastalom na osnovu veleprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda u privrednim subjektima u periodu od 16. do 31. decembra 2025. godine, hrana je znatno poskupjela u odnosu na decembar 2024.&nbsp;
U objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Fejsbuk, Fideliti konsalting je iznio podatke o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, koji pokazuju drastične promjene, pi&scaron;e Dan.
Kako se navodi u izvje&scaron;taju, koji je izradilo Odjeljenje za ekonomske analize i trži&scaron;te u Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V), veleprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda ne sadrže PDV, pa su cijene na rafovima i veće.
Izvje&scaron;taj je sačinjen na osnovu podataka koje dostavljaju privredni subjekti i preduzetnici o cijenama i količinama poljoprivrednih proizvoda koje u toku godine proizvode, otkupljuju i uvoze.
Riječ je o podacima za mlijeko i mliječne proizvode (vi&scaron;e od 300 tona sirovog mlijeka, 50 tona sira, 30 tona maslaca, 10 tona mlijeka u prahu), živinsko meso i proizvode (vi&scaron;e od 100 hiljada tovnih pilića ili uvoze vi&scaron;e od 200 tona), jaja (vi&scaron;e od milion komada), žitarice i proizvodi od žitarica (vi&scaron;e od 50 tona), svježe voće i povrće (vi&scaron;e od 100 tona), maslinovo ulje (vi&scaron;e od hiljadu litara) i pripremljena stočna hrana (vi&scaron;e od hiljadu tona).
Najveći udar na džepove građana sigurno je povećanje cijena jaja. Naime, kako se navodi u izvje&scaron;taju, sva jaja iz S klase poskupjela su za skoro trećinu, odnosno 30 odsto. Cijena jaja iz klase L povećala se za 6,67 odsto.
Manji skok cijena zabilježen je kod svih vrsta mesa. No, s obzirom na to da je meso namirnica koja je obavezna u ishrani, to povećanje je znatno za građane.
Pileće meso iz uvoza poskupjelo je 3,65 odsto, tele iz otkupa sada se može kupiti po 20 odsto većoj cijeni, a june je poskupjelo 22,22 procenta.
Cijena sirovog mlijeka veća je za 3,13 odsto, kao i svježeg polumasnog sira.
Uvozno biljno ulje je poskupjelo 6,67 odsto.
Prema izvje&scaron;taju o veleprodajnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, najvi&scaron;e su poskupjeli zelena salata puterica i limun iz uvoza.
Uvozna puterica je poskupjela čak 121,43 odsto, a oni koji su navikli na domaću zelenu salatu mogu se počastiti po znatno nižoj, ali ipak većoj cijeni i to većoj za 55,64 odsto, &scaron;to nije zanemarljivo s obzirom na to da je riječ o proizvodu iz domaće proizvodnje.
Cijena uvoznog limuna takođe je znatno vi&scaron;a, i sada se ovaj poljoprivredni proizvod prodaje po čak 85,95 procenata većoj cijeni nego 2024. godine. Dakle, nakon puterice i limuna, jagode su poskupjele 80,75 odsto, paradajz 75,66 procenata, a krastavac salatni 73,72 odsto.
Kako se navodi u objavi Fidelitija, cijene iz izvje&scaron;taja demantuju tvrdnje izvr&scaron;ne vlasti o jednocifrenoj inflaciji hrane.
Kako je navedeno u izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, privredni subjekti i preduzetnici koji proizvode, otkupljuju i uvoze poljoprivredne proizvode, u obavezi su da Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede dostavljaju svakih 15 dana podatke o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih proizvoda u skladu sa članom 67 zakona.

Paprena poskupljenja hrane ugrozila standard

POKAZUJE IZVJEŠTAJ O CIJENAMA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Inspektori Direkcije za trži&scaron;nu inspekciju Ministarstva ekonomskog razvoja tokom decembra 2025. obavili su ukupno 1.188 inspekcijskih pregleda, tokom kojih su utvrđene stotine nepravilnosti i izrečene brojne mjere, uključujući novčane kazne, zabrane prometa robe i privremeno zatvaranje objekata. To proističe iz njihovog izvje&scaron;taja o radu.
Kako se navodi u tom dokumentu, inspektori su u mjesecu za nama, sproveli 663 redovna pregleda, 148 pregleda po inicijativama i 377 kontrolnih inspekcijskih pregleda.
Tokom nadzora kod subjekata kontrole utvrđeno je ukupno 375 nepravilnosti koje su se odnosile na kr&scaron;enje propisa iz oblasti unutra&scaron;nje trgovine.
Takođe, i za&scaron;tite potro&scaron;ača i pružanja zanatskih usluga.
Inspektori donijeli 342 rje&scaron;enja
Radi otklanjanja nepravilnosti, trži&scaron;ni inspektori donijeli su 342 rje&scaron;enja.
Među izrečenim mjerama je i privremeno zatvaranje dva objekta, kao i stavljanje van prometa proizvoda u 85 slučajeva, u ukupnoj vrijednosti od 46.138,48 eura. U 23 slučaja oduzeta je roba vrijedna 4.979,79 eura, dok je u sedam slučajeva donijeto rje&scaron;enje o povlačenju proizvoda u vrijednosti od 1.169,64 eura.
&bdquo;U 199 slučajeva naloženo je otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, dok je u 18 slučajeva donijeto rje&scaron;enje o dostavi poslovne dokumentacije&ldquo;, navedeno je u izvje&scaron;taju.
Tokom decembra, inspektori su rje&scaron;enjima odbili &scaron;est zahtjeva potro&scaron;ača i pokrenuli dva postupka vje&scaron;tačenja.
Zbog učinjenih prekr&scaron;aja izdato je 586 prekr&scaron;ajnih naloga, u ukupnom novčanom iznosu od 168.280 eura.
U 37 slučajeva djelovali preventivno
U izvje&scaron;taju se navodi i da su trži&scaron;ni inspektori u 37 slučajeva djelovali preventivno, ukazujući subjektima nadzora na uočene nepravilnosti i ostavljajući im rok za njihovo otklanjanje.
&bdquo;Direkcija za trži&scaron;nu inspekciju nastaviće sa inspekcijskim nadzorima nad primjenom zakona i drugih propisa iz oblasti unutra&scaron;nje trgovine, za&scaron;tite potro&scaron;ača, za&scaron;tite prava intelektualne svojine i pružanja zanatskih usluga, kako bi se osigurala njihova dosljedna primjena&ldquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Ministarstva ekonomskog razvoja.

Tržišna inspekcija izrekla kazne od 168.280 eura

U 37 SLUČAJEVA DJELOVALI PREVENTIVNO

Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je "Danu" nezvanično iz duvanskih kompanija.
 To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 eura podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta od 19. januara treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima. Do sinoć u Službenom listu nije objavljena odluka o poskupljenju nijednog od proizvođača.
Kako je Danu potvrdilo vi&scaron;e izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od 19. januara. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Briti&scaron; amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada ko&scaron;taju 5,5 eura od 19. januara ko&scaron;tati &scaron;est eura, odnosno 50 centi vi&scaron;e.

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

OD 19.JANUARA

Cijene goriva neće se mijenjati naredne dvije sedmice, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,35 eura, odnosno 1,39 eura.
Cijena eurodizela iznosiće 1,27 eura.
Poskupiće od ponoći samo lož ulje, jedan cent na 1,21 eura
Posljednje promjene cijena goriva bile su 29. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile četiri do &scaron;est centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 26. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 27. januara, prenosi Mina business.

Cijene goriva nepromijenjene

U NAREDNE DVIJE SEDMICE

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saop&scaron;eno je da počinje danas isplata redovnog mjesečnog primanja za decembar.
"Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za decembar mjesec iznosi 342,96 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za decembar iznosi 553,48 eura.
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar mjesec su 67,94 miliona eura", naveli su iz Fonda.

Danas počinje isplata penzija